Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2018., u kojima se potvrđuju zaključci o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 26. lipnja 2018. i kojima je zacrtan jasan put k otvaranju pregovora o pristupanju u lipnju 2019.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. lipnja 2019. u kojima je odlučilo da će najkasnije do listopada 2019. ponovno razmotriti preporuke Komisije o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. listopada 2019. u kojima je odlučilo da će pitanje proširenja ponovno razmotriti prije sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju 2020.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2019. o politici proširenja EU-a (COM(2019)0260) i priložene radne dokumente službi Komisije naslovljene „Izvješće o Albaniji za 2019.” (SWD(2019)0215) i „Izvješće o Sjevernoj Makedoniji za 2019.” (SWD(2019)0218),

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, a posebice one od 15. veljače 2017.(1) i 29. studenoga 2018.(2) o izvješćima Komisije o Albaniji za 2016. i 2018. te od 14. lipnja 2017.(3) i 29. studenoga 2018.(4) o izvješćima Komisije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji/Sjevernoj Makedoniji za 2016. i 2018.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir pristupanje Albanije NATO-u 2009. i činjenicu da je Sjeverna Makedonija na putu da postane 30. članica NATO-a,

–  uzimajući u obzir izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta,

–  uzimajući u obzir zajedničko pismo predsjednika Tuska, Sassolija i Junckera te novoizabrane predsjednice Von der Leyen od 3. listopada 2019. o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. listopada 2013. naslovljenu „Strategija proširenja i glavni izazovi za 2013. – 2014.” (COM(2013)0700),

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir Konačni sporazum za rješavanje nesuglasica kako je opisano u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 817 (1993.) i 845 (1993.), raskid Privremenog sporazuma iz 1995. te uspostavu strateškog partnerstva između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije od 17. lipnja 2018., poznato i kao Prespanski sporazum,

–  uzimajući u obzir odluke Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o tome da se Sjevernoj Makedoniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te 26. i 27. lipnja 2014. o tome da se Albaniji dodijeli status zemlje kandidatkinje,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica te dvije predmetne države, Albanije i Sjeverne Makedonije,

–  uzimajući u obzir politički sporazum (takozvani „Sporazum iz Pržina”) četiriju najvećih političkih stranaka postignut 2. lipnja i 15. srpnja 2015. u Skopju te dogovor četiriju strana o njegovoj provedbi od 20. srpnja i 31. kolovoza 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Europsko vijeće u Solunu 2003. istaknulo svoju potporu budućoj integraciji zemalja zapadnog Balkana u europske strukture i izjavilo da je njihovo buduće članstvo u Uniji visoko na popisu prioriteta za EU te da će Balkan biti integralni dio ujedinjene Europe;

B.  budući da je na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom 17. svibnja 2017. EU ponovno potvrdio svoju nedvosmislenu potporu perspektivi članstva u EU-u za zapadni Balkan;

C.  budući da je perspektiva članstva u EU-u temeljni poticaj za reforme u zemljama zapadnog Balkana; budući da je proces proširenja imao odlučujuću ulogu u stabilizaciji zapadnog Balkana, koji se smatra regijom od strateške važnosti za Europsku uniju;

D.  budući da u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji postoji politički konsenzus i široka javna potpora procesu pristupanja EU-u;

E.  budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ključni za napredak tih zemalja na putu prema pristupanju EU-u;

F.  budući da se svaka zemlja kandidatkinja pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga, i budući da bi plan pristupanja i napredovanje pregovora trebali ovisiti o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

G.  budući da je Albanija 2009. podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i da je 2014. dobila status zemlje kandidatkinje; budući da je Komisija 2016. preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom; budući da je Sjeverna Makedonija 2004. podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i da je 2005. dobila status zemlje kandidatkinje; budući da je Komisija od 2009. u više navrata preporučila otvaranje formalnih pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom;

H.  budući da je nakon sastanaka održanih u lipnju 2018. i 2019. ovo treći put da je Europsko vijeće pokazalo svoju nesposobnost donijeti pozitivnu odluku o proširenju; budući da je Europsko vijeće zaključilo da će pitanje proširenja ponovno razmotriti uoči sastanka na vrhu između EU-a i zapadnog Balkana koji će se održati u svibnju 2020. u Zagrebu;

I.  budući da je Sjeverna Makedonija pod svojim bivšim imenom u kolovozu 2017. potpisala takozvani Ugovor o prijateljstvu s Bugarskom kojim su se uklonile bilateralne nesuglasice i na temelju kojeg su se te dvije zemlje približile jedna drugoj u okviru partnerstva orijentiranog prema EU-u, nakon čega je uslijedio Prespanski sporazum s Grčkom;

J.  budući da je postignut dobar napredak u reformi pravosuđa u Albaniji kojom se želi povećati neovisnost, odgovornost, profesionalnost i učinkovitost pravosudnih institucija te zemlje i poboljšati povjerenje ljudi u sudska tijela; budući da se reforme trebaju smatrati najobuhvatnijim naporima u tom području, također u usporedbi s onim što će sve druge zemlje u regiji morati ostvariti na svom putu prema članstvu u EU-u;

K.  budući da su u Sjevernoj Makedoniji najavljeni prijevremeni izbori kao odgovor na odgodu odluke o otvaranju pregovora s tom zemljom;

1.  izražava duboko razočaranje neuspjehom EU-a da postigne dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom zbog blokade Francuske, Danske i Nizozemske, s obzirom na to da su obje zemlje uložile znatne napore u ispunjavanje zahtjeva EU-a za otvaranje pregovora o pristupanju;

2.  pohvaljuje Sjevernu Makedoniju zbog povijesnog i zadovoljavajućeg rješavanja složenih i otvorenih bilateralnih pitanja te promicanja dobrosusjedskih odnosa, posebno u okviru Prespanskog sporazuma s Grčkom i Ugovora o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom; poziva Vijeće da uzme u obzir pozitivne poruke iz tih sporazuma i kontraproduktivne učinke svoje odluke na političku stabilnost, regionalnu suradnju i miran suživot te nadalje čestita Republici Sjevernoj Makedoniji na njezinu doprinosu miru na Balkanu te pružanju sjajnog primjera kako pronaći miroljubiva rješenja za dugotrajne sporove; poziva na nastavak „dijaloga Jean Monnet” sa Skupštinom Sjeverne Makedonije s obzirom na to da se radi o ključnom instrumentu potpore;

3.  pozdravlja činjenicu da je Albanija pokazala odlučnost u provođenju programa reformi EU-a te da je postigla konkretne i trajne rezultate; također pozdravlja reforme pravosuđa koje se provode u Albaniji; u potpunosti podržava preporuku Komisije o Albaniji kao priznanje za ohrabrujuće napore u provedbi reformi; smatra da bi se brzim otvaranjem postupka analitičkog pregleda i pregovora za pristupanje EU-u održao i produbio zamah reforme; smatra da bi otvaranje pregovora predstavljalo snažan katalizator za provedbu reformi i konsolidaciju demokratskih institucija te doprinijelo jačanju nadzora EU-a, odgovornosti i potpunom poštovanju prava manjina u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji;

4.  naglašava da je takav izostanak odluke strateška pogreška i da ima štetan učinak na vjerodostojnost EU-a, s obzirom na to da integracija zemalja koje ispunjavaju uvjete pomaže EU-u da ispunjava svoju međunarodnu ulogu i štiti svoje interese, iako napredak na putu prema pristupanju EU-u ima transformativan učinak i na same države kandidatkinje; nadalje, navodi da je politika proširenja EU-a najučinkovitiji instrument vanjske politike Unije te da njezino dodatno slabljenje može dovesti do sve nestabilnijeg stanja u neposrednom susjedstvu EU-a;

5.  napominje da moguća reforma postupka proširenja ne bi smjela biti prepreka za one zemlje koje su već ispunile uvjete za otvaranje pregovora o pristupanju; nadalje napominje da je zemlje kandidatkinje potrebno ocjenjivati na temelju vlastitih postignuća i objektivnih kriterija, a ne na temelju razmatranja domaćih političkih programa u pojedinim državama članicama, te da su brzina i kvaliteta reformi ono što određuje raspored pristupanja;

6.  podsjeća na obnovljeni konsenzus o proširenju koji je Europsko vijeće odobrilo u prosincu 2006. i koji je potom potvrđen u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2016.;

7.  ističe da je neuspjeh EU-a da otvori pregovore o pristupanju doveo do sazivanja prijevremenih izbora u Sjevernoj Makedoniji, što je dovelo do gubitka vjerodostojnosti za one koji su pristali na kompromise; smatra da se time šalje negativna poruka mogućim zemljama kandidatkinjama u pogledu dobrosusjedskih odnosa; sa zabrinutošću napominje da bi to drugim stranim akterima čija aktivnost možda nije u skladu s vrijednostima i interesima EU-a moglo omogućiti da se više angažiraju u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji;

8.  pohvaljuje zaključke sa sastanka čelnika Sjeverne Makedonije od 20. listopada 2019. kojima se potvrđuje predanost zemlje postupku pristupanja Europskoj uniji i naglašava da ne postoji alternativa za Sjevernu Makedoniju;

9.  naglašava da se ovom odlukom šalje poruka upozorenja drugim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu te stvara prostor za druge utjecaje, a njome bi se mogla i usporiti ili čak potpuno zaustaviti provedba proeuropskih reformi u drugim državama pristupnicama;

10.  podsjeća da mladi u regiji imaju velika očekivanja u pogledu pristupanja EU-u i smatra da bi budućnost bez jasne perspektive mogla dovesti do migracija iz regije;

11.  žali što se tom odlukom potkopavaju napori Europskog parlamenta u postupku proširenja i u okviru strategije za zapadni Balkan;

12.  žali zbog toga što države članice nisu uspjele donijeti jednoglasnu odluku o otvaranju pregovora; poziva države članice da pokažu odgovornost prema Albaniji i Sjevernoj Makedoniji te da na sljedećem sastanku donesu jednoglasnu pozitivnu odluku o početku pregovora, imajući na umu i posljedice nedjelovanja;

13.  smatra da bi buduća Komisija trebala odmah razmotriti politiku proširenja, uzimajući u obzir učinke nedavne odluke Vijeća, naglašavajući prednosti proširenja i za zemlje kandidatkinje i za države članice EU-a; nadalje smatra da bi Komisija u tom smislu trebala preispitati i izmijeniti strategiju za zapadni Balkan iz veljače 2018.;

14.  ponavlja da prema članku 49. UEU-a svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, pod uvjetom da zadovoljava kriterije iz Kopenhagena i načela demokracije, da poštuje temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te vladavinu prava;

15.  poziva Parlament da dodatno poveća svoje aktivnosti potpore demokraciji („dijaloge Jean Monnet” i izgradnju kapaciteta) u regiji kako bi se osiguralo da parlamenti u potpunosti ostvare svoju ulogu pokretača demokratskih reformi te da realiziraju europske težnje građana regije;

16.  u tom pogledu i kao odgovor na zastoj u Europskom vijeću poziva Parlament da sazove regionalni parlamentarni dijalog s vodstvom parlamenata zapadnog Balkana kako bi se osmislila strategija o ulozi parlamenata u provedbi programa reformi EU-a i donošenju konkretnih mjera koje su u skladu s nadom koju narodi regije ulažu u europski projekt;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a te vladama i parlamentima Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i svim ostalim državama pristupnicama.

(1) SL C 252, 18.7.2018., str. 122. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0481. (3) SL C 331, 18.9.2018., str. 88. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0480.