Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0331(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0193/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0193/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/04/2019 - 16.14
CRE 17/04/2019 - 16.14

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0421

Usvojeni tekstovi
PDF 363kWORD 89k
Srijeda, 17. travnja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja na internetu ***I
P8_TA(2019)0421A8-0193/2019
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (COM(2018)0640 – C8-0405/2018 – 2018/0331(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0640),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0405/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje češkog Zastupničkog doma, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0193/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 67.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju suzbijanju širenja terorističkih sadržaja na internetu [Am. 1]
P8_TC1-COD(2018)0331

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(2),

budući da:

(1)  Ovom se Uredbom nastoji osigurati neometano funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u otvorenom i demokratskom društvu tako što se sprečava suzbija zloupotreba usluga smještaja na poslužitelju u terorističke svrhe i doprinosi javnoj sigurnosti u europskom društvu. Funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo bi poboljšati jačanjem pravne sigurnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju, jačanjem povjerenja korisnika u internetsko okruženje i jačanjem mjera kojima se štite sloboda izražavanja, sloboda primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te sloboda i pluralizam medija. [Am. 2]

(1.a)  Reguliranjem pružatelja usluga smještaja na poslužitelju mogu se samo dopuniti strategije država članica za borbu protiv terorizma, u kojima se moraju istaknuti izvanmrežne mjere kao što su ulaganje u socijalni rad, inicijative za deradikalizaciju i suradnja s predmetnim zajednicama kako bi se postiglo održivo sprečavanje radikalizacije u društvu. [Am. 3]

(1.b)   Teroristički sadržaj dio je šireg problema nezakonitog sadržaja na internetu, koji uključuje i druge oblike sadržaja kao što su seksualno iskorištavanje djece, nezakonite trgovačke prakse i povrede intelektualnog vlasništva. Trgovinom nezakonitim sadržajima često se bave terorističke i druge kriminalne organizacije za pranje i prikupljanje početnog kapitala za financiranje svojih operacija. Za rješavanje tog problema potrebna je kombinacija zakonodavnih, nezakonodavnih i dobrovoljnih mjera koje se temelje na suradnji između nadležnih tijela i pružatelja usluga, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Iako je prijetnja koju predstavlja nezakoniti sadržaj ublažena uspješnim inicijativama pod vodstvom industrije, kao što je Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu i Globalni savez WePROTECT za okončanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, potrebno je uspostaviti zakonodavni okvir za prekograničnu suradnju između nacionalnih regulatornih tijela radi uklanjanja nezakonitog sadržaja. [Am. 4]

(2)  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su aktivni na internetu imaju ključnu ulogu u digitalnom gospodarstvu tako što povezuju poduzeća i građane, pružaju prilike za učenje te olakšavaju javnu raspravu i distribuciju i primanje informacija, mišljenja i ideja, čime znatno doprinose inovacijama, gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Uniji. Međutim, njihove usluge u određenim slučajevima zloupotrebljavaju treće strane za obavljanje ilegalnih aktivnosti na internetu. Posebno je zabrinjavajuće što pružatelje usluga smještaja na poslužitelju zloupotrebljavaju terorističke skupine i njihovi pobornici radi širenja terorističkih sadržaja na internetu, odnosno širenja svojih poruka, radikalizacije i regrutiranja te olakšavanja i usmjeravanja terorističkih aktivnosti. [Am. 5]

(3)  Prisutnost Iako nije jedini čimbenik, prisutnost terorističkih sadržaja na internetu dokazano potiče radikalizaciju pojedinaca koji su počinili teroristička djela te stoga ima ozbiljne negativne posljedice za korisnike, građane i društvo u cjelini, a kao i na pružatelje internetskih usluga na čijim se poslužiteljima nalazi takav sadržaj jer to narušava povjerenje njihovih korisnika i nanosi štetu njihovim poslovnim modelima. Zbog svoje središnje uloge te tehnoloških sredstava u skladu s tehnološkim sredstvima i kapaciteta povezanih kapacitetima povezanim s uslugama koje nude pružatelji internetskih usluga snose posebnu društvenu odgovornost da zaštite svoje usluge od terorističke zloupotrebe te da pomognu nadležnim tijelima u suzbijanju terorističkih širenja terorističkog sadržaja koji se šire putem u okviru njihovih usluga, istodobno uzimajući u obzir temeljnu važnost slobode izražavanja i slobode primanja i prenošenja informacija u otvorenom i demokratskom društvu. [Am. 6]

(4)  Na razini Unije borba protiv terorističkih sadržaja na internetu započela je 2015. putem u sklopu okvira za dobrovoljnu suradnju država članica i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, koji je potrebno dopuniti jasnim zakonodavnim okvirom kako bi se još više smanjila dostupnost terorističkih sadržaja na internetu i primjereno odgovorilo na problem koji uzima sve više maha. Ovaj se zakonodavni okvir temelji na dobrovoljnim nastojanjima, što je naglašeno i Preporukom Komisije (EU) 2018/334(3), te se njime odgovara na traženje Europskog parlamenta da se ojačaju mjere za suzbijanje nezakonitih i štetnih sadržaja u skladu s horizontalnim okvirom utvrđenim Direktivom 2000/31/EZ i na traženje Europskog vijeća da se poboljša automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja koji potiču na teroristička djela. [Am. 7]

(5)  Primjena ove Uredbe ne bi trebala utjecati na primjenu članka 14. Direktive 2000/31/EZ(4). Konkretno, sve mjere koje poduzme pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u skladu s ovom Uredbom, uključujući sve proaktivne mjere, ne bi same po sebi trebale dovesti do toga da taj pružatelj usluga izgubi koristi od izuzeća od odgovornosti predviđenog tom odredbom. Ova Uredba ne utječe na ovlasti nacionalnih tijela i sudova za utvrđivanje odgovornosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u konkretnim posebnim slučajevima u kojima nisu ispunjeni uvjeti iz članka 14. Direktive 2000/31/EZ za izuzeće od odgovornosti. [Am. 8]

(6)  Ovom su Uredbom utvrđena pravila za sprečavanje suzbijanje zloupotrebe usluga smještaja na poslužitelju za širenje terorističkih sadržaja na internetu radi jamčenja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uz puno poštovanje temeljnih te bi se njima trebali u potpunosti poštovati temeljna prava zaštićenih zaštićena pravnim poretkom Unije, posebno prava zajamčenih zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima Europske unije. [Am. 9]

(7)  Ovom se Uredbom doprinosi želi doprinijeti zaštiti javne sigurnosti te bi se utvrđuju njom trebale utvrditi odgovarajuće i pouzdane zaštitne snažne mjere za zaštitu relevantnih temeljnih prava. Ona obuhvaćaju prava na poštovanje privatnog života i na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvornu sudsku zaštitu, pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu poduzetništva, i načelo nediskriminacije. Nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi isključivo donositi mjere koje su potrebne, primjerene i razmjerne u demokratskom društvu, uzimajući u obzir posebnu važnost slobode izražavanja, slobode primanja i informiranja, koja predstavlja jednu od važnih temelja prenošenja informacija i ideja, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te na zaštitu osobnih podataka, koji su važan temelj pluralističkog, demokratskog društva i jedna je od vrijednosti na kojima počiva Unija. Mjere kojima Nijednom se zadire mjerom ne bi smjelo zadirati u slobodu izražavanja i informiranja trebale te bi biti strogo usmjerene, odnosno njima se mora spriječiti se njima, koliko je to moguće, moralo suzbiti širenje terorističkih sadržaja strogo ciljanim pristupom, ali se pri tom ne smije ugroziti pravo na zakonito primanje i prenošenje informacija, uzimajući u obzir središnju ulogu koju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju imaju u olakšavanju javne rasprave te u primanju i distribuciji činjenica, mišljenja i ideja u skladu sa zakonom. Učinkovite protuterorističke mjere na internetu i zaštita slobode izražavanja nisu suprotstavljeni ciljevi, već se nadopunjuju i međusobno podupiru. [Am. 10]

(8)  Pravo na učinkovit pravni lijek utvrđeno je člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv bilo koje od mjera poduzetih u skladu s ovom Uredbom koje mogu negativno utjecati na prava te osobe. Navedeno pravo osobito uključuje mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i pružatelji sadržaja osporavaju naloge za uklanjanje pred sudom države članice čija su tijela izdala te naloge za uklanjanje, kao i mogućnost pružatelja sadržaja da ospore posebne mjere koje su poduzeli pružatelji usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 11]

(9)  Kako bi se pružila jasnoća u pogledu mjera koje bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i nadležna tijela trebali poduzeti radi sprečavanja suzbijanja širenja terorističkih sadržaja na internetu, ovom bi se Uredbom u preventivne svrhe trebala utvrditi definicija terorističkog sadržaja na temelju definicije kaznenih djela terorizma iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća(5). S obzirom na to da je potrebno obuhvatiti najštetniju terorističku propagandu nužno suzbijanje najštetnije terorističke propagande na internetu, definicija bi trebala uključivati materijal i informacije kojima kojim se potiče, ohrabruje ili zagovara ili nagovara na počinjenje ili doprinos počinjenju kaznenih djela terorizma, daju upute za počinjenje ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine, čime se stvara opasnost od mogućeg počinjenja jednog ili više takvih kaznenih djela. ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine. Ta definicija trebala bi obuhvaćati i sadržaj kojim se pružaju smjernice za izradu i uporabu eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja, štetnih ili opasnih tvari te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari te sve smjernice o ostalim metodama i tehnikama čija je svrha počinjenja terorističkih kaznenih djela, uključujući izbor meta. Takve informacije prvenstveno uključuju tekst, slike, zvučne zapise i videozapise. Kad nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju procjenjuju ima li sadržaj obilježja terorističkog sadržaja u smislu ove Uredbe, trebali bi uzeti u obzir čimbenike kao što su priroda i tekst izjava, kontekst u kojem su izjave iznesene i mogućnost da prouzroče štetne posljedice i time utječu na zaštitu i sigurnost osoba. Ako je neki materijal proizvela teroristička organizacija ili terorist s EU-ova popisa EU-a, ako se taj materijal može pripisati takvoj organizaciji ili teroristu ili ako se taj materijal širi u ime takve organizacije ili terorista, to je važan čimbenik u procjeni. Sadržaj koji se širi u obrazovne, novinarske ili istraživačke svrhe ili u svrhu podizanja razine osviještenosti o terorističkim aktivnostima trebalo bi primjereno zaštititi. Svakom odlukom o uklanjanju distribuiranog materijala trebali bi se uzeti u obzir novinarski standardi uspostavljeni regulacijom tiska ili medija u skladu s pravom Unije i Poveljom o temeljnim pravima, osobito u slučajevima u kojima pružatelj sadržaja ima uredničku odgovornost. Nadalje, izražavanje radikalnih, polemičkih ili kontroverznih stajališta u okviru javne rasprave o osjetljivim političkim pitanjima ne bi trebalo smatrati terorističkim sadržajem. [Am. 12]

(10)  Kako bi obuhvaćala usluge smještaja na internetskom poslužitelju putem kojih kojima se šire teroristički sadržaji, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na usluge informacijskog društva u okviru kojih se, na zahtjev primatelja usluge, pohranjuju informacije koje je pružio te se te pohranjene informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti, neovisno o tome je li ta aktivnost samo tehničke, automatske i pasivne naravi. Na primjer, takvi pružatelji usluga informacijskog društva uključuju platforme društvenih medija, usluge videoprijenosa, usluge razmjene videozapisa, zvučnih zapisa i slika, usluge razmjene datoteka i druge usluge u oblaku u mjeri u kojoj ti pružatelji informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti te internetske stranice na kojima korisnici mogu ostavljati komentare ili objavljivati recenzije. Uredba bi se trebala primjenjivati i na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji imaju poslovni nastan izvan Unije ali pružaju usluge unutar Unije jer velik udio pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su preko svojih usluga izloženi terorističkim sadržajima ima poslovni nastan u trećim zemljama. Tako bi se trebalo osigurati da sva poduzeća koja djeluju na jedinstvenom digitalnom tržištu ispunjavaju iste zahtjeve, neovisno o zemlji poslovnog nastana. Kako bi se utvrdilo pruža li pružatelj usluga svoje usluge u Uniji, potrebno je procijeniti omogućuje li pružatelj usluga korištenje tih usluga pravnim ili fizičkim osobama u jednoj državi članici ili više država članica. Ipak, dostupnost internetskih stranica pružatelja usluga ili adrese elektroničke pošte ili drugih kontaktnih podataka u jednoj državi članici ili više država članica sama po sebi ne bi trebala biti dovoljan uvjet za primjenu ove Uredbe. Ona se ne bi trebala primjenjivati na usluge u oblaku, uključujući usluge u oblaku između poduzeća, u vezi s kojima pružatelj usluga nema ugovorna prava povezana s vrstom sadržaja koji se pohranjuje ili kako se taj sadržaj obrađuje ili kako ga klijenti ili krajnji korisnici klijenata javno objavljuju te kad pružatelj usluga nema tehničke sposobnosti za uklanjanje određenog sadržaja koji su pohranili njihovi klijenti ili krajnji korisnici njihovih usluga. [Am. 13]

(11)  Za utvrđivanje područja primjene ove Uredbe trebalo bi biti važno postoji li bitna veza s Unijom. Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u najmanje jednoj državi članici ili usmjeravanju usmjeravanja aktivnosti prema najmanje jednoj državi članici. Usmjeravanje aktivnosti prema nekoj državi članici jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su upotreba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, ili mogućnost naručivanja robe ili usluga. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se obično upotrebljava u državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj državi članici ili više država članica, kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6). S druge strane, pružanje usluge isključivo s isključivim ciljem poštovanja zabrane diskriminacije utvrđene u Uredbi Uredbom (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća(7) ne može se, na osnovu samo zbog toga tog razloga, smatrati usmjeravanjem ili ciljanjem na aktivnosti prema određenom državnom području u Uniji. [Am. 14]

(12)  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi primjenjivati obvezu dužne pažnje kako bi spriječili suzbili širenje terorističkih sadržaja preko svojih poslužitelja u okviru usluga koje pružaju javnosti. Ta obveza dužne pažnje ne bi trebala rezultirati općom obvezom praćenja pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da prate informacije koje pohranjuju ni općom obvezom da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti. Obveza dužne pažnje, kad se primjenjuje na ovu Uredbu, trebala bi uključivati transparentno, savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće postupanje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju sa sadržajima koje pohranjuju, posebno kad primjenjuju svoje uvjete, kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja koji nije terorističke naravi. Uklanjanje odnosno onemogućavanje pristupa mora se obaviti u skladu s poštovanjem slobode izražavanja, slobode primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te slobode i pluralizma medija. [Am. 15]

(13)  Trebalo bi uskladiti postupke i obveze koji proizlaze iz pravnih naloga naloga za uklanjanje kojima se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da, nakon procjene nadležnih tijela, uklone teroristički sadržaj ili da mu onemoguće pristup. Države članice trebale bi i dalje imati slobodu izbora nadležnih tijela, koja im omogućuje da za taj zadatak odrede upravna tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva sudsko tijelo ili funkcionalno neovisno upravno tijelo ili pravosudna tijela tijelo za izvršavanje zakonodavstva. S obzirom na brzinu širenja terorističkih sadržaja preko internetskih usluga, ovom se odredbom pružateljima usluga smještaja na poslužitelju nameće obveza prema kojoj moraju osigurati da se teroristički sadržaj identificiran u nalogu za uklanjanje ukloni odnosno da se tom sadržaju onemogući pristup u roku od jednog sata od primanja naloga za uklanjanje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju odlučuju hoće li predmetni sadržaj ukloniti ili hoće li korisnicima u Uniji onemogućiti pristup tom sadržaju. [Am. 16]

(14)  Nadležno tijelo trebalo bi nalog za uklanjanje proslijediti izravno adresatu i točki za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, a ako je glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u drugoj državi članici, nadležnom tijelu te države članice bilo kojim elektroničkim putem koji omogućuje pisani zapis pod uvjetima koji pružatelju usluga omogućuju da utvrdi njegovu vjerodostojnost, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga, na primjer putem zaštićene e-poruke i sigurnom elektroničkom porukom, u okviru sigurnih platformi ili drugih sigurnih kanala, uključujući one koje je na raspolaganje stavio pružatelj usluga, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. Taj se zahtjev može ispuniti putem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(8). [Am. 17]

(15)  Prijave nadležnih tijela ili Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Važno je da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju što prije procijene takve prijave i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe u vezi s prijavama i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794(9). [Am. 18]

(16)  S obzirom na razmjere i brzinu koji su potrebni za uspješno identificiranje i uklanjanje terorističkih sadržaja, razmjerne proaktivne posebne mjere, uključujući korištenje automatiziranih sredstava u određenim slučajevima, nužan ključan su element za suzbijanje terorističkih sadržaja na internetu. U cilju smanjenja dostupnosti terorističkih sadržaja na svojim poslužiteljima u okviru svojih usluga pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi procijeniti je li primjereno poduzeti proaktivne posebne mjere ovisno o rizicima i razini izloženosti terorističkim sadržajima, kao i o učincima na prava trećih strana, te na primanje i informiranje prenošenje informacija koje je od javnog interesa, Slijedom toga, , posebno kod značajne razine izloženosti terorističkom sadržaju i primitka naloga za uklanjanje. Stoga bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odrediti koju bi odgovarajuću opravdanu, ciljanu, djelotvornu i razmjernu proaktivnu posebnu mjeru trebalo uspostaviti uvesti. Taj zahtjev ne bi trebao podrazumijevati opću obvezu praćenja. Takve posebne mjere mogu uključivati redovito izvješćivanje nadležnih tijela, povećanje ljudskih resursa u svrhu primjene mjera zaštite usluga od javnog širenja terorističkog sadržaja i razmjenu najboljih praksi. U kontekstu predmetne procjene izostanak naloga za uklanjanje i prijava upućenih pružatelju usluga znak je niske razine izloženosti terorističkom sadržaju. [Am. 19]

(17)  Pri uspostavi proaktivnih posebnih mjera pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi zajamčiti poštovanje prava korisnika na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući pravo na slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. Pored zahtjeva utvrđenih pravom, među ostalim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi postupati s dužnom pažnjom i provoditi zaštitne mjere, koje uključuju, prema potrebi, ljudski nadzor i provjere, kako bi se izbjegle bilo kakve nenamjerne i pogrešne odluke koje bi dovele do uklanjanja sadržaja koji nije teroristički sadržaj. To je osobito važno kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju upotrebljavaju automatizirana sredstva za otkrivanje terorističkih sadržaja. Sve odluke o upotrebi automatiziranih sredstava, bilo da ih donese sam pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ili da su donesene na temelju zahtjeva nadležnog tijela, trebalo bi procijeniti s obzirom na pouzdanost osnovne tehnologije i posljedični učinak na temeljna prava. [Am. 20]

(18)  Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje zloupotrebe svojih usluga, nadležna tijela trebala nadležno tijelo trebalo bi od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su zaprimili nalog za uklanjanje, a koji je postao konačan značajan broj konačnih naloga za uklanjanje, zatražiti da izvijeste o poduzetim proaktivnim posebnim mjerama. One bi mogle obuhvaćati mjere za sprečavanje ponovnog postavljanja terorističkog sadržaja koji je uklonjen ili kojem je onemogućen pristup na temelju primljenog naloga za uklanjanje ili primljenih prijava, npr. provjerom u javnim ili privatnim alatima koji sadržavaju poznati teroristički sadržaj. Mogu uključivati koristiti i upotrebu pouzdanih tehničkih alata pouzdane tehničke alate za identificiranje novog terorističkog sadržaja, bilo da je riječ o upotrebi alata dostupnih na tržištu ili onih koje je razvio pružatelj usluga smještaja na poslužitelju. Pružatelj usluga trebao bi izvijestiti o uvođenju konkretnih proaktivnih mjera uvedenim posebnim mjerama kako bi nadležno tijelo moglo prosuditi jesu li te mjere nužne, djelotvorne i razmjerne te, ako je riječ o upotrebi automatiziranih sredstava, ima li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju potrebne sposobnosti za ljudski nadzor i procjenu. Pri procjeni djelotvornosti, nužnosti i razmjernosti mjera nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir relevantne parametre, među ostalim broj naloga za uklanjanje i broj prijava upućenih pružatelju usluga, njegove njegovu veličinu, ekonomske kapacitete i utjecaj njegove usluge u širenju terorističkog sadržaja (na primjer, uzimajući u obzir broj korisnika u Uniji) te uspostavljene mjere kojima se štiti sloboda izražavanja i informiranja i broj slučajeva uvođenja ograničenja za zakoniti sadržaj. [Am. 21]

(19)  Nakon zahtjeva nadležno tijelo trebalo bi započeti dijalog s pružateljem usluga smještaja na poslužitelju o uspostavi uvođenju potrebnih proaktivnih posebnih mjera. Ako je to potrebno, nadležno tijelo trebalo bi naložiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih proaktivnih mjera ako smatra da poduzete mjere nisu dovoljne za prevladavanje rizika. Odluka o nalaganju takvih konkretnih proaktivnih mjera u načelu ne bi trebala dovesti do uvođenja opće obveze praćenja, kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2001/31/EZ. Imajući u vidu posebno ozbiljne rizike povezane sa širenjem terorističkog sadržaja, odluke koje donesu nadležna tijela ma temelju ove Uredbe mogle bi odstupati od pristupa utvrđenog člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ u pogledu određenih posebnih, ciljanih mjera koje je potrebno donijeti iz prevladavajućih razloga javne sigurnosti. Prije donošenja takvih odluka nadležno tijelo trebalo bi postići pravednu ravnotežu između ciljeva od javnog interesa i povezanih temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i informiranja i slobode poduzetništva, te dati odgovarajuće obrazloženje zatražiti od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ponovnu ocjenu potrebnih mjera ili zatražiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih posebnih mjera ako smatra da se poduzetim mjerama ne pridržava načela nužnosti i proporcionalnosti ili da su nedovoljne za prevladavanje rizika. Nadležno tijelo trebalo bi zatražiti samo one posebne mjere za koje se razumno može očekivati da ih pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može provesti, uzimajući u obzir uz ostale čimbenike i financijske i druge resurse pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. Zahtjev o provedbi takvih posebnih mjera ne bi trebao dovesti do uvođenja opće obveze praćenja, kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ. [Am. 22]

(20)  Obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju sadržaj i povezane podatke trebalo bi uvesti za konkretne posebne svrhe i vremenski ograničiti na ono što je nužno. Zahtjev za čuvanje potrebno je proširiti na povezane podatke u mjeri u kojoj bi takvi podaci u protivnom bili izgubljeni kao posljedica uklanjanja predmetnog sadržaja. Povezani podaci mogu uključivati podatke kao što su „podaci o pretplatniku”, što prvenstveno uključuje posebno podatke koji se odnose na identitet pružatelja sadržaja, te podatke kao što su „podaci „podatke o pristupu”, koji na primjer obuhvaćaju podatke o datumu i vremenu pristupa pružatelja sadržaja ili podatke o prijavi na poslužitelj i odjavi s poslužitelja, zajedno s IP adresom koju je pružatelj usluge pristupa internetu dodijelio pružatelju sadržaja. [Am. 23]

(21)  Obveza čuvanja sadržaja za postupke upravnog ili sudskog preispitivanja ili pravnog lijeka nužna je i opravdana kako bi se osigurale djelotvorne mjere pravne zaštite za pružatelja sadržaja kojemu je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup te kako bi se osiguralo vraćanje tog sadržaja kakav je bio prije uklanjanja, ovisno o ishodu postupka preispitivanja. Obveza čuvanja sadržaja u svrhe istraga i kaznenog progona nužna je i opravdana s obzirom na vrijednost koju bi taj materijal mogao imati za ometanje ili sprečavanje terorističkih aktivnosti. Ako poduzeća uklone materijal ili mu onemoguće pristup, osobito u okviru vlastitih proaktivnih posebnih mjera, te trebali bi o tome ne obavijeste relevantno tijelo jer procijene da to ne ulazi u područje primjene članka 13. stavka 4. ove Uredbe, tijela za izvršavanje zakonodavstva možda ne doznaju za postojanje tog sadržaja. Stoga je opravdano i odmah obavijestiti nadležna tijela za kazneni progon. Opravdano je i čuvanje sadržaja u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma. U tu svrhu teroristički sadržaj i povezani podaci trebali bi se pohraniti samo na određeno vrijeme, kako bi tijela kaznenog progona mogla provjeriti sadržaj i odlučiti je li potreban u spomenute svrhe. To razdoblje ne smije biti dulje od šest mjeseci. U te se svrhe U svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona terorističkih kaznenih djela terorizma propisano čuvanje podataka ograničava se na podatke koji bi mogli imati vezu s kaznenim djelima terorizma i stoga mogu doprinijeti progonu kaznenih djela terorizma ili sprečavanju ozbiljnih rizika za javnu sigurnost. [Am. 24]

(22)  Radi proporcionalnosti razdoblje čuvanja trebalo bi ograničiti na šest mjeseci kako bi pružatelji sadržaja imali dovoljno vremena za pokretanje postupka preispitivanja te ili kako bi se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućio pristup relevantnim podacima za istragu i progon kaznenih djela terorizma. Međutim, ako je u tom šestomjesečnom razdoblju postupak preispitivanja ili pravnog lijeka pokrenut, ali nije dovršen, to se razdoblje, na zahtjev tijela koje provodi preispitivanje, može produljiti za razdoblje koje je potrebno. Nadalje, trajanje tog razdoblja trebalo bi biti dovoljno da se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogući čuvanje potrebnih dokaza materijala povezanih s istragama i kaznenim progonom, ali da se pri tom ne ugroze relevantna temeljna prava. [Am. 25]

(23)  Ova Uredba ne utječe na postupovna jamstva i postupovne istražne mjere povezane s pristupom sadržaju i povezanim podacima koji se čuvaju u svrhu istrage i progona kaznenih djela terorizma, kako je uređeno nacionalnim pravom država članica i zakonodavstvom Unije.

(24)  Transparentnost politika pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u vezi s terorističkim sadržajem ključna je za povećanje njihove odgovornosti prema svojim korisnicima te za jačanje povjerenja građana u jedinstveno digitalno tržište. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi objavljivati godišnja Obveza objavljivanja godišnjih izvješća za potrebe transparentnosti koja sadržavaju smislene informacije o mjerama poduzetima u vezi s otkrivanjem, identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja trebala bi se primjenjivati samo na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji su u predmetnoj godini obuhvaćeni nalogom za uklanjanje. [Am. 26]

(24.a)  Tijela nadležna za izdavanje naloga za uklanjanje trebali bi također objavljivati izvješća o transparentnosti s podacima o broju naloga za uklanjanje, broju odbijenih zahtjeva, broju utvrđenih terorističkih sadržaja koji su doveli do istrage i progona kaznenih djela terorizma i broju slučajeva sa sadržajima za koje je pogrešno utvrđeno da su terorističke prirode. [Am. 27]

(25)  Postupci za podnošenje pritužbi neophodna su zaštitna mjera usmjerena protiv pogrešnog uklanjanja sadržaja zaštićenog na temelju u okviru slobode izražavanja i informiranja slobode primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi stoga uspostaviti mehanizme za podnošenje pritužbi koji su jednostavni za korištenje i zajamčiti osigurati da se pritužbe rješavaju brzo i potpuno transparentno u odnosu na pružatelja sadržaja. Zahtjev da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju vrati sadržaj koji je bio greškom uklonjen ne utječe na mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju postupe u skladu sa svojim uvjetima iz drugih razloga. [Am. 28]

(26)  Djelotvorna pravna zaštita u skladu s člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije predviđa da osobe moraju znati razloge zbog kojih je sadržaj koji su postavile uklonjen ili zbog kojih je tom sadržaju onemogućen pristup. U tu bi svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao pružatelju sadržaja na raspolaganje trebao staviti smislene informacije koje bi pružatelju , na primjer razloge za uklanjanje sadržaja omogućile da ospori odluku. Međutim, to ne znači nužno da je potrebno obavijestiti pružatelja sadržaja. ili onemogućavanje pristupa sadržaju te pravnu osnovu za tu radnju, koje bi pružatelju sadržaja omogućile da ospori odluku. Ovisno o okolnostima, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu sadržaj koji se smatra terorističkim sadržajem zamijeniti porukom da je sadržaj uklonjen ili da je sadržaju onemogućen pristup u skladu s ovom Uredbom. Na zahtjev bi trebalo pružiti dodatne informacije o razlozima i načinima na koje pružatelj sadržaja može osporavati odluku. Ako nadležna tijela odluče da se zbog javne sigurnosti, uključujući u kontekstu istrage, izravno obavješćivanje pružatelja sadržaja o uklanjanju sadržaja ili onemogućavanju pristupa tom sadržaju smatra neprimjerenim ili kontraproduktivnim, trebala bi o tome obavijestiti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 29]

(27)  Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i moguće ometanje istraga, te svelo troškove predmetnih pružatelja usluga na najmanju moguću mjeru, nadležna tijela trebala bi komunicirati, koordinirati se i surađivati jedna s drugim i, prema potrebi, s Europolom kad pružateljima usluga smještaja na poslužitelju izdaju naloge za uklanjanje ili kad im šalju prijave. Europol bi mogao pružiti potporu u provedbi odredaba ove Uredbe u skladu sa svojim nadležnostima i postojećim pravnim okvirom. [Am. 30]

(27.a)  Prijave Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Stoga je važno da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju surađuju s Europolom i što prije procijene prijave Europola i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794(10). [Am. 31]

(28)  Kako bi se osigurala djelotvorna i dovoljno dosljedna provedba proaktivnih mjera od strane pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, nadležna tijela u državama članicama trebala bi se međusobno povezati u pogledu rasprava komunicirati o raspravama koje imaju s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju u vezi s nalozima za uklanjanje, utvrđivanjem, provedbom i procjenom posebnih proaktivnih mjera. Usto, Takva je suradnja je potrebna i u pogledu donošenja pravila o kaznama, kao i u pogledu njihove provedbe i izvršavanja. [Am. 32]

(29)  Neophodno je da nadležno tijelo države članice koje je odgovorno za izricanje kazni ima sve informacije o izdavanju naloga za uklanjanje i prijava te o daljnjoj komunikaciji između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i relevantnog nadležnog relevantnih nadležnih tijela u drugim državama članicama. U tu bi svrhu države članice trebale osigurati odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale i mehanizme koji omogućuju pravovremenu razmjenu relevantnih informacija. [Am. 33]

(30)  Kako bi se olakšale brze razmjene među nadležnim tijelima, ali i s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju, te kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada, države članice mogu upotrebljavati alate koje je razvio Europol, kao što su postojeća aplikacija za upravljanje prijavama neprihvatljivog internetskog sadržaja ili alati koji je naslijede.

(31)  Budući da neki teroristički sadržaji mogu imati posebno teške posljedice, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odmah obavijestiti tijela u relevantnoj državi članici ili nadležna tijela države u kojoj imaju poslovni nastan ili pravnog zastupnika o postojanju bilo kakvih dokaza kaznenih djela terorizma za koja saznaju. Kako bi se osigurala proporcionalnost, predmetna je obveza ograničena na kaznena djela terorizma kako su definirana člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/541. Obveza obavješćivanja ne podrazumijeva obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju aktivno traže takve dokaze. Relevantna država članica je država članica koja je nadležna za istragu i progon kaznenih djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 na temelju nacionalnosti počinitelja ili potencijalne žrtve kaznenog djela ili ciljane lokacije terorističkog djela. U slučaju dvojbe, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju informacije mogu prenijeti Europolu, koji bi trebao postupiti u skladu sa svojim nadležnostima i, među ostalim, predmetne informacije proslijediti relevantnim nacionalnim tijelima.

(32)  Nadležnim tijelima država članica trebalo bi dopustiti upotrebu tih informacija za poduzimanje istražnih mjera koje su dostupne na temelju prava države članice ili Unije, uključujući za izdavanje europskog naloga za dostavljanje na temelju Uredbe o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima(11).

(33)  I pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i države članice trebali bi uspostaviti točke za kontakt kako bi se olakšalo brzo i učinkovito rješavanje naloga za uklanjanje i prijava. Za razliku od pravnog zastupnika točka za kontakt služi u operativne svrhe. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju trebala bi raspolagati namjenskim sredstvom za elektroničko primanje naloga za uklanjanje i prijava te tehničkim i ljudskim resursima koji omogućuju njihovu brzu i učinkovitu obradu. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ne mora se nalaziti u Uniji, a pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može imenovati postojeću točku za kontakt, pod uvjetom da je ta točka za kontakt u mogućnosti vršiti funkcije predviđene ovom Uredbom. Kako bi teroristički sadržaj bio uklonjen odnosno pristup tom sadržaju onemogućen u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi se pobrinuti da je točka za kontakt dostupna u svakom trenutku. Informacije o točki za kontakt trebale bi uključivati informacije o jeziku na kojem se može obratiti točki za kontakt. Radi olakšavanja komunikacije između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i nadležnih tijela, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju potiče se da omoguće komunikaciju na jednom od službenih jezika Unije na kojem su dostupni njihovi uvjeti. [Am. 34]

(34)  Budući da ne postoji opći zahtjev prema kojem bi pružatelji usluga morali zajamčiti fizičku prisutnost na području Unije, potrebno je jasno utvrditi u nadležnosti koje je države članice državu članicu u čijoj je nadležnosti pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji pruža usluge u Uniji. U pravilu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u nadležnosti je države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan ili u kojoj je imenovao pravnog zastupnika. Međutim, ako druga država članica izda nalog za uklanjanje, njezina bi tijela trebala biti u mogućnosti izvršiti svoje naloge poduzimanjem mjera prisile koje nisu represivne, kao što su novčane kazne. Kad je riječ o pružatelju usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji i koji nije imenovao pravnog zastupnika, države članice ipak bi trebale imati mogućnost izricanja kazni, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. [Am. 35]

(35)  Pružatelji usluga smještaja koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebali bi imenovati u pisanom obliku pravnog zastupnika kako bi se osiguralo poštovanje i provedba obveza na temelju ove Uredbe. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu se koristiti postojećim pravnim zastupnikom, pod uvjetom da taj pravni zastupnik može vršiti svoje funkcije kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. [Am. 36]

(36)  Pravni zastupnik trebao bi biti zakonski ovlašten djelovati u ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

(37)  Za potrebe ove Uredbe države članice trebale bi imenovati nadležna tijela. Zahtjev za imenovanje nadležnih tijela ne znači nužno da jedinstveno pravosudno ili funkcionalno neovisno upravno tijelo. Tim zahtjevom ne obvezuje se moraju osnovati nova na osnivanje novog tijela, već se postojeća tijela mogu postojeće tijelo može zadužiti za obavljanje funkcija utvrđenih u ovoj Uredbi. Na temelju ove Uredbe zahtijeva se imenovanje tijela nadležnih nadležnog za izdavanje naloga za uklanjanje, izdavanje prijava, i nadgledanje proaktivnih posebnih mjera i izricanje kazni. Države članice odlučuju trebale bi Komisiju obavijestiti o tome koliko nadležnom tijelu utvrđenom u skladu s ovom Uredbom te bi Komisija trebala na internetu objaviti popis nadležnih tijela žele imenovati za te zadaće po državi članici. Internetski popis trebao bi biti lako dostupan kako bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogli brzo provjeriti vjerodostojnost naloga za uklanjanje. [Am. 37]

(38)  Kazne su potrebne kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju doista ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Uredbe. Države članice trebale bi donijeti pravila o kaznama, uključujući, prema potrebi, smjernice za izricanje kazni. Posebno visoke Trebalo bi odrediti kazne odredit će se za slučajeve kad se sustavno ponavlja da određeni pružatelj pružatelji usluga smještaja na poslužitelju ne ukloni teroristički sadržaj ili ne onemogući pristup tom sadržaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje. Neispunjavanje obveza u pojedinačnim slučajevima moglo bi se kazniti na temelju načela ne bis in idem i načela proporcionalnosti i uz osiguravanje da se u takvim kaznama uzme u obzir sustavno neispunjavanje obveza. Radi jamčenja pravne sigurnosti Uredbom bi trebalo utvrditi u kojoj mjeri relevantne sustavno i kontinuirano ne poštuju svoje obveze mogu podlijegati kaznama iz ove Uredbe. Kazne za neispunjavanje obveza iz članka 6. trebalo bi donijeti samo u odnosu na obveze koje proizlaze iz zahtjeva za izvješćivanje u skladu s člankom 6. stavkom 2. ili odluke kojom se nameću dodatne proaktivne mjere provedbu dodatnih konkretnih mjera u skladu s člankom 6. stavkom 4. U Pri donošenju odluke o tome treba li izreći novčanu kaznu, trebalo bi uzeti u obzir financijska sredstva pružatelja usluga. Nadalje, nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir je li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju novoosnovano poduzeće ili malo i srednje poduzeće te bi na temelju svakog pojedinačnog slučaja trebalo odrediti je li u mogućnosti na odgovarajući način izvršiti izdani nalog. Države članice dužne su se pobrinuti trebale bi zajamčiti da se kaznama ne potiče uklanjanje sadržaja koji nije teroristički sadržaj. [Am. 38]

(39)  Upotreba standardiziranih predložaka olakšava suradnju i razmjenu informacija među nadležnim tijelima i pružateljima usluga jer im omogućuje bržu i djelotvorniju komunikaciju. Osobito je važno osigurati brzu reakciju nakon primitka naloga za uklanjanje. Predlošcima se smanjuju troškovi prevođenja i doprinosi visokom standardu kvalitete. Slično tomu, obrasci za odgovor trebali bi omogućiti standardiziranu razmjenu informacija, što će biti posebno važno u slučajevima u kojima pružatelji usluga ne mogu ispuniti obveze. Autenticiranim kanalima dostave može se jamčiti vjerodostojnost naloga za uklanjanje, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga.

(40)  Kako bi se prema potrebi omogućila brza izmjena sadržaja predložaka kojima se treba služiti za potrebe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske radi izmjene priloga I., II. i III. ovoj Uredbi. Kako bi se mogao uzeti u obzir razvoj tehnologije i povezanog pravnog okvira, Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune ove Uredbe tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva kojima se nadležna tijela trebaju služiti za prosljeđivanje naloga za uklanjanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(41)  Države članice trebale bi prikupljati informacije o provedbi zakonodavstva, uključujući informacije o broju slučajeva uspješnog otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma zahvaljujući ovoj Uredbi. Trebalo bi utvrditi detaljan program za praćenje ishoda, rezultata i učinaka ove Uredbe kako bi se provela evaluacija zakonodavstva. [Am. 39]

(42)  Na temelju nalaza i zaključaka iz izvješća o provedbi i ishoda praćenja Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe najranije tri godine jednu godinu nakon njezina stupanja na snagu. Evaluacija bi se trebala temeljiti na pet sedam kriterija: učinkovitosti, nužnosti, proporcionalnosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a. Ocijenit će se Trebalo bi ocijeniti funkcioniranje različitih operativnih i tehničkih mjera predviđenih Uredbom, uključujući djelotvornost mjera za poboljšanje otkrivanja, identificiranja i uklanjanja terorističkih sadržaja, djelotvornost zaštitnih mehanizama te učinci na potencijalno ugrožena temeljna prava, uključujući slobodu izražavanja te slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu i pluralizam medija, slobodu poduzetništva i prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Komisija bi također trebala ocijeniti učinak na potencijalno ugrožene interese trećih strana, uključujući preispitivanje zahtjeva u pogledu obavješćivanja pružatelja sadržaja. [Am. 40]

(43)  Budući da cilj ove Uredbe, odnosno osiguravanje neometanog funkcioniranja jedinstvenoga digitalnog tržišta sprečavanjem širenja terorističkih sadržaja na internetu, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice i stoga se, zbog opsega i učinka ograničenja, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Uredbom utvrđuju ciljana jedinstvena pravila kako bi se spriječilo da kojima se usluge nastoji riješiti problem zloupotrebe usluga smještaja na poslužitelju zloupotrebljavaju za javno širenje terorističkih sadržaja na internetu. Njome se posebno utvrđuju: [Am. 41]

(a)  pravila o razumnoj i razmjernoj obvezi dužne pažnje koja su pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni primjenjivati kako bi spriječili širenje riješili problem javnog širenja terorističkih sadržaja putem svojih usluga i kako bi u slučaju potrebe brzo uklonili takve sadržaje; [Am. 42]

(b)  niz mjera koje su države članice dužne uvesti u cilju identificiranja terorističkog sadržaja, u cilju omogućavanja pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da brzo uklone taj sadržaj u skladu s pravom Unije kojim se omogućuju mjere zaštite slobode izražavanja, slobode primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te u cilju olakšavanja suradnje s nadležnim tijelima u drugim državama članicama, pružateljima usluga smještaja na poslužitelju i, prema potrebi, odgovarajućim tijelima Unije. [Am. 43]

2.  Ova se Uredba primjenjuje na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji javnosti nude usluge u Uniji, neovisno o mjestu njihova glavnog poslovnog nastana. [Am. 44]

2.a  Ova se Uredba ne primjenjuje na sadržaj koji se širi u obrazovne, umjetničke, novinarske ili istraživačke svrhe ili za potrebe podizanja svijesti o terorističkoj aktivnosti, niti na sadržaj iznesen tijekom javne rasprave u obliku polemičnih ili kontroverznih stajališta. [Am. 45]

2.b  Ovom Uredbom ne mijenja se obveza poštovanja prava, sloboda i načela iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji i njezinom se primjenom ne dovode u pitanje temeljna načela iz prava Unije i nacionalnog prava koja se odnose na slobodu govora, slobodu tiska te slobodu i pluralizam medija. [Am. 46]

2.c  Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje Direktiva 2000/31/EZ. [Am. 47]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(-1)  „usluge informacijskog društva” znači usluge kako su definirane u članku 2. točki (a) Direktive 2000/31/EZ; [Am. 48]

(1)  „pružatelj usluga smještaja na poslužitelju” znači pružatelj usluga informacijskog društva koje se sastoje od pohranjivanja informacija koje je dostavio pružatelj sadržaja, a koje se pruža na zahtjev tog pružatelja sadržaja, te od stavljanja pohranjenih informacija na raspolaganje trećim stranama javnosti. To se odnosi samo na usluge koje se pružaju javnosti na aplikacijskoj razini. Pružatelji infrastrukture u oblaku i pružatelji usluga u oblaku ne smatraju se pružateljima usluga smještaja na poslužitelju. Isto tako, ne primjenjuju se na elektroničke komunikacijske usluge kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/1972; [Am. 49]

(2)  „pružatelj sadržaja” znači korisnik koji je pružio informacije koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju pohranio ili bio pohranio te stavio na raspolaganje javnosti na zahtjev korisnika; [Am. 50]

(3)  „nuđenje usluga u Uniji” znači: omogućavanje pravnim ili fizičkim osobama u jednoj državi članici ili više država članica da upotrebljavaju usluge pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji ima bitnu vezu s tom državom članicom odnosno tim državama članicama, na primjer:

(a)  poslovnim nastanom pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u Uniji;

(b)  znatnim brojem korisnika u jednoj državi članici ili više država članica;

(c)  usmjeravanjem poslovnih aktivnosti prema jednoj državi članici ili više država članica;

(4)  „kaznena djela terorizma” znači kaznena djela kako su definirana u članku 3. stavku 1. Direktive (EU) 2017/541; [Am. 51]

(5)  „teroristički sadržaj” znači informacija kojom jedan ili više od sljedećih materijala kojima se nastoji postići barem jedno od sljedećega: [Am. 52]

(a)  poticanje ili zagovaranje, uključujući na počinjenje jednog od kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 kad se takvim ponašanjem izravno ili neizravno, na primjer veličanjem počinjenja terorističkih djela, zagovara počinjenje kaznenih djela terorizma, čime se stvara opasnost od toga da će takva jedno ili više takvih djela biti počinjena namjerno počinjeno; [Am. 53]

(b)  poticanje doprinosa nagovaranje druge osobe ili skupine osoba na počinjenje ili doprinos počinjenju jednog od kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541, čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno; [Am. 54]

(c)  promicanje aktivnosti terorističke nagovaranje druge osobe ili skupine, osobito poticanjem osoba na sudjelovanje u ili pružanje potpore terorističkoj skupini, kako je definirana u članku 2. stavku 3. aktivnostima terorističke skupine, među ostalim pružanjem informacija ili materijalnih sredstava, ili financiranjem njihovih aktivnosti na bilo koji način u smislu članka 4. Direktive (EU) 2017/541, čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno; [Am. 55]

(d)  davanje uputa o izradi ili uporabi eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili o drugim posebnim metodama ili tehnikama u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenu nekog od kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541; [Am. 56]

(d a)  prikazivanje počinjenja jednog ili više kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541, čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno; [Am. 57]

(6)  „širenje terorističkog sadržaja” znači stavljanje terorističkog sadržaja na raspolaganje trećim stranama javnosti putem usluga pružatelja usluga smještaja na poslužitelju; [Am. 58]

(7)  „uvjeti” znači svi uvjeti i odredbe, bez obzira na njihov naziv ili oblik, kojima se uređuje ugovorni odnos između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i njihovih korisnika;

(8)  „prijava” znači obavijest nadležnog tijela ili, prema potrebi, relevantnog tijela Unije upućena pružatelju usluga smještaja na poslužitelju o informacijama koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio usklađenost tih informacija s njegovim uvjetima u cilju sprečavanja širenja terorističkih sadržaja; [Am. 59]

(9)  „glavni poslovni nastan” znači glavno sjedište ili registrirani ured u kojem se obavljaju glavne financijske funkcije i provodi operativna kontrola.

(9.a)  „nadležno tijelo” znači jedinstveno imenovano pravosudno tijelo ili funkcionalno neovisno upravno tijelo u državi članici. [Am. 60]

ODJELJAK II.

MJERE ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA TERORISTIČKIH SADRŽAJA NA INTERNETU

Članak 3.

Obveza dužne pažnje

1.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su poduzimati primjerene, razumne i razmjerne mjere postupati u skladu s ovom Uredbom kako bi sprečavali širenje terorističkih sadržaja i štitili korisnike od tih terorističkih sadržaja. U izvršavanju te obveze oni su dužni postupati Čine to postupajući savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće u svim okolnostima, uzimajući u obzir temeljna prava korisnika i temeljnu važnost slobode izražavanja, slobode primanja i informiranja širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te s ciljem izbjegavanja uklanjanja sadržaja koji nije terorističke naravi. [Am. 61]

1.a  Ta obveza dužne pažnje ne smije rezultirati općom obvezom pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da prate informacije koje prenose ili pohranjuju, ni općom obvezom da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti. [Am. 62]

2.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su u svoje uvjete uvrstiti odredbe namijenjene sprečavanju širenja terorističkih sadržaja te primjenjivati te odredbe. [Am. 63]

2.a  Ako pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dobiju saznanja ili postanu svjesni terorističkog sadržaja u okviru svojih usluga, žurno o takvom sadržaju obavješćuju nadležna tijela i uklanjaju ga. [Am. 64]

2.b  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ispunjavaju kriterije iz definicije pružatelja platformi za razmjenu videozapisa iz Direktive (EU) 2018/1808 poduzimaju odgovarajuće mjere za rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja u skladu s člankom 28.b stavkom 1. točkom (c) i stavkom 3. Direktive (EU) 2018/1808. [Am. 65]

Članak 4.

Nalozi za uklanjanje

1.  Nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan ovlašteno je izdati odluku kojom nalog za uklanjanje kojim se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da ukloni teroristički sadržaj ili da spriječi pristup tom sadržaju u svim državama članicama. [Am. 66]

1.a  Nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nema glavni poslovni nastan ili nema pravnog zastupnika može tražiti da se onemogući pristup terorističkom sadržaju i provesti taj zahtjev na svom državnom području. [Am. 67]

1.b  Ako relevantno nadležno tijelo nije prethodno pružatelju usluga smještaja na poslužitelju izdalo nalog za uklanjanje, stupa u kontakt s pružateljem usluga smještaja na poslužitelju, dajući informacije o postupcima i primjenjivim rokovima, najmanje 12 sati prije izdavanja naloga za uklanjanje. [Am. 68]

2.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su ukloniti teroristički sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju što prije i u roku od jednog sata od primanja naloga za uklanjanje. [Am. 69]

3.  Nalozi za uklanjanje sadržavaju sljedeće elemente u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu I.:

(a)  identifikaciju nadležnog tijela koje izdaje nalog za uklanjanje s pomoću elektroničkog potpisa i autentikaciju kojom nadležno tijelo potvrđuje vjerodostojnost naloga za uklanjanje; [Am. 70]

(b)  detaljnu izjavu s razlozima zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem koja sadržava barem i konkretno upućivanje na kategorije terorističkih sadržaja popisane u članku 2. stavku 5.; [Am. 71]

(c)  točan URL (jedinstveni način adresiranja resursa) i, ako je potrebno, dodatne informacije na temelju kojih se može identificirati sadržaj koji se prijavljuje; [Am. 72]

(d)  upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu naloga za uklanjanje;

(e)  datum i vrijeme izdavanja naloga;

(f)  lako razumljive informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju usluga smještaja na poslužitelju i pružatelju sadržaja, uključujući pravnu zaštitu pri nadležnom tijelu, kao i žalbu sudu i žalbene rokove; [Am. 73]

(g)  prema potrebi ako je to potrebno i primjereno, odluku o neobavješćivanju o uklanjanju terorističkih sadržaja ili onemogućivanju pristupa tom sadržaju u skladu s člankom 11. [Am. 74]

4.  Na zahtjev pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pružatelja sadržaja nadležno tijelo dostavlja detaljnu izjavu s razlozima, čime se ne dovodi u pitanje obveza pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da izvrši nalog za uklanjanje u roku utvrđenom u stavku 2. [Am. 75]

5.  Nadležna tijela upućuju Nadležno tijelo upućuje naloge za uklanjanje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao u skladu s člankom 16. te ih prosljeđuju točki za kontakt iz članka 14. stavka 1. Ti se nalozi šalju elektroničkim putem koji osigurava pisani zapis tako da je moguće utvrditi vjerodostojnost pošiljatelja, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primanja naloga. [Am. 76]

6.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su potvrditi primanje i bez suvišnog odgađanja obavijestiti nadležno tijelo o uklanjanju terorističkih sadržaja ili onemogućavanju pristupa tom sadržaju, osobito navodeći vrijeme kad su radnje poduzete, služeći se predloškom iz Priloga II. [Am. 77]

7.  Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne može izvršiti nalog za uklanjanje zbog više sile ili zbog de facto nemogućnosti za koju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nije odgovoran, među ostalim zbog tehničkih ili operativnih razloga, pružatelj o tome bez suvišnog odgađanja obavješćuje nadležno tijelo i objašnjava razloge, služeći se predloškom iz Priloga III. Rok utvrđen u stavku 2. počinje se primjenjivati čim prestanu postojati navedeni razlozi. [Am. 78]

8.  Ako pružatelj Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne može odbiti izvršiti nalog za uklanjanje jer ako taj nalog sadržava očite pogreške ili ne sadržava dovoljno informacija. za izvršenje, pružatelj O tome bez suvišnog odgađanja obavješćuje nadležno tijelo bez suvišnog odgađanja i traži pojašnjenje, služeći se predloškom iz Priloga III. Rok utvrđen u stavku 2. počinje se primjenjivati čim se dostavi pojašnjenje. [Am. 79]

9.  Nadležno tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje obavješćuje nadležno tijelo koje nadzire provedbu proaktivnih konkretnih mjera iz članka 17. stavka 1. točke (c) čim nalog za uklanjanje postane konačan. Ako se na nalog za uklanjanje ne podnese žalba u roku u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom ili ako je taj nalog nakon žalbe potvrđen, nalog postaje konačan. [Am. 80]

Članak 4.a

Postupak savjetovanja u vezi s nalozima za uklanjanje

1.  Nadležno tijelo koje izda nalog za uklanjanje na temelju članka 4. stavka 1.a, dostavlja kopiju naloga za uklanjanje nadležnom tijelu iz članka 17. stavka 1. točke (a) države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju istodobno kad ga prosljeđuje pružatelju usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 4. stavkom 5.

2.  U slučajevima u kojima nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ima opravdane razloge za pretpostavku da nalog za uklanjanje može utjecati na temeljne interese te države članice, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo koje izdaje nalog. Tijelo koje izdaje nalog uzima u obzir te okolnosti i, prema potrebi, povlači ili prilagođava nalog za uklanjanje. [Am. 81]

Članak 4.b

Postupak suradnje pri izdavanju dodatnog naloga za uklanjanje

1.  Ako je nadležno tijelo izdalo nalog za uklanjanje na temelju članka 4. stavka 1.a, to tijelo može kontaktirati nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan kako bi od njega zatražilo da i ono izda nalog za uklanjanje u skladu s člankom 4. stavkom 1.

2.  Nadležno tijelo u državi članici u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju izdaje nalog za uklanjanje ili odbija izdati nalog što prije, ali ne duže od jednog sata nakon što ga se kontaktira u skladu sa stavkom 1., te o svojoj odluci obavješćuje nadležno tijelo koje je izdalo prvi nalog.

3.  U slučajevima kada nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan treba više od jednog sata za vlastitu procjenu sadržaja, šalje zahtjev dotičnom pružatelju usluga smještaja na poslužitelju da privremeno onemogući pristup sadržaju na najviše 24 sata, a tijekom tog razdoblja nadležno tijelo provodi procjenu i šalje nalog za uklanjanje ili povlači zahtjev za onemogućavanje pristupa. [Am. 82]

Članak 5.

Prijava

1.  Nadležno tijelo ili relevantno tijelo Unije može poslati prijavu pružatelju usluga smještaja na poslužitelju.

2.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uspostavljaju operativne i tehničke mjere za lako i brzo procjenjivanje sadržaja koji su radi razmatranja na dobrovoljnoj osnovi poslala nadležna tijela i, prema potrebi, relevantna tijela Unije.

3.  Prijava se upućuje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao u skladu s člankom 16. te prosljeđuje točki za kontakt iz članka 14. stavka 1. Prijave se šalju elektroničkim putem.

4.  Prijava mora sadržavati dovoljno detaljne informacije, među kojima su razlozi zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem, URL i, prema potrebi, dodatne informacije na temelju kojih se može identificirati prijavljeni teroristički sadržaj.

5.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je prioritetno procijeniti sadržaj iz prijave u odnosu na svoje uvjete pa donijeti odluku hoće li taj sadržaj ukloniti ili onemogućiti pristup tom sadržaju.

6.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je odmah obavijestiti nadležno tijelo ili relevantno tijelo Unije o ishodu procjene i o rokovima svake radnje poduzete na temelju te prijave.

7.  Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju smatra da prijava ne sadržava dovoljno informacija za procjenu prijavljenog sadržaja, pružatelj usluga o tome odmah obavješćuje nadležna tijela ili relevantno tijelo Unije te navodi koje su dodatne informacije ili pojašnjenja potrebni. [Am. 83]

Članak 6.

Proaktivne Konkretne mjere [Am. 84]

1.  Pružatelji Ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2018/1808 i Direktivu 2000/31/EZ, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju prema potrebi poduzimaju proaktivne mogu poduzeti konkretne mjere kako bi zaštitili svoje usluge od javnog širenja terorističkih sadržaja. Te mjere moraju biti djelotvorne, ciljane i razmjerne, a u te njima se moraju uzeti u obzir rizik od treba posebno voditi računa o riziku i razina razini izloženosti terorističkom sadržaju, temeljna prava temeljnim pravima korisnika i temeljna važnost temeljnoj važnosti slobode izražavanja te slobode primanja i informiranja širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. [Am. 85]

2.  Ako je nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) obaviješteno u skladu s člankom 4. stavkom 9., to tijelo traži od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva i nakon toga najmanje jednom godišnje podnese izvješće o konkretnim proaktivnim mjerama koje je poduzeo, uključujući korištenje automatiziranih alata, s ciljem:

(a)  sprečavanja ponovnog postavljanja sadržaja koji je prethodno uklonjen ili kojem je prethodno onemogućen pristup zbog toga što se smatra terorističkim sadržajem;

(b)  otkrivanja i identificiranja terorističkog sadržaja te brzog uklanjanja tog sadržaja ili onemogućavanja pristupa tom sadržaju.

Taj se zahtjev šalje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao.

Izvješća moraju sadržavati sve relevantne informacije na temelju kojih nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) može procijeniti jesu li proaktivne mjere djelotvorne i razmjerne, među ostalim evaluacijom funkcioniranja korištenih automatiziranih alata i primijenjenih mehanizama za ljudski nadzor i provjeru. [Am. 86]

3.  Ako nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) smatra da proaktivne mjere poduzete i prijavljene na temelju stavka 2. nisu dovoljne za ublažavanje rizika od i razine izloženosti te za upravljanje rizikom od i razinom izloženosti, to tijelo može zatražiti od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju poduzimanje konkretnih dodatnih proaktivnih mjera. U tu svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju surađuje s nadležnim tijelom iz članka 17. stavka 1. točke (c) radi utvrđivanja konkretnih mjera koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan uvesti, pri čemu se u pogledu tih mjera određuju glavni ciljevi, mjerila i provedbeni rokovi. [Am. 87]

4.  Ako Nakon što se u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva ustanovi da je pružatelj usluga smještaja na temelju stavka 3. ne može postići dogovor, poslužitelju primio znatan broj naloga za uklanjanje, nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) može donijeti odluku kojom se nameću konkretne dodatne nužne i razmjerne proaktivne mjere uputiti zahtjev za nužnim, razmjernim i djelotvornim dodatnim konkretnim mjerama koje će pružatelj usluga smještaja na poslužitelju morati provesti. Nadležno tijelo ne nameće opću obvezu praćenja niti propisuje korištenje automatiziranih alata. U odluci zahtjevu se osobito uzimaju u obzir tehnička izvedivost mjera, veličina i ekonomski kapaciteti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i učinak tih mjera na temeljna prava korisnika i temeljnu važnost slobode izražavanja i informiranja te slobode primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. Taj Ta se odluka zahtjev šalje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je redovito izvješćivati o provedbi takvih mjera kako je odredilo nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c). [Am. 88]

5.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može u bilo kojem trenutku zatražiti od nadležnog tijela iz članka 17. stavka 1. točke (c) preispitivanje i, prema potrebi, opoziv zahtjeva ili odluke u skladu sa stavkom 2., 3. odnosno 4. Nadležno tijelo dostavlja obrazloženu odluku u razumnom roku nakon primitka zahtjeva pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 89]

Članak 7.

Čuvanje sadržaja i povezanih podataka

1.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su čuvati teroristički sadržaj koji je uklonjen ili kojem je onemogućen pristup na temelju naloga za uklanjanje, prijave ili proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka članaka 4., 5. odnosno i 6. te povezane podatke koji su uklonjeni zbog uklanjanja terorističkog sadržaja, a koji su potrebni za: [Am. 90]

(a)  postupke upravnog ili sudskog preispitivanja ili za pravni lijek; [Am. 91]

(b)  sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela terorizma od strane tijela kaznenog progona. [Am. 92]

2.  Teroristički sadržaj i povezani podaci iz stavka 1. točke (a) čuvaju se šest mjeseci i brišu nakon tog razdoblja. Teroristički se sadržaj na zahtjev nadležnog tijela ili suda čuva u daljnjem određenom razdoblju samo ako je i onoliko dulje koliko je nužno za tekući postupak upravnog ili sudskog preispitivanja ili pravne lijekove iz stavka 1. točke (a). Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju teroristički sadržaj i povezane podatke iz stavka 1. točke (b) sve dok tijelo kaznenog progona ne reagira na obavijest pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 13. stavkom 4., ali ne duže od šest mjeseci. [Am. 93]

3.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su osigurati da se na teroristički sadržaj i povezane podatke koji se čuvaju na temelju stavaka 1. i 2. primjenjuju odgovarajuće tehničke i organizacijske zaštitne mjere.

Tim se tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama osigurava da se pristup čuvanom terorističkom sadržaju i povezanim podacima i obrada tog sadržaja i tih podataka provode samo u svrhe iz stavka 1. te da postoji visoka razina sigurnosti relevantnih osobnih podataka. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju preispituju i prema potrebi ažuriraju zaštitne mjere.

ODJELJAK III.

ZAŠTITNE MJERE I ODGOVORNOST

Članak 8.

Obveze transparentnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju [Am. 94]

1.  Pružatelji Kad je to primjenjivo, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su u svojim uvjetima jasno utvrditi politiku za sprečavanje širenja terorističkog sadržaja, uključujući prema potrebi smisleno objašnjenje rada proaktivnih funkcioniranja konkretnih mjera, što uključuje objašnjenje korištenja automatiziranih alata kad su primjenjive. [Am. 95]

2.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju objavljuju koji su u danoj godini dobili naloge za uklanjanje stavljaju javnosti na raspolaganje svoja godišnja izvješća za potrebe o transparentnosti o mjerama poduzetima protiv širenja terorističkog sadržaja. [Am. 96]

3.  Izvješća za potrebe transparentnosti sadržavaju barem:

(a)  informacije o mjerama koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju poduzeo u vezi s otkrivanjem, identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja;

(b)  informacije o mjerama koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju poduzeo radi sprečavanja ponovnog postavljanja sadržaja koji je prethodno uklonjen ili kojem je prethodno onemogućen pristup zbog toga što se smatra terorističkim sadržajem, osobito ako je korištena automatizirana tehnologija; [Am. 97]

(c)  broj terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup na temelju naloga, prijava za uklanjanje ili proaktivnih konkretnih mjera i broj naloga kod kojih sadržaj nije bio uklonjen u skladu s člankom 4. stavcima 7. i 8., zajedno s razlozima odbijanja; [Am. 98]

(d)  pregled broj i ishod postupaka za podnošenje pritužbi i zahtjeva za sudsko preispitivanje, uključujući broj slučajeva u kojima je utvrđeno da je sadržaj pogrešno identificiran kao teroristički sadržaj. [Am. 99]

Članak 8.a

Obveze nadležnih tijela u pogledu transparentnosti

1.  Nadležna tijela objavljuju godišnja izvješća o transparentnosti koja obuhvaćaju barem sljedeće informacije:

(a)  broj izdanih naloga za uklanjanje, broj uklanjanja i broj odbijenih ili ignoriranih naloga za uklanjanje;

(b)  broj slučajeva utvrđenih terorističkih sadržaja koji su doveli do istrage i kaznenog progona te broj slučajeva u kojima je sadržaj pogrešno identificiran kao teroristički sadržaj;

(c)  opis mjera koje su nadležna tijela zatražila u skladu s člankom 6. stavkom 4. [Am. 100]

Članak 9.

Zaštitne mjere povezane s primjenom i provedbom proaktivnih konkretnih mjera [Am. 101]

1.  Ako pružatelji usluga smještaja na poslužitelju za provjeru sadržaja koje pohranjuju upotrebljavaju automatizirane alate u skladu s ovom Uredbom, dužni su se pobrinuti za djelotvorne i primjerene zaštitne mjere kojima se osigurava da se o tim sadržajima donose ispravne i utemeljene odluke, osobito kad je riječ o odlukama o uklanjanju sadržaja koji se smatra terorističkim sadržajem ili o onemogućavanju pristupa tom sadržaju. [Am. 102]

2.  Zaštitne mjere osobito obuhvaćaju ljudski nadzor i provjere kad je to primjereno i uvijek kad je potrebna detaljna procjena relevantnog konteksta kako bi se utvrdilo treba li se određeni sadržaj smatrati terorističkim sadržajem primjerenosti odluke da se ukloni sadržaj ili zabrani pristup sadržaju, osobito uzimajući u obzir pravo na slobodu izražavanja te slobodu primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. [Am. 103]

Članak 9.a

Djelotvorni pravni lijekovi

1.  Pružatelji sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili kojemu je pristup onemogućen nakon naloga za uklanjanje te pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su primili nalog za uklanjanje, imaju pravo na djelotvoran pravni lijek. Države članice uspostavljaju učinkovite postupke za ostvarivanje tog prava. [Am. 104]

Članak 10.

Mehanizmi za podnošenje pritužbi

1.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uspostavljaju djelotvorne djelotvoran i pristupačne mehanizme kojima pristupačan mehanizam kojim se pružateljima sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup zbog prijave na temelju članka 5. ili zbog proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka 6. omogućava podnošenje pritužbe protiv radnje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju kojom se zahtijeva vraćanje sadržaja. [Am. 105]

2.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su odmah obraditi svaku primljenu pritužbu i vratiti sadržaj bez suvišnog odgađanja ako je uklanjanje ili onemogućavanje pristupa bilo neopravdano. Dužni su u roku od dva tjedna od primitka pritužbe obavijestiti podnositelja pritužbe o ishodu obrade pritužbe, s objašnjenjem u slučajevima kada pružatelj usluga smještaja na poslužitelju odluči ne vratiti sadržaj. Vraćanje sadržaja ne isključuje daljnje sudske mjere protiv odluke pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili nadležnog tijela. [Am. ¸106]

Članak 11.

Informiranje pružatelja sadržaja

1.  Kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uklone teroristički sadržaj ili onemoguće pristup terorističkom tom sadržaju, ti pružatelji pružatelju sadržaja stavljaju na raspolaganje razumljive i sažete informacije o tome da je teroristički sadržaj uklonjen ili da je tom sadržaju mu je onemogućen pristup i o mogućnostima osporavanja takve odluke te mu na zahtjev šalju kopiju nalogu za uklanjanje izdanog u skladu s člankom 4. [Am. 107]

2.  Na zahtjev pružatelja sadržaja pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje pružatelja sadržaja o razlozima za uklanjanje ili onemogućavanje pristupa i o mogućnostima za osporavanje odluke. [Am. 108]

3.  Obveza na temelju stavaka stavka 1. i 2. nije primjenjiva ako nadležno tijelo, na temelju objektivnih dokaza i uzimajući u obzir razmjernost i potrebu za takvom odlukom, odluči da se informacije ne objavljuju na osnovi javne sigurnosti, kao što su sprečavanje, istraga, otkrivanje i progon kaznenih djela terorizma, onoliko koliko je nužno, ali ne dulje od [četiri] tjedna od donošenja te odluke. U tom slučaju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne smije iznositi nikakve informacije o tome da je teroristički sadržaj uklonjen ili da je tom sadržaju onemogućen pristup. [Am. 109]

ODJELJAK IV.

Suradnja nadležnih tijela, tijela Unije i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju

Članak 12.

Sposobnosti nadležnih tijela

Države članice dužne su se pobrinuti da njihova nadležna tijela raspolažu potrebnim sposobnostima i dovoljnim sredstvima za postizanje ciljeva ove Uredbe i ispunjavanje svojih obveza na temelju ove Uredbe, pri čemu se strogo jamči njihova neovisnost. [Am. 110]

Članak 13.

Suradnja pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, nadležnih tijela i, ako je primjenjivo, odgovarajućih nadležnih tijela Unije [Am. 111]

1.  Nadležna tijela u državama članicama komuniciraju, koordiniraju se i surađuju jedna s drugim i, prema potrebi, s relevantnim tijelima Unije, kao što je Europol Europolom, u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti, poboljšala koordinacija i izbjeglo ometanje istraga u različitim državama članicama. [Am. 112]

2.  Nadležna tijela u državama članicama komuniciraju, koordiniraju se i surađuju s nadležnim tijelom iz članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) u vezi s mjerama poduzetima na temelju članka 6. i mjerama izvršavanja zakonodavstva na temelju članka 18. Države članice dužne su se pobrinuti da nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) raspolaže svim relevantnim informacijama. U tu svrhu države članice osiguravaju odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale ili mehanizme kako bi osigurale da se relevantne informacije razmjenjuju pravodobno. [Am. 113]

3.  Države članice i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu odlučiti upotrebljavati namjenske alate, uključujući, ako je primjenjivo, one koje su uspostavila relevantna tijela Unije, kao što je je uspostavio Europol, kako bi se napose olakšalo osobito: [Am. 114]

(a)  obradu i povratne informacije u vezi s nalozima za uklanjanje na temelju članka 4.;

(b)  obradu i povratne informacije u vezi s prijavama na temelju članka 5.; [Am. 115]

(c)  suradnju u cilju utvrđivanja i provedbe proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka 6. [Am. 116]

4.  Kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju budu upoznati s bilo kojim dokazom kaznenih djela terorizma, saznaju za teroristički sadržaj, ti pružatelji o tome odmah obavješćuju u skladu s člankom 14. stavkom 2. tijela nadležna za istragu i kazneni progon u zahvaćenoj državi članici. ili Ako nije moguće utvrditi dotičnu državu članicu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje u skladu s člankom 17. stavkom 2. točku za kontakt u državi članici u kojoj imaju ima glavni poslovni nastan ili pravnog zastupnika. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu, ako nisu sigurni, proslijediti te također prosljeđuje te informacije Europolu radi odgovarajućih daljnjih radnji. [Am. 117]

4.a  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju surađuju s nadležnim tijelima. [Am. 118]

Članak 14.

Točke za kontakt

1.  Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su prethodno dobili jedan nalog za uklanjanje ili više njih dužni su uspostaviti točku za kontakt za potrebe primanja naloga za uklanjanje i prijava elektroničkim putem te su se dužni pobrinuti za brzu žurnu obradu tih naloga i prijava u skladu s člancima člankom 4. i 5. Pružatelji su se dužni pobrinuti da su te informacije dostupne javnosti. [Am. 119]

2.  U informacijama iz stavka 1. navode se službeni jezici Unije, kako je navedeno u Uredbi 1/58, na kojima se može obratiti točki za kontakt i na kojima se vodi daljnja korespondencija u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama na temelju članka 4. odnosno 5. Među tim jezicima barem je jedan od službenih jezika države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan ili u kojoj njegov pravni zastupnik u skladu s člankom 16. ima boravište ili poslovni nastan. [Am. 120]

3.  Države članice uspostavljaju točku za kontakt za obradu zahtjeva za pojašnjenje i povratnih informacija u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama koje su one izdale. Informacije o točki za kontakt moraju biti dostupne javnosti. [Am. 121]

ODJELJAK V.

PROVEDBA I IZVRŠAVANJE ZAKONODAVSTVA

Članak 15.

Nadležnost

1.  Država članica u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ima nadležnost za potrebe članaka 6., 18. i 21. Smatra se da je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema glavni poslovni nastan u nekoj od država članica u nadležnosti države članice u kojoj pravni zastupnik iz članka 16. ima boravište ili poslovni nastan.

2.  Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema glavni poslovni nastan u jednoj od država članica ne imenuje pravnog zastupnika, nadležnost imaju sve države članice. Ako država članica odluči ostvariti tu nadležnost, ona o tome obavješćuje sve druge države članice. [Am. 122]

3.  Ako je tijelo druge države članice izdalo nalog za uklanjanje u skladu s člankom 4. stavkom 1., ta je država članica nadležna za poduzimanje mjera prisile u skladu sa svojim nacionalnim pravom kako bi se izvršio nalog za uklanjanje. [Am. 123]

Članak 16.

Pravni zastupnik

1.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji, ali nudi usluge u Uniji, imenuje u pisanom obliku pravnu ili fizičku osobu kao svojeg pravnog zastupnika u Uniji za potrebe primanja, ispunjavanja i izvršavanja naloga za uklanjanje, prijava, i zahtjeva i odluka koje izdaju nadležna tijela na temelju ove Uredbe. Pravni zastupnik dužan je imati boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica u kojima pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nudi usluge. [Am. 124]

2.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju povjerava pravnom zastupniku da u njegovo ime prima, ispunjava i izvršava naloge za uklanjanje, prijave, i zahtjeve i odluke iz stavka 1. u svoje ime. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su svojim pravnim zastupnicima dati sve ovlasti i resurse potrebne za suradnju s nadležnim tijelima i ispunjavanje tih odluka i naloga. [Am. 125]

3.  Imenovani pravni zastupnik može se smatrati odgovornim za neispunjavanje obveza koje proizlaze iz ove Uredbe, čime se ne dovodi u pitanje odgovornost pružatelja usluga smještaja na poslužitelju te pravne radnje koje bi se mogle pokrenuti protiv tog pružatelja.

4.  Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (d) u državi članici u kojoj pravni zastupnik ima boravište ili poslovni nastan. Informacije o pravnom zastupniku moraju biti dostupne javnosti.

ODJELJAK VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Imenovanje nadležnih tijela

1.  Svaka država članica imenuje sudsko ili funkcionalno nezavisno upravno tijelo ili tijela odgovorna nadležno za: [Am. 126]

(a)  izdavanje naloga za uklanjanje u skladu s člankom 4.;

(b)  otkrivanje i identificiranje terorističkog sadržaja te njegovo prijavljivanje pružatelju usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 5.; [Am. 127]

(c)  nadziranje provedbe proaktivnih konkretnih mjera u skladu s člankom 6.; [Am. 128]

(d)  izvršavanje obveza na temelju ove Uredbe putem kazni u skladu s člankom 18.

1.a  Države članice imenuju unutar nadležnog tijela točku za kontakt za obradu zahtjeva za pojašnjenje i povratne informacije u vezi s nalozima za uklanjanje koje su one izdale. Informacije o točki za kontakt moraju biti dostupne javnosti. [Am. 129]

2.  Najkasnije [six months after the entry into force of this Regulation šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] države članice obavješćuju Komisiju o nadležnim tijelima iz stavka 1. Komisija uspostavlja internetski registar u kojemu se navode sva nadležna tijela i imenovana točka za kontakt za svako nadležno tijelo. Komisija tu obavijest i sve njezine izmjene objavljuje u Službenom listu Europske unije. [Am. 130]

Članak 18.

Kazne

1.  Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji povrijede sustavno i kontinuirano krše obveze na temelju ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su kazne ograničene na povrede obveza na temelju: [Am. 131]

(a)  članka 3. stavka 2. (uvjeti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju); [Am. 132]

(b)  članka 4. stavaka 2. i 6. (izvršavanje naloga za uklanjanje i povratne informacije u vezi s tim nalozima);

(c)  članka 5. stavaka 5. i 6. (procjena sadržaja iz prijave i povratne informacije u vezi s tim prijavama); [Am. 133]

(d)  članka 6. stavaka 2. i stavka 4. (izvješće o proaktivnim konkretnim mjerama i o provedbi proaktivnih donošenje mjera na temelju odluke kojom zahtjeva kojim se nameću dodatne konkretne proaktivne mjere); [Am. 134]

(e)  članka 7. (čuvanje podataka);

(f)  članka 8. (transparentnost za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju); [Am. 135]

(g)  članka 9. (zaštitne mjere povezane s proaktivnim mjerama provedbom konkretnih mjera); [Am. 136]

(h)  članka 10. (postupci za podnošenje pritužbi);

(i)  članka 11. (informiranje pružatelja sadržaja);

(j)  članka 13. stavka 4. (informiranje o dokazima kaznenih djela terorizma terorističkom sadržaju); [Am. 137]

(k)  članka 14. stavka 1. (točke za kontakt);

(l)  članka 16. (imenovanje pravnog zastupnika).

2.  Predviđene kazne Kazne predviđene stavkom 1. moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice najkasnije u roku od [within six months from the entry into force of this Regulation šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj odmah priopćuju sve naknadne izmjene koje utječu na ta pravila i mjere. [Am. 138]

3.  Države članice dužne su se pobrinuti da nadležna tijela u utvrđivanju vrste i razine kazni uzmu u obzir sve relevantne okolnosti, među ostalim:

(a)  prirodu, težinu i trajanje povrede;

(b)  namjeru ili nemar u počinjenju povrede;

(c)  prethodne povrede pravne osobe koja se smatra odgovornom;

(d)  financijsku snagu pravne osobe koja se smatra odgovornom;

(e)  razinu suradnje koju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju održava s nadležnim tijelima. ; [Am. 139]

(ea)  prirodu i veličinu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, posebno kod mikropoduzeća ili malih poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ(13). [Am. 140]

4.  Države članice dužne su se pobrinuti da se sustavno i kontinuirano nepoštovanje obveza na temelju članka 4. stavka 2. kažnjava novčanim kaznama u iznosu od najviše 4 % svjetskog prihoda koji je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ostvario u prethodnoj poslovnoj godini. [Am. 141]

Članak 19.

Tehnički zahtjevi, kriteriji za procjenu značaja i izmjene predložaka za naloge za uklanjanje [Am. 142]

1.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se ova Uredba dopunila nužnim tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva koja nadležna tijela upotrebljavaju za slanje naloga za uklanjanje. [Am. 143]

1.a   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20. radi dopune ove Uredbe kriterijima i brojkama koje će nadležna tijela koristiti za utvrđivanje znatnog broja neosporenih naloga za uklanjanje, kao što je navedeno u ovoj Uredbi. [Am. 144]

2.  Komisija je ovlaštena za donošenje takvih delegiranih akata radi izmjene priloga I., II. i III. kako bi se moglo djelotvorno uvoditi potencijalna poboljšanja u pogledu sadržaja obrazaca naloga za uklanjanje i obrazaca koje treba upotrebljavati za dostavljanje informacija o nemogućnosti izvršenja naloga za uklanjanje.

Članak 20.

Delegiranje ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [date of application of this Regulation].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 21.

Praćenje

1.  Države članice od svojih nadležnih tijela i od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u svojoj nadležnosti prikupljaju informacije o mjerama koje su poduzete u skladu s ovom Uredbom te šalju te informacije Komisiji svake godine do [31. ožujka]. Te informacije uključuju:

(a)  informacije o broju izdanih naloga za uklanjanje i prijava, broju terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup, uključujući odgovarajuće rokove na temelju članaka članka 4., te informacije o broju odgovarajućih slučajeva uspješnog otkrivanja, istrage i 5. progona kaznenih djela terorizma; [Am. 145]

(b)  informacije o konkretnim proaktivnim mjerama poduzetima na temelju članka 6., uključujući broj terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup, uključujući odgovarajuće rokove;

(b a)  informacije o broju zahtjeva za pristup koje su nadležna tijela izdala u vezi sa sadržajem koji pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju u skladu s člankom 7.; [Am. 146]

(c)  informacije o broju pokrenutih postupaka za podnošenje pritužbi i mjerama koje su pružatelji usluga smještaja na poslužitelju poduzeli na temelju članka 10.;

(d)  informacije o broju pokrenutih postupaka za dobivanje pravne zaštite i odlukama koje je donijelo nadležno tijelo u skladu s nacionalnim pravom.

2.  Najkasnije [one year from the date of application of this Regulation] Komisija uspostavlja detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka ove Uredbe. U programu praćenja utvrđuju se pokazatelji te sredstva i vremenski intervali za prikupljanje podataka i drugih potrebnih dokaza. Utvrđuju se mjere koje su Komisija i države članice dužne poduzeti radi prikupljanja i analiziranja podataka i drugih dokaza u cilju praćenja napretka i evaluacije ove Uredbe u skladu s člankom 23.

Članak 22.

Izvješće o provedbi

Najkasnije ...[two years after the entry into force of this Regulation] Komisija je dužna podnijeti izvješće o primjeni ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću. Informacije o praćenju na temelju članka 21. i informacije dobivene na temelju obveza transparentnosti iz članka 8. uzimaju se u obzir u izvješću Komisije. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća.

Članak 23.

Evaluacija

Najkasnije [three years from the date of application of this Regulation] Jednu godinu nakon datuma primjene ove Uredbe Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o njezinoj primjeni ove Uredbe, koje obuhvaća funkcioniranje i djelotvornost zaštitnih mjera, kao i učinak na temeljna prava, a osobito na slobodu izražavanja, slobodu primanja i prenošenja informacija te pravo na poštovanje privatnog života. U kontekstu te evaluacije Komisija također izvješćuje o potrebi, izvedivosti i učinkovitosti uspostave europske platforme za teroristički sadržaj na internetu, kojom bi se svim državama članicama omogućilo korištenje jednog sigurnog komunikacijskog kanala za slanje naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja pružateljima usluga smještaja na poslužitelju. Uz izvješće se prema potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća. [Am. 147]

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Počinje se primjenjivati [6 12 mjeseci nakon njezina stupanja na snagu]. [Am. 148]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

NALOG ZA UKLANJANJE TERORISTIČKOG SADRŽAJA (članak 4. Uredbe (EU) xxx)

Na temelju članka 4. Uredbe (EU) ...(14) primatelj naloga za uklanjanje dužan je ukloniti teroristički sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju u roku od jednog sata od trenutka u kojem je od nadležnog tijela primio nalog za uklanjanje.

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) ...(15) adresati su dužni čuvati sadržaj koji je uklonjen ili kojemu je pristup onemogućen i podatke povezane s tim sadržajem tijekom šest mjeseci ili dulje na zahtjev nadležnih tijela ili sudova.

Nalog za uklanjanje šalje se na jednom od jezika koje je adresat odredio na temelju članka 14. stavka 2.

ODJELJAK A:

Država članica koja je izdala nalog: ………………………………………………………………………………….……………..

NAPOMENA: podatke tijela koje je izdalo nalog treba navesti na kraju (odjeljci E i F)

Adresat (pravni zastupnik)

………………………………………………………………………………….……………..

Adresat (točka za kontakt)

………………………………………………………………………………….……………..

Država članica nadležna za adresata: [ako se razlikuje od države članice koja je izdala nalog] ………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme izdavanja naloga za uklanjanje

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj naloga za uklanjanje: ………………………………………………………………………………….……………..

ODJELJAK B: Sadržaj koji je potrebno ukloniti ili kojemu je potrebno onemogućiti pristup u roku od jednog sata bez suvišnog odgađanja: [Am. 162]

URL i sve dodatne informacije koje omogućuju identificiranje i utvrđivanje točne lokacije sadržaja na koji se nalog odnosi:

…………………….…………………………………………………………………………

Razlozi zašto se sadržaj smatra terorističkim sadržajem u skladu s člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) xxx. Sadržaj (označite odgovarajuće kućice):

□ potiče, zagovara ili veliča na počinjenje kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (a)) [Am. 149]

potiče nagovara drugu osobu ili skupinu osoba na počinjenje ili doprinos počinjenju kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (b)) [Am. 150]

promiče aktivnosti terorističke skupine poticanjem nagovara drugu osobu ili skupinu osoba na sudjelovanje ili pružanje potpore terorističkoj skupini u aktivnostima terorističke skupine navedenima u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (c)) [Am. 151]

□ daje upute ili opisuje tehnike izrade ili uporabe eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili za počinjenje druge posebne metode ili tehnike u svrhu počinjenja kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (d)) Dodatne informacije o razlozima zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem (opcionalno): [Am. 152] …………………………………………………………………

□…[ ] prikazuje počinjenje kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (e)) [Am. 153]

……………………………………………………………………………………………….. ………………………………………………………………………………………………….

ODJELJAK C: Informiranje pružatelja sadržaja

Uzmite na znanje da (označite ako je primjenjivo):

□ iz razloga javne sigurnosti adresat ne smije obavijestiti pružatelja sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup

U suprotnom, detaljnije informacije o mogućnostima osporavanja naloga za uklanjanje u državi članici (koje se mogu na zahtjev prenijeti pružatelju sadržaja) na temelju nacionalnog prava dostupne su u odjeljku G.

ODJELJAK D: Informiranje nadležne države članice

□ označite ako država članica koja je izdala nalog nije nadležna država članica

□ kopija naloga za uklanjanje poslana relevantnom nadležnom tijelu nadležne države članice

ODJELJAK E: Podaci tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje

Vrsta tijela koje je izdalo ovaj nalog za uklanjanje (označite odgovarajuću kućicu):

□ sudac, sud ili istražni sudac

□ tijelo za izvršavanje zakonodavstva

□ drugo nadležno tijelo → ispuniti i odjeljak F

Podaci tijela koje je izdalo nalog, i/ili njegova zastupnika, koje potvrđuje da je nalog za uklanjanje točan i ispravan:

Ime tijela: ………………………………………………………………………………….…………

Ime zastupnika tog tijela: ………………………………………………………………………………….…………

Dužnost (funkcija/rang): ………………………………………………………………………………….…………

Broj spisa: ….…………………………………..……………………………..……………..

Adresa: …………………………………………………………….…………..………..

Telefonski broj: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja) …………………………………………..…………….

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja) ………………………………………………………………………………….…………

E-adresa: …………………………………………………………..……………..………….

Datum:

………………………………………………………………………………….…………

Službeni pečat (ako postoji) i potpis(16): ………………………………………………...……

ODJELJAK F: Podaci za kontakt u vezi s naknadnim radnjama

Podaci za kontakt pomoću kojih se tijelu koje je izdalo nalog može javiti vrijeme uklanjanja ili onemogućavanja sadržaja ili od tog tijela zatražiti pojašnjenja:

………………………………………………………………………………..………….

Podaci za kontakt tijela države nadležne za adresata [ako se razlikuje od države članice koja je izdala nalog]

………………………………………………………………………………..………….

ODJELJAK G: Informacije o mogućnostima pravne zaštite

Informacije o nadležnom tijelu ili sudu, rokovima i postupcima, uključujući formalne zahtjeve, za osporavanje naloga za uklanjanje: [Am. 154]

Nadležni sud ili tijelo za osporavanje naloga za uklanjanje:

……………………………………………………………………………………….……….

Rok za osporavanje odluke:

Xxx (broj mjeseci) počevši od xxxx

Odredbe u nacionalnom zakonodavstvu:

……………………………………………………………………………………….……….

PRILOG II.

OBRAZAC ZA POVRATNE INFORMACIJE NAKON UKLANJANJA TERORISTIČKOG SADRŽAJA ILI ONEMOGUĆAVANJA PRISTUPA TERORISTIČKOM SADRŽAJU (članak 4. stavak 5. Uredbe (EU) xxx)

ODJELJAK A:

Adresat naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa adresata:

………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme primanja naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

ODJELJAK B:

Na temelju naloga za uklanjanje (označite odgovarajuću kućicu):

□ teroristički sadržaj je uklonjen

□ terorističkom sadržaju je onemogućen pristup

Datum i vrijeme uklanjanja ili onemogućavanja pristupa ……………………………………....

ODJELJAK C: Podaci adresata

Ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju / pravnog zastupnika:

………………………………………………………………………………….……………..

Država članica u kojoj pružatelj ima glavni poslovni nastan ili u kojoj njegov pravni zastupnik ima poslovni nastan: ……………………………………………………………..……………..

Ime ovlaštene osobe:

………………………………………………………………………………….……………..

Podaci točke za kontakt (e-adresa): ……………………………………………………………………….

Datum:

………………………………………………………………………………….……………..

PRILOG III.

INFORMACIJE O NEMOGUĆNOSTI IZVRŠENJA NALOGA ZA UKLANJANJE (članak 4. stavci 6. i 7. Uredbe (EU) xxx)

ODJELJAK A:

Adresat naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa adresata:

………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme primanja naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

ODJELJAK B: Razlozi za neizvršenje

i.  Nalog za uklanjanje nije moguće izvršiti ili ga nije moguće izvršiti u traženom roku iz sljedećih razloga:

□ viša sila ili stvarna nemogućnost za koju adresat ili pružatelj usluga nisu odgovorni, među ostalim iz tehničkih ili operativnih razloga [Am. 155]

□ nalog za uklanjanje sadržava očite pogreške

□ nalog za uklanjanje ne sadržava dostatne informacije

ii.  Navedite dodatne informacije o razlozima za neizvršenje:

………………………………………………………………………………………………….

iii.  Ako nalog za uklanjanje sadržava očite pogreške i/ili ne sadržava dostatne informacije, navedite o kojim je pogreškama riječ ili koje su dodatne informacije i pojašnjenja potrebni:

………………………………………………………………………………………………….

ODJELJAK C: Podaci pružatelja usluga smještaja / njegova pravnog zastupnika

Ime pružatelja usluga / pravnog zastupnika:

………………………………………………………………………………….……………..

Ime ovlaštene osobe:

………………………………………………………………………………….……………..

Podaci za kontakt (e-adresa):

………………………………………………………………………………….……………..

Potpis:

………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme: ………………………………………………………………………………….……………..

(1)1 SL C 110, 22.3.2019., str. 67.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(3)Preporuka Komisije (EU) 2018/334 оd 1. ožujka 2018. o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja (SL L 63, 6.3.2018., str. 50.).
(4)Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
(5)Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).
(6)Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).
(7)Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 601, 2.3.2018., str. 1.).
(8)Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(9)Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(10) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(11)COM(2018)0225.
(12)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(14)Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (SL L ...).
(15)Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (SL L ...).
(16)Potpis ne mora biti obvezan ako se nalog šalje autenticiranim kanalima za podnošenje.

Posljednje ažuriranje: 29. srpnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti