Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina (2019/2690(RSP))

P8_TA(2019)0422 RC-B8-0255/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, posebno one od 26. studenog 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne(1), od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurska autonomna regija Xinjiang)(2), od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija(3), od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine(4) te od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu(5),

–  uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine pokrenuto 2003. godine i zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 24. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. godine i njegov 37. krug održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nije ratificirala,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez ikakve iznimke” i da će EU „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere”; budući da bi to trebalo i dalje biti u središtu dugotrajnog odnosa EU-a i Kine, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da poštuje međunarodno pravo i standarde u pogledu ljudskih prava u vlastitom razvoju;

B.  budući da je Kina uspjela izbaviti 700 milijuna ljudi iz siromaštva, ali da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping, a da vlada povećava svoje neprijateljstvo prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

C.  budući da se novim propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu 1. veljače 2018. još više ograničavaju vjerske skupine i aktivnosti, te ih se prisiljava da se više prilagode partijskoj politici; budući da je vjerska sloboda i sloboda svijesti dosegnula najnižu razinu od početka gospodarskih reformi i otvaranja Kine krajem 70-ih godina 20. stoljeća; budući da je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem vjerskih zatvorenika;

D.  budući da se, iako je postignut dogovor između Svete Stolice i kineske vlade u rujnu 2018. o imenovanjima biskupa u Kini, kršćanske vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini te su kršćani, kako u tajno uređenim crkvenim prostorijama tako i u crkvama koje je odobrila država, mete uznemiravanja i zadržavanja vjernika, uništenja crkava, pljenidbe vjerskih simbola i represije nad kršćanskim okupljanjima; budući da kineske vlasti u nekim pokrajinama ne dopuštaju da osobe mlađe od 18 godina sudjeluju u vjerskim aktivnostima; budući da je Kina u rujnu 2018. zabranila Zionsku crkvu, najveću domaću kongregaciju u Kini s više od 1500 sljedbenika;

E.  budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, drastično pogoršala jer su stabilnost i kontrola Xinjianga proglašeni najvišim prioritetima kineskih vlasti zbog redovitih terorističkih napada u Xinjiangu ili navodno povezanih s Xinjiangom koje provode Ujguri i zbog strateške lokacije Ujgurske autonomne regije Xinjianga u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da postoje informacije o tome da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;

F.  budući da je uspostavljen izvansudski program zadržavanja koji obuhvaća „desetke tisuća do više od milijun Ujgura” koji su, prema procjenama Odbora UN-a za iskorjenjivanje rasne diskriminacije, prisiljeni na političko „ponovno obrazovanje”, bez optužnice ili suđenja, na neodređeno vrijeme, te ih se stoga proizvoljno pritvara pod izlikom borbe protiv terorizma i vjerskog ekstremizma; budući da je u pokrajini Xinjiang razrađena politika strogih ograničenja vjerske prakse i korištenja ujgurskog jezika te običaja;

G.  budući da je razvijena sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka;

H.  budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang;

I.  budući da se stanje u Tibetu tijekom posljednjih nekoliko godina pogoršalo unatoč gospodarskom rastu i razvoju infrastrukture jer je kineska vlada ograničila cijeli niz ljudskih prava uz izgovor sigurnosti i stabilnosti te neprestano poduzima napade na tibetanski identitet i kulturu;

J.  budući da su mjere nadzora i kontrole u Tibetu tijekom proteklih nekoliko godina u porastu, kao i proizvoljna pritvaranja, slučajevi mučenja i zlostavljanja; budući da je kineska vlada u Tibetu stvorila okružje u kojemu ne postoje ograničenja nadležnosti države, u kojemu prevladava strah, a svaki aspekt javnog i privatnog života strogo se kontrolira i regulira; budući da se u Tibetu svaki oblik nenasilnog neslaganja ili kritike državnih politika u pogledu etničkih ili vjerskih manjina može smatrati težnjom ka odcjepljenju, zbog čega je takvo ponašanje kriminalizirano; budući da je pristup Autonomnoj regiji Tibetu danas ograničeniji nego ikad prije;

K.  budući da se, prema navodima, od 2009. zapalio izuzetno velik broj Tibetanaca, uglavnom redovnika i redovnica, protestirajući tako protiv restriktivnih kineskih mjera u Tibetu, tražeći povratak Dalaj Lame i pozivajući na pravo na vjersku slobodu u prefekturi okruga Aba/Ngaba u pokrajini Sečuan i u drugim dijelovima Tibetske visoravni; budući da nije ostvaren napredak u rješavanju tibetanske krize u posljednjih 10 godina;

1.  duboko je zabrinut zbog sve represivnijih mjera s kojima se suočavaju mnoge vjerske i etničke manjine, posebno Ujguri i Kazasi, Tibetanci i kršćani, pri čemu se dodatno ograničavaju njihova ustavom zajamčena prava na slobodu kulturnog izražavanja i vjeroispovijedi, na slobodu govora i izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje; traži da vlasti poštuju te temeljne slobode;

2.  poziva kinesku vladu da odmah prekine praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i centre za zadržavanje te da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe;

3.  poziva na hitno puštanje na slobodu proizvoljno pritvorenih osoba, zatvorenika savjesti, uključujući sljedbenike Falun Gonga i na zaustavljanje prisilnih nestanaka te ustraje u tome da svi pojedinci mogu izabrati svojeg pravnog zastupnika, da imaju pristup svojoj obitelji i medicinskoj pomoći te da se vode istrage o njihovim slučajevima;

4.  poziva kinesku vladu da odmah oslobodi: Ujgure, među kojima su Ilham Tohti, Tashpolat Tiyip, Rahile Dawut, Eli Mamut, Hailaite Niyazi, Memetjan Abdulla, Abduhelil Zunun i Abdukerim Abduweli; pojedince koji su progonjeni zbog svojih vjerskih uvjerenja, a među kojima su Zhang Shaojie, Hu Shigen, Wang Yi i Sun Qian; tibetske aktiviste, pisce i vjerske osobe optužene za kaznena djela ili zatvorene zbog izvršavanja svojeg prava na slobodu izražavanja, među kojima su Tashi Wangchuk i Lobsang Dargye;

5.  poziva na hitno puštanje na slobodu švedskog državljanina i izdavača Guia Minhaija te dvojice kanadskih građana Michaela Spavora i Michaela Kovriga;

6.  poziva kinesku vladu da dostavi potpune podatke o osobama nestalima u Xinjiangu njihovim obiteljima;

7.  poziva kineske vlasti da okončaju kampanje protiv kršćanskih zajednica i organizacija te da zaustave uznemiravanje i pritvaranje kršćanskih pastora i svećenika te prisilno rušenje crkava;

8.  poziva kineske vlasti da poštuju jezičnu, kulturnu, vjersku i druge temeljne slobode Tibetanaca te da se suzdrže od politike preseljavanja u korist naroda Han i na štetu Tibetanaca, kao i od prisiljavanja tibetskih nomada da napuste svoj tradicionalni način života;

9.  osuđuje kampanje koje se provode s pomoću pristupa „patriotskog obrazovanja”, uključujući mjere za državno upravljanje tibetanskim budističkim samostanima; zabrinut je zbog kineskoga Kaznenog zakona koji se zloupotrebljava za progon Tibetanaca i budista, čija se vjerska aktivnost izjednačuje sa „separatizmom”; žali zbog činjenice da su se uvjeti za prakticiranje budizma u Tibetu znatno pogoršali nakon tibetanskih prosvjeda u ožujku 2008., a kineska je vlada usvojila masovniji pristup „patriotskog obrazovanja”;

10.  potiče kineske vlasti na provedbu ustavno zajamčenog prava na slobodu vjeroispovijedi za sve kineske građane;

11.  podsjeća na to da je važno da EU i njegove države članice kineskim vlastima na svakoj političkoj razini postavljaju pitanje kršenja ljudskih prava, u skladu s predanošću EU-a cilju da uspostavi snažan, jasan i jedinstven stav u svom pristupu toj zemlji, uključujući godišnji dijalog o ljudskim pravima, strateški dijalog, gospodarski dijalog na visokoj razini i sastanke na vrhu, kao i nadolazeći euroazijski sastanak na vrhu;

12.  ističe da premda EU i Kina u svojoj zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine iznova potvrđuju da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana, EU treba poticati Kinu da djeluje u skladu s time; žali zbog činjenice što su na sastanku na vrhu EU-a i Kine 9. travnja 2019. hitna pitanja u pogledu ljudskih prava ponovno imala sporednu ulogu; smatra da ako se na sastanku na vrhu EU-a i Kine ne govori odlučno o ljudskim pravima, Vijeće, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija trebaju odbiti uvrstiti takvo izražavanje i izdati zasebno priopćenje o toj temi u kojem će se dati suvisla procjena situacije i navesti razlozi zašto nije bilo moguće postići odlučniji dogovor;

13.  poziva države članice EU-a da spriječe aktivnosti kineskih vlasti na području EU-a u vezi s uznemiravanjem pripadnika turkijskih zajednica, Tibetanaca i drugih vjerskih ili etničkih skupina kako bi ih se natjeralo da djeluju kao doušnici, prisililo na povratak u Kinu ili ušutkalo;

14.  poziva kineske vlasti da novinarima i međunarodnim promatračima omoguće besplatan, smislen i neometan pristup pokrajini Xinjiangu i Tibetu, među ostalim i Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka UN-a; poziva EU i države članice da tijekom sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava preuzmu inicijativu za rezoluciju o slanju misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang;

15.  poziva kinesku vladu da zajamči neometano poštovanje prava građana u okviru kineskoga Ustava, posebno u vezi s člankom 4., kojim se jamči zaštita nacionalnih manjina; člankom 35., kojim se štiti sloboda govora, tiska i okupljanja, udruživanja, održavanja povorki i demonstracija; člankom 36., kojim se priznaje pravo na slobodu vjeroispovijedi; te člankom 41., kojim se jamči pravo na kritiziranje i davanje prijedloga u vezi s bilo kojim državnim tijelom ili dužnosnikom;

16.  apelira na Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

17.  apelira na Kinu da diplomatima, novinarima i građanima EU-a dopusti nesputan pristup Tibetu u recipročnosti sa slobodnim i otvorenim pristupom cjelovitim teritorijima država članica EU-a kojim se koriste kineski putnici; snažno potiče institucije EU-a da ozbiljno razmotre pitanje pristupa Tibetu u raspravama o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kine;

18.  izražava razočaranje zbog toga što nakon 37. kruga dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nisu ostvareni bitni rezultati; nadalje, žali zbog toga što kinesko izaslanstvo 2. travnja nije sudjelovalo u nastavku dijaloga predviđenog za razmjenu gledišta s organizacijama civilnog društva;

19.  potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da intenzivno prate zabrinjavajući razvoj stanja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući povećanu državnu represiju i nadzor, te da u privatnim i javnim okvirima glasno progovore protiv kršenja ljudskih prava u Kini;

20.  poziva Vijeće da razmotri usvajanje ciljanih sankcija protiv dužnosnika odgovornih za represiju u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu;

21.  poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da zaustave sav izvoz i prijenos tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i poboljšala svoj internetski nadzor i prediktivno profiliranje; duboko je zabrinut zbog činjenice da Kina takve tehnologije već izvozi u autoritarne države diljem svijeta;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

(1) SL C 285 E, 21.10.2010., str. 80. (2) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 185. (3) SL C 238, 6.7.2018., str. 108. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kamerunu (2019/2691(RSP))

P8_TA(2019)0423 RC-B8-0245/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava Antonija Panzerija od 7. ožujka 2019. o stanju u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. ožujka 2019. o pogoršanju političke i sigurnosne situacije u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir razne izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju u Kamerunu, a posebno onu od 31. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir preliminarnu izjavu misije Afričke unije za promatranje predsjedničkih izbora 2018. u Kamerunu od 9. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 11. prosinca 2018. o gušenju prosvjeda,

–  uzimajući u obzir izjavu Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima narodâ od 6. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir kamerunski zakon za borbu protiv terorizma iz 2014. godine,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-EU („Sporazum iz Cotonoua”),

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1981., koju je Kamerun ratificirao,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Kameruna,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Kamerun istovremeno suočen s nekoliko političkih i sigurnosnih izazova, uključujući prijetnje Boko Harama u svojoj najsjevernijoj regiji, prekogranične prijetnje duž svoje istočne granice sa Srednjoafričkom Republikom, kao i internu oružanu separatističku pobunu u svojim regijama na sjeverozapadu i jugozapadu u kojima se govori engleski jezik;

B.  budući da su predsjednički izbori u Kamerunu održani 7. listopada 2018.; budući da su izbori obilježeni navodima o prijevarama i nepravilnostima; budući da je predsjednik Paul Biya na vlasti od 1982. godine; budući da je Ustav Kameruna izmijenjen 2008. kako bi se uklonilo ograničenje mandata;

C.  budući da su pristaše i saveznici oporbenog Pokreta za renesansu Kameruna (MRC), stranke koju vodi Maurice Kamto, organizirali prosvjede u Douali, Yaoundéu, Dshangu, Bafoussamu i Bafangu; budući da su državne sigurnosne snage upotrijebile nerazmjernu silu, uključujući suzavce i gumene metke za gušenje tih prosvjeda;

D.  budući da je oko 200 osoba, uključujući Mauricea Kamtoa i druge oporbene vođe, samovoljno uhićeno u siječnju 2019. i pritvoreno bez izravnog pristupa odvjetniku; budući da kaznena djela za koja su optuženi ti pristaše oporbe i njihov vođa uključuju ustanak, neprijateljstvo protiv domovine, pobunu, uništavanje javnih zgrada i javne imovine, nepoštovanje predsjednika države i okupljanja političke naravi;

E.  budući da je 9. travnja 2019. Žalbeni sud u središnjoj regiji Kameruna potvrdio odluku donesenu u prvom stupnju i odbio osloboditi Mauricea Kamtoa i još šestoricu osoba; budući da se sudski postupak Žalbenog suda odvio bez prisutnosti Mauricea Kamtoa i njegovih odvjetnika;

F.  budući da su kamerunske vlasti poduzele neproporcionalne mjere pokretanjem vojnih suđenja protiv nekih članova oporbe, čime se povećala politička nestabilnost u Kamerunu; budući da bi optuženi u slučaju osude mogli biti suočeni sa smrtnom kaznom;

G.  budući da su kamerunske vlasti opetovano ograničile slobodu izražavanja gašenjem interneta, zlostavljanjem i pritvaranjem novinara, odbijanjem dozvola neovisnim medijima i pooštrenjem političkih napada protiv neovisnog tiska;

H.  budući da tenzije i dalje postoje između kamerunske većinske zajednice koja govori francuski jezik i manjinske zajednice koja govori engleski jezik; budući da se u regijama na sjeverozapadu i jugozapadu Kameruna i dalje uglavnom govori engleski jezik te postoje različiti obrazovni i pravni sustavi;

I.  budući da je krajem 2016. došlo do mirnih štrajkova učitelja i odvjetnika te do mirnih prosvjeda kao rezultat diskriminacije i relativnog zapostavljanja tih regija te nametanja francuskog pravnog sustava i jezika u sudovima i školama u tim regijama;

J.  budući da je nasilje eskaliralo od listopada 2018., a velike operacije koje provode sigurnosne snage često uključuju zlostavljanja i rezultiraju kršenjem ljudskih prava, uključujući protupravna ubojstva, silovanje, nasilje protiv žena i djece i uništenje imovine;

K.  budući da su oružani separatisti izvršili masovne otmice, uključujući otmice učenika i studenata, ciljano ubijali policajce, službenike kaznenog progona i službenike lokalnih tijela, provodili ucjene i tjedne opće štrajkove te bojkotirali i palili obrazovne institucije i bolnice, čime su tisuće mladih ostale bez pristupa obrazovanju, a opće stanovništvo bez pristupa zdravstvenoj skrbi;

L.  budući da se procjenjuje da je zbog te krize interno raseljeno 444 000 osoba, dok ih je dodatnih 32 000 pobjeglo u susjednu Nigeriju; budući da cjelokupna humanitarna kriza s kojom je suočen Kamerun obuhvaća više od 600 000 interno raseljenih osoba, oko 35 000 izbjeglica iz susjednih sukoba i 1,9 milijuna osoba kojima prijeti nesigurnost opskrbe hranom;

M.  budući da je 2018. i 2019. Vlada Kameruna provela hitni plan za humanitarnu pomoć za regije na sjeverozapadu i jugozapadu zemlje u cilju jamčenja prioritetne višedimenzionalne zaštite i pomoći raseljenim osobama i pružanja zdravstvene skrbi osobama zahvaćenima krizom;

N.  budući da su rodno uvjetovano nasilje i progon manjina i dalje ozbiljan problem; budući da se prema kaznenom zakonu Kameruna spolni odnosi između osoba istog spola kažnjavaju kaznom do pet godina zatvora; budući da policija i žandarmerija (vojna policija) i dalje provode uhićenja pripadnika zajednice LGBTQI te ih uznemiravaju;

O.  budući da Boko Haram i dalje ozbiljno krši ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo na krajnjem sjeveru zemlje, što obuhvaća pljačku i uništenje imovine te ubijanje i otmicu civila;

1.  žali zbog slučajeva mučenja, prisilnih nestanaka i izvansudskih pogubljenja koja su počinile sigurnosne službe i naoružani sepraratisti; posebno žali zbog postupanja vladinih snaga u tom nasilju; poziva snage sigurnosti da u provedbi operacija poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te poziva vladu da bez odgode poduzme korake za okončanje nasilja i nekažnjavanja u zemlji;

2.  osuđuje uporabu prekomjerne sile protiv prosvjednika i političkih protivnika te kršenje slobode tiska, izražavanja i okupljanja; duboko žali zbog uhićenja i pritvaranja Mauricea Kamtoa i ostalih mirnih prosvjednika; poziva kamerunske vlasti da odmah oslobode Mauricea Kamtoa i ostale pritvorenike koji su uhićeni prije ili nakon predsjedničkih izbora 2018. i optuženi iz političkih razloga;

3.  nadalje poziva kamerunsku vladu da prekine sa svim uznemiravanjem i zastrašivanjem političkih aktivista, među ostalim ukidanjem zabrane mirnih političkih okupljanja, prosvjeda i protesta te da poduzme mjere za suzbijanje govora mržnje;

4.  podsjeća da vojni sudovi ni u kojem slučaju ne bi trebali imati nadležnost nad civilnim stanovništvom; podsjeća Kamerun na njegove međunarodne obveze da poštuje pravo na pošteno suđenje za sve građane pred neovisnim sudovima;

5.  podsjeća da od 1997. u Kamerunu nije izvršena nijedna smrtna kazna; napominje da je riječ o važnom koraku na putu te zemlje prema potpunom ukidanju smrtne kazne; ponavlja da je Europska unija apsolutno protiv smrtne kazne te poziva kamerunsku vladu da potvrdi da neće tražiti smrtnu kaznu za političke aktiviste i prosvjednike;

6.  izražava zabrinutost zbog toga što kamerunska vlada ne poziva na odgovornost svoje snage sigurnosti, čime se zaoštrava nasilje i jača kultura nekažnjavanja; poziva na neovisnu i transparentnu istragu o korištenju sile od strane policije i snaga sigurnosti protiv prosvjednika i političkih protivnika te na pošteno suđenje onima koji su za to odgovorni;

7.  apelira na kamerunske vlasti da u skladu s obvezama zemlje u pogledu ljudskih prava donesu sve potrebne mjere kako bi se okončao ciklus nasilja; posebno poziva vladu da organizira uključiv politički dijalog kako bi se našlo mirno i trajno rješenje krize u anglofonim regijama; poziva međunarodnu zajednicu da potiče uključiv nacionalni mirovni dijalog tako što će ponuditi da djeluje kao posrednik;

8.  žali zbog toga što nijedna sukobljena strana nije voljna sudjelovati u mirovnim pregovorima; apelira na Afričku uniju i Ekonomsku zajednicu srednjoafričkih država da se založe za organizaciju takvih pregovora te poziva EU da bude spreman poduprijeti taj proces; smatra da bi, ako ne dođe do napretka, o krizi u Kamerunu trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda; nadalje poziva EU da politički utjecaj u sklopu razvojne pomoći i ostalih bilateralnih programa iskoristi za poboljšanje zaštite ljudskih prava u Kamerunu;

9.  apelira na kamerunsku vladu da izgradi istinsku, reprezentativnu i dinamičnu demokraciju; stoga poziva vladu da sazove sve političke dionike radi sporazumnog preispitivanja izbornog sustava kako bi se osigurao slobodan, transparentan i vjerodostojan izborni postupak; poziva da se to preispitivanje provede prije bilo kakvih daljnjih izbora kako bi se promicao mir i izbjegla kriza nakon izbora; poziva EU da poveća tehničku pomoć kako bi se Kamerunu pomoglo u nastojanjima da ojača svoje izborne postupke i učini ih demokratičnijim;

10.  ponavlja da je dinamično i neovisno civilno društvo ključno za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava; izražava zabrinutost zbog zabrane aktivnosti kamerunskog Konzorcija anglofonog civilnog društva; apelira na vladu da ukine zabranu i osigura otvoreni prostor u kojem civilno društvo može djelovati;

11.  izražava zabrinutost zbog toga što se zakon o borbi protiv terorizma iz 2014. zloupotrebljava za ograničavanje temeljnih sloboda; podupire zahtjev stručnjaka UN-a da se zakon revidira kako bi se osiguralo da se ne koristi za ograničavanje slobode izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja;

12.  prima na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država da zbog vjerodostojnih optužbi o teškim kršenjima ljudskih prava koja provode snage sigurnosti smanje vojnu pomoć Kamerunu; poziva Komisiju da s tim u vezi provede procjenu potpore EU-a sigurnosnim službama i da o tome izvijesti Europski parlament; poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za to da potpora kamerunskim vlastima ne doprinosi kršenjima ljudskih prava niti da ih olakšava;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Vijeću AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije te vladi i parlamentu Kameruna.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Bruneju (2019/2692(RSP))

P8_TA(2019)0424 RC-B8-0242/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. travnja 2019. o provedbi kaznenog zakona u Bruneju Darussalamu,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o smrtnoj kazni, Smjernice EU-a o mučenju i drugim okrutnim, nečovječnim ili ponižavajućim postupcima ili kažnjavanju, Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava i Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti svih ljudskih prava pripadnika zajednice LGBTI,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 1. travnja 2019. u kojoj se Brunej potiče na to da zaustavi stupanje na snagu novog „drakonskog” kaznenog zakona,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja koju je Brunej potpisao 2015.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju ASEAN-a o ljudskim pravima iz 2012.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan ASEAN-a i EU-a za razdoblje 2018. – 2022.,

–  uzimajući u obzir politički dijalog ASEAN-a i EU-a o ljudskim pravima koji se održao 29. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu zamjenika glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova SAD-a od 2. travnja 2019. o provedbi 2. i 3. faze šerijatskog kaznenog zakona u Bruneju,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Brunej 2014. godine uveo šerijatski kazneni zakon koji je trebao biti proveden u tri faze; budući da je treća faza provedbe stupila na snagu 3. travnja 2019.; budući da u sklopu treće faze na snagu stupaju odredbe koje uključuju usmrćivanje kamenovanjem kao kaznu za sporazumni spolni odnos između partnera istog spola, izvanbračni spolni odnos i pobačaj, kao i amputaciju udova zbog krađe; budući da se u tom zakonu također propisuje smrtna kazna zbog uvrede ili klevete usmjerene protiv proroka Muhameda, koja se primjenjuje i na muslimane i na one koji nisu muslimani; budući da se šerijatski zakon primjenjuje i na muslimane i na one koji nisu muslimani, uključujući strance, kao i na kaznena djela koja su građani ili osobe sa stalnim boravištem u Bruneju počinili izvan zemlje;

B.  budući da se djeci koja su ušla u pubertet i koja su osuđena za predmetna kaznena djela mogu izreći jednake kazne kao i odraslim osobama; budući da neka mlađa djeca mogu biti podvrgnuta bičevanju;

C.  budući da je prije uvođenja šerijatskog kaznenog zakona homoseksualnost u Bruneju bila nezakonita i kažnjiva zatvorskom kaznom u trajanju do 10 godina;

D.  budući da su posljednji izbori u Bruneju održani 1962. godine; budući da sultan obnaša položaje i čelnika države i premijera te ima punu izvršnu vlast;

E.  budući da je posebni izvjestitelj UN-a za mučenje izjavio da je svaki oblik tjelesnog kažnjavanja u suprotnosti sa zabranom mučenja i ostalih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te da se tjelesno kažnjavanje u okviru međunarodnog prava ne može smatrati zakonitim oblikom sankcija; budući da se neke od kazni koje su sadržane u tom kaznenom zakonu mogu smatrati mučenjem ili okrutnim, neljudskim ili ponižavajućim postupcima koji su zabranjeni Konvencijom protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja čiji je Brunej potpisnik od 2015.;

F.  budući da odredbe šerijatskog kaznenog zakona krše obveze Bruneja na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima, uključujući pravo na život, slobodu od mučenja i drugih oblika zlostavljanja, slobodu izražavanja i vjeroispovijesti te pravo na privatnost; budući da se odredbama tog zakona ljudi diskriminiraju na temelju seksualne orijentacije, da se njima diskriminiraju žene i vjerske manjine u Bruneju i da te odredbe mogu poticati na nasilje;

G.  budući da su Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) i Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) naveli da odredbe brunejskog kaznenog zakona kojima se kriminalizira homoseksualnost i kažnjavaju određeni oblici usluga reproduktivnog zdravlja imaju nerazmjeran utjecaj na žene i pripadnike zajednice LGBTI jer stvaraju prepreke za pristup zdravstvenim informacijama i uslugama, onemogućuju pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te negativno utječu na javno zdravlje;

H.  budući da se tradicija, religija i kultura u Bruneju koriste kao opravdanje za diskriminaciju žena i pripadnika zajednice LGBTI; budući da se u izvješću o Bruneju, koje je 11. ožujka 2019. objavio Ured visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava, navodi da su u zemlji prisutni duboko ukorijenjeni patrijarhalni stavovi i uporaba diskriminacijskih stereotipa, što se odražava u akademskom i profesionalnom izboru žena te njihovu nejednakom položaju na tržištu rada, kao i u bračnim i obiteljskim odnosima; budući da su ti stereotipi temeljni uzroci nasilja nad ženama;

I.  budući da je Brunej poznat po svojemu multietničkom stanovništvu čiji pripadnici prakticiraju veći broj različitih religija, uključujući islam, kršćanstvo, budizam, hinduizam i razne autohtone religije, i pritom vode miran suživot; budući da se u Ustavu Bruneja priznaje vjerska sloboda te se propisuje da „osobe svih vjeroispovijesti svoju religiju mogu prakticirati u miru i skladu”; budući da je vlada, unatoč Ustavu Bruneja, zabranila propagiranje i podučavanje svih religija osim islama, kao i sve javne proslave Božića;

J.  budući da u Bruneju postoji de facto moratorij na primjenu smrtne kazne, a posljednje je pogubljenje provedeno 1957.; budući da će se, u slučaju da se šerijatski kazneni zakon provede, efektivno ponovno uvesti smrtna kazna; budući da EU osuđuje smrtnu kaznu u svim zemljama i u svim okolnostima;

K.  budući da je donošenje novih zakona izazvalo međunarodno zgražanje i pozive na bojkot hotela koji su u vlasništvu Brunejske investicijske agencije (BIA); budući da je ta agencija dio brunejskog Ministarstva financija i gospodarstva te je vlasnica brojnih ulagačkih projekata diljem svijeta; budući da je BIA navela da njezine ključne vrijednosti obuhvaćaju međusobno poštovanje i pozitivno vrednovanje razlika i raznolikosti;

L.  budući da je Brunej ratificirao samo dvije temeljne međunarodne konvencije UN-a o ljudskim pravima, točnije Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; budući da će treći ciklus univerzalnog periodičnog pregleda Bruneja započeti 10. svibnja 2019.;

M.  budući da je EU obustavio pregovore o sporazumu o partnerstvu i suradnji s Brunejem;

1.  snažno osuđuje stupanje na snagu nazadnog šerijatskog kaznenog zakona; poziva vlasti Bruneja da taj zakon odmah stave izvan snage i da se pobrinu za to da zakoni Bruneja budu u skladu s međunarodnim pravom i normama te s obvezama te zemlje u okviru međunarodnih instrumenata u području ljudskih prava, među ostalim i u pogledu seksualnih i vjerskih manjina te nevjernika;

2.  ponovno osuđuje smrtnu kaznu; poziva vlasti Bruneja da nastave prakticirati moratorij na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju;

3.  oštro osuđuje uporabu mučenja te okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka u svim okolnostima; naglašava da odredbe šerijatskog kaznenog zakona krše obveze Bruneja na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima i da se izricanjem kazni u okviru tog zakona krše zabrane mučenja i drugih oblika zlostavljanja koje postoje u okviru običajnog međunarodnog prava;

4.  duboko je zabrinut zbog toga što je, dok mnoge zemlje dekriminaliziraju sporazumno istospolno ponašanje, Brunej nažalost postao sedma zemlja koja sporazumne homoseksualne spolne odnose kažnjava smrtnom kaznom; poziva brunejske vlasti da poštuju međunarodna ljudska prava i dekriminaliziraju homoseksualnost;

5.  poziva vlasti Bruneja da zajamče načelo jednakosti svih građana pred zakonom i poštovanje temeljnih prava svih građana, bez ikakve diskriminacije, među ostalim i diskriminacije na temelju roda, spolne orijentacije, rase ili vjeroispovijesti; izrazito je zabrinut zbog moguće primjene kaznenog prava na djecu; poziva Brunej da ni u kojem slučaju na takvu djecu ne primjenjuje smrtnu kaznu, mučenje ili kaznu zatvora;

6.  poziva vlasti Bruneja da u potpunosti poštuju vjersku slobodu u sultanatu, kako je propisano Ustavom te zemlje, i da dopuste javno obilježavanje svih vjerskih festivala, uključujući i Božić; naglašava da zakonodavstvo u tom području mora biti strogo u skladu s ljudskim pravima;

7.  potiče vlasti Bruneja da potiču politički dijalog s ključnim dionicima iz civilnog društva, organizacijama za ljudska prava, vjerskim ustanovama i poslovnim organizacijama, i u Bruneju i izvan njega, kako bi se poticala i štitila ljudska prava na teritoriju Bruneja; ističe pravo na izražavanje kritičkih ili satiričnih mišljenja kao legitimno ostvarivanje slobode izražavanja koja je sadržana u okviru za međunarodna ljudska prava;

8.  potiče Brunej da ratificira preostale ključne instrumente UN-a u području međunarodnih ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka; poziva vlasti Bruneja da upute trajni poziv predstavnicima svih posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava da posjete zemlju;

9.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da u slučaju stvarne provedbe šerijatskog kaznenog zakona razmotri donošenje ograničenih mjera na razini EU-a u vezi s teškim povredama ljudskih prava, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza;

10.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da kao uvjet za ponovno pokretanje pregovora između EU-a i Bruneja o sporazumu o partnerstvu i suradnji postavi usklađivanje kaznenog zakona s međunarodnim pravom i standardima u pogledu međunarodnih ljudskih prava;

11.  ističe rad boraca za ljudska prava u promicanju i zaštiti prava pripadnika zajednice LGBTI; poziva institucije EU-a da povećaju svoju potporu organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava u Bruneju;

12.  poziva Delegaciju EU-a u Indoneziji i Bruneju Darussalamu koja je smještena u Jakarti te Delegaciju EU-a pri ASEAN-u i ESVD da pomno prate situaciju i da se s tim u vezi savjetuju s brunejskim vlastima, veleposlanicima i predstavnicima; poziva ESVD da stanje u Bruneju uključi kao točku dnevnog reda u sklopu predstojećeg političkog dijaloga ASEAN-a i EU-a o ljudskim pravima;

13.  potiče države članice da aktivno sudjeluju u nadolazećem univerzalnom periodičkom pregledu koji će se održati od 6. do 17. svibnja 2019. i u sklopu kojeg će se razmatrati poštovanje ljudskih prava u Bruneju;

14.  naglašava da institucije EU-a moraju razmatrati mogućnost stavljanja hotela u vlasništvu Brunejske investicijske agencije na crnu listu dok god je sadašnji kazneni zakon na snazi;

15.  poziva EU i njegove države članice da poštuju međunarodni pravni okvir u pogledu pristupa postupcima azila i humanitarne zaštite za žrtve aktualnoga kaznenog zakona Bruneja;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava, Komisiji UN-a o statusu žena, Tajništvu ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, sultanu Bruneja Hassanalu Bolkiahu i vladi Bruneja.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o odobrenju sklapanja, od strane Eurojusta, Sporazuma o suradnji u kaznenom pravosuđu između Eurojusta i Kraljevine Danske (07770/2019 – C8-0152/2019 – 2019/0805(CNS))

P8_TA(2019)0425 A8-0192/2019

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (07770/2019),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0152/2019),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela(1), a posebno njezin članak 26.a stavak 2.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0192/2019),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 63, 6.3.2002., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila (COM(2018)0284 – C8-0197/2018 – 2018/0143(COD))

P8_TA(2019)0426 A8-0354/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0284),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0197/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 22. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0354/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila i izmjeni uredbi (EZ) br. 595/2009 i (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 96/53/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1242.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije

Komisija nastavlja tehnički razvijati Alat za izračun potrošnje energije vozila (VECTO) kako bi ga redovito i pravodobno ažurirala s obzirom na inovacije i uvođenje novih tehnologija koje poboljšavaju učinkovitost potrošnje goriva kod teških teretnih vozila.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 286. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0455).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (COM(2017)0653 – C8-0393/2017 – 2017/0291(COD))

P8_TA(2019)0427 A8-0321/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0653),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0393/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. srpnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0321/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1161.)

(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 58. (2) SL C 387, 25.10.2018., str. 70. (3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 25. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0424).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (COM(2018)0239 – C8-0166/2018 – 2018/0113(COD))

P8_TA(2019)0428 A8-0422/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0239),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 50. stavak 1. te članak 50. stavak 2. točke (b), (c), (f) i (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0166/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0422/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1151.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 24.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (COM(2018)0241 – C8-0167/2018 – 2018/0114(COD))

P8_TA(2019)0429 A8-0002/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0241),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 50. stavke 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0167/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0002/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2121.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 24.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu (COM(2018)0476 – C8-0268/2018 – 2018/0254(COD))

P8_TA(2019)0430 A8-0412/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0476),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 4., članak 183. i drugi stavak članka 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0268/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za proračune i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0412/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 4., članak 183. i članak 188. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(-1b)  Geopolitički kontekst Unije dramatično se promijenio tijekom posljednjeg desetljeća. Stanje u regijama koje su europski susjedi nestabilno je i Unija se suočava sa složenim i zahtjevnim okruženjem u kojem se usporedno pojavljuju nove prijetnje, kao što su hibridni napadi i kibernapadi, i vraćaju uobičajeniji izazovi. U tom kontekstu i europski građani i njihovi politički čelnici smatraju da je potrebno zajednički učiniti više u području obrane.

(-1c)  Obrambeni sektor karakteriziraju sve veći troškovi obrambene opreme i visoki troškovi istraživanja i razvoja koji ograničavaju pokretanje novih obrambenih programa te izravno utječu na konkurentnost i inovacijski kapacitet europske obrambene tehnološke i industrijske baze. S obzirom na tu eskalaciju troškova trebalo bi poduprijeti razvoj nove generacije velikih obrambenih sustava i novih obrambenih tehnologija na razini Unije kako bi se povećala suradnja između država članica u području ulaganja u obrambenu opremu.

(1)  U europskom akcijskom planu obrane, donesenom 30. studenoga 2016., Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati nastojanja država članica temeljena na suradnji u pogledu razvoja obrambenih tehnoloških i industrijskih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna i inovativna europska obrambena industrija u cijeloj Uniji i šire, podupirući time i stvaranje integriranijeg obrambenog tržišta u Europi i potičući korištenje europskih obrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu, što će dovesti do veće neovisnosti o izvorima izvan Europe. Pritom je posebice predložila pokretanje Europskog fonda za obranu („Fond”) radi potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija, čime će se poticati sinergije i veća troškovna učinkovitost, i poticanja država članica na zajedničku nabavu i održavanje vojne opreme. Ovaj bi Fond dopunjavao financijska sredstva na nacionalnoj razini koja se već koriste za tu namjenu te bi trebao poticati države članice na veću suradnju i ulaganja u području obrane. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenih proizvoda i tehnologije.

(2)  Fond će pridonijeti uspostavi snažne, konkurentne i inovativne europske obrambene tehnološke i industrijske ▌baze te upotpunjavati inicijative Unije za razvoj integriranijeg europskog obrambenog tržišta, posebice dvije direktive(4), o nabavi i o transferima EU-a u obrambenom sektoru, koje su donesene 2009.

(3)  U skladu s integriranim pristupom te kako bi se pridonijelo povećanju konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije Unije, treba uspostaviti Europski fond za obranu. Cilj Fonda trebalo bi biti povećanje konkurentnosti, inovativnosti, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije i na taj način pridonositi strateškoj autonomiji Unije podupiranjem prekogranične suradnje država članica te suradnje između poduzeća, istraživačkih centara, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija i sveučilišta diljem Unije u fazi istraživanja i u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Radi razvoja inovativnijih rješenja te otvorenog unutarnjeg tržišta Fond bi trebao podupirati i olakšavati proširenje prekogranične suradnje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u području obrane.

Nedostaci u pogledu zajedničkih obrambenih istraživanja i sposobnosti na razini Unije utvrđeni su u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike ▌, prije svega u okviru plana za razvoj sposobnosti, dok su u okviru sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja utvrđeni i zajednički ciljevi istraživanja u području obrane. Drugim postupcima Unije, kao što su Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane i ▌stalna strukturirana suradnja, poduprijet će se provedba relevantnih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem mogućnosti za pojačanu suradnju u cilju zadovoljavanja ambicija EU-a u pogledu sigurnosti i obrane. Prema potrebi, u obzir bi se trebali uzeti i regionalni i međunarodni prioriteti, uključujući one u kontekstu Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, ako su u skladu s prioritetima Unije i ne sprečavaju nijednu državu članicu ili pridruženu zemlju da sudjeluje, istovremeno vodeći računa i o tome da bi trebalo izbjegavati nepotrebna udvostručavanja.

(4)  Faza istraživanja ključna je ▌jer uvjetuju kapacitete ▌i autonomiju europske industrije u razvijanju proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika u području obrane. Faza istraživanja, koja je povezana s razvojem obrambenih sposobnosti, može uključivati znatne rizike, posebno u vezi s niskim stupnjem razvijenosti i disruptivnosti tehnologija. Faza razvoja, koja obično slijedi nakon faze istraživanja ▌, uključuje i znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost i inovativnost obrambene industrije Unije. Stoga bi se Fondom trebala poticati povezanost između faze istraživanja i faze razvoja.

(5)  Fond ne bi trebao podupirati osnovna istraživanja, koja bi trebalo podupirati u okviru drugih programa, s izuzetkom temeljnih istraživanja u području obrane na kojima bi se mogli temeljiti mogućnosti ili rješenja za prepoznate ili očekivane probleme.

(6)  Fondom bi se mogla podupirati djelovanja koja se odnose na nove proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih. Djelovanja s ciljem nadogradnje postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija trebala bi biti prihvatljiva samo ako postojeće informacije potrebne za provedbu djelovanja ▌ne podliježu nikakvom ograničenju nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja na način da se onemogućuje provedba tog djelovanja. Pri podnošenju zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava Unije, pravni subjekti trebali bi biti obvezni dostaviti relevantne informacije kako bi se utvrdilo nepostojanje ograničenja. Dodjela financijskih sredstava Unije ne bi trebala biti moguća u nedostatku takvih informacija.

(6a)   Fondom bi se trebala financijski podupirati djelovanja povoljna za razvoj disruptivnih obrambenih tehnologija. S obzirom na to da se disruptivne tehnologije mogu temeljiti na pojmovima ili idejama koji potječu od netradicionalnih dionika iz područja obrane, Fond bi trebao omogućiti dovoljnu fleksibilnost u savjetovanju s dionicima i u pogledu provedbe takvih djelovanja.

(7)  Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čiji su uporaba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi trebala dobivati financijsku potporu Fonda. U tom pogledu prihvatljivost djelovanja povezanih s novim obrambenim proizvodima ili tehnologijama ▌također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu. Djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja bez mogućnosti značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima na ljude također ne bi smjela biti prihvatljiva za financijsku potporu Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost dodjele financijskih sredstava za djelovanja za razvoj sustava ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

(8)  Teškoće u postizanju dogovora o konsolidiranim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti i zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda ometaju prekograničnu suradnju među državama članicama te među pravnim subjektima iz različitih država članica. Posljedica nedostatka takvih zahtjeva, specifikacija i standarda sve su veća rascjepkanost obrambenog sektora i tehnička složenost, kašnjenja i povećani troškovi, nepotrebno udvostručavanje, kao i smanjena interoperabilnost. Sporazum o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti preduvjet za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti. Aktivnosti ▌koje vode do utvrđivanja zajedničkih zahtjeva u pogledu obrambenih sposobnosti ▌, kao i aktivnosti usmjerene na potporu razvoju zajedničke definicije tehničkih specifikacija ili standarda trebale bi također biti prihvatljive za potporu Fonda, osobito ako se njima potiče interoperabilnost.

(9)  Budući da je cilj Fonda podupiranje konkurentnosti, učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije Unije jačanjem i upotpunjavanjem aktivnosti temeljenih na suradnji povezanih s istraživanjem i tehnologijom u području obrane te umanjivanjem rizika u fazi razvoja projekata suradnje, djelovanja koja se odnose na istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda ili tehnologije trebala bi biti prihvatljiva za financiranje. Prihvatljiva će biti i nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost.

(10)  S obzirom na to da je poseban cilj Fonda jačanje suradnje među pravnim subjektima i državama članicama diljem Europe, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za dodjelu financijskih sredstava ▌ako u njegovoj provedbi surađuju unutar konzorcija barem tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u barem tri različite države članice ▌ili pridružene zemlje. Najmanje tri od tih prihvatljivih ▌subjekata s poslovnim nastanom u barem dvije različite države članice ▌ili pridružene zemlje ne smiju biti pod ▌kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta ili se međusobno kontrolirati. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Uzimajući u obzir specifičnosti disruptivnih tehnologija u području obrane i studija, te bi aktivnosti mogao provoditi jedan pravni subjekt. Kako bi se pojačala suradnja među državama članicama, Fond može podupirati i zajedničku pretkomercijalnu nabavu.

(11)  U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(5)] subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za dodjelu financijskih sredstava, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(12)  Budući da je Fond usmjeren na jačanje konkurentnosti i učinkovitosti ▌obrambene industrije Unije, za potporu bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženim zemljama koji nisu pod kontrolom nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje primatelji i njihovi podugovaratelji upotrebljavaju u djelovanjima koja dobivaju financijsku potporu Fonda ne bi se trebali nalaziti na državnom području nepridruženih trećih zemalja, a njihove izvršne upravljačke strukture trebale bi imati poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji. U skladu s tim subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili subjekt koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali koji ima izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji nije prihvatljiv kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje. Kako bi se zaštitili bitni sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica, ti bi se uvjeti prihvatljivosti trebali primjenjivati i na financijska sredstva koja se dodjeljuju u okviru javne nabave, odstupajući od članka 176. Financijske uredbe.

(13)  U određenim okolnostima ▌trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da primatelji i njihovi podugovaratelji uključeni u djelovanje koje dobiva financijsku potporu Fonda ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje trebali bi biti prihvatljivi kao primatelji ili podugovaratelji uključeni u djelovanje ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica. Sudjelovanje takvih pravnih subjekata ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima Fonda. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koji se upotrebljavaju u djelovanju. U tom pogledu također bi trebalo uzeti u obzir razloge za zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe.

(13-a)  U okviru mjera ograničavanja EU-a donesenih na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. stavka 2. UFEU-a, imenovanim pravnim osobama, subjektima ili tijelima ili za njihovu korist ne smiju se staviti na raspolaganje nikakva financijska ili ekonomska sredstva, izravno ili neizravno. Stoga takvi imenovani subjekti i subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne mogu primati financijsku potporu Fonda.

(13a)  Financijska sredstva Unije trebalo bi dodjeljivati na temelju natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga objavljenih u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”)(6). No u određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe. Budući da dodjela financijskih sredstava u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe predstavlja odstupanje od općeg pravila raspisivanja natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, te bi iznimne okolnosti trebalo strogo tumačiti. U tom kontekstu, da bi se bespovratna sredstva dodijelila bez poziva na podnošenje prijedloga, Komisija bi uz pomoć odbora država članica („Odbor”) trebala procijeniti u kojoj mjeri predloženo djelovanje odgovara ciljevima Fonda u odnosu na prekograničnu industrijsku suradnju i tržišno natjecanje u cijelom lancu opskrbe.

(14)  Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora koji će biti glavna točka za kontakt.

(15)  Ako djelovanjem koje se financijski podupire iz Fonda upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice ili pridružene zemlje, Komisija bi se prije izvršenja plaćanja primateljima trebala savjetovati s voditeljem projekta kako bi voditelj projekta mogao osigurati da primatelji poštuju rokove. ▌Voditelj projekta trebao bi Komisiji dostaviti ▌primjedbe o napretku djelovanja kako bi Komisija mogla potvrditi jesu li uvjeti za isplatu ispunjeni.

(15a)  Komisija bi trebala provoditi Fond pod izravnim upravljanjem kako bi maksimalno povećala djelotvornost i učinkovitost ostvarenih rezultata te osigurala potpunu usklađenost s drugim inicijativama Unije. Stoga bi Komisija trebala i dalje biti odgovorna za postupke odabira i dodjele, uključujući u pogledu procjena etičnosti. Međutim, u opravdanim slučajevima Komisija može određene provedbene zadaće za posebna djelovanja koja Fond financijski podupire povjeriti tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe. To bi npr. mogao biti slučaj kada voditelja projekta imenuju države članice koje sufinanciraju određeno djelovanje pod uvjetom da su ispunjene obveze iz Financijske uredbe. Povjeravanjem takvih zadaća doprinijelo bi se pojednostavnjenju upravljanja sufinanciranim djelovanjima te bi se osigurala nesmetana koordinacija sporazuma o financiranju s ugovorom sklopljenim između konzorcija i voditelja projekta kojeg su imenovale države članice koje sufinanciraju djelovanje.

(16)  Kako bi se osiguralo da su financirana djelovanja financijski održiva, podnositelji zahtjeva trebaju dokazati da su troškovi djelovanja za koja se ne dobivaju financijska sredstva Unije podmireni drugim sredstvima financiranja.

(17)  Državama članicama bi za zajednički razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti na raspolaganju trebale biti različite vrste financijskih mehanizama. ▌Komisija bi mogla osigurati različite vrste mehanizama koje bi države članice mogle dobrovoljno koristiti za rješavanje financijskog aspekta izazova povezanih sa razvojem temeljenim na suradnji i nabavom. Upotreba takvih financijskih mehanizama mogla bi dodatno potaknuti pokretanje obrambenih projekata temeljenih na suradnji i prekograničnih obrambenih projekata i povećati učinkovitost izdvajanja za obranu, uključujući za projekte koji se podupiru iz ▌Fonda.

(18)  S obzirom na specifičnosti obrambene industrije, kod koje potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući i izvoz, funkcioniranje obrambenog sektora je jedinstveno i ne slijedi konvencionalna pravila i poslovne modele po kojima funkcioniraju tradicionalnija tržišta. Industrija stoga ne može provoditi velike projekte istraživanja i razvoja u području obrane financirane vlastitim sredstvima pa države članice i pridružene zemlje često u cijelosti financiraju troškove istraživanja i razvoja. Kako bi se postigli ciljevi Fonda, osobito u pogledu poticanja suradnje među pravnim subjektima iz različitih država članica i pridruženih zemalja, te uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora, prihvatljive troškove trebalo bi pokriti do cjelokupnog iznosa za djelovanja koja se provode prije faze razvoja prototipova.

(19)  Faza prototipa ključna je faza u kojoj države članice ili pridružene zemlje obično odlučuju o svojem konsolidiranom ulaganju te započinju proces nabave budućih obrambenih proizvoda i tehnologija. Zbog toga se u toj konkretnoj fazi države članice i pridružene zemlje dogovaraju o potrebnim obvezama, uključujući podjelu troškova i vlasništvo nad projektom. Kako bi se osigurala vjerodostojnost njihovih obveza, financijska pomoć Unije u okviru Fonda obično ne bi trebala biti veća od 20 % prihvatljivih troškova.

(20)  Za djelovanja izvan faze prototipa trebalo bi predvidjeti do 80 % financijskih sredstava. Ta djelovanja koja su bliže finalizaciji proizvoda i tehnologije još uvijek mogu uključivati znatne troškove.

(21)  Dionici u obrambenom sektoru suočavaju se s posebnim neizravnim troškovima, kao što su troškovi za sigurnost. Osim toga, dionici rade na specifičnom tržištu na kojem – bez potražnje kupaca – ne mogu pokrivati troškove istraživanja i razvoja kao u civilnom sektoru. Stoga je opravdano dopustiti paušalnu stopu od 25 % kao i mogućnost da se ▌naplaćuju neizravni troškovi koji su izračunati u skladu s uobičajenim računovodstvenim praksama primatelja, ako njihova nacionalna tijela prihvaćaju te prakse za usporedive aktivnosti u području obrane te ako su te prakse priopćene Komisiji. ▌

(21a)  Djelovanjima u kojima sudjeluju prekogranični MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije podupire se otvaranje lanaca opskrbe i doprinosi ciljevima Fonda. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financijskih sredstava od koje bi koristi imali svi subjekti koji sudjeluju.

(22)  Kako bi se osiguralo da će financirana djelovanja pridonijeti konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, važno je da ▌postoji namjera država članica o zajedničkoj nabavi konačnog proizvoda ili upotrebi predmetne tehnologije, osobito u okviru prekogranične nabave kojom države članice zajedno organiziraju postupke nabave posebice uz određivanje središnjeg tijela za nabavu.

(22a)  Kako bi se osiguralo da doprinose konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, djelovanja koja primaju financijsku potporu Fonda trebala bi biti usmjerena na tržište, utemeljena na potražnji te srednjoročno i dugoročno komercijalno održiva. Kad je riječ o kriterijima prihvatljivosti za razvojna djelovanja stoga bi u obzir trebalo uzeti činjenicu da države članice namjeravaju, između ostalog i kroz memorandum o razumijevanju ili pismo namjere, koordinirano nabaviti konačan obrambeni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju. U okviru kriterija za dodjelu za razvojne aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir i činjenicu da se države članice politički ili pravno obvezuju da će zajednički upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni obrambeni proizvod ili tehnologiju.

(23)  Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja obrambene industrije Unije trebalo bi se odvijati u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanjâ tim interesima i prioritetima u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane koje su zajednički dogovorile države članice trebao biti kriterij za dodjelu. ▌

(24)  Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu stalne strukturirane suradnje ▌u institucionalnom okviru Unije trebalo bi osigurati pojačanu kontinuiranu suradnju pravnih subjekata iz različitih država članica i tako izravno doprinijeti ciljevima Fonda. Odabrani projekti te vrste stoga bi trebali imati pravo na povećanu stopu financijskih sredstava.

(25)  Komisija će uzeti u obzir druge aktivnosti koje se financiraju u skladu s okvirnim programom Obzor Europa kako bi se izbjegla nepotrebna udvostručavanja i osigurali međusobni utjecaji i sinergije između civilnih i obrambenih istraživanja.

(26)  Kibersigurnost i kiberobrana postaju sve veći izazovi, stoga su Komisija i visoki predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prepoznale potrebu za uspostavljanjem sinergija između djelovanja u području kiberobrane unutar područja primjene Fonda i inicijativa Unije u području kibersigurnosti, kao što su one najavljene u Zajedničkoj komunikaciji o kibersigurnosti. Sinergije između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti osobito treba tražiti budući centar za kompetencije u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja. On bi mogao aktivno podupirati države članice i druge relevantne dionike pružanjem savjeta i stručnog znanja te olakšavanjem suradnje u vezi s projektima i djelovanjima te na zahtjev država članica u svojstvu voditelja projekta u vezi s ▌Fondom.

(27)  Integrirani pristup trebalo bi osigurati objedinjavanjem aktivnosti obuhvaćenih Pripremnim djelovanjem za istraživanja u području obrane („PADR”) koje je Komisija pokrenula u smislu članka 58. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe i Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane („EDIDP”) uspostavljenim Uredbom (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća(7), kako bi se uskladili uvjeti za sudjelovanje, osmislio usklađeniji niz instrumenata i povećao učinak inovacija i suradnje te gospodarski učinak uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja i rascjepkanosti. Uz takav integrirani pristup Fond bi doprinio i boljoj iskorištenosti rezultata istraživanja u području obrane premošćivanjem jaza između faza istraživanja i razvoja uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora te promicanjem svih oblika inovacija, uključujući disruptivne inovacije ▌. Mogu se očekivati i pozitivni učinci prelijevanja u civilnom sektoru, ako je primjenjivo.

(28)  U pogledu specifičnosti djelovanja prema potrebi bi financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru ▌programa InvestEU trebalo obuhvatiti i ciljeve ▌Fonda.

(29)  Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručiti ni istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna ▌dodana vrijednost za Uniju.

(30)  Vrste financiranja i načini provedbe Fonda trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići konkretne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe paušalnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku ▌125. stavku 1. ▌Financijske uredbe.

(31)  Komisija bi trebala uspostaviti godišnje ▌programe rada u skladu s ciljevima Fonda i uzimajući u obzir početne pouke izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane. Komisiji bi u uspostavi programâ rada trebao pomagati Odbor. Komisija bi trebala nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u Odboru. U tom kontekstu Odbor bi se mogao sastajati u sastavu nacionalnih stručnjaka za obranu i sigurnost koji će Komisiji pružati konkretnu pomoć, između ostalog savjetima o zaštiti klasificiranih podataka u okviru djelovanjâ. Države članice imenuju svoje predstavnike u tom Odboru. Članovi Odbora trebali bi imati priliku da na vrijeme i stvarno pregledaju nacrte provedbenih akata i izraze svoje mišljenje.

(31a)  Kategorije programâ rada trebale bi sadržavati funkcionalne zahtjeve kako bi se industriji pojasnilo koje se funkcije i zadaće moraju provoditi s pomoću sposobnosti koje će se razviti. Takvi zahtjevi trebali bi jasno navesti očekivanu učinkovitost, ali ne bi smjeli biti usmjereni na konkretna rješenja ili konkretne subjekte i ne bi smjeli sprečavati tržišno natjecanje na razini poziva na podnošenje prijedloga.

(31b)  Tijekom pripreme programâ rada Komisija bi odgovarajućim savjetovanjima s Odborom trebala osigurati i da se predloženim istraživačkim ili razvojnim djelovanjima izbjegava nepotrebno udvostručavanje. Komisija u tom kontekstu može provoditi preliminarnu ocjenu mogućih slučajeva udvostručavanja s postojećim sposobnostima ili već financiranim istraživačkim ili razvojnim projektima u Uniji.

(31bb)  Komisija bi trebala osigurati usklađenost programa rada tijekom industrijskog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija.

(31bc)  U okviru programa rada također bi trebalo osigurati da se uvjerljiv dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

(31c)   Kako bi se iskoristilo njezino stručno znanje u sektoru obrane, Europskoj obrambenoj agenciji dodijelit će se status promatrača u Odboru. S obzirom na specifičnosti obrambenog sektora, Odboru bi trebala pomagati i Europska služba za vanjsko djelovanje.

(32)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u pogledu donošenja programa rada te za dodjelu financijskih sredstava odabranim razvojnim djelovanjima. Pri provedbi razvojnih djelovanja osobito bi trebalo voditi računa o specifičnostima obrambenog sektora, što se prvenstveno odnosi na odgovornost država članica i/ili pridruženih zemalja za proces planiranja i nabave. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. ▌182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ▌(8).

(32a)  Nakon što se prijedlozi ocijene uz pomoć neovisnih stručnjaka, čije bi sigurnosne podatke trebale potvrditi relevantne države članice, Komisija bi trebala odabrati djelovanja koja će se financijski podupirati iz Fonda. Komisija bi trebala uspostaviti bazu neovisnih stručnjaka. Baza ne bi smjela biti javno dostupna. Neovisni stručnjaci trebali bi se imenovati na temelju vještina, iskustva i znanja, uzimajući u obzir zadaće koje će im se dodjeljivati. Pri imenovanju neovisnih stručnjaka Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za ocjenjivanje u smislu različitih vještina, iskustva, znanja, zemljopisne raspoređenosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području djelovanja. Također bi trebalo osigurati odgovarajuću rotaciju stručnjaka i odgovarajuću ravnotežu između privatnog i javnog sektora. Države članice trebale bi biti obaviještene o rezultatima ocjenjivanja i popisu s rangiranim odabranim djelovanjima, kao i o napretku financiranih djelovanja. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti za donošenje i provedbu programa rada i za donošenje odluka o dodjeli trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(32b)  Neovisni stručnjaci ne bi smjeli provoditi ocjenjivanje, pružati savjete ni pomoć u vezi s predmetima u pogledu kojih su u sukobu interesa, posebno u odnosu na svoj trenutačni položaj. Osobito ne bi smjeli biti u položaju da mogu upotrijebiti primljene podatke na štetu konzorcija koji ocjenjuju.

(32bb)  ▌Kada se predlažu novi obrambeni proizvodi ili tehnologije ili nadogradnja postojećih, podnositelji zahtjeva trebali bi se obvezati na poštovanje etičkih načela, kao što su ona koja se odnose na dobrobit čovjeka i zaštitu ljudskog genoma, a koja se odražavaju i u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i, prema potrebi, njezine protokole. Komisija treba osigurati da se prijedlozi sustavno analiziraju kako bi se utvrdila djelovanja koja uključuju ozbiljna etička pitanja i zatim ih proslijediti na procjenu etičnosti.

(33)  Kako bi se poduprlo otvoreno unutarnje tržište, trebalo bi poticati sudjelovanje prekograničnih MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije bilo kao članova konzorcija, ▌bilo kao podugovaratelja bilo kao subjekata u opskrbnom lancu. ▌

(34)  Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s ▌državama članicama i industrijom kako bi osigurala uspješnost Fonda. U tom bi pogledu trebalo uključiti i Europski parlament kao suzakonodavca i ključnog dionika.

(35)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Europski fond za obranu, koja čini primarni referentni iznos u smislu [novog međuinstitucijskog sporazuma] između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(9), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Komisija bi trebala osigurati da administrativni postupci budu što jednostavniji i da stvaraju minimalne dodatne troškove.

(36)  Ako nije navedeno drukčije, Financijska uredba primjenjuje se na Fond. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(37)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvornu dodjelu financijskih sredstava EU-a.

(38)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(10), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(11), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(12) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(13), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, npr. prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, ▌kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(14). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(39)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programā na temelju odluke prema tom sporazumu. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(40)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Fonda, među ostalim s ciljem podnošenja prijedloga svih odgovarajućih izmjena svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe, i završnu evaluaciju na kraju provedbenog razdoblja Fonda, ispitujući financijske aktivnosti u smislu rezultata financijske provedbe te, u mjeri u kojoj je to moguće u tom trenutku, rezultate i učinke. U tom kontekstu završnim izvješćem o evaluaciji trebalo bi se pomoći i u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. U tom bi završnom izvješću trebalo analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u projektima koji se financijski podupiru iz Fonda te sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti, kao i doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti i ono bi trebalo sadržavati informacije o podrijetlu primateljâ, broju država članica i pridruženih zemalja uključenih u pojedina djelovanja te o raspodjeli nastalih prava intelektualnog vlasništva. Komisija također može predložiti izmjene ove Uredbe kako bi se reagiralo na mogući razvoj događaja tijekom provedbe Fonda.

(40a)  Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu Fonda i svake godine podnijeti izvješće o postignutom napretku, uključujući o tome kako se pouke utvrđene i izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane uzimaju u obzir pri provedbi Fonda. U tu svrhu Komisija bi trebala uspostaviti potrebne mehanizme praćenja. To bi se izvješće trebalo predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću te ne bi smjelo sadržavati osjetljive podatke.

(41)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Fond ▌će pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Fonda te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.

(42)  Budući da Fond podupire samo faze istraživanja i razvoja ombrambenih proizvoda i tehnologija, Unija u načelu ne bi imala prava vlasništva ili prava intelektualnog vlasništva nad proizvodima i tehnologijama koji su rezultat financiranih djelovanja, osim ako se potpora Unije pruža u okviru javne nabave. Međutim, u pogledu istraživanja, zainteresirane države članice i pridružene zemlje trebale bi imati mogućnost da se koriste rezultatima financiranih djelovanja kako bi sudjelovale u daljnjim zajedničkim razvojnim djelovanjima ▌.

(43)  Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na prijenos obrambenih proizvoda unutar Unije u skladu s Direktivom 2009/43/EZ Europskog parlamenta i ▌Vijeća(15), kao ni na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije. Izvoz vojne opreme i tehnologija iz država članica uređen je Zajedničkim stajalištem 944/2008/ZVSP.

(44)  Upotreba osjetljivih postojećih podataka, uključujući podatke, znanje i iskustvo ili informacije nastale prije ili izvan primjene Fonda, ili pristup neovlaštenih osoba ▌rezultatima nastalima u vezi s djelovanjima koji se financijski podupiru iz Fonda mogu imati negativan učinak na interese Unije ili jedne ili više država članica. Stoga bi postupanje s osjetljivim podacima trebalo biti uređeno ▌relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom ▌.

(44a)  Kako bi se zajamčila potrebna razina sigurnosti klasificiranih podataka, pri potpisivanju klasificiranih sporazuma o dodjeli financijske sredstava i sporazuma o financiranju trebalo bi poštovati minimalne standarde industrijske sigurnosti. U tu svrhu i u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444, Komisija treba dostaviti sigurnosne upute za program, kao i vodič za stupnjeve tajnosti, kao smjernice stručnjacima koje su imenovale države članice.

(45)  Kako bi se omogućila izmjena ili dopuna pokazatelja slijeda učinka, Komisiji bi, prema potrebi, trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. ▌Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)  Komisija bi trebala upravljati Fondom uz dužno poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, osobito klasificiranih podataka i osjetljivih podataka,

▌DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ▌

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se Europski fond za obranu (dalje u tekstu „Fond”) u skladu s odredbama članka 1. stavka 3. točke (b) Uredbe …/…/EU [Obzor – 2018/0224(COD).

Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici dodjele financijskih sredstava Unije i pravila za dodjelu tih sredstava.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

0.  „podnositelj zahtjeva” znači pravni subjekt koji podnosi zahtjev za potporu Fonda nakon poziva za podnošenje prijedloga ili u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe;

1.  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja koja se financijski podupiru iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ▌ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

1.a  „certifikacija” znači proces kojim nacionalno tijelo potvrđuje da su obrambeni proizvod, materijalna ili nematerijalna komponenta ili tehnologija u skladu s mjerodavnim propisima;

1.b  „klasificirani podaci” znači svi podaci ili materijali u bilo kojem obliku čijim bi se neovlaštenim otkrivanjem moglo u različitoj mjeri naštetiti interesima Europske unije ili interesima jedne ili više država članica te koji nose oznaku stupnja tajnosti EU-a ili odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti u skladu sa sporazumom među državama članicama Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (2011/C 202/05);

1.c  „konzorcij” znači suradnička skupina podnositelja zahtjeva ili primatelja obvezanih konzorcijskim sporazumom osnovana radi poduzimanja djelovanja u okviru Fonda;

1.d  „koordinator” znači pravni subjekt koji je član konzorcija i kojeg su svi članovi konzorcija imenovali glavnom kontaktnom točkom u odnosima s Komisijom;

2.  „kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata;

3.  „razvojno djelovanje” znači svako djelovanje koje se ▌sastoji od aktivnosti u području obrane prvenstveno u fazi razvoja, a koje obuhvaća nove proizvode ili tehnologije ili nadogradnju postojećih, osim proizvodnje ili upotrebe oružja;

4.  „disruptivna obrambena tehnologija” znači tehnologija čijom se primjenom dovodi do radikalne promjene, uključujući poboljšanu ili potpuno novu tehnologiju, ili čijom se primjenom dovodi do promjene paradigme u konceptu i vođenju poslova obrane, među ostalim zato što će zamijeniti postojeću obrambenu tehnologiju ili je učiniti zastarjelom;

5.  „izvršne upravljačke strukture” znači tijelo pravnog subjekta imenovano u skladu s nacionalnim pravom koje, ako je primjenjivo, odgovara glavnom izvršnom direktoru i ovlašteno je za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg usmjerenja pravnog subjekta te nadzire i prati upravljačko odlučivanje;

5.a  „novostečeni podaci” znači podaci, znanje i iskustvo ili informacije nastale tijekom primjene Fonda, neovisno o njihovu obliku ili naravi;

6.  „pravni subjekt” znači bilo koja ▌pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom ▌197. stavkom 2. točkom (c) ▌Financijske uredbe;

7.  „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije ▌MSP ▌i koje ima ▌najviše 3 000 zaposlenika, pri čemu se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima od 3. ▌do 6. ▌Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ(16);

8.  „pretkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;

9.  „voditelj projekta” znači svaki javni naručitelj koji ima poslovni nastan u državi članici ili u pridruženoj zemlji i kojemu je država članica, pridružena zemlja ili skupina država članica ▌ili pridruženih zemalja dala zadaću upravljanja multinacionalnim projektima naoružavanja, na trajnoj ili ad-hoc osnovi;

9.a  „kvalifikacija” znači cjelokupan proces kojim se dokazuje da projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ispunjava utvrđene zahtjeve te se pružaju objektivni dokazi za to da su zadovoljeni određeni zahtjevi u pogledu projektiranja;

10.  „primatelj” znači svaki pravni subjekt s kojim je potpisan sporazum o dodjeli financijskih sredstava ili sporazum o financiranju ili je obaviješten o odluci o dodjeli financijskih sredstava ili odluci o financiranju;

11.  „istraživačko djelovanje” znači svako djelovanje koje se uglavnom sastoji od istraživačkih aktivnosti, prije svega primijenjenog istraživanja te, prema potrebi, temeljnog istraživanja, s ciljem stjecanja novog znanja i koje je usmjereno isključivo na obrambene primjene;

12.  „rezultati” znači svaki materijalni ili nematerijalni učinak djelovanja, kao što su podaci, stručno znanje ili informacije, neovisno o njihovu obliku ili prirodi, bez obzira na to mogu li se zaštititi, kao i sva povezana prava uključujući pravo intelektualnog vlasništva;

12.a  „osjetljivi podaci” znači informacije i podaci, uključujući klasificirane podatke, koji moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja zbog obveza iz nacionalnog prava ili prava Unije ili kako bi se sačuvala privatnost ili sigurnost pojedinaca ili organizacija;

12.b  „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ;

13.  „posebno izvješće” znači konkretan rezultat istraživačkog djelovanja u kojemu su sažeti rezultati djelovanja te navedene opsežne informacije o osnovnim načelima, ciljevima, stvarnim ishodima, osnovnim svojstvima, izvršenim ispitivanjima, mogućim koristima, mogućim obrambenim primjenama te očekivanim načinom iskorištavanja istraživanja s ciljem razvoja, uključujući podatke o nositeljima prava intelektualnog vlasništva, bez obveze uključivanja podataka o pravima intelektualnog vlasništva;

14.  „prototip sustava” znači model proizvoda ili tehnologije s pomoću kojeg se može prikazati funkcioniranje u operativnom okruženju;

15.  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

16.  „nepridružena treća zemlja” znači treća zemlja koja nije pridružena zemlja u smislu članka 5.;

17.  „subjekt iz nepridružene treće zemlje” znači pravni subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili, ako ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, koji ima izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji.

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.  Opći je cilj Fonda poticati konkurentnost, učinkovitost i inovacijske kapacitete europske obrambene tehnološke i industrijske baze diljem Unije, čime se doprinosi strateškoj autonomiji Unije i njezinoj slobodi djelovanja podupiranjem djelovanja koja se temelje na suradnji te prekogranične suradnje pravnih subjekata diljem Unije, osobito MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, jačanjem i poboljšanjem sposobnosti u pogledu i lanaca opskrbe u obrambenom sektoru i lanaca vrijednosti, širenjem prekogranične suradnje među pravnim subjektima i poticanjem boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u svim fazama industrijskog životnog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija. ▌

2.  Fond ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)  podupirati ▌istraživanja koja se temelje na suradnji ▌koji bi mogli znatno povećati uspješnost budućih ▌sposobnosti diljem Unije i koji su usmjereni na maksimiziranje inovacija i uvođenje novih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući one disruptivne te na najučinkovitiji način uporabe sredstava za istraživanje u području obrane u Uniji;

(b)  podupirati razvoj ▌obrambenih proizvoda i tehnologija ▌i time pridonijeti većoj učinkovitosti trošenja sredstava za obranu u Uniji, smanjiti opasnosti od nepotrebnog udvostručavanja te tako potaknuti uvođenje europskih proizvoda i tehnologija na tržište i smanjiti rascjepkanost obrambenih proizvoda i tehnologija diljem Unije. Zaključno, Fond će dovesti do povećanja standardiziranosti obrambenih sustava i veće interoperabilnosti sposobnosti država članica.

Takva suradnja u skladu je s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su zajednički dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te posebice u kontekstu plana za razvoj sposobnosti.

U tom pogledu, regionalni i međunarodni prioriteti, kada su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije kako su utvrđeni u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te uzimajući u obzir da je potrebno izbjegavati nepotrebno udvostručavanje, mogu se, prema potrebi, uzeti u obzir kada se u okviru tih prioriteta ne isključuje mogućnost sudjelovanja ni jedne države članice ili pridružene zemlje.

Članak 4.

Proračun

1.  U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe …/…/EU financijska omotnica za provedbu Europskog fonda za obranu za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 11 453 260 000 EUR u cijenama iz 2018. i 13 000 000 000 EUR u sadašnjim cijenama.

2.  ▌Raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)  ▌3 612 182 000 EUR u cijenama iz 2018. (4 100 000 000 EUR za istraživačko djelovanje);

(b)  ▌7 841 078 000 EUR u cijenama iz 2018. (8 900 000 000 EUR u sadašnjim cijenama) za razvojno djelovanje.

2a.  Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može preraspodjeljivati iznose između sredstava za istraživačko i razvojno djelovanje iz stavka 2. do najviše 20 %.

3.  Iznos iz stavka 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Fonda, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informacijske sustave.

4.  Najmanje 4 % i najviše 8 % financijske omotnice iz stavka 1. mora biti dodijeljeno pozivima na podnošenje prijedloga i dodjeljivanju financijskih sredstava kojima se podupiru disruptivne obrambene tehnologije.

Članak 5.

Pridružene zemlje

Fond će biti otvoren članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u. Svi financijski doprinosi za Fond na temelju ovog članka smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe.

Članak 6.

Potpora za disruptivne obrambene tehnologije

1.  Komisija dodjeljuje sredstva nakon otvorenih i javnih savjetovanja o ▌tehnologijama koje su usmjerene na primjenu u području obrane i potencijalno disruptivne za poslove obrane u područjima intervencije utvrđenima u programima rada.

2.  U programima rada utvrđen je najprimjereniji oblik sredstava za financiranje tih disruptivnih obrambenih tehnologija.

Članak 7.

Etika

1.  Djelovanja koja se provode u okviru Fonda moraju biti u skladu s relevantnim nacionalnim pravom, pravom Unije i međunarodnim pravom te Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja moraju biti u skladu i s etičkim načelima sadržanima u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu.

2.  Prije potpisivanja ugovora o financiranju, Komisija ▌analizira prijedloge na temelju samoprocjene etičnosti koju priprema konzorcij, kako bi utvrdila djelovanja koja uključuju ▌ozbiljna etička pitanja, uključujući u pogledu uvjeta provedbe i, gdje je to prikladno, podvrgava ih etičkoj procjeni.

Analize i procjene etičnosti provodi Komisija uz potporu neovisnih stručnjaka iz različitih domena, posebice priznatih stručnjaka iz područja obrambene etike.

Uvjeti za provedbu djelovanja s etički osjetljivim pitanjima navode se u sporazumu o financiranju.

Komisija osigurava transparentnost etičkih postupaka u najvećoj mogućoj mjeri te o tome izvještava u okviru svojih obveza izvještavanja i ocjenjivanja u skladu s člankom 32. Stručnjaci moraju biti državljani najvećeg mogućeg broja država članica.

3.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju pribavljaju sva relevantna odobrenja ili druge obvezne dokumente koje zahtijevaju nacionalna ili lokalna etička povjerenstva ili druga tijela, kao što su tijela za zaštitu podataka, prije početka predmetnih aktivnosti. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji.

▌

5.  Prijedlozi koja nisu etički prihvatljiva odbijaju se ▌.

▌

Članak 8.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Fond se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

1a.  Odstupajući od stavka 1., u opravdanim slučajevima tijela iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe mogu provoditi posebne aktivnosti u okviru neizravnog upravljanja. To ne može obuhvaćati postupke odabira i dodjele, kako je navedeno u članku 12..

2.  Fondom se može omogućiti financiranje u skladu s Financijskom uredbom, u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave te, prema potrebi, u pogledu posebnosti djelovanja, u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

2a.  Operacije mješovitog financiranja provode se u skladu s Glavom X. Financijske uredbe i Uredbe o fondu InvestEU.

2b.  Financijski instrumenti strogo su usmjereni samo na primatelje.

▌

Članak 10.

Prihvatljivi subjekti

1.  Primatelji i ▌podugovaratelji uključeni u djelovanje koje financijski podupire Fond imaju ▌poslovni nastan u Uniji ili pridruženoj zemlji ▌.

1a.  Infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva primatelja i podugovaratelja uključenih u djelovanje koji se upotrebljavaju za potrebe djelovanja koja financijski podupire Fond nalaze se na području države članice ili pridružene zemlje tijekom cijelog trajanja djelovanja, a njihove izvršne upravljačke strukture imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji.

1b.  Za potrebe djelovanja koje financijski podupire Fond primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje ne podliježu kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje.

2.  Odstupajući od stavka 1.b ovog članka pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje ▌prihvatljiv je kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje samo ako su jamstva koja je odobrila država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan u skladu s njezinim nacionalnim postupcima stavljena na raspolaganje Komisiji. Ta jamstva mogu se odnositi na izvršne upravljačke strukture pravnog subjekta s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji. Ako država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan smatra to primjerenim, ta se jamstva mogu odnositi i na specifična prava vlade u pogledu kontrole nad pravnim subjektom.

Jamstvima se osigurava da uključenost tog pravnog subjekta u djelovanje ne bi bilo u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a ni s ciljevima iz članka 3. Jamstva su ujedno u skladu s odredbama članaka 22. i 25. Jamstvima se konkretno potkrepljuje to da su, za potrebe djelovanja, uspostavljene mjere kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)  ▌kontrola nad pravnim subjektom podnositeljem zahtjeva ne provodi se na način kojim se ograničuje ▌njegova sposobnost da provodi djelovanje i ostvaruje rezultate, kojim se nameću ograničenja u vezi s njegovom infrastrukturom, postrojenjima, imovinom, sredstvima, intelektualnim vlasništvom ili znanjem i iskustvom potrebnima u svrhu djelovanja, ili kojim se potkopavaju njegove sposobnosti i standardi potrebni za provedbu djelovanja;

(b)  ▌nepridruženoj trećoj zemlji i subjektima iz nepridružene treće zemlje onemogućen je pristup ▌osjetljivim podacima povezanima s djelovanjem; te zaposlenici ili druge osobe uključene u djelovanje ▌gdje je to prikladno imaju nacionalno sigurnosno odobrenje koje je izdala država članica ili pridružena zemlja;

(c)  prava intelektualnog vlasništva proizišla iz djelovanja i rezultata djelovanja ostaju primatelju tijekom djelovanja i nakon njegova dovršetka, ne podliježu kontroli ni ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, i ne izvoze se izvan Unije ili izvan pridruženih zemalja bez odobrenja države članice ili pridružene zemlje u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan i u skladu s ciljevima iz članka 3.

Ako država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan to smatra primjerenim, moguće je pružiti dodatna jamstva.

Komisija obavješćuje odbor iz članka 28. o svakom pravnom subjektu za koji se smatra da je prihvatljiv u skladu s ovim stavkom.

▌

4.  Ako nema konkurentnih nadomjestaka lako dostupnih u Uniji ili u pridruženoj zemlji, primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu upotrebljavati svoju imovinu, infrastrukturu, postrojenja i sredstva koji se nalaze ili drže izvan državnog područja država članica Unije ili pridruženih zemalja pod uvjetom da ta upotreba nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, da je u skladu s ciljevima iz članka 3. i da je potpuno usklađena s člancima 22. i 25. ▌Troškovi povezani s tim aktivnostima nisu prihvatljivi za financijsku potporu Fonda.

4a.  Prilikom provedbe prihvatljivog djelovanja primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu surađivati i s pravnim subjektima s poslovnim nastanom izvan državnog područja država članica ili pridruženih zemalja ili koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, među ostalim upotrebom imovine, infrastrukture, postrojenja i sredstava tih pravnih subjekata, pod uvjetom da to nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica. Takva suradnja mora biti u skladu s ciljevima određenima u članku 3. i potpuno usklađena s člancima 22. i 25.

Nepridružena treća zemlja ili drugi subjekt iz nepridružene treće zemlje ne smiju neovlašteno pristupati klasificiranim podacima povezanima s provedbom djelovanja i izbjegavaju se potencijalni negativni učinci na sigurnost dostave ulaznih podataka ključnih za djelovanje.

Troškovi povezani s tim aktivnostima nisu prihvatljivi za potporu iz Fonda.

▌

6.  Podnositelji zahtjeva dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za procjenu kriterija prihvatljivosti ▌. U slučaju promjene tijekom provedbe djelovanja kojom bi se u pitanje moglo dovesti ispunjavanje kriterija prihvatljivosti, relevantni pravni subjekt obavješćuje Komisiju, koja procjenjuje jesu li ti kriteriji prihvatljivosti i uvjeti i dalje ispunjeni i obraća pažnju na potencijalni učinak na financiranje djelovanja.

7.  ▌

8.  ▌

9.  Za potrebe ovog članka podugovaratelji uključeni u djelovanje koje podupire Fond podrazumijeva podugovaratelje s izravnim ugovornim odnosom s primateljem, druge podugovaratelje kojima je dodijeljeno barem 10% ukupnog prihvatljivog troška djelovanja te podugovaratelje kojima bi mogao biti potreban pristup klasificiranim podacima ▌ kako bi mogli provesti djelovanje, a koji nisu članovi konzorcija.

Članak 11.

Prihvatljive mjere

1.  Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2.  Fondom se pruža potpora djelovanjima koja obuhvaćaju ▌nove obrambene proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih proizvoda i tehnologija pod uvjetom da upotreba postojećih informacija potrebnih za provedbu djelovanja za nadogradnju ne podliježe ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, izravno ili neizravno, preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata, na način kojim se onemogućuje provođenje tog djelovanja.

3.  Prihvatljivo djelovanje odnosi se na jednu ili više od sljedećih aktivnosti:

(a)  aktivnosti čiji je cilj stvaranje, podupiranje i poboljšanje ▌saznanja, proizvoda i tehnologija, uključujući disruptivne ▌tehnologije, kojima se mogu postići znatni učinci u području obrane;

(b)  aktivnosti čiji je cilj povećanje interoperabilnosti i otpornosti, uključujući sigurnu proizvodnju i razmjenu podataka, ovladavanje ključnim obrambenim tehnologijama, jačanje sigurnosti opskrbe ili omogućivanje učinkovitog iskorištavanja rezultata za obrambene proizvode i tehnologije;

(c)  studije, kao što su studije izvedivosti za ispitivanje izvedivosti novih ili poboljšanih tehnologija, proizvoda, procesa, usluga i rješenja ▌;

(d)  projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije, kao i utvrđivanje tehničkih specifikacija na temelju kojih je projekt izrađen, koji mogu uključivati djelomična ispitivanja za smanjenje rizika u industrijskom ili reprezentativnom okruženju;

(e)  razvoj modela obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije s pomoću kojih se može prikazati funkcioniranje elementa u operativnom okruženju (prototip sustava);

(f)  ispitivanje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(g)  kvalifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;

(h)  certifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;

(i)  razvoj tehnologija ili sredstava kojima se povećava učinkovitost obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa;

▌

4.  ▌Djelovanje se provodi unutar konzorcija najmanje triju prihvatljivih subjekata koji imaju poslovni nastan u najmanje tri različite države članice ▌ili pridružene zemlje. Najmanje tri od tih prihvatljivih subjekata s poslovnim nastanom u najmanje dvije države članice ▌ili pridružene zemlje tijekom cijele provedbe djelovanja nisu pod ▌kontrolom istog tijela, izravno ili neizravno, te se ne kontroliraju međusobno.

5.  Stavak 4. ne primjenjuje se na ▌djelovanja koja se odnose na disruptivne obrambene tehnologije ili djelovanja iz stavka 3. ▌točke (c) ▌.

6.  Djelovanja za razvoj proizvoda i tehnologija čiji su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni primjenjivim međunarodnim pravom nisu prihvatljiva.

Djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja bez mogućnosti značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima na ljude također nisu prihvatljiva za financijsku potporu Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost pružanja sredstava za djelovanja za razvoj sustava ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

▌

▌

Članak 12.

Postupak odabira i dodjele

1.  Financijska sredstva Unije dodjeljuju se na temelju konkurentnih poziva za podnošenje prijedloga objavljenih u skladu s Financijskom uredbom. U određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom ▌195. točkom (e) ▌Financijske uredbe.

▌

2a.  Komisija dodjeljuje financiranje ▌putem provedbenih akata donesenih u skladu s postupkom navedenim u članku 28. stavku 2.

Članak 13.

Kriteriji za dodjelu

▌Svaki se prijedlog ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

(a)  doprinos izvrsnosti ili potencijal za disruptivni učinak u području obrane, konkretno pokazivanjem da očekivani rezultati predloženog djelovanja imaju znatne prednosti u odnosu na postojeće obrambene proizvode ili tehnologije;

(b)  doprinos inovacijama i tehnološkom razvoju europske obrambene industrije, konkretno pokazivanjem da predloženo djelovanje uključuje revolucionarne ili nove koncepte i pristupe, nova obećavajuća buduća tehnološka poboljšanja ili primjenu tehnologija ili koncepata koji dosad nisu primijenjeni u sektoru obrane, uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja;

(c)  doprinos konkurentnosti europske obrambene industrije pokazivanjem da se predloženim djelovanjem dokazano postiže ravnoteža između troškovne učinkovitosti i djelotvornosti, time stvarajući nove tržišne mogućnosti diljem Unije i izvan nje te ubrzavajući rast poduzećâ u cijeloj Uniji;

▌

(d)  doprinos autonomiji europske obrambene tehnološke i industrijske baze, među ostalim povećanjem samodostatnosti u odnosu na izvore iz trećih zemalja i jačanjem sigurnosti opskrbe, te doprinos sigurnosnim i obrambenim interesima Unije u skladu s prioritetima navedenima u članku 3. ▌;

(e)  doprinos stvaranju nove prekogranične suradnje pravnih subjekata koji imaju poslovni nastan u državama članicama ili pridruženim zemljama, posebice MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji u znatnoj mjeri sudjeluju u djelovanju, kao primatelji, podugovaratelji ili drugi subjekti u lancu opskrbe, i koji imaju poslovni nastan u državama članicama ▌ili pridruženim zemljama koje nisu države članice ili pridružene zemlje u kojima poslovni nastan imaju subjekti u konzorciju koji nisu MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(f)  kvaliteta i učinkovitost provedbe djelovanja.

▌

Članak 14.

Stope sufinanciranja

1.  Fondom se financira do 100 % prihvatljivih troškova aktivnosti navedenih u članku 11. stavku 3., ne dovodeći u pitanje članak 190. Financijske uredbe.

2.  Odstupajući od stavka 1.;

(a)  za aktivnosti definirane u članku 11. stavku 3. točki (e) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 20% njihovih prihvatljivih troškova,

(b)  za aktivnosti definirane u članku 11. stavku 3. točkama od (f) do (h) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 80% njihovih prihvatljivih troškova.

3.  Za razvojna djelovanja stopa financiranja povećava se u sljedećim slučajevima:

(a)  za aktivnost razvijenu u kontekstu stalne strukturirane suradnje kako je utvrđena Odukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. može se odobriti stopa financiranja uvećana za dodatnih 10 postotnih bodova;

(b)  za aktivnost se može odobriti povećana stopa financiranja, kako je navedeno u ovom stavku drugom i trećem podstavku, ako je najmanje 10 % ukupnog prihvatljivog troška aktivnosti dodijeljeno MSP-ovima s poslovnim nastanom u državi članici ili u pridruženoj zemlji i koji sudjeluju u aktivnosti kao primatelji, podugovaratelji ili kao subjekti u lancu opskrbe.

Stopa financiranja može se uvećati za broj postotnih bodova koji je jednak postotku ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti koji je dodijeljen MSP-ovima s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama u kojima poslovni nastan imaju primatelji koji nisu MSP-ovi i koji u aktivnosti sudjeluju kao primatelji ili kao subjekti u lancu opskrbe, do najviše dodatnih pet postotnih bodova.

Stopa financiranja može se uvećati za broj postotnih bodova koji je jednak dvostrukom postotku ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti koji je dodijeljen MSP-ovima s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama koje nisu one u kojima poslovni nastan imaju primatelji koji nisu MSP-ovi i koji u aktivnosti sudjeluju kao primatelji, podugovaratelji ili kao subjekti u lancu opskrbe;

(c)  na aktivnost se može primijeniti stopa financiranja uvećana za dodatnih deset postotnih bodova ako je najmanje 15 % ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti dodijeljeno poduzećima srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji;

(d)  ukupno uvećanje stope financiranja aktivnosti ne premašuje 35 postotnih bodova.

Financijska pomoć Unije pružena u okviru Fonda, uključujući povećane stope financiranja, ne pokriva više od 100 % prihvatljivih troškova djelovanja.

Članak 15.

Financijska sposobnost

Odstupajući od članka ▌198. ▌ Financijske uredbe:

(a)  provjerava se samo financijska sposobnost koordinatora i to samo ako su od Unije zatražena financijska sredstva u iznosu od najmanje 500 000 EUR. Međutim, ako postoje razlozi za sumnju u financijsku sposobnost, Komisija provjerava i financijsku sposobnost drugih podnositelja zahtjeva ili koordinatora za iznose niže od onih navedenih u prvoj rečenici;

(b)  ne provjerava se financijska sposobnost pravnih subjekata za čiju održivost jamče relevantna tijela država članica;

(c)  ako za financijsku sposobnost strukturno jamči drugi pravni subjekt, provjerava se financijska sposobnost tog subjekta.

Članak 16.

Neizravni troškovi

1.  Odstupajući od članka 181. stavka 6. Financijske uredbe prihvatljivi neizravni troškovi utvrđuju se primjenom paušalne stope od 25 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova, ne uključujući prihvatljive izravne troškove podugovaranja i financijsku potporu trećim stranama te sve jedinične troškove ili jednokratne iznose koji uključuju neizravne troškove.

2.  Kao alternativa, prihvatljivi neizravni troškovi ▌mogu se utvrditi u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom primatelja na temelju stvarnih neizravnih troškova, pod uvjetom da te računovodstvene prakse prihvaćaju nacionalna tijela za usporediva djelovanja u području obrane u skladu s člankom ▌185. ▌ Financijske uredbe te da su priopćene Komisiji.

Članak 17.

Upotreba jedinstvenog jednokratnog iznosa ili doprinosa koji nije povezan s troškovima

1.  Ako se bespovratnim sredstvima Unije sufinancira manje od 50 % ukupnih troškova djelovanja, Komisija može upotrijebiti:

(a)  doprinos koji nije povezan s troškovima iz članka ▌180. stavka 3. ▌Financijske uredbe, a temelji se na ostvarenju rezultata mjerenom upućivanjem na prethodno utvrđene ciljeve ili pomoću pokazatelja uspješnosti ili or

(b)  jednokratan paušalni iznos iz članka ▌182. ▌ Financijske uredbe koji se temelji na privremenom proračunu djelovanja koji su već prihvatila nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja koje sufinanciraju djelovanje.

2.  Neizravni troškovi uključeni su u paušalni iznos.

Članak 18.

Pretkomercijalna nabava

1.  Unija može podupirati pretkomercijalnu nabavu dodjelom bespovratnih sredstava javnim naručiteljima ili naručiteljima kako su definirani u direktivama 2014/24/EU(17), 2014/25/EU(18) i 2009/81/EZ(19) Europskog parlamenta i Vijeća, koji u području obrane zajedno nabavljaju istraživanje i razvoj usluga ▌ili koordiniraju svoje postupke nabave.

2.  Postupci nabave:

(a)  u skladu su s odredbama ove Uredbe;

(b)  mogu odobriti sklapanje više ugovora u sklopu istog postupka (više dobavljača);

(c)  predviđaju sklapanje ugovora s ponuđačem ili ponuđačima koji nude najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da nema sukoba interesa.

Članak 19.

Jamstveni fond

Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

▌

Članak 20.

Kriteriji prihvatljivosti za nabavu i nagrade

1.  Članci 10. i 11. primjenjuju se mutatis mutandis na nagrade.

2.  Članak 10., odstupajući od članka 176. Financijske uredbe, i članka 11., primjenjuje se mutatis mutandis na nabavu studija iz članka koja se navodi u članku 11. stavku 3. točki (c).

▌

GLAVA II.

POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVAČKO DJELOVANJE

Članak 22.

Vlasništvo nad rezultatima istraživačkog djelovanja

1.  Rezultati istraživačkog djelovanja koje financijski podupire Fond u vlasništvu su primatelja koji su ih ostvarili. Ako pravni subjekti zajedno ostvaruju rezultate a njihove je pojedinačne doprinose nemoguće utvrditi, ili ako nije moguće razdvojiti te zajedničke rezultate, pravni subjekti imat će zajedničko vlasništvo nad rezultatima. Zajednički vlasnici sklapaju ugovor o dodjeli i načinu ostvarivanja takvog zajedničkog vlasništva u skladu sa svojim obvezama u sklopu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

2.  Odstupajući od stavka 1., ako se potpora Unije pruža u obliku javne nabave, rezultati istraživačkog djelovanja koje podupire Fond u vlasništvu su Unije. Države članice i pridružene zemlje imaju pravo pristupa rezultatima bez naplate na njihov pismeni zahtjev.

3.  ▌Rezultati istraživačkog djelovanja koje financijski podupire Fond ne podliježu nikakvoj kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije.

4.  U odnosu na rezultate koje su primatelji ostvarili djelovanjima koja podupire Fond i ne dovodeći u pitanje stavak 2.a ovog članka, Komisiju se obavješćuje ex ante o svakom prijenosu vlasništva ▌ili ▌dodjeli isključive licencije ▌nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektu iz nepridružene treće zemlje. Ako su takvi prijenosi vlasništva u suprotnosti sa ▌sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica ili ciljevima utvrđenima u članku 3. ove Uredbe, financijska sredstva isplaćena u okviru Fonda moraju se nadoknaditi.

5.  Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja imaju pravo pristupa posebnom izvješću o istraživačkom djelovanju za koje su primljena sredstva Unije. Ta se prava pristupa ustupaju besplatno, a Komisija ih prenosi državama članicama i pridruženim zemljama nakon što osigura da su uspostavljene prikladne obveze povjerljivosti.

6.  Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja upotrebljavaju posebno izvješće isključivo za svrhe povezane s upotrebom među njihovim oružanim snagama ili snagama sigurnosti i obavještajnim snagama ili u njihovu korist, uključujući u okviru njihovih programa suradnje. Takva upotreba uključuje, ali ne isključivo, studiju, ocjenu, procjenu, istraživanje, projektiranje ▌te prihvat i certifikaciju proizvoda, upotrebu, obuku i odlaganje ▌, kao i procjenu i izradu tehničkih zahtjeva za nabavu.

7.  Primatelji besplatno ustupaju prava pristupa rezultatima istraživačkih aktivnosti koje podupire Fond institucijama, tijelima i agencijama Unije u prikladno opravdanu svrhu razvoja, provedbe i praćenja postojećih Unijinih politika ili programa u njihovoj nadležnosti. Takva prava pristupa ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.

8.  U ugovorima o financiranju i ugovorima o pretkomercijalnoj nabavi utvrđuju se posebne odredbe o vlasništvu, pravima pristupa i licenciranju, kako bi se osigurala maksimalna upotreba rezultata i izbjegla bilo kakva nepoštena prednost. Javni naručitelji uživaju barem besplatna prava pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo dodjele, ili zahtijevanja od primatelja da dodijele, neisključive licencije trećim stranama za iskorištavanje rezultata pod poštenim i razumnim uvjetima, bez prava podlicenciranja. Sve države članice i pridružene zemlje imaju besplatan pristup posebnom izvješću. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u zadanom roku nakon predkomercijalne nabave kako je navedeno u ugovoru, on prenosi cijelo vlasništvo nad rezultatima javnim naručiteljima.

8a.  Odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi ne utječe se na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije u čiju su proizvodnju uključeni rezultati istraživačkih aktivnosti koje financijski podupire Fond niti se njima utječe na diskrecijsko pravo država članica u vezi s izvoznom politikom za proizvode koji su povezani s obranom.

8b.   Bilo koje dvije države članice ili pridružene zemlje, ili više njih, koje su multilateralno ili u okviru organizacije Unije zajednički sklopile jedan ili više ugovora s jednim ili više primatelja kako bi zajednički dodatno razvile rezultate istraživačkih aktivnosti koje podupire Fond, imaju pravo pristupa rezultatima čiji su vlasnici takvi primatelji i koji su potrebni za izvršenje jednog ili više ugovora. Takva prava pristupa odobravaju se besplatno i pod posebnim uvjetima koji za cilj imaju osigurati da će se ta prava koristiti samo u svrhu ugovorâ i da će biti uspostavljene odgovarajuće obveze povjerljivosti.

GLAVA III.

POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA RAZVOJNO DJELOVANJE

Članak 23.

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za razvojno djelovanje

1.  ▌Konzorcij dokazuje da će preostali troškovi aktivnosti koji nisu obuhvaćeni potporom Unije biti podmireni drugim sredstvima financiranja, kao što su doprinosi država članica ▌ili pridruženih zemalja ili sufinanciranje pravnih subjekata.

2.  Aktivnosti iz članka 11. stavka 3. točke (d) ▌temelje se na usklađenim zahtjevima u pogledu sposobnosti koje su zajednički dogovorile barem dvije države članice ▌ili pridružene zemlje.

3.  U odnosu na aktivnosti iz članka 11. stavka 3. točaka od (e) do (h) konzorcij dokumentima koje su izdala nacionalna tijela dokazuje:

(a)  da najmanje dvije države članice ▌ili pridružene zemlje namjeravaju nabaviti završni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju na koordiniran način, uključujući putem zajedničke nabave, ako je to primjenjivo;

(b)  da se aktivnost temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama koje su zajednički dogovorile države članice ▌ili pridružene zemlje koje će sufinancirati aktivnost ili koje namjeravaju zajednički nabaviti konačni proizvod ili zajednički upotrebljavati tehnologiju.

Članak 24.

Dodatni kriteriji za dodjelu za razvojna djelovanja

Uz kriterije za dodjelu iz članka 13. u programu rada u obzir se uzima i sljedeće:

(a)  doprinos povećanju učinkovitosti obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući isplativost i potencijal za sinergije u nabavi te u postupku održavanja i postupku odlaganja;

(b)  doprinos daljnjoj integraciji europske obrambene industrije diljem Unije, i to demonstracijom od strane primatelja da su se države članice obvezale zajednički i koordinirano upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni proizvod ili tehnologiju.

▌

Članak 25.

Vlasništvo nad rezultatima razvojnih djelovanja

1.  Unija nije vlasnik proizvoda ili tehnologija koji nastanu iz djelovanja koje financijski podupire Fond niti je nositelj prava intelektualnog vlasništva u pogledu rezultata tih djelovanja.

▌

2.  Rezultati djelovanja za koje je financijska potpora isplaćena iz Fonda ne podliježu kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije.

2a.  Ovom se Uredbom ne utječe na diskrecijsko pravo država članica u vezi s izvoznom politikom za proizvode koji su povezani s obranom.

3.  U odnosu na rezultate koje su primatelji ostvarili djelovanjima koja financijski podupire Fond i ne dovodeći u pitanje stavak 2.a ovog članka, Komisiju se obavješćuje ex ante o svakom prijenosu vlasništva ▌nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektima iz nepridružene treće zemlje. Ako su takvi prijenosi vlasništva ▌u suprotnosti sa ▌sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica ili ciljevima ▌utvrđenima u članku 3., ▌financijska sredstva isplaćena u okviru Fonda moraju se nadoknaditi.

4.  Ako se pomoć Unije pruža u obliku javne nabave studije, države članice ▌ili pridružene zemlje na pisani zahtjev imaju pravo na besplatnu, neisključivu licenciju za njezino korištenje.

▌

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 27.

Programi rada

1.  Fond se provodi prema programima rada utvrđenima u skladu s člankom 110. Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja. U programima rada utvrđuje se ukupni proračun koji se iskorištava za prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

2.  Komisija donosi programe rada pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 2.

3.  U programima rada detaljno se utvrđuju teme istraživanja i kategorije djelovanja koje će financijski poduprijeti Fond. Te kategorije moraju biti u skladu s obrambenim prioritetima iz članka 3.

Uz iznimku dijela programa rada posvećenog disruptivnim tehnologijama za primjene u području obrane, te teme i kategorije istraživanja obuhvaćaju proizvode i tehnologije u sljedećim područjima:

(a)  pripreme, zaštite, uvođenja i održivosti;

(b)  upravljanja informacijama, informacijske premoći i vođenja, kontrole, komunikacija, računala, obavještajnog rada, nadzora i izviđanja (C4ISR), kiberobrane i kibersigurnosti; i

(c)  angažmana i efektora.

4.  Programi rada, ako je to primjereno, sadržavaju funkcionalne zahtjeve i u njima se utvrđuje oblik EU-ova financiranja u skladu s člankom 8. a da se pritom ne sprječava tržišno natjecanje na razini poziva na podnošenje prijedloga.

U programima rada u obzir se može uzeti i prijenos rezultata istraživačkih djelovanja koja pokazuju dodanu vrijednost i koje je Fond financijski podupirao već u fazi razvoja.

Članak 28.

Odbor

1.  Komisiji pomaže Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Europska obrambena agencija poziva se kao promatrač koji će izraziti svoja stajališta i stručno znanje. Poziva se i Europska služba za vanjsko djelovanje, koja će pružiti potporu.

Odbor se sastaje i u posebnim sastavima, među ostalim kako bi se raspravljalo o obrambenim i sigurnosnim aspektima u odnosu na djelovanja u okviru Fonda.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 28.a

Savjetovanje s voditeljem projekta

Ako država članica ili pridružena zemlja imenuje voditelja projekta, Komisija se o napretku djelovanja prije izvršenja plaćanja savjetuje s voditeljem projekta.

Članak 29.

Neovisni stručnjaci

1.  Komisija imenuje neovisne stručnjake koji pomažu pri etičkom nadzoru članka 7. i evaluaciji prijedlogâ u skladu s člankom ▌237. ▌Financijske uredbe. ▌

2.  Neovisni stručnjaci su građani Unije ▌iz što više različitih država članica i biraju se na temelju poziva na iskaz interesa upućenih ▌ministarstvima obrane i podređenim agencijama, drugim relevantnim državnim tijelima, istraživačkim zavodima, sveučilištima, poslovnim udrugama ili poduzećima u obrambenom sektoru s ciljem sastavljanja popisa stručnjaka. Odstupajući od članka ▌237. ▌Financijske uredbe, taj se popis ne objavljuje.

3.  Sigurnosne podatke imenovanih neovisnih stručnjaka potvrđuje odgovarajuća država članica.

4.  Odbor iz članka 28. obavješćuje se svake godine o popisu stručnjaka koji mora biti transparentna u pogledu sigurnosnih podataka stručnjaka. Komisija isto tako osigurava da stručnjaci ne ocjenjuju, pružaju savjete ili pomažu u pitanjima u vezi s kojima imaju sukob interesa.

5.  Neovisni stručnjaci odabiru se na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja potrebnih za izvršenje dodijeljenih zadataka.

▌Članak 30.

Primjena pravila o klasificiranim podacima

1.  U okviru područja primjene ove Uredbe:

(a)  svaka država članica ▌osigurava da ▌nudi razinu zaštite klasificiranih podataka Europske unije jednakovrijednu onoj koja je osigurana ▌sigurnosnim propisima Vijeća utvrđenima u Prilogu Odluci 2013/488/EU(20);

(a1)  Komisija štiti klasificirane podatke u skladu s propisima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a;

▌

(c)  fizičke osobe s boravištem u nepridruženim trećim zemljama i pravne osobe s poslovnim nastanom u ▌trećim zemljama mogu rukovati klasificiranim podacima EU-a u vezi s Fondom samo ako u tim zemljama podliježu sigurnosnim propisima kojima se jamči razina zaštite koja je barem jednakovrijedna onoj koja je osigurana Komisijinim pravilima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i sigurnosnim pravilima Vijeća utvrđenima u ▌Odluci 2013/488/EU;

(c1)   jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji utvrđuje se u sporazumu o sigurnosti informacija koji, prema potrebi, uključuje pitanja industrijske sigurnosti, a koji je sklopljen između Unije i predmetne treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom utvrđenim u članku 218. UFEU-a i uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)  ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija mogu imati pristup klasificiranim podacima Europske unije ako se to u dotičnom slučaju pokaže potrebnim te ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za pristupom podacima i stupnju koristi za Europsku uniju.

2.  Ako djelovanje uključuje, zahtijeva ▌ili sadržava klasificirane podatke ili su oni potrebni za djelovanje, mjerodavno tijelo za financiranje u pozivu na podnošenje prijedloga ili u natječajnoj dokumentaciji određuje mjere i zahtjeve potrebne za jamčenje sigurnosti takvih podataka na odgovarajućoj razini.

3.  Komisija uspostavlja sigurni sustav razmjene kako bi se olakšala razmjena osjetljivih informacija i klasificira podatke između Komisije i država članica i pridruženih zemalja te, prema potrebi, s podnositeljima zahtjeva i primateljima. Sustavom se u obzir uzimaju nacionalni sigurnosni propisi država članica.

4.  O podrijetlu klasificiranih novostečenih podataka koji su prikupljeni tijekom istraživačkog ili razvojnog djelovanja odlučuje država članica na čijem državnom području primatelji imaju poslovni nastan. U tu svrhu te države članice mogu odlučiti o točnom sigurnosnom okviru za zaštitu i postupanje s klasificiranim informacijama koje se odnose na djelovanje i o tome obavješćuju Komisiju. Takvim sigurnosnim okvirom ne dovodi se u pitanje mogućnost da Komisija ima pristup potrebnim informacijama za provedbu aktivnosti.

Ako te države članice ne uspostave takav posebni sigurnosni okvir, Komisija uspostavlja sigurnosti okvir za djelovanje u skladu s odredbama Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444.

Primjenjivi sigurnosni okvir za djelovanje mora biti uspostavljen najkasnije prije potpisivanja sporazuma o financiranju ili ugovora.

Članak 31.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Fonda prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su Prilogu.

2.  Kako bi učinkovito procijenila napredak Fonda u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. radi izmjene Priloga kako bi se prema potrebi revidirali ili dopunili pokazatelji i radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.  Komisija redovito prati provedbu Fonda i svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o postignutom napretku, uključujući kako se pouke utvrđene i izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane uzimaju u obzir pri provedbi Fonda. U tu svrhu Komisija uspostavlja potrebne sustave praćenja.

4.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Fonda i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 32.

Evaluacija fonda

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Privremena evaluacija Fonda provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi ▌, a najkasnije četiri godine nakon početka njegove provedbe. Izvješće o privremenoj evaluaciji posebice obuhvaća ocjenu upravljanja Fondom, uključujući u pogledu odredbi povezanih s neovisnim stručnjacima, provedbom etičkih postupaka kako je navedeno u članku 7. i pouka izvučenih iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane, stope provedbe, rezultate dodjele projekata, uključujući razinu sudjelovanja MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ▌te razinu njihova prekograničnog sudjelovanja, stope nadoknade neizravnih troškova kako je definirani u članku 16., iznose dodijeljene disruptivnim tehnologijama u pozivima na podnošenje prijedloga i financiranje odobreno u skladu s člankom ▌195. ▌Financijske uredbe do 31. srpnja 2024. Privremena evaluacija sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te broju zemalja uključenih u pojedinačne projekte i, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo. Komisija može podnijeti prijedloge svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe.

3.  Na kraju provedbe Fonda, a najkasnije četiri godine nakon ▌31. prosinca 2027. Komisija provodi završnu evaluaciju Fonda. Izvješće o završnoj evaluaciji sadržava rezultate provedbe i, u mjeri u kojoj je to moguće zbog rokova, utjecaj Fonda. U tom izvješću, koje se temelji na relevantnim savjetovanjima s državama članicama, pridruženim zemljama i ključnim dionicima, posebice se ocjenjuje napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. Njime se također pomaže u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. U njemu se analizira i prekogranično sudjelovanje, među ostalim MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije, u projektima provedenima u okviru Fonda te integracija MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije u globalni vrijednosni lanac te doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti. Izvješće sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo.

4.  Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Članak 33.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom ▌127. ▌Financijske uredbe. Europski revizorski sud provjerava račune svih prihoda i rashoda Unije u skladu s člankom 287. UFEU-a.

Članak 34.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌OLAF-u i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara ▌.

Članak 35.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. Mogućnost objave akademskih radova na temelju rezultata istraživačkog djelovanja uređuje se u sporazumima o financiranju.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Fonda, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Fondu također pridonose ▌priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

2a.  Financijska sredstva dodijeljena Fondu također mogu doprinijeti organizaciji aktivnosti širenja, događaja povezivanja i aktivnosti podizanja razine svijesti, posebno s ciljem otvaranja lanaca opskrbe radi poticanja prekograničnog sudjelovanja MSP-ova.

GLAVA V.

DELEGIRANI AKTI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Delegirani akti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 31. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) 2018/1092 (Europski program industrijskog razvoja u području obrane) stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 38.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu dotičnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) 2018/1092 te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane, koji se nastavljaju primjenjivati na dotična djelovanja, kao i na njihove rezultate, do njihova zaključenja.

2.  Iz financijske omotnice Fonda mogu se podmirivati i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u okviru prethodnih instrumenata, Uredbe o europskom programu industrijskog razvoja u području obrane te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane.

3.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 39.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

POKAZATELJI ZA IZVJEŠĆIVANJE O NAPRETKU FONDA U OSTVARIVANJU NJEGOVIH POSEBNIH CILJEVA

Posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a):

Pokazatelj 1. Sudionici

Mjereno na temelju: broja uključenih pravnih subjekata (podijeljenih prema veličini, vrsti i državi poslovnog nastana)

Pokazatelj 2. Istraživanja koja se temelje na suradnji

Mjereno na temelju:

2.1.  broja i vrijednosti financiranih projekata

2.2.  prekogranične suradnje: udjela ugovora dodijeljenih MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, s vrijednošću ugovora za prekograničnu suradnju

2.3.  udjela primatelja koji nisu provodili istraživačke aktivnosti koje imaju primjenu u obrani prije stupanja na snagu Fonda

Pokazatelj 3. Inovacijski proizvodi

Mjereno na temelju:

3.1.   broja novih patenata na temelju projekata koje financijski podupire Fond

3.2.  zbirnog prikaza raspodjele patenata među poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ovima i pravnim subjektima koji nisu ni poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ni MSP-ovi

3.3.  zbirnog prikaza raspodjele patenata prema državama članicama

Posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b):

Pokazatelj 4. Razvoj sposobnosti koji se temelji na suradnji

Mjereno na temelju: broja i vrijednosti financiranih djelovanja kojima se uklanjaju nedostaci u pogledu sposobnosti utvrđeni u planu za razvoj sposobnosti

Pokazatelj 4. Kontinuirana potpora tijekom cijelog ciklusa istraživanja i razvoja

Mjereno na temelju: udjela u postojećem znanju prava intelektualnog vlasništva ili rezultatima ostvarenima u djelovanjima za koja je prije primljena potpora

Pokazatelj 5. Otvaranje radnih mjesta / potpora u traženju zaposlenja

Mjereno na temelju: broja radnih mjesta za aktivnosti istraživanja i razvoja u području obrane za koja je primljena potpora po državi članici

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 75. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0516). (3) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. Tekst koji nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora istaknut je u sivoj boji. (4) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.); Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.). (5) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (Odluka o prekomorskom pridruživanju) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.). (6) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018.). (7) Uredba (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije (SL L 200, 7.8.2018., str. 30.). (8) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (9) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2013.373.01.0001.01.ENG&toc=OJ:C:2013:373:TOC (10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.). (11) Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.). (12) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.). (13) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.). (14) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.). (15) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.). (16) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.). (17) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.). (18) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.). (19) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.). (20) SL L 274, 15.10.2013., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (COM(2018)0093 – C8-0112/2018 – 2018/0042(COD))

P8_TA(2019)0431 A8-0384/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0093),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0112/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 22. kolovoza 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0384/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2160.)

(1) SL C 382, 23.10.2018., str. 2. (2) SL C 367, 10.10.2018., str. 56.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni Direktive 2009/65/EZ i Direktive 2014/59/EU (COM(2018)0094 – C8-0113/2018 – 2018/0043(COD))

P8_TA(2019)0432 A8-0390/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0094),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 53. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0113/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0390/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji,

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2162.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/61 u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija

Zahtjevi za namjenski zaštitni sloj likvidnosti za pokrivene obveznice utvrđeni u članku 16. Prijedloga [direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni Direktive 2009/65/EZ i Direktive 2014/59/EU] mogli bi dovesti do preklapanja sa zahtjevima za kreditne institucije o održavanju općeg zaštitnog sloja likvidnosti utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/61.

Kako bi se izbjeglo preklapanje i istovremeno osiguralo da se namjenski zaštitni sloj likvidnosti za pokrivene obveznice primjenjuje i tijekom razdoblja primjene koeficijenta likvidnosne pokrivenosti, Komisija je spremna izmijeniti Delegiranu uredbu (EU) 2015/61 kako bi se riješila specifična situacija s pokrivenim obveznicama. Takvu bi izmjenu trebalo pravovremeno donijeti da bi stupila na snagu prije datuma primjene direktive o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 56.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD))

P8_TA(2019)0433 A8-0482/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0439),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 173. i članak 175. treći stavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0257/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0482/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)  Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)  U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo, između ostalog i na temelju iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja koji je uspostavljen u okviru Plana ulaganja za Europu, osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)  Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, Europska agenda za kulturu, paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, ambicije EU-a u pogledu sigurnosti i obrane te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)  Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, po potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)  Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije i socijalne otpornosti ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije.. U tu bi svrhu fondom InvestEU trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i po potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potporom u okviru Fonda trebalo bi obuhvatiti širok raspon sektora i regija, uz istodobno izbjegavanje prekomjerne sektorske ili geografske koncentracije.

(5a)  Kulturni i kreativni sektori nalaze se među otpornim i brzo rastućim gospodarskim sektorima u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi nastaviti olakšavati pristup financiranju MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)  Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)  Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(8)  Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta(7).

(9)  Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)  Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(8)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)  Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća(9). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(12)  Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se odredilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak, a ako imaju trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u uskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi podastrijeti obrazloženje Odboru za ulaganja. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(13)  Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Znatna ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive te druge sigurne i održive izvore energije s niskim emisijama, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s investicijskim deficitom i u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi obuhvatiti otpornost infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost te uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)  Program InvestEU prema potrebi trebao bi doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju.

(13b)   Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Programom InvestEU mogla bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim znatnim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače. Program bi mogao pridonijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava (ITS). Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13c)  Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i svojih financijskih načela program InvestEU trebao bi pridonijeti politikama EU-a koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativan i konkurentan pomorski sektor, kao i pomorsku energiju iz obnovljivih izvora te kružno gospodarstvo.

(14)  Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u vezi s financijskim instrumentima u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin za lakši i brži pristup novčanim sredstvima za inovativna poduzeća, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14 a)  Turizam je važno područje u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem radnji kojima je cilj promicanje održivog, inovativnog i digitalnog turizma.

(15)  Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa.

(16)  Mala i srednja poduzeća ▌predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna. Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u smislu kružnog gospodarstva, inoviranja te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kao što su kupovina poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalnog gospodarstva. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja tih poduzeća, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kao i sposobnosti za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti. Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe kao što je COSME i osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(17)  Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe(10) i europskog stupa socijalnih prava(11) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi(12) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)  Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi i socijalna ulaganja i vještine.

(18a)  Iako bi sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist malih i srednjih poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također su prihvatljiva u okviru te sastavnice. Mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostale tri sastavnice.

(19)  Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije ili država članica na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama kao i regionalnim vlastima preko njihovih država članica omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem pridonesu izdvajanju rezervacija za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na njihovu državnom području, kako je navedeno u sporazumu o doprinosu, uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, u svrhu ostvarivanja ciljeva fonda u okviru podijeljenog upravljanja. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)  Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije njegovim pružanjem većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija odredi i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici, kao i sve vrste namjenskih izdvajanja za regije na temelju pravila fonda InvestEU. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046(13) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(20a)  Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera kako bi se osigurao najveći mogući učinak politika, učinkovita uporaba, odgovarajući proračunski nadzor i nadzor nad upravljanjem rizikom. Tim bi se partnerstvom trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup.

(20b)  Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, po potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi s investicijskim smjernicama, dokumentima za praćenje klime i smjernicama o održivosti te zajedničkim metodologijama, u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi trebalo doći do sudjelovanja partnera u provedbi u okviru savjetodavnog i upravnog odbora.

(21)  Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(14)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)  Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)   Dana [datum] Komisija je izjavila da „[n]Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja, trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97. Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU u kontekstu Komunikacije Komisije o fleksibilnosti može primijeniti na InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka „države članice”.”.

(24)  Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji. Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo EU-a bez potpore fonda InvestEU ne bi mogli provesti, ili barem ne u istoj mjeri, iz drugih javnih ili privatnih izvora.

(24a)  Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovu isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganju. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti ostvarivanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena za njihova odgovarajuća upravljačka tijela.

(25)  Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika partnera u provedbi i predstavnika država članica, jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(25a)  Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, provedbenih partnera i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za InvestEU.

(26)  Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(27)  Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja.

(28)  Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, čime se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)  Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila ▌rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih investicijskih okolnosti. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke („EIB”) trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz EU-a. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(30)  U svrhu poticanja veće geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganje u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnera u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim, i u vidu potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganje u relevantnim sektorima primjereno je udruživati suulagače, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva kao i sve druge relevantne aktere iz Unije, i na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(31)  Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice, kako su navedeni i u sporazumu o doprinosu. U skladu s člankom 154. Financijske uredbe Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da pružaju stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)  O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Komisija bi stoga trebala preuzeti isključivo financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)  Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano, konzistentno i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne investicijske okolnosti.

(34)  Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike u obliku savjetodavnih inicijativa koje će provoditi Grupa EIB-a, drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju radi pridonošenja cilju Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti. U okviru savjetodavnog centra InvestEU posebnu pozornost trebalo bi obratiti na grupiranje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja. Osim toga ▌, savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati središnju ulaznu točku za pomoć pri razvoju projekata koji se provode u okviru savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata.

(35a)  Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, u prvom redu na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom ulaznom točkom. Grupa EIB-a trebala bi se pobrinuti za savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, u vidu doprinosa strateškim i političkim smjernicama, evidentiranja postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjene potreba za savjetovanjem i savjetovanja Komisije o najboljim načinima zadovoljavanja tih potreba u obliku postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(36)  Kako bi se osigurala široka zemljopisna pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i učinkovita geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost.

(36a)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir postojeće sinergije i pokušaje postizanja novih sinergija s drugim službama koje su sposobne pokriti takve aktivnosti.

(37)  U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije i potporu kulturnim i kreativnim sektorima. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi ▌biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također treba uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela.

(38)  Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost ulagačkih projekata za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja ulagačkih projekata partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)  U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(15), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)  Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju provjere u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)  U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(16) („Financijska uredba”), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristupu pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(45)  U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)  Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)  Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne investicijske okolnosti na razini Unije i/ili u određenim državama članicama, a za složene tržišne nedostatke omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a kojim se podupiru operacije financiranja i ulaganja koje provode partneri u provedbi radi potpore unutarnjim politikama Unije.

Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju projekata za ulaganja i pristupu financiranju te omogućila s time povezana izgradnja kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i u okviru koje se ulagačima pružaju informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

Njome se određuju ciljevi programa InvestEU, proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „operacije mješovitog financiranja” znači operacije financirane iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili povratna potpora ili i jedno i drugo iz proračuna Unije s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagača; za potrebe ove definicije programi Unije koji se financiraju iz izvora različitih od proračuna Unije, kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), mogu se izjednačiti s programima Unije koji se financiraju iz proračuna Unije;

(1a)  „EIB” znači Europska investicijska banka;

(1b)  „Grupa EIB-a” znači Europska investicijska banka i njezina društva kćeri ili drugi subjekti kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

(1c)  „financijski doprinos” znači doprinos partnera u provedbi u obliku vlastitog kapaciteta za preuzimanje rizika koji se pruža na ravnopravnoj osnovi s jamstvom EU-a ili u drugim oblicima koji omogućuju učinkovitu provedbu programa InvestEU i istodobno osiguravaju odgovarajuću usklađenost interesa;

(1d)  „sporazum o doprinosu” znači pravni instrument kojim Komisija i jedna ili više država članica utvrđuju uvjete jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” utvrđenog u članku 9.

(2)  „jamstvo EU-a” znači opće neopozivo i bezuvjetno jamstvo proračuna Unije koje se pruža na zahtjev u okviru kojega proračunska jamstva u skladu s [člankom 219. stavkom 1. [Financijske uredbe] proizvode učinke potpisivanjem pojedinačnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi;

(3)  „financijski proizvod” znači financijski mehanizam ili aranžman ▌prema čijim uvjetima partner u provedbi osigurava izravno ili posredno financiranje krajnjim primateljima u bilo kojem obliku iz članka 13.;

(4)  „operacije financiranja i/ili operacije ulaganja” znači operacije kojima se osiguravaju financijska sredstva krajnjim primateljima izravno ili neizravno u obliku financijskih proizvoda, koje provodi partner u provedbi u vlastito ime i koji ih osigurava u skladu s internim pravilima, politikama i postupcima i prikazuje u vlastitim financijskim izvještajima, ili, ako je primjenljivo, objavljuje u bilješkama uz financijske izvještaje;

(5)  „fondovi pod podijeljenim upravljanjem” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele određenog iznosa na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

(6)  „sporazum o jamstvu” znači pravni instrument u okviru kojega Komisija i partner u provedbi utvrđuju uvjete za predlaganje operacija financiranja ili operacija ulaganja kojima će se pružiti jamstvo EU-a, za pružanje proračunskog jamstva za te operacije te za njihovu provedbu u skladu s odredbama ove Uredbe;

(7)  „partner u provedbi” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi posrednik, s kojim Komisija potpisuje sporazum o jamstvu ▌;

(8)  „savjetodavni centar InvestEU” znači tehnička pomoć definirana u članku 20.;

(8a)  „savjetodavni sporazum” znači pravni instrument kojim Komisija i savjetodavni partner utvrđuju uvjete za provedbu savjetodavnog centra InvestEU;

(8b)  „savjetodavna inicijativa” znači tehnička pomoć i savjetodavne usluge kojima se podupiru ulaganja, uključujući aktivnosti izgradnje kapaciteta, kako su definirane u članku 20. stavcima 1. i 2., koje provode savjetodavni partneri, vanjski pružatelji usluga s kojima je ugovor sklopila Komisija ili izvršna agencija;

(8c)  „savjetodavni partner” znači prihvatljivi subjekt, kao što je financijska institucija ili neki drugi subjekt s kojim Komisija potpiše sporazum o provedbi jedne ili više savjetodavnih inicijativa, osim u slučaju savjetodavnih inicijativa koje provode vanjski pružatelji usluga na osnovi ugovora sklopljenog s Komisijom ili izvršnom agencijom;

(9)  „portal InvestEU” znači baza podataka definirana u članku 21.;

(10)  „program InvestEU” znači fond InvestEU, savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i operacije mješovitog financiranja zajedno;

(10b)  „platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani računi, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način u okviru kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

(a)  nacionalne ili podnacionalne platforme, koje grupiraju nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju određene države članice;

(b)  prekogranične, višedržavne, regionalne ili makroregionalne platforme, koje grupiraju partnere iz nekoliko država članica, regija ili trećih zemalja zainteresiranih za projekte na određenom zemljopisnom području;

(c)  tematske platforme, koje grupiraju projekte ulaganja u određenom sektoru.

(11)  „mikrofinanciranje” znači mikrofinanciranje kako je definirano u Uredbi [[ESF+] broj];

▌

(13)  „nacionalna razvojna banka ili institucija” (NPBIs) znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

(14)  „mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ(22);

(15)  „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;

(16)  „socijalno poduzeće” znači socijalno poduzeće kako je definirano u Uredbi [[EFS+]broj];

(17)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi programa InvestEU

1.  Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)  konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije, i digitalizaciju;

(b)  rastu i zapošljavanju u okviru gospodarstva Unije, ▌njegovoj održivosti te ekološkoj i klimatskoj dimenziji koja pomaže u postizanju ciljeva održivog razvoja te ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi kao i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta;

(c)  socijalnoj otpornosti ▌, uključivosti i inovativnosti Unije;

(ca)  promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja;

(d)  integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

(da)   promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

2.  Posebni su ciljevi programa InvestEU sljedeći:

(a)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u održivu infrastrukturu u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (a);

(b)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u istraživanje, inovacije i digitalizaciju, uključujući potporu za unapređenje inovativnih poduzeća i uvođenje tehnologija na tržište;

(c)  poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i ▌mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje njihove globalne konkurentnosti;

(d)  poboljšanje pristupa mikrofinanciranju i povećanje mogućnosti mikrofinanciranja za socijalna poduzeća, potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima sa socijalnim ulaganjima, kompetencijama i vještinama te razvoj i konsolidacija tržišta socijalnih ulaganja u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (d).

Članak 4.

Proračun i iznos jamstva EU-a

1.  Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.

Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj](23) i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj](24).

Za potrebe odjeljka „države članice” može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a u vidu gotovine država članica.

Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].

2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prvog podstavka navedena je u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija može prema potrebi iznose iz prethodno navedenog Priloga I. izmijeniti do 15 % za svaki cilj. Komisija o tim izmjenama obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.  Financijska omotnica za provedbu mjera predviđenih u poglavljima V. i VI. iznosi 525 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

4.  Iznos naveden u stavku 3. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi programa InvestEU, primjerice aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene fondu InvestEU

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i sve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i njih;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  treće zemlje, u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

i.  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

ii.  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [Financijske uredbe];

iii.  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

iv.  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici Unijina financiranja

1.  Jamstvo EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii., v. i vi. Financijske uredbe. Drugi oblici financiranja EU-a na temelju ove Uredbe provode se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom, uključujući bespovratna sredstva koja se provode u skladu s njezinom glavom VIII. i operacije mješovitog financiranja u skladu s ovim člankom, na što jednostavniji način i uz osiguravanje učinkovite i usklađene potpore politikama Unije.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a koje su dio operacije mješovitog financiranja kojom se potpora na temelju ove Uredbe kombinira s potporom koja se pruža u okviru jednog ili više drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS):

(a)  usklađene su s ciljevima politika i ispunjavaju kriterije prihvatljivosti navedene u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori;

(b)  u skladu su s odredbama ove Uredbe.

3.  Operacije mješovitog financiranja, uključujući financijske instrumente koji se u cijelosti financiraju u okviru drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama bez uporabe jamstva EU-a na temelju ove Uredbe, u skladu su s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se potpora dodjeljuje.

4.  U skladu s člankom 6. stavkom 2., o bespovratnim oblicima potpore i/ili financijskim instrumentima iz proračuna Unije koji su dio operacije mješovitog financiranja iz stavaka 2. i 3. odlučuje se na temelju pravila o relevantnom programu Unije, a provode se okviru operacije mješovitog financiranja u skladu s ovom Uredbom i [glavom X.] [Financijske uredbe].

Izvješćivanje se primjenjuje i na elemente koji se odnose na usklađenost s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori te na usklađenost s ovom Uredbom.

POGLAVLJE II.

Fond InvestEU

Članak 7.

Sastavnice politika

1.  Fond InvestEU djeluje u okviru sljedeće četiri sastavnice politika u okviru kojih će se uklanjati tržišni nedostaci ili rješavati problem neoptimalne razine ulaganja u području primjene svake od njih:

(a)  sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući u multimodalni promet, sigurnost na cestama, također u skladu s ciljem EU-a da više ne bude nesreća na prometnicama sa smrtnim i teškom posljedicama od 2050., renoviranje i održavanje željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito razvoja obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s energetskim okvirom do 2030., projekata renoviranja zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezani energetski, skladišni, digitalni i prijevozni sustav, poboljšavanja razina međusobne povezanosti, digitalne povezivosti i pristupa, uključujući u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, upravljanja otpadom te kružnog gospodarstva, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturnog naslijeđa, turizma, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne klimatske otpornosti i/ili socijalne održivosti i ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

(b)  sastavnica politika koja se odnosi na istraživanje, inovacije i digitalizaciju: uključuje aktivnosti istraživanja, razvoja proizvoda i inovacija, prijenos tehnologija i istraživačkih rezultata na tržište, potporu čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnji između poduzeća, demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu širenju poslovanja inovativnih poduzeća ▌ kao i digitalizaciji Unijine industrije;

(c)  sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove: pristup financiranju i mogućnosti financiranja u prvom redu za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i one koji posluju u kulturnom i kreativnom sektoru, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(d)  sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća i socijalnog gospodarstvo te mjere za promicanje vještina rodne ravnopravnosti, obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga; socijalnu infrastrukturu (uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu i socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem; integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

2.  Ako operacija financiranja ili operacija ulaganja predložena Odboru za ulaganja iz članka 19. potpada pod više sastavnica politika, ona se pripisuje sastavnici kojoj pripada njezin glavni cilj ili glavni cilj većine njezinih potprojekata, osim ako je u smjernicama o ulaganju određeno drukčije.

3.  Nad operacijama financiranja i operacijama ulaganja provode se provjere kako bi se odredilo imaju li ekološki, klimatski ili socijalni učinak u kojem slučaju podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti u cilju smanjenja štetnih utjecaja i povećanja koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. Stoga će promotori koji traže financiranje dostaviti odgovarajuće informacije na temelju smjernica koje će izraditi Komisija. Projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Projekti koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva nisu prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe.

Na temelju Komisijinih smjernica, u skladu s ekološkim ciljevima i standardima Unije, omogućuje se sljedeće:

(a)  kada je riječ o prilagodbi, jamčenje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju ocjenjivanja izloženosti klimatskim promjenama i rizicima, uključujući relevantne mjere prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi;

(b)  uzimanje u obzir ukupnog utjecaja projekta u smislu glavnih sastavnica prirodnog kapitala povezanih sa zrakom, vodom, zemljištem i bioraznolikošću;

(c)  procjena društvenog utjecaja, uključujući na rodnu jednakost, socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i ekonomski razvoj područja i sektora pogođenih strukturnim promjenama poput potreba dekarbonizacije gospodarstva;

(ca)  utvrđivanje projekata koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva;

(cb)  dostavljanje smjernica partnerima u provedbi za potrebe provjere predviđene u skladu sa stavkom 3. podstavkom 1. U slučaju da partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, treba priložiti obrazloženje Odboru za ulaganja.

4.  Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

5.  Partneri u provedbi nastoje da barem 55 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Komisija zajedno s partnerima u provedbi osigurava da se dio proračunskog jamstva koji se koristi za sastavnicu za održiva ulaganja distribuira u cilju postizanja ravnoteže između različitih područja.

6.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kojima se utvrđuju smjernice o ulaganjima u svakoj sastavnici politika. Smjernice o ulaganjima pripremaju se u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim partnerima u provedbi.

6a.  Komisija stavlja informacije o primjeni ili tumačenju smjernica o ulaganjima na raspolaganje partnerima u provedbi, Odboru za ulaganja i savjetodavnim partnerima.

Članak 8.

Odjeljci

1.  Sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. sastoje se od po dva odjeljka koji su usmjereni na uklanjanje ▌tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to:

(a)  odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.  tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije ▌;

ii.  tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji i/ili specifične za pojedinu državu članicu; or

iii.  ▌tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja, posebice nove ili složene za koje je potrebno razviti inovativna financijska rješenja i tržišne strukture;

(b)  odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više regija ili država članica u cilju ostvarivanja ciljeva politikasudjelujućih fondova pod podijeljenim upravljanjem, posebice kako bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Europskoj uniji tako što će se rješavati neravnoteže među njezinim regijama.

2.  Odjeljci iz stavka 1. međusobno se, prema potrebi, nadopunjuju, u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Članak 9.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na odjeljak „države članice”

1.  Iznosi koje dodjeljuje država članica na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom [10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj] upotrebljavaju se kao rezervacije za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” kojim su obuhvaćene operacije financiranja i operacije ulaganja u dotičnoj državi članici ili za moguće doprinose iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU. Tim se iznosima doprinosi ostvarivanju ciljeva politike odabranih u sporazumu o partnerstvu i u programima koji doprinose programu InvestEU.

Iznosi dodijeljeni u skladu s člankom 4. stavkom 1. trećim podstavkom rezerviraju se za jamstvo.

2.  Utvrđivanje tog dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” ovisi o sklapanju sporazuma o doprinosu između države članice i Komisije.

Članak 9. stavak 2. četvrti podstavak i članak 9. stavak 5. ne primjenjuju se na dodatni iznos koji je dala država članica na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka.

Odredbe ovog članka koje se odnose na iznose dodijeljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom 75. stavkom 1. Uredbe [plan ZPP-a] nisu primjenjive na sporazum o doprinosu koji se odnosi na dodatni iznos države članice iz trećeg podstavku članka 4. stavka 1.

Država članica i Komisija sklapaju sporazum o doprinosu ili izmjenu tog sporazuma u roku od četiri mjeseca od odluke Komisije o donošenju sporazuma o partnerstvu ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku ili istodobno s odlukom Komisije o izmjeni programa ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku.

Dvije ili više država članica mogu s Komisijom sklopiti sporazum o zajedničkom doprinosu.

Odstupajući od [članka 211. stavka 1.] [Financijske uredbe], stopa rezervacija za jamstvo EU-a u odjeljku „države članice” iznosi 40 % i može se prilagoditi naviše ili naniže u svakom sporazumu o doprinosu kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s financijskim proizvodima koje se namjerava upotrijebiti.

3.  Sporazum o doprinosu sadržava barem sljedeće elemente:

(a)  ukupni iznos dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”, njegovu stopu rezervacija, iznos doprinosa iz fondova pod podijeljenim upravljanjem, fazu uspostave izdvajanja rezervacija u skladu s godišnjim financijskim planom te iznos nepredviđene obveze koji iz toga proizlazi i koji će se pokriti uzajamnim jamstvom koje pruža dotična država članica;

(b)  strategiju države članice koja uključuje financijske proizvode i njihovu minimalnu financijsku polugu, geografsku pokrivenost, uključujući, po potrebi, regionalnu pokrivenost, tipove projekata, razdoblje ulaganja te, prema potrebi, kategorije krajnjih primatelja i prihvatljivih posrednika;

(c)  jednog ili više potencijalnih partnera u provedbi predloženih u skladu s člankom 12. koji su iskazali interes te obvezu Komisije da obavijesti državu članicu o odabranom partneru ili partnerima u provedbi;

(d)  mogući doprinos iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU;

(e)  obvezu godišnjeg izvješćivanja države članice, uključujući izvješćivanje u skladu s relevantnim pokazateljima povezanima s ciljevima politike obuhvaćenima partnerskim sporazumom ili programom i pokazateljimaiz sporazuma o doprinosu;

(f)  rezervacije za naknadu dijela jamstva EU-a iz odjeljka „države članice”;

(g)  moguće kombiniranje sa sredstvima iz odjeljka „EU”, uključujući slojevitu strukturu kojom se postiže bolje pokriće rizika u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4.  Komisija sporazume o doprinosu izvršava u okviru sporazuma o jamstvu koje potpisuje s partnerima u provedbi u skladu s člankom 14. i savjetodavnim sporazumima potpisanima sa savjetodavnim partnerima.

Ako se u roku od devet mjeseci od potpisivanja sporazuma o doprinosu ne sklopi sporazum o jamstvu ili za iznos iz sporazuma o doprinosu nije u cijelosti preuzeta obveza u okviru jednog ili više sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu u prvom se slučaju sporazumno otkazuje ili produljuje, a u drugom se slučaju na odgovarajući način izmjenjuje ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

Ako sporazum o jamstvu nije propisno izvršen u roku iz članka [10. stavka 6.)] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili članka [75. stavka 6.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj], sporazum o doprinosu izmjenjuje se ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

5.  Na izdvajanje rezervacija za dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” utvrđen sporazumom o doprinosu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)  nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka svi godišnji viškovi rezervacija izračunani usporedbom iznosa rezervacija propisanog na temelju stope rezervacija i stvarnih rezervacija ponovno se koriste u skladu s [člankom 10. stavkom 7.] [Uredbe o zajedničkim odredbama] i člankom [75. stavkom 7.] [[plan ZPP-a] broj];

(b)  odstupajući od [članka 213. stavka 4.] [Financijske uredbe], nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka rezervacije ne podliježu godišnjoj nadopuni tijekom raspoloživosti tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”;

(c)  Komisija bez odgode obavješćuje državu članicu ako zbog aktiviranja tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice” razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a padne ispod 20 % početnih rezervacija;

(d)  ako razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” dosegne 10 % početnih rezervacija, dotična država članica na zahtjev Komisije u zajednički fond za rezervacije izdvaja do 5 % početnih rezervacija.

POGLAVLJE II.A

PARTNERSTVO IZMEĐU KOMISIJE I SKUPINE EIB-A

Članak 9.a

Područje primjene partnerstva

1.  Komisija i Grupa EIB-a sklapaju partnerstvo na temelju ove Uredbe u cilju podupiranja provedbe i dosljednosti programa, uključivosti, dodatnosti i učinkovitosti pokretanja programa. U skladu s uvjetima iz ove Uredbe i kako je dalje navedeno u sporazumima iz stavka 2., Grupa EIB-a:

(a)  provodi dio jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.b;

(b)  podupire provedbu odjeljka „EU” i, gdje je to primjenjivo, u skladu s člankom 12. stavkom 1., odjeljka „države članice” u okviru fonda InvestEU, a posebno:

i.  doprinosi, zajedno s potencijalnim partnerima u provedbi, smjernicama za ulaganje u skladu s člankom 7. stavkom 6. i izradi tablice rezultata u skladu s člankom 19. stavkom 1.a i drugim dokumentima u kojima su utvrđene operativne smjernice za fond InvestEU,

ii.  određuje, zajedno s Komisijom i potencijalnim partnerima u provedbi, metodologiju rizika i sustav mapiranja rizika koji se odnose na operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi kako bi se omogućilo ocjenjivanje takvih operacija pomoću zajedničke ljestvice rejtinga,

iii.  na zahtjev Komisije i u dogovoru s potencijalnim partnerima u provedbi, provodi ocjenjivanja i pruža ciljane tehničke savjete o sustavima tog potencijalnog partnera u provedbi, ako je to potrebno i u mjeri u kojoj je to potrebno na temelju zaključaka procjene na temelju stupova s obzirom na provedbu financijskih proizvoda koje je predvidio taj potencijalni partner u provedbi,

iv.  daje neobvezujuće mišljenje o bankarskim aspektima, posebno o financijskom riziku i financijskim uvjetima povezanima s dijelom jamstva EU-a koje se dodjeljuje provedbenom partneru kako je definiran u sporazumima o jamstvu koji se sklapaju s provedbenim partnerima koji nisu Grupa EIB-a. Komisija, prema potrebi, na temelju zaključaka mišljenja surađuje s partnerom u provedbi . Komisija o svojoj odluci obavješćuje Grupu EIB-a.

v.  provodi simulacije i projekcije financijskog rizika i naknada za agregirani portfelj na temelju pretpostavki koje su dogovorene s Komisijom,

vi.  provodi mjerenja financijskog rizika i daje financijske izvještaje o agregiranom portfelju te

vii.  pruža usluge restrukturiranja i povrata navedene u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (b) Komisiji, na zahtjev Komisije i u dogovoru s provedbenim partnerom, u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (g) ako provedbeni partner više nije odgovoran za nastavak aktivnosti restrukturiranja i povrata iz relevantnog sporazuma o jamstvu;

(c)  može na zahtjev nacionalne razvojne banke ili institucije osigurati izgradnju kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f) za tu nacionalnu razvojnu banku ili instituciju i/ili druge usluge povezane s provedbom financijskih proizvoda poduprtih jamstvom EU-a;

(d)  u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU:

i.  dobiva iznos od najviše [375] milijuna EUR iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 3. za savjetodavne inicijative i operativne zadaće iz točke ii.;

ii.  savjetuje Komisiju i obavlja operativne zadaće koje se utvrđuju u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (c) tako što:

1.  daje potporu Komisiji u oblikovanju, uspostavi i funkcioniranju savjetodavnog centra InvestEU;

2.  izrađuje procjene zahtjeva za savjetodavne usluge koje Komisija ne smatra uslugama koje spadaju pod postojeće savjetodavne inicijative u cilju podupiranja odluke Komisije o dodjeli sredstava;

3.  podupire nacionalne razvojne banke ili institucije osiguravanjem izgradnje kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f), na njihov zahtjev, u vezi s razvojem njihovih savjetodavnih sposobnosti za sudjelovanje u savjetodavnim inicijativama;

4.  na zahtjev Komisije i potencijalnog savjetodavnog partnera te uz suglasnost Grupe EIB-a, sklapa ugovore o provedbi savjetodavnih inicijativa sa savjetodavnim partnerima u ime Komisije.

Grupa EIB-a osigurava da se njezine zadaće iz stavka 1. točke (d) podtočke ii. u cijelosti provode neovisno o njezinoj ulozi savjetodavnog partnera.

2.  Bankarske informacije koje je Komisija u skladu s člankom 1. točkom (b) podtočkama ii., iv., v. i vi. dostavila Grupi EIB-a ograničene su na informacije koje su strogo potrebne kako bi Grupa EIB-a izvršila svoje obveze u skladu s tim točkama. Komisija u bliskom dijalogu s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi definira prirodu i opseg prethodno navedenih informacija, uzimajući u obzir zahtjeve za dobro financijsko upravljanje jamstvom EU-a, legitimne interese partnera u provedbi u pogledu komercijalno osjetljivih informacija i potrebe Grupe EIB-a da ispuni svoje obveze na temelju tih točaka.

3.  Modaliteti partnerstva utvrđuju se u sporazumima, uključujući:

(a)  o odobravanju i provedbi dijela jamstva EU-a utvrđenog u članku 10. stavku 1.b:

i.  sporazum o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a ili

ii.  odvojeni sporazumi o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i/ili društva kćeri ili drugog subjekta kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

(b)  sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa stavkom 1. točkama (b) i (c);

(c)  sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU;

(d)  sporazumi o uslugama između Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija o izgradnji kapaciteta i drugim uslugama u skladu sa stavkom 1. točkom (c).

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 3. i članak 20. stavak 4., troškovi Grupe EIB-a za obavljanje zadaća iz stavka 1. točaka (b) i (c) moraju biti u skladu s uvjetima dogovorenima u sporazumu iz stavka 2. točke (b) i mogu se pokriti iz vraćanja ili prihoda koji se mogu pripisati jamstvu EU-a doprinesenom rezervacijama, u skladu s člankom 211. stavkom 4. i stavkom 5. Financijske uredbe ili se isplatiti iz omotnice iz članka 4. stavka 3., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [7 000 000 EUR].

5.  Troškovi Grupe EIB-a za obavljanje operativnih zadaća iz točke (d) podtočke ii. u cijelosti se pokrivaju i isplaćuju iz iznosa iz stavka 1. točke (d) podtočke i., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [10 000 000 EUR].

Članak 9.b

Sukob interesa

U okviru partnerstva Grupa EIB-a poduzima sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se izbjegli sukobi interesa s drugim partnerima u provedbi, uključujući uspostavom posebnog i neovisnog tima za zadaće iz članka 9.a stavka 1. točke (b) podtočaka iii., iv., v. i vi., koje podliježu strogim pravilima o povjerljivosti, koja se nastavljaju primjenjivati na članove koje su napustile tim. Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj situaciji koja predstavlja ili bi mogla dovesti do takvog sukoba. U slučaju sumnje Komisija odlučuje postoji li sukob interesa i o tome obavješćuje Grupu EIB-a. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere. O poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavješćuje se upravljački odbor.

Grupa EIB-a poduzima potrebne mjere opreza kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa u provedbi savjetodavnog centra InvestEU, posebno u vezi s operativnim zadaćama povezanima s njegovom ulogom podupiranja Komisije iz članka 9.a stavka 1. točke (d) podtočke ii. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere.

POGLAVLJE III.

Jamstvo EU-a

Članak 10.

Jamstvo EU-a

1.  Jamstvo EU-a daje se partnerima na zahtjev kao neopozivo, bezuvjetno jamstvo u provedbi u skladu s [člankom 219. stavkom 1.] [Financijske uredbe] te se njime neizravno upravlja u skladu s [glavom X.] [Financijske uredbe].

1a.  Naknada za jamstvo EU-a povezana je sa značajkama i profilom rizika financijskih proizvoda, uzimajući u obzir prirodu temeljnih financijskih operacija i operacija ulaganja te ostvarenje ciljanih ciljeva politike. To može uključivati, u propisno obrazloženim slučajevima koji se odnose na prirodu ciljeva politike koji se žele ostvariti financijskim proizvodom i cjenovnu dostupnost za krajnje primatelje, smanjenje troškova ili poboljšanje uvjeta financiranja za krajnjeg korisnika tako što će se modulirati naknada za jamstvo EU-a ili, prema potrebi, tako što će se kroz proračun EU-a pokriti nepodmireni administrativni troškovi koje snosi partner u provedbi, a posebno:

(a)  u situacijama u kojima bi stresni uvjeti financijskog tržišta spriječili realiziranje operacije po tržišnim cijenama ili

(b)  prema potrebi, kako bi se katalizirale operacije financiranja i ulaganja u sektorima ili područjima sa značajnim tržišnim nedostacima ili neoptimalnim situacijama za ulaganja i kako bi se olakšalo uspostavljanje platformi za ulaganja,

u mjeri u kojoj smanjenje naknade za jamstvo EU-a ili pokrivanje nepodmirenih administrativnih troškova koje snosi partner u provedbi ne utječu značajno na izdvajanja za rezervacije jamstva InvestEU.

Smanjenje naknade za jamstvo EU-a u potpunosti je namijenjeno krajnjim korisnicima.

1b.  Uvjeti iz članka 219. stavka 4. Financijske uredbe primjenjuju se na svakog partnera u provedbi na temelju portfelja.

1c.  75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU”, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. prvom podstavku, u iznosu od [30 613 125 000] EUR, dodjeljuje se Grupi EIB-a. Grupa EIB-a osigurava ukupni financijski doprinos u iznosu od [7 653 281 250] EUR. Taj se doprinos pruža na način i u obliku kojim se olakšava provedba fonda InvestEU i postizanje ciljeva iz članka 12. stavka 2.

1d.  Preostalih 25 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuje se drugim partnerima u provedbi koji također trebaju osigurati financijski doprinos koji će se utvrditi u sporazumima o jamstvu.

1e.  Treba uložiti najveće napore da na kraju razdoblja ulaganja bude obuhvaćen velik broj sektora i regija te treba izbjegavati prekomjernu sektorsku ili zemljopisnu koncentraciju. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti za ulaganja. Komisija podupire te napore razvojem usklađenog pristupa.

2.  Potpora u okviru jamstva EU-a može se dodijeliti za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom za razdoblje ulaganja koje završava 31. prosinca 2027. Ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 13. stavka 1. potpisuju se do 31. prosinca 2028.

Članak 11.

Prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja

1.  U okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije financiranja i operacije ulaganja koje:

(a)  ispunjavaju uvjete iz članka 209. stavka 2. točaka od (a) do (e) Financijske uredbe, a posebno zahtjeve ▌u pogledu tržišnih nedostataka, neoptimalnih investicijskih okolnosti i dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točaka (a) i (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i, ako je to primjereno, zahtjev maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (e) Financijske uredbe;

(b)  pridonose ciljevima politika Unije i obuhvaćene su opsegom područja prihvatljivih za operacije financiranja i operacije ulaganja unutar odgovarajuće sastavnice politika u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; ▌

(ba)  ne pružaju financijsku potporu isključenim aktivnostima definiranima u točki (B) Priloga V. ovoj Uredbi; i

(c)  usklađene su sa smjernicama o ulaganjima.

2.  Iz fonda InvestEU mogu se osim projekata smještenih u Uniji podupirati i sljedeći projekti i operacije u obliku operacija financiranja i operacija ulaganja:

(a)  ▌projekti između subjekata koji su nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica i kojima su obuhvaćene jedna ili više trećih zemalja, uključujući zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene europske politike susjedstva, Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, ili prekomorska zemlja ili područje iz Priloga II. UFEU-u ili pridružena treća zemlja, neovisno o tome postoji li partner u tim trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima;

(b)  operacije financiranja i operacije ulaganja u zemljama iz članka 5. kojima se doprinosi određenom financijskom proizvodu.

3.  Iz fonda InvestEU mogu se podupirati operacije financiranja i operacije ulaganja kojima se osigurava financiranje za primatelje koji su pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj od sljedećih zemalja:

(a)  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

(b)  trećoj zemlji ili području pridruženima programu InvestEU u skladu s člankom 5.;

(c)  trećoj zemlji iz stavka 2. točke (a), ako je primjenjivo;

(d)  drugim zemljama ako je to potrebno za financiranje projekta u zemlji ili području iz točaka od (a) do (c).

Članak 12.

Odabir partnera u provedbi osim Grupe EIB-a

1.  Komisija u skladu s člankom 154. Financijske uredbe odabire partnere u provedbi, osim Grupe EIB-a.

Partneri u provedbi mogu formirati skupinu. Partner u provedbi može biti član jedne ili više skupina.

Za odjeljak „EU” prihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes u pogledu dijela jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.c.▌

Kada je riječ o odjeljku „države članice”, dotična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više ▌partnera među onima koji su iskazali interes▌. Dotična država članica također može predložiti Grupu EIB-a kao partnera u provedbi i može, na vlastiti trošak, sklopiti ugovor s Grupom EIB-a za pružanje usluga navedenih u članku 9.a.

Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.

2.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija osigurava da se portfeljem financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU ostvaruju sljedeći ciljevi:

(a)  obuhvaćanje što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)  maksimalno povećanje učinka jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)  maksimalno povećanje privatnih ulaganja, ako je to primjereno;

(ca)  promicanje inovativnih financijskih rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalnih investicijskih okolnosti;

(d)  ostvarenje geografske diversifikacije uz pomoć postupne dodjele jamstva EU-a i omogućavanje financiranja manjih projekata;

(e)  jamčenje dostatne diversifikacije rizika;

▌

3.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija uzima u obzir i sljedeće:

(a)  mogući trošak i naknadu za proračun Unije;

(b)  kapacitete partnera u provedbi da temeljito primijeni zahtjeve iz članka 155. stavka 2. i članka 155. stavka 3. Financijske uredbe u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, utaje poreza, pranja novca, financiranja terorizma i nekooperativnih jurisdikcija.

4.  Kao partneri u provedbi mogu se odabrati nacionalne razvojne banke ili institucije ako ispune zahtjeve utvrđene u ovom članku i u članku 14. stavku 1. drugom podstavku.

Članak 13.

Prihvatljive vrste financiranja

1.  Jamstvo EU-a može se upotrijebiti za pokriće rizika za sljedeće vrste financiranja koje osiguravaju partneri u provedbi:

(a)  krediti, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, uključujući podređeni dug ili vlasničke ili kvazivlasničke udjele, koji se osiguravaju izravno ili neizravno preko financijskih posrednika, fondova, platformi za ulaganje ili drugih instrumenata kako bi se zatim prenijeli krajnjim primateljima;

(b)  financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji koja toj instituciji omogućuju da provodi aktivnosti financiranja iz točke (a).

Financiranje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka može biti obuhvaćeno jamstvom EU-a samo ako je odobreno, stečeno ili izdano u korist operacija financiranja ili operacija ulaganja iz članka 11. stavka 1. i ako je financiranje partnera u provedbi odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju koji je partner u provedbi potpisao ili transakcijom financiranja koju je sklopio nakon potpisivanja sporazuma o jamstvu između Komisije i njega, a koji nisu istekli ni otkazani.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja preko fondova ili drugih posredničkih struktura poduprte su jamstvom EU-a u skladu s odredbama utvrđenima u smjernicama o ulaganjima čak i ako ta struktura ulaže manji dio svojih uloženih iznosa izvan Unije i u zemlje iz članka 11. stavka 2. ili u imovinu koja nije prihvatljiva imovina na temelju ove Uredbe.

Članak 14.

Sporazumi o jamstvu

1.  Komisija sklapa sporazum o jamstvu sa svakim partnerom u provedbi kojim se utvrđuje davanje jamstva EU-a u skladu sa zahtjevima ove Uredbe u iznosu koji određuje Komisija.

Ako partneri u provedbi formiraju skupinu ▌, sporazum o jamstvu sklapa se između Komisije i svakog partnera u provedbi unutar skupine ili jednog partnera u provedbi u ime skupine.

2.  Sporazumi o jamstvu sadržavaju konkretno odredbe u pogledu:

(a)  iznosa i uvjeta financijskog doprinosa koji osigurava partner u provedbi;

(b)  uvjeta financiranja ili jamstava koje partner u provedbi daje drugom pravnom subjektu koji sudjeluje u provedbi, ako je to slučaj;

(c)  detaljnih pravila o davanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 16., uključujući pokriće portfelja određenih vrsta instrumenata te odgovarajuće događaje koji mogu dovesti do aktiviranja jamstva EU-a;

(d)  naknade za preuzimanje rizika koja se dodjeljuje razmjerno udjelu preuzimanja rizika Unije i partnera u provedbi ili kako je prilagođena u valjano opravdanim slučajevima u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(e)  uvjeta plaćanja;

(f)  obveze partnera u provedbi da prihvati odluke Komisije i Odbora za ulaganja o uporabi jamstva EU-a u korist predložene operacije financiranja ili operacije ulaganja, ne dovodeći u pitanje odlučivanje partnera u provedbi o predloženoj operaciji bez jamstva EU-a;

(g)  odredaba i postupaka u vezi s naplatom potraživanja koja se povjerava partneru u provedbi;

(h)  financijskog i operativnog izvješćivanja i praćenja operacija u okviru jamstva EU-a;

(i)  ključnih pokazatelja uspješnosti, posebice u pogledu uporabe jamstva EU-a, ispunjavanja ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 3., 7. i 11. te mobiliziranja privatnog kapitala;

(j)  ako je primjenjivo, odredaba i postupaka u vezi s operacijama mješovitog financiranja;

(k)  ostalih relevantnih odredaba u skladu sa zahtjevima članka 155. stavka 2. i glave X. Financijske uredbe.

(l)  postojanja odgovarajućih mehanizama za rješavanje mogućih problema privatnih ulagača.

3.  Sporazumom o jamstvu propisuje se i da se naknada koju plaća Unija za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom isplaćuje nakon odbitka nepodmirenih plaćanja povezanih s aktiviranjem jamstva EU-a.

4.  Osim toga, sporazumom o jamstvu propisuje se i da se iznosi koji se duguju partneru u provedbi u vezi s jamstvom EU-a odbijaju od ukupnog iznosa naknade, prihoda i vraćanja koje partner u provedbi duguje Uniji na temelju operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Ako taj iznos nije dovoljan za pokriće iznosa koji se duguje partneru u provedbi u skladu s člankom 15. stavkom 3., preostali se iznos naplaćuje iz rezervacija za jamstvo EU-a.

5.  Ako se sporazum o jamstvu sklapa u okviru odjeljka „države članice”, njime se može predvidjeti sudjelovanje predstavnika dotične države članice ili dotičnih regija u praćenju provedbe sporazuma o jamstvu.

Članak 15.

Uvjeti uporabe jamstva EU-a

1.  Davanje jamstva EU-a ovisi o stupanju na snagu sporazuma o jamstvu s odgovarajućim partnerom u provedbi.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene su jamstvom EU-a samo ako ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi i relevantnim smjernicama o ulaganjima i ako je Odbor za ulaganja zaključio da ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a. Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti operacija financiranja i operacija ulaganja s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima.

3.  Komisija partneru u provedbi nije dužna platiti nikakve administrativne troškove i pristojbe u vezi s provedbom operacija financiranja i operacija ulaganja, osim ako priroda ciljeva politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom koji se provodi te cjenovna dostupnost za krajnje primatelje ili vrsta pruženog financiranja omogućuju partneru u provedbi da valjano dokaže Komisiji da je potrebno napraviti iznimku. Pokriće tih troškova iz proračuna EU-a ograničava se na iznos koji je strogo potreban za provedbu relevantnih operacija financiranja i ulaganja te se pruža samo u mjeri u kojoj troškovi nisu pokriveni prihodima koje primaju partneri u provedbi u vezi s predmetnim operacijama financiranja i ulaganja. Aranžmani u pogledu naknade propisuju se u sporazumu o jamstvu i u skladu su s modalitetima utvrđenima člankom 14. stavkom 4. te člankom 209. stavkom 2. točkom (g) Financijske uredbe.

4.  Osim toga, partner u provedbi može upotrijebiti jamstvo EU-a za plaćanje odgovarajućeg dijela troškova naplate, osim ako su oni odbijeni od naplaćenih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 4.

Članak 16.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.  Naknada za preuzimanje rizika raspodjeljuje se između Unije i partnera u provedbi razmjerno njihovu udjelu u preuzimanju rizika u portfelju operacija financiranja i operacija ulaganja ili, ovisno o slučaju, pojedinačnih operacija. Naknada za jamstvo EU-a može se smanjiti u opravdanim slučajevima iz drugog podstavka članka 10. stavka 1.

Partner u provedbi preuzima na vlastiti rizik odgovarajuću izloženost prema operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje se podupiru jamstvom EU-a, osim u iznimnim slučajevima kada su ciljevi politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom takvi da im partner u provedbi realno ne bi mogao doprinijeti vlastitom kapacitetom za preuzimanje rizika.

2.  Jamstvo EU-a pokriva:

(a)  za dužničke proizvode iz članka 13. stavka 1. točke (a):

i.  glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do trenutka prestanka ispunjavanja obveza; za podređeni dug odgođeno plaćanje, smanjeno plaćanje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;

ii.  restrukturiranje gubitaka;

iii.  gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročne zaštite od rizika;

(b)  za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 13. stavka 1. točke (a) uložene iznose i s njima povezane troškove financiranja i gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;

(c)  za financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugom pravnom subjektu iz članka 13. stavka 1. točke (b) iskorištene iznose i povezane troškove financiranja.

3.  Ako Unija izvrši plaćanje partneru u provedbi nakon aktiviranja jamstva EU-a, na nju se prenose pripadajuća prava partnera u provedbi povezana s njegovim operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima jamstvom EU-a u mjeri u kojoj ta prava i dalje postoje.

Partner u provedbi u ime Unije izvršava naplatu potraživanja za subrogirane iznose i isplaćuje Uniji naplaćene iznose.

POGLAVLJE IV.

UPRAVLJANJE

Članak 17.

Savjetodavni odbor

1.  Komisiju i Upravljački odbor savjetuje savjetodavni odbor ▌.

1a.  Savjetodavni odbor nastoji osigurati rodnu ravnotežu i obuhvaća:

(a)  jednog predstavnika svakog partnera u provedbi;

(b)  jednog predstavnika svake države članice;

(c)  jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor;

(d)  jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija.

▌

4.  Savjetodavnim odborom ▌predsjeda predstavnik Komisije. Potpredsjednik je predstavnik kojeg imenuje Grupa EIB-a.

▌

Savjetodavni odbor redovito se sastaje, a najmanje dvaput godišnje na zahtjev predsjednika. ▌

▌

5.  Savjetodavni odbor

(a)  ▌savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o koncepciji financijskih proizvoda koji se provode u skladu s ovom Uredbom;

(b)  savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o kretanjima na tržištu, tržišnim nedostacima, neoptimalnim investicijskim okolnostima i tržišnim uvjetima;

▌

(c)  razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

5a.  Sastanci predstavnika država članica u zasebnom sastavu organiziraju se najmanje dva puta godišnje i njima predsjeda Komisija.

5b.  Savjetodavni odbor i njegov sastav od predstavnika država članica mogu izdavati preporuke o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU koje Upravni odbor uzima u obzir.

5c.  Detaljan zapisnik sa sastanaka Savjetodavnog odbora objavljuje se što prije, čim ga Savjetodavni odbor odobri.

Komisija utvrđuje operativna pravila i postupke i vodi tajništvo Savjetodavnog odbora. Sva relevantna dokumentacija i informacije stavljaju se na raspolaganje Savjetodavnom odboru kako bi mogao izvršavati svoje zadaće.

5d.  Nacionalne razvojne banke i institucije zastupljene u Savjetodavnom odboru biraju među sobom predstavnike drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a u Upravljačkom odboru iz članka 17.a stavka 1. Cilj je nacionalnih razvojnih banaka i institucija uravnotežena zastupljenost u Upravljačkom odboru u smislu njihove veličine i geografskog položaja. Odabrani predstavnici zastupaju dogovoreno zajedničko stajalište svih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a.

Članak 17.a

Upravljački odbor

1.  Osniva se Upravljački odbor za program InvestEU. Sastoji se od četiri predstavnika Komisije, tri predstavnika Grupe EIB-a i dva predstavnika drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a te jednog stručnjaka kojeg Europski parlament imenuje kao člana bez prava glasa. Taj stručnjak ne traži niti prima naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, vlada država članica ili nekog drugog javnog ili privatnog tijela te djeluje potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti obavlja nepristrano i u interesu fonda InvestEU.

Članovi se imenuju na razdoblje od četiri godine koje se može jednom obnoviti, uz iznimku predstavnika drugih partnera u provedbi, osim Grupe EIB-a, koji se imenuju na razdoblje od dvije godine.

2.  Upravljački odbor bira predsjednika među predstavnicima Komisije na mandat od četiri godine koji se može jednom obnoviti. Predsjednik dva puta godišnje izvješćuje predstavnike država članica u Savjetodavnom odboru o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU.

Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se čim ga Upravljački odbor odobri.

3.  Upravljački odbor:

(a)  utvrđuje strateške i operativne smjernice za partnere u provedbi, uključujući smjernice za izradu financijskih proizvoda i druge operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje fonda InvestEU;

(b)  donosi metodološki okvir za rizike koji je razvila Komisija u suradnji s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi;

(c)  nadzire provedbu programa InvestEU;

(d)  savjetuje, odražavajući stajališta svih svojih članova, u pogledu užeg izbora kandidata za Odbor za ulaganja prije odabira u skladu s člankom 19. stavkom 2.;

(e)  donosi poslovnik tajništva za Odbor za ulaganja iz članka 19. stavka 2.;

(f)  donosi pravila koja se primjenjuju na operacije s platformama za ulaganja.

4.  Upravljački odbor primjenjuje sporazumni pristup u svojim raspravama, čime se omogućuje da se u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta svih članova. Ako se članovi ne mogu usuglasiti oko svojih stajališta, Upravljački odbor odluke donosi kvalificiranom većinom svojih članova s pravom glasa, koja se sastoji od najmanje sedam glasova.

Članak 17.b

Tablica pokazatelja

1.  Utvrđuje se tablica pokazatelja kako bi se osigurala neovisna, transparentna i usklađena procjena Odbora za ulaganja u pogledu zahtjeva partnera u provedbi za korištenje jamstva EU-a za predloženu operaciju financiranja ili ulaganja.

2.  Partneri u provedbi ispunjavaju tablicu pokazatelja za svoje predložene operacije financiranja i ulaganja.

3.  Tablica pokazatelja posebno obuhvaća sljedeće elemente:

(a)  opis operacije financiranja i ulaganja;

(b)  doprinos ciljevima politike EU-a;

(c)  dodatnost, opis tržišnog nedostatka ili neoptimalne investicijske okolnosti te financijski i tehnički doprinos partnera u provedbi;

(d)  učinak na ulaganja;

(e)  financijski profil operacije financiranja i ulaganja;

(f)  dopunske pokazatelje.

4.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dodatnih elemenata tablice pokazatelja, uključujući detaljna pravila za tablicu pokazatelja koju trebaju upotrebljavati partneri u provedbi.

Članak 18.

Pregled politike

▌

3.  Komisija potvrđuje jesu li operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a usklađene s pravom i politikama Unije.

3.a  U slučaju EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru područja primjene ove Uredbe, takve operacije ne pokrivaju se jamstvom EU-a ako Komisija da nepovoljno mišljenje u okviru postupka predviđenog u članku 19. Protokola br. 5.

▌

Članak 19.

Odbor za ulaganja

1.  Osniva se u cijelosti neovisan Odbor za ulaganja za fond InvestEU. Odbor za ulaganja:

(a)  ispituje prijedloge operacija financiranja i operacija ulaganja koje partneri u provedbi podnose radi stjecanja pokrića jamstvom EU-a, koje su prošle provjeru usklađenosti s pravom i politikama Unije koju je provela Komisija u skladu s člankom 18. stavkom 3., ili koje su dobile pozitivno mišljenje u okviru postupka iz članka 19. Protokola br. 5;

(b)  provjerava njihovu usklađenost s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima;

(ba)  posebnu pozornost posvećuju zahtjevu dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i zahtjevu maksimiziranja privatnih ulaganja iz članka 209. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe; i

(c)  provjerava ispunjavaju li operacije financiranja i operacije ulaganja sve relevantne zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a.

2.  Odbor za ulaganja sastaje se u četiri različita sastava koji odgovaraju sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1.

Svaki sastav Odbora za ulaganja čini šest plaćenih vanjskih stručnjaka. Stručnjaci se biraju u skladu s člankom 237. Financijske uredbe, a imenuje ih Komisija na preporuku Upravljačkog odbora na ▌mandat od najviše četiri godine koji se može jednom obnoviti. Naknadu im isplaćuje Unija. Komisija na preporuku Upravljačkog odbora članu Odbora za ulaganja koji već obnaša tu dužnost može obnoviti mandat bez provedbe postupka utvrđenog u ovom stavku.

Stručnjaci moraju imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata ili u financiranju MSP-ova ili korporacija.

Sastavom Odbora za ulaganja osigurava se da Odbor raspolaže temeljitim znanjem o sektorima koji su obuhvaćeni sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1. i geografskim tržištima u Uniji te da je u cjelini rodno uravnotežen.

Četiri člana stalni su članovi svih četiriju sastava Odbora za ulaganja. Osim toga, u svakom od četiri sastava dva su stručnjaka s iskustvom ulaganja u sektorima koji su obuhvaćeni predmetnom sastavnicom politika. Najmanje jedan od stalnih članova ima iskustvo u području održivih ulaganja. Upravljački odbor imenuje članove Odbora za ulaganja u odgovarajući sastav ili sastave Odbora. Odbor za ulaganja bira predsjednika među svojim stalnim članovima.

▌

3.  Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u isključivom interesu fonda InvestEU. Oni ne traže niti slijede upute partnera u provedbi, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Životopisi i izjave o nepostojanju sukoba interesa svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Komisiji i Upravljačkom odboru dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa.

Upravljački odbor može preporučiti Komisiji da člana Odbora razriješi s dužnosti ako on ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom stavku ili iz drugih propisno opravdanih razloga.

4.  Kada djeluje u skladu s ovim člankom, Odboru za ulaganja potporu pruža tajništvo. Tajništvo je neovisno i odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja. Administrativno sjedište tajništva je u Komisiji. Poslovnikom tajništva osigurava se povjerljivost razmjene informacija i dokumenata između partnera u provedbi i relevantnih upravljačkih tijela. Grupa EIB-a može podnijeti svoje prijedloge za operacije financiranja i ulaganja izravno Odboru za ulaganja te o njima obavještava tajništvo.

Dokumentacija koju dostavljaju partneri u provedbi sastoji se od standardiziranog obrasca zahtjeva, tablice pokazatelja iz članka 17.b i svih ostalih dokumenata koje Odbor za ulaganja smatra relevantnima, posebno opisa prirode tržišnog nedostatka ili neoptimalnih investicijskih okolnosti i načina na koji će se to ublažiti operacijom financiranja ili ulaganja te pouzdane procjene kojom se dokazuje dodatnost operacije financiranja ili ulaganja. Tajništvo provjerava potpunost dokumentacije koju su dostavili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a. Odbor za ulaganja može od dotičnog provedbenog partnera zatražiti obrazloženja u pogledu prijedloga operacije ulaganja ili financirana, uključujući svojim izravnim prisustvom na raspravi o navedenoj operaciji. Procjena projekta koju je proveo partner u provedbi nije obvezujuća za Odbor za ulaganja za potrebe pokrivanja operacije financiranja ili ulaganja jamstvom EU-a.

Odbor za ulaganja u svojem se postupku ocjenjivanja i provjere prijedloga koristi tablicom pokazatelja iz članka 17.b.

5.  Odbor za ulaganja zaključke donosi običnom većinom svih svojih članova, pod uvjetom da takva obična većina uključuje najmanje jednog nestalnog stručnjaka za sastavnicu politike u okviru koje se prijedlog donosi. Ako je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za ulaganja ima odlučujući glas.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja odobrava potpora u okviru jamstva EU-a javno su dostupni te sadržavaju obrazloženje odluke o odobrenju i informacije o operaciji, posebno njezin opis, identitet promicatelja ili financijskih posrednika te ciljeve operacije. U zaključcima se osvrće i na opću procjenu koja proizlazi iz tablice pokazatelja.

Nakon potpisivanja ugovora o operaciji financiranja ili operaciji ulaganja odnosno potprojektu tablica pokazatelja javno je dostupna, ako je to primjenjivo.

Objave iz drugog i trećeg podstavka ne smiju sadržavati poslovno osjetljive informacije ili osobne podatke koji se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka ne smiju otkriti. Komercijalno osjetljivi dijelovi zaključaka Odbora za ulaganja Komisija na zahtjev šalje Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa strogim zahtjevima o povjerljivosti.

▌Odbor za ulaganja ▌dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja popis svih zaključaka, kao i s tim povezane objavljene tablice pokazatelja. U sklopu toga šalje i odluke kojima se odbija upotreba jamstva EU-a, što također podliježe strogim zahtjevima povjerljivosti.

Zaključci Odbora za ulaganja pravodobno se stavljaju na raspolaganje dotičnom partneru u provedbi.

Tajništvo Odbora za ulaganja u središnju bazu podataka unosi sve informacije povezane s prijedlozima operacija financiranja i ulaganja koje se dostavljaju Odboru za ulaganja, kao i zaključke koje Odbor za ulaganja donosi o njima.

6.  Ako Odbor za ulaganja zaprimi zahtjev za odobrenje uporabe jamstva EU-a za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja koja uključuje instrument, program ili strukturu koja obuhvaća potprojekte, to odobrenje odnosi se i na potprojekte, osim ako Odbor za ulaganja zadrži pravo da svaki potprojekt odobri zasebno. Ako se odobrenje odnosi na potprojekte manje od 3 000 000 EUR, Odbor za ulaganja ne zadržava to pravo.

6.a  Odbor za ulaganja može, ako to smatra potrebnim, podnijeti Komisiji sva operativna pitanja povezana s primjenom ili tumačenjem ulagačkih smjernica.

POGLAVLJE V.

Savjetodavni centar InvestEU

Članak 20.

Savjetodavni centar InvestEU

1.  Savjetodavni centar InvestEU pruža savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata ulaganja ili pridonosi kapacitetima promotora i financijskih posrednika za provedbu operacija financiranja i operacija ulaganja. Njegova potpora može se prema potrebi odnositi na bilo koju fazu projektnog ciklusa ili financiranja financiranih subjekata.

Komisija potpisuje savjetodavne sporazume s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim savjetodavnim partnerima te im daje zadaću da pruže savjetodavnu potporu, kako je navedeno u prethodnom podstavku, i usluge iz stavka 2. Komisija također treba moći provesti savjetodavne inicijative, uključujući putem ugovaranja vanjskih pružatelja usluga. Komisija uspostavlja središnju ulaznu točku u Savjetodavni centar InvestEU i dodjeljuje zahtjeve za savjetodavnu potporu odgovarajućoj savjetodavnoj inicijativi. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri usko surađuju u cilju jamčenja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom na odgovarajući način u obzir postojeće strukture i rad.

Savjetodavne ▌inicijative dostupne su kao komponenta u okviru svake sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. i obuhvaćaju ▌sektore u okviru te sastavnice politika. Dostupne su i ▌savjetodavne inicijative u okviru međusektorske sastavnice.

2.  Savjetodavni centar InvestEU konkretno pruža sljedeće usluge:

(a)  pružanje središnje ulazne točke, kojom upravlja Komisija, u okviru koje je i smještena, za pomoć u razvoju projekata u okviru Savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata ▌;

(aa)  distribuiranje tijelima i promotorima projekata svih dostupnih dodatnih informacija u vezi sa smjernicama za ulaganja, uključujući informacije o primjeni ili tumačenju tih smjernica za ulaganja;

(b)  pružanje pomoći promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve i kriterije prihvatljivosti iz članaka 3., 7. i 11. te potpora uspostavi mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući preko platformi za ulaganje iz točke (e); međutim, ta potpora ne dovodi u pitanje zaključke Odbora za ulaganja o pokriću tih projekata jamstvom EU-a;

(c)  potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(d)  potpora uspostavi platformi za suradnju namijenjenih za uzajamnu razmjenu podataka, stručnog znanja i najboljih praksi za podupiranje portfelja projekata i sektorskog razvoja;

(e)  pružanje proaktivne savjetodavne potpore o uspostavi platformi za ulaganje, uključujući prekogranične i makroregionalne platforme za ulaganje kojima je obuhvaćeno više država članica, kao i platformi za ulaganje koje objedinjuju male i srednje projekte u jednoj ili više država članica po tematskom ili regionalnom ključu;

(ea)   promicanje mogućnosti spajanja s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima financiranima iz proračuna Unije ili iz drugih izvora, kako bi se ojačale sinergije i usklađenost između instrumenata Unije te maksimizirao učinak poluge i utjecaj programa InvestEU;

(f)  potpora aktivnostima izgradnje kapaciteta za razvoj organizacijskih kapaciteta, vještina i postupaka te povećanje spremnosti na ulaganje organizacija kako bi promotori i tijela vlasti mogli izgraditi portfelje projekata, razviti financijske mehanizme i platforme za ulaganja te upravljati projektima, a financijski posrednici proveli operacije financiranja i operacije ulaganja u korist subjekata koji su suočeni s otežanim pristupom financiranju, među ostalim i potporom izgradnji kapaciteta za procjenu rizika ili specifičnog sektorskog znanja.

(fa)  pružanje savjetodavne potpore za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

3.  Savjetodavni centar InvestEU dostupan je promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora, uključujući MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, javnim tijelima i nacionalnim razvojnim bankama, financijskim i drugim posrednicima.

4.  Komisija sklapa savjetodavni sporazum sa svakim savjetodavnim partnerom o provedbi jedne savjetodavne inicijative ili više njih. Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga, osim za usluge koje se pružaju promotorima projekata iz javnog sektora i neprofitnim ustanovama koje se ne naplaćuju kad je to opravdano. Naknade koje se naplaćuju MSP-ovima za usluge iz stavka 2. ograničavaju se na jednu trećinu troškova pružanja tih usluga.

5.  Kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 1. i olakšalo pružanje savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU koristi se stručnim znanjem Komisije, Grupe EIB-a i drugih savjetodavnih partnera u provedbi.

5a.  Svaka bi se savjetodavna inicijativa trebala uspostaviti na temelju mehanizma za podjelu troškova između Komisije i savjetodavnog partnera, osim ako Komisija prihvati snositi sve troškove savjetodavne inicijative u propisno opravdanim slučajevima u kojima je to potrebno radi specifičnosti savjetodavne inicijative i pod uvjetom da se zajamči dosljedno i jednako postupanje sa svim savjetodavnim partnerima.

6.  Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1., uključujući potporu provedbi i prihvatu malih projekata.

6a.  Radi pružanja savjetodavne potpore iz stavka 1. i olakšavanja pružanja te savjetodavne potpore na lokalnoj razini, savjetodavni centar InvestEU surađuje kad je to moguće s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i koristi njihovo stručno znanje. Sporazumi o suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama sklapaju se u okviru savjetodavnog centra InvestEU, po potrebi, s barem jednom nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici.

7.  Partneri u provedbi po potrebi predlažu promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje, osobito malih projekata, da za svoje projekte zatraže potporu savjetodavnog centra InvestEU kako bi se prema potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata.

Partneri u provedbi i savjetodavni partneri prema potrebi obavješćuju promotore o mogućnosti uvrštavanja njihovih projekata na portal InvestEU kako se navodi u članku 21.

POGLAVLJE VI.

Članak 21.

Portal InvestEU

1.  Komisija uspostavlja portal InvestEU. Riječ je o lako dostupnoj bazi projekata prilagođenoj korisnicima u kojoj su sadržane relevantne informacije za svaki projekt.

2.  Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istovremeno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

3.  Na portal se uvrštavaju samo projekti koji su u skladu s pravom i politikama Unije.

4.  Komisija projekte koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. dostavlja odgovarajućim partnerima u provedbi i, po potrebi, Savjetodavnom centru InvestEU.

5.  Partneri u provedbi pregledavaju projekte koji potpadaju pod njihovo geografsko područje i područje poslovanja.

POGLAVLJE VII.

ODGOVORNOST, praćenje i izvješćivanje, evaluacija i kontrola

Članak 21.a

Odgovornost

1.  Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti fonda InvestEU, među ostalim sudjelovanjem na saslušanju u Europskom parlamentu.

2.  Predsjednik Upravljačkog odbora usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su fondu InvestEU uputili Europski parlament ili Vijeće, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od dana primitka pitanja.

Članak 22.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku provedbe Programa InvestEU prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

2.  Kako bi osigurala učinkovitu procjenu napretka u ostvarenju ciljeva programa InvestEU, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. radi izmjene Priloga III. ovoj Uredbi kako bi preispitala ili dopunila pokazatelje, po potrebi, i odredbe o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno, i omogućiti odgovarajuće praćenje portfelja rizika i jamstva. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za partnere u provedbi, savjetodavne partnere i druge korisnike sredstava Unije.

4.  Komisija izvješćuje o provedbi programa InvestEU u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe godišnje izvješće pruža informacije o razini provedbe Programa u odnosu na ciljeve i pokazatelje uspješnosti. U tu svrhu partneri u provedbi Komisiji jednom godišnje dostavljaju informacije, uključujući o funkcioniranju jamstva, koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja.

5.  Osim toga, partneri u provedbi svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju izvješće o operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, razvrstanima prema potrebi u odjeljak „EU” i odjeljak „država članica” ▌. Partner u provedbi također podnosi informacije o odjeljku „država članica” državi članici čiji odjeljak provodi. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za uporabu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu III. ovoj Uredbi. Izvješće uključuje i operativne, statističke, financijske i računovodstvene podatke te procjenu očekivanih novčanih tokova za svaku operaciju financiranja i operaciju ulaganja na razini odjeljka i sastavnice politike te na razini fonda InvestEU. Jednom godišnje izvješće Grupe EIB-a a, kad je to prikladno, i drugih partnera u provedbi, uključuje i informacije o preprekama ulaganjima koje su uočene pri provođenju operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Jedno od navedenih izvješća sadržava informacije koje partneri u provedbi dostavljaju u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

Članak 23.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Komisija [do 30. rujna 2024.], Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu privremenu evaluaciju programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a, o funkcioniranju modaliteta uspostavljenih u skladu s člankom 9.a stavkom 1. točkama (b) i (c), o dodjeli jamstva EU-a iz članka 10. stavaka 1.b i 1.c, o provedbi savjetodavnog centra InvestEU, o proračunskim sredstvima iz točke (d) podtočke (i.) članka 9.a stavka 1. i o članku 7. Evaluacija posebice pokazuje kako je uključivanje partnera u provedbi i savjetodavnih partnera pridonijelo postizanju ciljeva programa InvestEU, kao i ciljeva politike EU-a, osobito s obzirom na dodanu vrijednost te geografsku i sektorsku ravnotežu operacija financiranja i ulaganja za koje se pružila potpora. Evaluacijom se također ocjenjuje primjena provjere održivosti i fokus na MSP-ove postignut u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove.

3.  Na kraju provedbe Programa InvestEU, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu završnu evaluaciju Programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.  Partneri u provedbi i savjetodavni partneri dostavljaju Komisiji informacije potrebne za provedbu evaluacija iz stavaka 1. i 2.

6.  Komisija u skladu s [člankom 211. stavkom 1.] [Financijske uredbe] svake tri godine u godišnje izvješće iz [članka 250.] [Financijske uredbe] uključuje preispitivanje primjerenosti stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe u odnosu na stvarni profil rizičnosti operacija financiranja i operacija ulaganja pokrivenih jamstvom EU-a. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi na temelju tog preispitivanja prilagodila stopu rezervacije iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za najviše 15 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe financiranja Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 25.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu InvestEU na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 26.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Delegirani akti koji se odnose na aktivnosti koje provode ili u kojima sudjeluju Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi pripremaju se nakon savjetovanja s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u toj odluci navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VIII.

Transparentnost i vidljivost

Članak 27.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

1.a   Partneri u provedbi i savjetodavni partneri obavješćuju krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, o postojanju potpore InvestEU, ili obvezuju financijske posrednike da ih o tome obavijeste, tako što te informacije čine jasno vidljivima, osobito u slučaju MSP-ova, u relevantnom sporazumu o pružanju potpore InvestEU, povećavajući na taj način javnu osviještenost i poboljšavajući vidljivost.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa InvestEU, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu InvestEU također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Prijelazne odredbe

1.  Prihodi, vraćanja i povrati od financijskih instrumenata uspostavljenih programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe.

2.  Prihodi, vraćanja i povrati od jamstva EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2015/1017 mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, osim ako se upotrijebe u svrhe iz članaka 4., 9. i 12. Uredbe (EU) 2015/1017.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

▌Iznosi po pojedinim ciljevima

Indikativna raspodjela iz članka 4. stavka 2. za operacije financiranja i operacije ulaganja:

(a)  ▌11 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)  ▌11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)  12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)  5 567 500 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d).

PRILOG II.

Prihvatljiva područja za operacije financiranja i operacije ulaganja

Operacije financiranja i operacije ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

1.  Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, prijelaz na čistu energiju i obveze preuzete na temelju Programa za održiv razvoj do 2030. i Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim ili niskim emisijama;

(b)  energetskom učinkovitošću i štednjom energije (s naglaskom na smanjenju potražnje putem upravljanja potražnjom i obnovom zgrada);

(c)  razvojem, unapređenjem i modernizacijom održive energetske infrastrukture, među ostalim posebno na razini prijenosa i distribucije, tehnologije pohrane, elektroenergetske međupovezanosti država članica, pametnih mreža;

(ca)  razvojem inovativnih sustava za prijenos topline i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim ili niskim emisijama;

(d)  proizvodnjom i opskrbom održivim sintetičkim gorivima iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultim ili niskim emisijama; biogorivima, biomasom i alternativnim gorivima, uključujući za sve načine prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001;

(e)  infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima prema energetskoj tranziciji;

2.  Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture mreže TEN-T, uključujući održavanje i sigurnost infrastrukture te njezina gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalne terminale i njihovo povezivanje s glavnim mrežama i telematskim aplikacijama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(aa)  projektima infrastrukture TEN-T koji sadrže odredbe o upotrebi najmanje dva načina prijevoza, posebno multimodalnim teretnim terminalima i putničkim prometnim čvorištima;

(b)  pametnim i održivim projektima za gradsku mobilnost, uključujući unutarnje plovne putove i inovativna rješenja mobilnosti (usmjerenima na načine gradskog prijevoza s niskom razinom emisija, pristupačnost bez diskriminacije, smanjeno onečišćenje zraka i buku, potrošnju energije, pametne gradove, mreže, održavanje ili povećanje razine sigurnosti i smanjenje nezgoda, uključujući za bicikliste i pješake);

(c)  podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, uključujući upotrebu alternativnih goriva u vozilima svih načina prijevoza;

(d)  s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata, infrastrukture za unutarnje plovne putove, projekata za masovni tranzit i morskih luka te pomorskih puteva;

(e)  s pomoću infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza, uključujući infrastrukturu za električno punjenje;

(ea)  drugim pametnim i održivim projektima za mobilnost usmjerenima na:

i.  sigurnost na cestama;

ii.  pristupačnost;

iii.  smanjenje emisija,

iv.  razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija i usluga, kao na primjer u vezi s povezanim i autonomnim načinima prijevoza ili integriranim sustavima izdavanja karata;

(eb)  projektima za održavanje ili nadogradnju postojeće prometne infrastrukture, uključujući autoceste mreže TEN-T ako je potrebno nadograditi, održati ili poboljšati sigurnost na cestama, razviti usluge ITS-a ili zajamčiti integritet i standarde infrastrukture, osobito sigurna parkirališta i parkirališne objekte, stanice i mjesta za punjenje za alternativna goriva;

3.  Okoliš i resursi, posebice:

(a)  s pomoću vodne infrastrukture, uključujući opskrbu pitkom vodom i odvodnju, te mrežne učinkovitosti, smanjenja istjecanja, infrastrukture za prikupljanje i obradu otpadnih voda, obalne infrastrukture i druge zelene infrastrukture povezane s vodom;

(b)  s pomoću infrastrukture za gospodarenje otpadom;

(c)  s pomoću projekata i poduzeća u području upravljanja okolišnim resursima i održivih tehnologija;

(d)  poboljšanjem i obnovom ekosustava i njihovih usluga, uključujući poboljšanjem prirode i bioraznolikosti s pomoću projekata zelene i plave infrastrukture;

(e)  održivim urbanim, ruralnim i obalnim razvojem;

(f)  mjerama u području klimatskih promjena, prilagođavanju tim promjenama i njihovu ublažavanju, uključujući smanjenje rizika od prirodnih katastrofa;

(g)  s pomoću projekata i poduzeća u kojima se primjenjuju načela kružnog gospodarstva ugradnjom aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni ciklus proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama;

(h)  dekarbonizacijom i održivim smanjenjem emisija energetski intenzivnih sektora, uključujući ▌demonstracijske projekte i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(ha)  dekarbonizacijom proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena i nafte;

(hb)  projektima koji promiču održivu kulturnu baštinu.

4.  Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta, povezivost preko mreže 5G i poboljšanje digitalnih veza i pristupa, osobito u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.  Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

(a)  istraživačkim, uključujući istraživačku infrastrukturu i potporu akademskoj zajednici, i inovacijskim projektima kojima se pridonosi ciljevima Obzora Europa;

(b)  korporativnim projektima, što uključuje stručno osposobljavanje te promicanje stvaranja klastera i poslovnih mreža;

(c)  demonstracijskim projektima i programima te uvođenjem povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;

(d)  suradničkim istraživačkim i inovacijskim projektima ▌između akademske zajednice, istraživačkih i inovacijskih organizacija i industrije; javno-privatnim partnerstvima i organizacijama civilnog društva;

(e)  prijenosom znanja i tehnologije;

(ea)  istraživanjem u području ključnih razvojnih tehnologija i njihovih industrijskih primjena, uključujući nove i napredne materijale;

(f)  s pomoću novih djelotvornih i pristupačnih zdravstvenih proizvoda, uključujući lijekove, medicinske proizvode, dijagnostiku i lijekove za naprednu terapiju, nove antimikrobne lijekove i inovativne razvojne procese u kojima se izbjegava testiranje na životinjama.

6.  Razvoj, uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa, posebice s pomoću:

(a)  umjetne inteligencije;

(aa)  kvantne tehnologije;

(b)  infrastrukture kibersigurnosti i mrežne zaštite;

(c)  interneta stvari;

(d)  tehnologije lanaca blokova i drugih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija;

(e)  naprednih digitalnih vještina;

(ea)  robotike i automatizacije;

(eb)  fotonike;

(f)  drugih naprednih digitalnih tehnologija i usluga koje pridonose digitalizaciji industrije Unije i integraciji digitalnih tehnologija, usluga i vještina u prometni sektor Unije.

7.  Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 499 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice osiguravanjem:

(a)  obrtnog kapitala i ulaganja;

(b)  rizičnog financiranja u fazi od osnivanja do širenja poduzeća kako bi se osiguralo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima, uključujući poticanje njihova kapaciteta za digitalizaciju i inovaciju te osiguravanje njihove globalne konkurentnosti.

(ba)  pružanja financiranja za preuzimanje poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika.

8.  Kulturni i kreativni sektori, kulturna baština, mediji, audiovizualni sektor, novinarstvo i tisak, među ostalim posebno razvoj novih tehnologija, upotreba digitalnih tehnologija i tehnološko upravljanje pravima intelektualnog vlasništva.

9.  Turizam.

9a.  Rehabilitacija industrijskih lokacija (uključujući zagađene lokacije) i obnova za održivu uporabu.

10.  Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

11.  Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

(a)  mikrofinanciranjem, financiranjem etičnih i socijalnih poduzeća te socijalnim gospodarstvom;

(b)  potražnjom i ponudom vještina;

(c)  obrazovanjem, osposobljavanjem i povezanim uslugama, među ostalim i za odrasle;

(d)  s pomoću socijalne infrastrukture, a posebice:

i.  uključivog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje te povezanu obrazovnu infrastrukturu i ustanove, alternativne skrbi za djecu, studentskog stanovanja i digitalne opreme, koji su dostupni svima;

ii.  socijalnog stanovanja;

iii.  zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući klinike, bolnice, primarnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici;

(e)  socijalnim inovacijama, uključujući inovativna socijalna rješenja i programe u cilju promicanja socijalnih učinaka i rezultata u područjima iz ove točke;

(f)  kulturnim aktivnostima sa socijalnim ciljem;

(fa)  mjerama za promicanje rodne jednakosti;

(g)  integracijom ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja;

(h)  inovativnim zdravstvenim rješenjima, uključujući e-zdravstvo, zdravstvene usluge i nove modele skrbi;

(i)  uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih.

12.  Razvoj obrambene industrije i s time povezani doprinos strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

(a)  lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b)  poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

(c)  lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d)  infrastrukturi za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

13.  Svemir, posebice razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

(a)  kako bi se ostvarile maksimalne koristi za društvo i gospodarstvo Unije;

(b)  kako bi se potaknula konkurentnost svemirskih sustava i tehnologija, s posebnim naglaskom na nedostatke lanaca opskrbe;

(c)  kako bi se poduprlo svemirsko poduzetništvo, uključujući daljnji razvoj;

(d)  kako bi se potaknula autonomije Unije za siguran pristup svemiru, uključujući aspekte dvojne namjene.

13.a  Mora i oceani, razvojem projekata i poduzeća iz područja plavog gospodarstva te njegovih financijskih načela, posebno u okviru pomorskog poduzetništva i industrije, morskih obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva.

Prilog III.

Ključni pokazatelji uspješnosti

1.  Obujam financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika)

1.1  Obujam potpisanih operacija

1.2  Mobilizirana ulaganja

1.3  Iznos mobiliziranih privatnih ulaganja

1.4  Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

2.  Geografska pokrivenost financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika, zemalja i regija na razini NUTS-a 2)

2.1  Broj zemalja obuhvaćenih projektima

2.1.a  Broj regija obuhvaćenih operacijama

2.1.b  Obujam operacija po državi članici i po regiji

3.  Utjecaj financiranja programa InvestEU

3.1  Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2  Ulaganja kojima se podupiru klimatski ciljevi uz, prema potrebi, detalje za svaku sastavnicu politika

3.3  Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.3.a  Ulaganja kojima se podupire industrijska tranzicija

4.  Održiva infrastruktura

4.1  Energetska: dodatni instalirani kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s niskom razinom emisija (MW)

4.2  Energetska: broj kućanstava i javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije

4.2.a  Energetska: Procijenjena ušteda energije u okviru projekata u kilovatsatima

4.2.b  Energetska: Smanjene/izbjegnute godišnje emisije staklenih plinova u tonama ekvivalenta CO2

4.2.c  Energetska Obujam investicija u razvoj, unapređenje i modernizaciju održive energetske infrastrukture

4.3  Digitalna: dodatni broj kućanstava, poduzeća ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj stvorenih točaka s bežičnim internetom

4.4  Prometna: mobilizirana ulaganja, posebno u mrežu TEN-T

–  broj prekograničnih projekata i projekata koji se bave nedostatkom prometnih veza (uključujući projekte koji se odnose na gradska čvorišta, regionalne prekogranične željezničke veze, multimodalne platforme, morske luke, luke unutarnjih voda, veze do zračne luke i željezničko-cestovne terminale osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a)

–  broj projekata kojima se doprinosi digitalizaciji prometa, osobito uvođenjem ERTMS-a, RIS-a, ITS-a, VTMIS-a / e-pomorskog servisa i SESAR-a

–  broj izgrađenih ili moderniziranih postaja za opskrbu alternativnim gorivom

–  broj projekata kojima se pridonosi sigurnosti prometa

4.5  Okolišna: ulaganja koja pridonose provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

5.  Istraživanje, inovacije i digitalizacija

5.1  Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % BDP-a Unije u istraživanje, razvoj i inovacije

5.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora koja provode istraživačke i inovacijske projekte, prema njihovoj veličini

6.  MSP-ovi

6.1  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

6.2.a  Broj poduzeća kojima potporu pružaju države članice i regije na razini NUTS-a 2

6.2.b.  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema sektoru i šifri djelatnosti NACE

6.2.c  Postotak obujma ulaganja usmjerenih prema MSP-ovima u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove

7.  Socijalna ulaganja i vještine

7.1  Socijalna infrastruktura: kapacitet i pristup socijalnoj infrastrukturi kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2  Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj korisnika mikrofinanciranja i poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora

7.5  Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine i o njima posjeduju certifikat: kvalifikacije formalnog obrazovanja i osposobljavanja

PRILOG IV.

Program InvestEU – prethodni instrumenti

A.  Vlasnički instrumenti:

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  TTP: Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. (C(2007)531).

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  GIF: Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

—  COSME EFG: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Odluka Vijeća br. 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

B.  Jamstveni instrumenti:

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. (SMEG07): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.).

—  Instrument za podjelu rizika:

–  Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.);

–  Odluka Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 86.);

–  Odluka Vijeća br. 2006/974/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu: „Kapaciteti” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 299.).

—  Jamstvo u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—  Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

—  Instrument jamstva za studentske zajmove (SLGF): Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

—  Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

C.  Instrumenti za podjelu rizika:

—  Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.).

—  InnovFin:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—  Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

—  Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

D.  Namjenski ulagački instrumenti:

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placements – fonds d'investissements spécialisés (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—  Marguerite:

–  Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

–  Odluka Komisije od 25. veljače 2010. o sudjelovanju Europske unije u Europskom fondu za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (fond Marguerite) (C(2010)941).

—  Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.).

PRILOG V.

Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti, dodatnost i isključene aktivnosti

A.  Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost

U skladu s člankom 209. Financijske uredbe jamstvima EU-a rješavaju se nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne (članak 209. stavak 2. točka (a)) i postiže se dodatnost time što se sprečava nadomještanje potencijalne potpore i ulaganja iz drugih javnih ili privatnih izvora (članak 209. stavak 2. točka (b)).

U svrhu usklađivanja s točkama (a) i (b) članka 209. stavka 2. Financijske uredbe, operacije financiranja i ulaganja za koje se pruža jamstvo EU-a ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u točkama 1. i 2.:

1.  Nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne

Kako bi se uhvatilo ukoštac s nedostacima na tržištu ili investicijskim okolnostima koje nisu optimalne iz članka 209. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe, ulaganja na koja su usmjerene operacije financiranja i ulaganja sadrže jednu od sljedećih karakteristika:

(a)  doprinos javnom dobru (na primjer obrazovanje i vještine, zdravstvo i dostupnost, sigurnost i obrana te infrastruktura dostupna bez troškova ili uz zanemarive troškove) za koji subjekt ili poduzeće ne može steći dostatnu financijsku potporu

(b)  vanjske čimbenike koje subjekt ili poduzeće općenito nisu uspjeli ostvariti interno, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, energetske učinkovitosti, zaštite klime ili okoliša

(c)  neravnotežu u pogledu informacija, posebno kod MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući veće razine rizika povezanog s poduzećima u ranoj fazi, poduzećima s pretežito nematerijalnom imovinom ili nedostatnim kolateralom ili poduzećima usredotočenima na aktivnosti većeg rizika

(d)  prekogranične infrastrukturne projekte i povezane usluge ili fondove koji investiraju na prekograničnoj osnovi u svrhu rješavanja usitnjavanja i poboljšanja koordinacije unutarnjeg tržišta EU-a

(e)  izloženost većim razinama rizika u određenim sektorima, zemljama ili regijama, iznad razine koju financijski izvršitelji mogu ili žele prihvatiti. To uključuje slučajeve u kojima ulaganje ne bi bilo izvršeno ili ne bi bilo izvršeno u istoj mjeri zbog svoje novine ili rizika povezanih s inovacijama ili nedokazanošću tehnologije.

(f)  nove i/ili složene nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. ove Uredbe.

2.  Dodatnost

Operacijama financiranja i ulaganja ispunjavaju se oba aspekta dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe. To znači da operacije ne bi bile izvršene ili ne bi bile izvršene u jednakoj mjeri ulaganjima iz drugih javnih ili privatnih izvora bez podrške fonda InvestEU. Za potrebe ove Uredbe njima se smatraju operacije financiranja i ulaganja kojima se ispunjavaju sljedeća dva kriterija:

(1)  Kako bi se smatrale dodatnima uz ulaganja iz privatnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fondom InvestEU podupiru se operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi koje su usredotočene na ulaganja kojima se, zbog njihovih karakteristika (doprinos javnom dobru, vanjski čimbenici, neravnoteža u pogledu informacija, pitanja socioekonomske kohezije ili drugo), ne može ostvariti dostatna financijska isplativost na tržišnoj razini ili ih se smatra prerizičnima (s obzirom na razine rizika koje su relevantni privatni subjekti voljni prihvatiti). Stoga se u okviru takvih operacija financiranja i ulaganja ne može pristupiti tržišnom financiranju pod razumnim uvjetima u pogledu cijena, zahtjeva za kolateral, vrste financiranja, dospijeća na otplatu primljenih financijskih sredstava ili drugih uvjeta te se one bez javnih potpora uopće ne bi izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri.

(2)  Kako bi se smatrale dodatnima uz postojeće potpore iz drugih javnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fond InvestEU dodjeljuje potpore samo operacijama financiranja i ulaganja koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)  operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri bez potpora iz fonda InvestEU i

(b)  operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri u okviru drugih postojećih javnih instrumenata, poput financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem koji su aktivni na regionalnoj i nacionalnoj razini. Međutim, moguće je dopunsko korištenje fonda InvestEU i drugih javnih sredstava, posebno kad je moguće ostvariti dodanu vrijednost EU-a i optimizirati korištenje javnih sredstava za učinkovito postizanje ciljeva politika.

Kako bi dokazali dodatnost operacija financiranja i ulaganja koje koriste jamstvo EU-a uz postojeća tržišne i druge javne potpore, partneri u provedbi pružaju informacije kojima se dokazuje bar jedna od sljedećih karakteristika:

(a)  potpora pružena u podređenoj poziciji u odnosu na druge javne ili privatne zajmodavce ili unutar strukture financiranja

(b)  potpora pružena kroz vlasnički ili kvazivlasnički kapital ili dug s dugim dospijećem, cijenama, zahtjevima za kolateral ili drugim uvjetima koji nisu dostatno raspoloživi na tržištu ili iz drugih javnih izvora; potpora operacijama koje imaju veći profil rizika od rizika koji se obično prihvaća u okviru standardnih aktivnosti partnera u provedbi ili potpora partnerima u provedbi u nadmašivanju vlastitih kapaciteta za potporu takvim operacijama.

(c)  sudjelovanje u mehanizmima podjele rizika usmjerenima na područja politika u kojima je partner u provedbi izložen većim razinama rizika u usporedbi s razinama koje obično prihvaća ili koje privatni financijski akteri mogu ili žele prihvatiti

(d)  potpora kojom se potiče/privlači priljev dodatnog privatnog ili javnog financiranja te dopunjava druge privatne i komercijalne izvore, posebno one od grupa ulagača ili institucionalnih ulagača koji tradicionalno izbjegavaju rizik, kao posljedica pozitivnog signala danog potporom u okviru fonda InvestEU

(e)  potpora pružena u okviru financijskih proizvoda koji nisu dostupni ili se ne nude u dovoljnoj mjeri u ciljanim zemljama ili regijama zbog nepostojećih, slabo razvijenih ili nepotpunih tržišta.

Za operacije financiranja i ulaganja, posebno za potporu MSP-ovima, dodatnost se provjerava na razini posrednika umjesto na razini krajnjeg primatelja. Smatra se da dodatnost postoji kad se fondom InvestEU pruža potpora financijskom posredniku u uspostavljanju novog portfelja s većom razinom rizika ili povećanju opsega aktivnosti koje su već visokorizične u odnosu na razine rizika koje privatni i javni financijski akteri trenutačno mogu ili žele prihvatiti u ciljanim državama članicama ili regijama.

Jamstvo EU-a ne odobrava se za podupiranje operacija refinanciranja (poput zamjene postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financijske potpore za projekte koji su već djelomično ili u potpunosti ostvareni), osim u određenim iznimnim i dobro opravdanim okolnostima kad se dokaže da će se operacijom u okviru jamstva omogućiti novo ulaganje određenog iznosa u prihvatljivo područje politike, koji je dodatan uz uobičajeni opseg djelatnosti partnera u provedbi ili financijskog posrednika i bar jednak iznosu operacije kojom se ispunjavaju kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u ovoj Uredbi. Spomenuti kriteriji za tržišne nedostatke, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost primjenjuju se i na slične operacije refinanciranja.

B.  Izuzete aktivnosti

Zabranjeno je pružanje potpore iz fonda InvestEU za:

(1)  aktivnosti kojima se ograničavaju prava i slobode pojedinca ili krše ljudska prava

(2)  u području obrambenih aktivnosti, korištenje, razvoj ili proizvodnju proizvoda i tehnologije koja je zabranjena međunarodnim pravom

(3)  proizvode ili aktivnosti povezane s duhanom (proizvodnju, distribuciju, obradu i trgovinu)

(4)  izuzete aktivnosti iz članka [X] Uredbe [o Obzoru Europa]: istraživanje kloniranja ljudskih stanica u reproduktivne svrhe aktivnosti kojima se želi izmijeniti genetičko nasljeđe ljudskih bića i u okviru kojih bi takve izmjene mogle postati nasljedne, aktivnosti za stvaranje ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili dobivanja matičnih stanica, uključujući prijenos jezgre somatskih stanica

(5)  kockanje (aktivnosti koje se odnose na proizvodnju, izgradnju, distribuciju, obradu, trgovinu i softver)

(6)  prostituciju i povezanu infrastrukturu, usluge i medije

(7)  aktivnosti koje uključuju korištenje živih životinja u eksperimentalne i znanstvene svrhe ukoliko se ne može zajamčiti usklađenost s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe

(8)  aktivnosti razvoja nekretnina, tj. aktivnosti čija je isključiva svrhe preuređenje i ponovo davanje u zakup ili preprodaja postojećih zgrada, kao i gradnja novih projekata međutim, prihvatljive su aktivnosti u sektoru nekretnina povezane s posebnim ciljevima fonda InvestEU kako je navedeno u članku 3. stavku 2. ove Uredbe i/ili s prihvatljivim područjima za operacije financiranja i ulaganja iz Priloga II. ove Uredbe, poput ulaganja u projekte energetske učinkovitosti ili socijalno stanovanje

(9)  financijske aktivnosti poput kupovine ili trgovine financijskim instrumentima. Posebno se isključuju intervencije usmjerene na otkup u svrhu razdvajanja imovine ili zamjenski kapital namijenjen razdvajanju imovine.

(10)  aktivnosti zabranjene primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom

(11)  razgradnju, rad, prilagodbu ili izgradnju nuklearnih elektrana

(12)  ulaganja povezana s rudarstvom/vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na:

i.  projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija

ii.  projekte povezane sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja

iii.  projekte u okviru kojih postoje instalacije za hvatanje, skladištenje i korištenje ugljika industrijske ili istraživačke projekte kojima se značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova s obzirom na referentne vrijednosti Sustava za trgovanje emisijama

(13)  ulaganja u postrojenja za zbrinjavanje otpada na odlagališta. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.  postrojenja za odlaganje otpada na licu mjesta koja su pomoćni element industrijskog ili rudarskog ulagačkog projekta i za koje je dokazano da je odlaganje otpada jedina održiva opcija za obradu industrijskog ili rudarskog otpada nastalog iz predmetne aktivnosti

ii.  postojeća postrojenja za odlaganje otpada kojima se osigurava iskorištavanje plina dobivenog od otpada i promicanje otkapanja na odlagalištu i ponovne obrade rudarskog otpada.

(14)  ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u ponovno opremanje postojećih postrojenja za mehaničko-biološku obradu u svrhu pretvorbe otpada u energiju ili aktivnosti recikliranja odvojenog otpada poput kompostiranja i anaerobne izgradnje.

(15)  ulaganja u spalionice za obradu otpada. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.  postrojenja isključivo namijenjena obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati

ii.  postojeća postrojenja u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, hvatanja ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabu materijala iz pepela od spaljivanja pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne povećava kapacitet obrade otpada u postrojenju.

Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti kod potpisivanja, nadzor usklađenosti operacija financiranja i ulaganja s kriterijima za izuzeće tijekom provedbe projekta i poduzimanje prikladnih popravnih radnji prema potrebi.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 131. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 310. (3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0026). (4) SL C […], […], str. […]. (5) SL C […], […], str. […]. (6) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. Tekst koji nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora istaknut je u sivoj boji. (7) COM(2018)0097 final. (8) COM(2018)0353. (9) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.). (10) COM(2017)0206. (11) COM(2017)0250. (12) Objavljeno pod naslovom European Economy Discussion Paper (Dokument za raspravu o europskom gospodarstvu), br. 74, siječanj 2018. (13) (14) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN (15) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.). (16) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1). (17) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.) (18) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.). (19) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.). (20) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.). (21) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.). (22) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.). (23) (24)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (COM(2018)0278 – C8-0193/2018 – 2018/0139(COD))

P8_TA(2019)0434 A8-0006/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0278),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0193/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0006/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1239.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 265.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 (COM(2018)0354 – C8-0208/2018 – 2018/0179(COD))

P8_TA(2019)0435 A8-0363/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0354),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0208/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0363/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2088.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 97. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 24.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (preinaka) (COM(2018)0144 – C8-0124/2018 – 2018/0070(COD))

P8_TA(2019)0436 A8-0336/2018

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0144),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0124/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 10. rujna 2018. upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor / koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 1. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0336/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1021.)

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 93. (2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1. (3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 15. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0463).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD))

P8_TA(2019)0437 A8-0181/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0208),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0147/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 11. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0181/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/834.)

(1) SL C 385, 15.11.2017., str. 10. (2) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD))

P8_TA(2019)0438 A8-0190/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0331),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0191/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 4. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0190/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2099.)

(1) SL C 385, 15.11.2017., str. 3. (2) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 596/2014 i Uredbe (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) (COM(2018)0331 – C8-0212/2018 – 2018/0165(COD))

P8_TA(2019)0439 A8-0437/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0331),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0212/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0437/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU te uredaba (EU) br. 596/2014 i (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2115.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 79.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o pregovorima s Vijećem i Komisijom o zakonodavnom prijedlogu uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu (2019/2536(RSP))

P8_TA(2019)0440 B8-0238/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prvi stavak članka 14. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir treći stavak članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Zakonodavnu rezoluciju Europskog parlamenta od 16. travnja 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu i o stavljanju izvan snage Odluke 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(1),

–  uzimajući u obzir odgovarajuće stavke u Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (rezolucija odbora PANA; stavci 190.–200.)(2) i u Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2017. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru (rezolucija odbora EMIS, stavci 76.–94.)(3),

–  uzimajući u obzir odluku svoje Konferencije predsjednika od 18. rujna 2014., u skladu s člankom 229. Poslovnika, da se tijekom novog parlamentarnog saziva nastavi razmatrati navedeni zakonodavni prijedlog uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu,

–  uzimajući u obzir tri radna dokumenta(4) Odbora za ustavna pitanja o tom zakonodavnom prijedlogu,

–  uzimajući u obzir pitanja koja u vezi s tim zakonodavnim prijedlogom zabrinjavaju Vijeće i Komisiju, koja su izražena u pismu od 4. travnja 2014. koje su glavni tajnici Vijeća i Komisije uputili glavnom tajniku Europskog parlamenta i u pismima koja su predsjedniku Odbora za ustavna pitanja uputili prvi predsjednik Komisije 28. travnja 2015., luksemburško predsjedništvo Vijeća 3. rujna 2015., slovačko predsjedništvo Vijeća 13. listopada 2016. i austrijsko predsjedništvo Vijeća 25. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir raspravu održanu na plenarnoj sjednici 13. prosinca 2017., a posebno odgovore estonskog predsjedništva Vijeća i Komisije na pitanja za usmeni odgovor (članak 128. Poslovnika) koja je Danuta Maria Hübner 29. studenog 2017. u ime Odbora za ustavna pitanja uputila Vijeću i Komisiji u vezi s pravom Europskog parlamenta na istragu,

–  uzimajući u obzir raspravu održanu na plenarnoj sjednici 17. travnja 2019. u vezi s pitanjima za usmeni odgovor (članak 128. Poslovnika) koja je Danuta Maria Hübner 22. siječnja 2019. u ime Odbora za ustavna pitanja uputila Vijeću i Komisiji u vezi sa zakonodavnim prijedlogom uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu(5),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za ustavna pitanja (B8-0238/2019),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se već u prvom radnom dokumentu koji je Odbor za ustavna pitanja (AFCO) usvojio 20. siječnja 2015. navodi da „pitanja” koja zabrinjavaju Vijeće i Komisiju „sama po sebi ne bi trebala biti nepremostiva prepreka”, i da je odbor AFCO prepoznao „da postoje alternativna rješenja i fleksibilnije formulacije, kojima bi se okončao zastoj u kojem se nalazi uredba”, predloživši predsjedništvu Vijeća i Komisiji daljnje mjere, prvo s pregovorima na političkoj razini, nakon kojih bi uslijedili tehnički sastanci;

B.  budući da je Vijeće na tu ponudu odgovorilo pokazavši spremnost i predanost suradnji s Parlamentom, ali pod uvjetom da Parlament prvo riješi problematična i temeljna pitanja pravne i institucionalne prirode;

C.  budući da je odbor AFCO usvojio drugi radni dokument kojim se izvjestitelju omogućuje da poduzme daljnje korake u angažmanu s Vijećem i Komisijom kako bi se dogovorio način rješavanja navedenih pitanja; budući da je u skladu s time donesena nova pregovaračka strategija te je 30. lipnja 2016. Vijeću i Komisiji poslan neslužbeni dokument u kojem se, uz političke argumente, iznose moguća rješenja;

D.  budući da su 10. listopada 2016. tri institucije odlučile nastaviti s neformalnom razmjenom mišljenja na razini svojih pravnih službi kako bi se sva pravna i institucionalna pitanja dodatno razjasnila; budući da je time Parlamentu pružena mogućnost da predloži novi tekst uredbe, pri čemu su glavne točke političkog neslaganja ostale otvorene;

E.  budući da, unatoč tome što su dogovoreni pravni aspekti, pravni savjetnici Komisije i Vijeća nisu mogli formalno podržati dokument koji je bio rezultat iznimnog napora pravnih službi triju institucija, što je dovelo do zastoja u pogledu tog važnog predmeta; budući da je, posljedično tomu, 13. prosinca 2017. pod vodstvom odbora AFCO održana rasprava na plenarnoj sjednici u vezi s dvama pitanjima za usmeni odgovor, nakon čega je odbor AFCO 3. svibnja 2018. poslao novi tekst prijedloga uredbe u obliku neslužbenog dokumenta, slijedom sporazuma koji je Ramón Jáuregui Atondo, predsjednik odbora AFCO i izvjestitelj, 10. listopada 2016. postigao sa slovačkim predsjedništvom Vijeća i Komisijom, a u kojem se navodi da je, „kako bi se mogli pokrenuti službeni pregovori, potrebno predstaviti novi tekst prijedloga EP-a”;

F.  budući da je Vijeće 25. listopada 2018. odgovorilo na novi tekst koji se temelji na radu pravnih službi na pravnim aspektima, iskustvu dvaju istražnih odbora (EMIS i PANA) osnovanih tijekom osmog saziva i prijedlogu koji je Parlament usvojio 2014.; budući da je u Vijeće u svojem odgovoru formaliziralo novi popis problematičnih pitanja, zaobilazeći mišljenje vlastite pravne službe, dovelo u pitanje dosadašnji rad i navelo glavne institucionalne probleme za Parlament, koje je teško prevladati; smatra da Vijeće svojim postupcima ne ostavlja nikakav manevarski prostor za pregovore, premda je ideja neslužbenog dokumenta bila da se novim tekstom potaknu pregovori i političke rasprave;

G.  budući da je inherentna karakteristika svih zakonodavnih tijela i temeljni uvjet diobe vlasti u demokratskom društvu dostojnom tog naziva da parlament ima mogućnost pozvati izvršnu vlast na odgovornost osnivanjem istražnih odbora sa stvarnim ovlastima pozivanja svjedoka i zahtijevanja dokumenata;

H.  budući da se sve institucije Europske unije redovito obvezuju na lojalnu suradnju, što nije tako očito u slučaju dotične uredbe;

1.  izražava duboko neslaganje sa stavom Vijeća (i Komisije), koje i dalje, nakon više od četiri godine neformalnih sastanaka, prepiske i razmjene dokumenata, sprečava održavanje formalnog sastanka kako bi se na političkoj razini raspravila moguća rješenja za utvrđene probleme, odbijajući predsjedništvu Vijeća odobriti politički mandat kojim bi se otvorila vrata za sastanke političke naravi radi rješavanja najspornijih pitanja i razmatranja mogućnosti postizanja sporazuma;

2.  poziva svojeg predsjednika da političkim čelnicima skrene pozornost na zabrinutost Parlamenta zbog nepoštovanja načela međuinstitucijske suradnje od strane Vijeća i Komisije;

3.  predlaže da njegov Odbor za pravna pitanja ispita mogućnosti za pokretanje postupka pred Sudom Europske unije u vezi s načelom lojalne suradnje među institucijama (članak 13. stavak 2. UEU-a), a s tim u vezi također bi trebao provjeriti i prijaviti povrede koje je Vijeće počinilo protiv pravnog okvira istražnih odbora osnovanih tijekom ovog saziva (PANA i EMIS);

4.  ističe da se trenutačnom formulacijom članka 226. UFEU-a, kojim se predviđa „posebni zakonodavni postupak” i zahtijeva suglasnost Vijeća i Komisije za donošenje uredbe o pravu Parlamenta na istragu, Vijeće i Komisija ne obvezuju na pregovore, s obzirom na to da su dužni samo dati ili uskratiti suglasnost za prijedlog Parlamenta, a ne pregovarati o njemu u cilju zajedničkog dogovora;

5.  preporučuje da se u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva u okviru zakonodavnog postupka koji proizlazi iz prava na zakonodavnu inicijativu koje je Parlamentu dodijeljeno na temelju Ugovorâ mora uključiti zahtjev za uspostavu zakonodavnog kalendara za relevantne inicijative, slično redovnom zakonodavnom postupku; povrh toga, ističe da se u okviru tog posebnog zakonodavnog postupka moraju poštovati odredbe Međuinstitucijskog sporazuma koje se odnose na obvezu pregovaranja svih triju institucija;

6.  poziva Vijeće i Komisiju da, ako ne mogu dati svoju suglasnost za prijedlog, nastave pregovore s novoizabranim Parlamentom, prihvaćajući napredak ostvaren novim tekstom prijedloga predstavljenim u neslužbenom dokumentu i temeljenim na radu pravnih službi triju institucija; smatra da je taj tekst uređeniji i sistematičniji od onoga koji je usvojen 2014. i da sadrži iste ovlasti za istragu, ali je ažuriran u skladu s iskustvima stečenim proteklih godina i trenutačnom institucijskom situacijom;

7.  poziva političke stranke da se pobrinu za to da u njihovom izbornim programima bude izražena predanost prijedlogu Parlamenta o novoj i ažuriranoj uredbi o njegovu pravu na istragu, i poziva vodeće kandidate da izraze svoju javnu i političku potporu tom pitanju;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 443, 22.12.2017., str. 39. (2) SL C 369, 11.10.2018., str. 132. (3) SL C 298, 23.8.2018., str. 140. (4) PE544.488v03-00, PE571.670v03-00 i PE630.750v01-00. (5) O-000003/19 i O-000004/19.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore (2019/2683(RSP))

P8_TA(2019)0441 B8-0241/2019

Europski parlament,

–  Uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. studenoga 2018. (COM(2018)0734) naslovljenu „Prema sveobuhvatnom okviru Europske unije za endokrine disruptore” (dalje u tekstu: „Komunikacija”),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 191. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda(3),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredba Komisije (EU) 2017/2100 оd 4. rujna 2017. o utvrđivanju znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (dalje u tekstu: „Uredba o razvrstavanju”)(8),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (dalje u tekstu: Sedmi program djelovanja za okoliš), a posebno njezinu točku 54. podtočku (iv)(9),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 3.9(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) i Svjetske zdravstvene organizacije naslovljeno „Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije – 2012.”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o zaštiti javnog zdravlja od endokrinih disruptora(12),

–  uzimajući u obzir studiju od 15. siječnja 2019. naslovljenu „Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite ljudskog zdravlja” koju je naručio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja(13),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su u izvješću UNEP-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2012. endokrini disruptori proglašeni „svjetskom prijetnjom ”, te se u njemu među ostalim navodi visoka incidencija i povećanje učestalosti poremećaja povezanih s endokrinim sustavom u ljudi te su zapaženi učinci na endokrini sustav divljih životinjskih vrsta;

B.  budući da se prema podacima izvješća pojavljuju dokazi o negativnim učincima za reproduktivni sustav (neplodnost, vrste raka, deformacije) zbog izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije i da postoji sve više dokaza o učincima tih kemikalija na funkcioniranje štitnjače i mozga, na pretilost, metabolizam te na homeostazu inzulina i glukoze;

C.  budući da više nije sporna činjenica da ta kategorija kemikalija izaziva negativne učinke na zdravlje ljudi i na divlje životinjske vrste tako što utječu na hormonski sustav; budući da nema razloga da se odloži donošenje djelotvornih propisa;

D.  budući da je zaključak najnovije studije Instituta za znanost procjene rizika (Institute for Risk Assessment Sciences) na temu „Troškovi zdravstvene zaštite koji bi mogli biti povezani s kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije” na temelju procjene pet učinaka na zdravlje koji bi mogli biti povezani s endokrinim disruptorima da bi „prema trenutačno dostupnoj literaturi socioekonomsko opterećenje zbog zdravstvenih problema povezanih s endokrinim disruptorima u EU-u moglo biti znatno” te da je u studiji navedeno da se radi o iznosu od 46 do 228 milijardi EUR godišnje(14);

E.  budući da se u izvješću UNEP-a i WHO-a navodi da je poznato ili se sumnja da gotovo 800 tvari može ometati receptore hormona, sintezu hormona ili konverziju hormona. Međutim, samo je mali dio tih kemikalija podvrgnut ispitivanjima tijekom kojih se mogu utvrditi jasni učinci na zdrave organizme;

F.  budući da se u kontekstu predloženog okvira Unije u Komunikaciji navodi da su znanstveni dokazi koji povezuju izloženost endokrinim disruptorima i bolest kod ljudi ili negativne učinke na divlje životinjske vrste od 1999. sve čvršći;

G.  budući da se u Sedmom programu djelovanja za okoliš navodi da kako bi se građani Unije zaštitili od ekoloških pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit, Sedmim programom djelovanja za okoliš jamči se da će se do 2020. sigurnosni problemi povezani s endokrinim disruptorima zaista riješiti u svim relevantnim propisima Unije;

H.  budući da prema Sedmom programu djelovanja za okoliš to posebno iziskuje razvoj Strategije Unije na temelju horizontalnih mjera koje treba poduzeti do 2015. (...) kako bi se izloženost kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije svela na minimum

I.  budući da Komisija još uvijek nije donijela strategiju Unije za netoksični okoliš, niti je poduzela horizontalne mjere do 2015. kako bi se zajamčilo da se izloženost kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije svede na minimum;

J.  budući da je odavno trebalo provesti reviziju Strategije Zajednice za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije iz 1999.;

K.  budući da su države članice poput Francuske, Švedske, Danske i Belgije u nedostatku revidirane strategije Unije za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije poduzele korake na nacionalnoj razini kako bi se povećala razina zaštite njihovih građana raznim nacionalnim mjerama;

L.  budući da je svima u interesu da se zajamči efektivan i sveobuhvatan europski pristup kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije kako bi se zajamčila visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

M.  budući da su čvrst okvir Unije u pogledu kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije i njegova efektivna provedba ključni kako bi EU doprinijela ispunjenju cilja održivog razvoja 3.9. da znatno smanji broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i zagađenjem zraka, vode i tla;

N.  budući da je čvrst okvir Unije u pogledu kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije potreban i za izgradnju temelja za netoksično kružno gospodarstvo, te da se njime potiču industrijske inovacije zamjenom sigurnijim tvarima;

O.  budući da je pozitivno to što se u Komunikaciji prepoznaju štetni učinci kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije na zdravlje ljudi i na okoliš, uključujući učinke smjesa, ističe cilj smanjenja cjelokupne izloženosti i prepoznaje potrebu za horizontalnim pristupom da bi se identificirali endokrini disruptori;

P.  budući da Komunikaciji nedostaje konkretan akcijski plan za smanjenje izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije, kao i raspored za buduće djelovanje;

Q.  budući da u ključnim pravnim aktima Unije u osjetljivim područjima i dalje ne postoje konkretne odredbe za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije (npr. kozmetika, igračke, materijali koji dolaze u kontakt s hranom);

R.  budući da je Komisija najavila provjeru prikladnosti kako bi se procijenilo ostvaruje li se relevantnim zakonodavstvom EU-a u području endokrinih disruptora njegov opći cilj zaštite ljudskog zdravlja i okoliša smanjenjem izloženosti tim tvarima na najmanju moguću mjeru; budući da treba pozdraviti horizontalnu prirodu provjere prikladnosti kao i predanost Komisije da se posebna pozornost usmjeri na zaštitu ugroženih skupina; međutim, budući da se ta provjera trebala provesti odavno, izražava žaljenje da je Komisija odlučila tek sada provesti takvu provjeru; budući da stoga provjera prikladnosti ne bi smjela biti opravdanje za odgađanje donošenja konkretnih zakonodavnih i drugih mjera;

S.  budući da u okviru znanstvenih kriterija izrađenih za utvrđivanje kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije u pesticidima i biocidima ne postoji kategorija kemikalija za koje se sumnja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije, stoga oni nisu prikladni za horizontalnu primjenu; budući da to nije u skladu s klasifikacijom tvari koje su kancerogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR) prema Uredbi o razvrstavanju i Sedmom programu djelovanja za okoliš; budući da je sposobnost utvrđivanja tvari za koje se sumnja da su kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije izuzetno važna, tim više što se Uredbom o kozmetičkim proizvodima i Direktivom o sigurnosti igračaka ne ograničavaju samo poznate CMR tvari i tvari za koje se pretpostavlja da su CMR (kategorije 1.A i 1.B), već i tvari za koje se sumnja da su kancerogene, mutagene i toksične za reprodukciju (kategorija 2);

T.  budući da u relevantnom zakonodavstvu Unije nedostaje odgovarajućih ispitivanja i zahtjeva u pogledu podataka kako bi se utvrdile kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije;

U.  budući da Komunikacija upućuje na postojanje sve više dokaza o učincima smjesa kad je riječ o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije (tj. izloženost kombinaciji kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije može izazvati štetne učinke u kombinacijama u kojima pojedinačno nije zamijećen nikakav učinak), ali nije predložila ništa kako bi se razmotrio taj problem;

V.  budući da se prema zaključcima projekta EDC-MixRisk u okviru programa Obzor 2020. aktualnim propisima o umjetnim kemikalijama sustavno podcjenjuju zdravstveni rizici povezani s kombiniranim izloženostima kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije ili takvim potencijalnim kemikalijama(15);

W.  budući da neuspješna provedba Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH) (visok postotak neusklađenih registracijskih dosjea, spore evaluacije zbog nedostataka podataka i nepoduzimanje regulatornih mjera u vezi s tvarima koje su pronađene nakon evaluacije predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš) također dovodi do neuspješnog smanjenja izloženosti poznatim endokrinim disruptorima ili tvarima za koje se sumnja da su endokrini disruptori;

1.  smatra da okvir Unije za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije kako ga je predložila Komisija u Komunikaciji nije adekvatan za rješavanje problema prijetnje ljudskom zdravlju i okolišu zbog izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije te da se njime ne ostvaruje ono što je potrebno u skladu sa Sedmim programom djelovanja za okoliš;

2.  smatra da su kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije kategorija kemikalija koja je jednako problematična kao i tvari koje su klasificirane kao kancerogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR tvari), pa bi se s njima trebalo postupati na isti način u zakonodavstvu Unije;

3.  poziva Komisiju da žurno poduzme sve potrebne mjere kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije tako što će se izloženost ljudi i okoliša tim tvarima zaista svesti na minimum;

4.  poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. na temelju definicije WHO-a donese horizontalnu definiciju za kemikalije za koje se sumnja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije i za kemikalije za koje se pretpostavlja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije u skladu s klasifikacijom CMR-ova u Uredbi o razvrstavanju;

5.  poziva Komisiju da se pobrine da horizontalna definicija bude popraćena odgovarajućim smjernicama;

6.  poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. podnese zakonodavne prijedloge kako bi se konkretne odredbe o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije uvrstile u Uredbu (EZ) br. 1223/2009, slično odredbama o CMR tvarima;

7.  poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. izradi zakonodavne prijedloge za uvrštavanje konkretnih odredaba o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije u Direktivu 2009/48/EZ, slično odredbama o CMR tvarima, ali bez ikakve reference na granične vrijednosti za klasifikaciju jer se takve granične vrijednosti ne primjenjuju na kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije;

8.  poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. revidira Uredbu (EZ) br. 1935/2004 kako bi se zaista smanjio sadržaj opasnih tvari u njima donošenjem posebnih odredbi za zamjenu upotrebe kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije;

9.  smatra da postoji hitna potreba za ubrzavanjem razvoja i provjere ispitivanja kako bi se ispravno identificirale kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije, uključujući nove metodologije pristupa;

10.  poziva Komisiju da zajamči da se zahtjevi u pogledu podataka stalno ažuriraju u svim relevantnim zakonodavnim aktima kako bi se uzeo u obzir najnoviji tehnički i znanstveni napredak u cilju ispravne identifikacije kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije;

11.  poziva Komisiju da uzme u obzir učinke smjesa i kombinirane izloženosti u cjelokupnom relevantnom zakonodavstvu EU-a;

12.  poziva Europsku agenciju za kemikalije, Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere da bi se zajamčila usklađenost registracijskih dosjea s Uredbom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH) do kraja 2019., ubrzala evaluacija tvari i učinkovito proveli finalni zaključci evaluacija tvari u skladu s Uredbom REACH jer je to važan korak prema smanjenju izloženosti endokrinim disruptorima na najmanju moguću mjeru;

13.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuće biološko praćenje kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije u populaciji ljudi i životinja te da prati te kemikalije u okolišu, uključujući u vodi za piće;

14.  poziva Komisiju da zajamči da okvir Unije u području kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije učinkovito doprinese Strategiji Unije za netoksičan okoliš te da se donese što prije;

15.  poziva Komisiju da promiče istraživanja u području kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije, posebno u vezi s njihovim epigenetskim i transgeneracijskim učincima, učincima na mikrobiom, novim načinima djelovanja tih kemikalija i karakterizacijom funkcija ovisnima o dozi, kao i u vezi sa sigurnijim alternativama;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1. (2) SL L 101, 20.4.2018., str. 33. (3) SL L 167, 27.6.2012., str. 1. (4) SL L 301, 17.11.2017., str. 1. (5) SL L 338, 13.11.2004., str. 4. (6) SL L 342, 22.12.2009., str. 59. (7) SL L 170, 30.6.2009., str. 1. (8) SL L 353, 31.12.2008., str. 1. (9) SL L 354, 28.12.2013., str. 171. (10) https://unstats.un.org/sdgs/METADATA?Text=&Goal=3&Target=3.9 (11) WHO/UNEP, „Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije – 2012.”, Svjetska zdravstvena organizacija, 2013.http://www.who.int/ceh/publications/endocrine/en/http://www.who.int/ceh/publications/endocrine/en/ (12) SL C 36, 29.1.2016., str. 85. (13) Studija – „Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite ljudskog zdravlja”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel za prava građana i ustavna pitanja, 15. siječnja 2019., dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/608866/IPOL_STU(2019)608866_EN.pdf (14) Rijk, I., van Duursen, M. and van den Berg, M, Health cost that may be associated with Endocrine Disrupting Chemicals – An inventory, evaluation and way forward to assess the potential health impact of EDC-associated health effects in the EU, Institute for Risk Assessment Sciences, Sveučilište u Utrechtu, 2016., dostupno na: https://www.uu.nl/sites/default/files/rijk_et_al_2016_-_report_iras_-_health_cost_associated_with_edcs_3.pdf (15) https://edcmixrisk.ki.se/wp-content/uploads/sites/34/2019/03/Policy-Brief-EDC-MixRisk-PRINTED-190322.pdf