Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava Antonija Panzerija od 7. ožujka 2019. o stanju u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. ožujka 2019. o pogoršanju političke i sigurnosne situacije u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir razne izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju u Kamerunu, a posebno onu od 31. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir preliminarnu izjavu misije Afričke unije za promatranje predsjedničkih izbora 2018. u Kamerunu od 9. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 11. prosinca 2018. o gušenju prosvjeda,

–  uzimajući u obzir izjavu Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima narodâ od 6. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Kamerunu,

–  uzimajući u obzir kamerunski zakon za borbu protiv terorizma iz 2014. godine,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-EU („Sporazum iz Cotonoua”),

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1981., koju je Kamerun ratificirao,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Kameruna,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Kamerun istovremeno suočen s nekoliko političkih i sigurnosnih izazova, uključujući prijetnje Boko Harama u svojoj najsjevernijoj regiji, prekogranične prijetnje duž svoje istočne granice sa Srednjoafričkom Republikom, kao i internu oružanu separatističku pobunu u svojim regijama na sjeverozapadu i jugozapadu u kojima se govori engleski jezik;

B.  budući da su predsjednički izbori u Kamerunu održani 7. listopada 2018.; budući da su izbori obilježeni navodima o prijevarama i nepravilnostima; budući da je predsjednik Paul Biya na vlasti od 1982. godine; budući da je Ustav Kameruna izmijenjen 2008. kako bi se uklonilo ograničenje mandata;

C.  budući da su pristaše i saveznici oporbenog Pokreta za renesansu Kameruna (MRC), stranke koju vodi Maurice Kamto, organizirali prosvjede u Douali, Yaoundéu, Dshangu, Bafoussamu i Bafangu; budući da su državne sigurnosne snage upotrijebile nerazmjernu silu, uključujući suzavce i gumene metke za gušenje tih prosvjeda;

D.  budući da je oko 200 osoba, uključujući Mauricea Kamtoa i druge oporbene vođe, samovoljno uhićeno u siječnju 2019. i pritvoreno bez izravnog pristupa odvjetniku; budući da kaznena djela za koja su optuženi ti pristaše oporbe i njihov vođa uključuju ustanak, neprijateljstvo protiv domovine, pobunu, uništavanje javnih zgrada i javne imovine, nepoštovanje predsjednika države i okupljanja političke naravi;

E.  budući da je 9. travnja 2019. Žalbeni sud u središnjoj regiji Kameruna potvrdio odluku donesenu u prvom stupnju i odbio osloboditi Mauricea Kamtoa i još šestoricu osoba; budući da se sudski postupak Žalbenog suda odvio bez prisutnosti Mauricea Kamtoa i njegovih odvjetnika;

F.  budući da su kamerunske vlasti poduzele neproporcionalne mjere pokretanjem vojnih suđenja protiv nekih članova oporbe, čime se povećala politička nestabilnost u Kamerunu; budući da bi optuženi u slučaju osude mogli biti suočeni sa smrtnom kaznom;

G.  budući da su kamerunske vlasti opetovano ograničile slobodu izražavanja gašenjem interneta, zlostavljanjem i pritvaranjem novinara, odbijanjem dozvola neovisnim medijima i pooštrenjem političkih napada protiv neovisnog tiska;

H.  budući da tenzije i dalje postoje između kamerunske većinske zajednice koja govori francuski jezik i manjinske zajednice koja govori engleski jezik; budući da se u regijama na sjeverozapadu i jugozapadu Kameruna i dalje uglavnom govori engleski jezik te postoje različiti obrazovni i pravni sustavi;

I.  budući da je krajem 2016. došlo do mirnih štrajkova učitelja i odvjetnika te do mirnih prosvjeda kao rezultat diskriminacije i relativnog zapostavljanja tih regija te nametanja francuskog pravnog sustava i jezika u sudovima i školama u tim regijama;

J.  budući da je nasilje eskaliralo od listopada 2018., a velike operacije koje provode sigurnosne snage često uključuju zlostavljanja i rezultiraju kršenjem ljudskih prava, uključujući protupravna ubojstva, silovanje, nasilje protiv žena i djece i uništenje imovine;

K.  budući da su oružani separatisti izvršili masovne otmice, uključujući otmice učenika i studenata, ciljano ubijali policajce, službenike kaznenog progona i službenike lokalnih tijela, provodili ucjene i tjedne opće štrajkove te bojkotirali i palili obrazovne institucije i bolnice, čime su tisuće mladih ostale bez pristupa obrazovanju, a opće stanovništvo bez pristupa zdravstvenoj skrbi;

L.  budući da se procjenjuje da je zbog te krize interno raseljeno 444 000 osoba, dok ih je dodatnih 32 000 pobjeglo u susjednu Nigeriju; budući da cjelokupna humanitarna kriza s kojom je suočen Kamerun obuhvaća više od 600 000 interno raseljenih osoba, oko 35 000 izbjeglica iz susjednih sukoba i 1,9 milijuna osoba kojima prijeti nesigurnost opskrbe hranom;

M.  budući da je 2018. i 2019. Vlada Kameruna provela hitni plan za humanitarnu pomoć za regije na sjeverozapadu i jugozapadu zemlje u cilju jamčenja prioritetne višedimenzionalne zaštite i pomoći raseljenim osobama i pružanja zdravstvene skrbi osobama zahvaćenima krizom;

N.  budući da su rodno uvjetovano nasilje i progon manjina i dalje ozbiljan problem; budući da se prema kaznenom zakonu Kameruna spolni odnosi između osoba istog spola kažnjavaju kaznom do pet godina zatvora; budući da policija i žandarmerija (vojna policija) i dalje provode uhićenja pripadnika zajednice LGBTQI te ih uznemiravaju;

O.  budući da Boko Haram i dalje ozbiljno krši ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo na krajnjem sjeveru zemlje, što obuhvaća pljačku i uništenje imovine te ubijanje i otmicu civila;

1.  žali zbog slučajeva mučenja, prisilnih nestanaka i izvansudskih pogubljenja koja su počinile sigurnosne službe i naoružani sepraratisti; posebno žali zbog postupanja vladinih snaga u tom nasilju; poziva snage sigurnosti da u provedbi operacija poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te poziva vladu da bez odgode poduzme korake za okončanje nasilja i nekažnjavanja u zemlji;

2.  osuđuje uporabu prekomjerne sile protiv prosvjednika i političkih protivnika te kršenje slobode tiska, izražavanja i okupljanja; duboko žali zbog uhićenja i pritvaranja Mauricea Kamtoa i ostalih mirnih prosvjednika; poziva kamerunske vlasti da odmah oslobode Mauricea Kamtoa i ostale pritvorenike koji su uhićeni prije ili nakon predsjedničkih izbora 2018. i optuženi iz političkih razloga;

3.  nadalje poziva kamerunsku vladu da prekine sa svim uznemiravanjem i zastrašivanjem političkih aktivista, među ostalim ukidanjem zabrane mirnih političkih okupljanja, prosvjeda i protesta te da poduzme mjere za suzbijanje govora mržnje;

4.  podsjeća da vojni sudovi ni u kojem slučaju ne bi trebali imati nadležnost nad civilnim stanovništvom; podsjeća Kamerun na njegove međunarodne obveze da poštuje pravo na pošteno suđenje za sve građane pred neovisnim sudovima;

5.  podsjeća da od 1997. u Kamerunu nije izvršena nijedna smrtna kazna; napominje da je riječ o važnom koraku na putu te zemlje prema potpunom ukidanju smrtne kazne; ponavlja da je Europska unija apsolutno protiv smrtne kazne te poziva kamerunsku vladu da potvrdi da neće tražiti smrtnu kaznu za političke aktiviste i prosvjednike;

6.  izražava zabrinutost zbog toga što kamerunska vlada ne poziva na odgovornost svoje snage sigurnosti, čime se zaoštrava nasilje i jača kultura nekažnjavanja; poziva na neovisnu i transparentnu istragu o korištenju sile od strane policije i snaga sigurnosti protiv prosvjednika i političkih protivnika te na pošteno suđenje onima koji su za to odgovorni;

7.  apelira na kamerunske vlasti da u skladu s obvezama zemlje u pogledu ljudskih prava donesu sve potrebne mjere kako bi se okončao ciklus nasilja; posebno poziva vladu da organizira uključiv politički dijalog kako bi se našlo mirno i trajno rješenje krize u anglofonim regijama; poziva međunarodnu zajednicu da potiče uključiv nacionalni mirovni dijalog tako što će ponuditi da djeluje kao posrednik;

8.  žali zbog toga što nijedna sukobljena strana nije voljna sudjelovati u mirovnim pregovorima; apelira na Afričku uniju i Ekonomsku zajednicu srednjoafričkih država da se založe za organizaciju takvih pregovora te poziva EU da bude spreman poduprijeti taj proces; smatra da bi, ako ne dođe do napretka, o krizi u Kamerunu trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda; nadalje poziva EU da politički utjecaj u sklopu razvojne pomoći i ostalih bilateralnih programa iskoristi za poboljšanje zaštite ljudskih prava u Kamerunu;

9.  apelira na kamerunsku vladu da izgradi istinsku, reprezentativnu i dinamičnu demokraciju; stoga poziva vladu da sazove sve političke dionike radi sporazumnog preispitivanja izbornog sustava kako bi se osigurao slobodan, transparentan i vjerodostojan izborni postupak; poziva da se to preispitivanje provede prije bilo kakvih daljnjih izbora kako bi se promicao mir i izbjegla kriza nakon izbora; poziva EU da poveća tehničku pomoć kako bi se Kamerunu pomoglo u nastojanjima da ojača svoje izborne postupke i učini ih demokratičnijim;

10.  ponavlja da je dinamično i neovisno civilno društvo ključno za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava; izražava zabrinutost zbog zabrane aktivnosti kamerunskog Konzorcija anglofonog civilnog društva; apelira na vladu da ukine zabranu i osigura otvoreni prostor u kojem civilno društvo može djelovati;

11.  izražava zabrinutost zbog toga što se zakon o borbi protiv terorizma iz 2014. zloupotrebljava za ograničavanje temeljnih sloboda; podupire zahtjev stručnjaka UN-a da se zakon revidira kako bi se osiguralo da se ne koristi za ograničavanje slobode izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja;

12.  prima na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država da zbog vjerodostojnih optužbi o teškim kršenjima ljudskih prava koja provode snage sigurnosti smanje vojnu pomoć Kamerunu; poziva Komisiju da s tim u vezi provede procjenu potpore EU-a sigurnosnim službama i da o tome izvijesti Europski parlament; poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za to da potpora kamerunskim vlastima ne doprinosi kršenjima ljudskih prava niti da ih olakšava;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Vijeću AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije te vladi i parlamentu Kameruna.