Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Haitiju, posebno onu od 19. siječnja 2011. o situaciji u Haitiju godinu dana nakon potresa:, humanitarna pomoć i obnova(1), te od 8. veljače 2018. o dječjem ropstvu na Haitiju(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu, a posebno dodatak po zemljama za Haiti, koji je Vijeće usvojilo 13. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir konačno izvješće s misije EU-a za praćenje izbora u Haitiju između 19. i 23. studenoga 2018.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Misije Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Haitiju (MINUSTAH) i Ureda visokog povjerenika za ljudska prava (UN OHCHR) iz srpnja 2017. o stanju ljudskih prava u Haitiju za razdoblje od 1. srpnja 2015. do 31. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće MINUSTAH-a i UN OHCHR-a o navodima o kršenju ljudskih prava i zlostavljanju do kojih je 13. i 14. studenoga 2018. došlo u četvrti La Saline u Port-au-Princeu,

–  uzimajući u obzir Univerzalni periodični pregled za Haiti koji je Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo na svojoj 34. sjednici 17. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji je Opća skupština UN-a usvojila 16. prosinca 1966. i čija je Haiti država stranka,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o pravima djeteta, čija je potpisnica i Haiti,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2476 (2019) od 25. lipnja 2019.,

–  uzimajući u obzir konačno izvješće misije Europske unije za promatranje izbora iz 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 7. studenoga 2019. dala u ime Europske unije na temu stanja u Haitiju,

–  uzimajući u obzir članak koji je Amnesty International objavio 31. listopada 2019., a u kojem se iznose dokazi o prekomjernoj upotrebi sile protiv prosvjednika,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja o stanju u Haitiju od 1. listopada 2019.,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je Delegacija Europske unije dala u Haitiju 28. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je najava vlade iz srpnja 2018. o ukidanju subvencija, kojom se omogućilo povećanje cijena goriva za do 50 %, dovela do raširenih prosvjeda i najgorih građanskih nemira u zemlji posljednjih godina; budući da je ta mjera posljedica rezova dogovorenih u veljači 2018. s Međunarodnim monetarnim fondom u zamjenu za financijske zajmove u iznosu od 96 milijuna USD kako bi se zemlji pomoglo u plaćanju inozemnog duga;

B.  budući da se u sklopu prosvjeda koje su organizirali oporbeni čelnici zahtijevala ostavka predsjednika Jovenela Moïse zbog nekontrolirane inflacije, optužbi za sustavnu korupciju vlade, koja je uključivala i bivšeg predsjednika Michela Martellyja, te gospodarske nesigurnosti i nesigurnosti u vezi hrane, pri čemu u vanjskom svijetu ti događaji nisu privukli veliku pozornost; budući da su prosvjedi, koji su počeli prije više od godine dana kao prosvjed zbog korupcijskih skandala s haićanskim vlastima, rezultirali s približno stotinu žrtava te eskalirali u velike nemire; budući da se može zaključiti da je korupcija raširen problem haićanskog društva i politike;

C.  budući da su sigurnosne snage gušile prosvjede s pomoću bojevog streljiva i suzavca; budući da je, prema navodima Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, u veljači u prosvjedima umrla 41 osoba, a njih 100 je ozlijeđeno; budući da su, prema najnovijim podacima Ureda visokog povjerenika za ljudska prava, od 15. rujna do. 1. studenoga 2019. u sličnim prosvjedima poginule najmanje 42 osobe, od kojih su njih 19 ubile snage kaznenog progona, a 86 ih je ranjeno;

D.  budući da je Haiti bez vlade još od ožujka 2019., čime je državi onemogućeno da pristupi financiranju u obliku međunarodnih potpora i kredita Svjetske banke; budući da od siječnja 2020. Haiti neće imati parlament zbog toga što parlamentarni izbori u listopadu 2019. nisu mogli biti održani; budući da je Jovenel Moïse izrazio namjeru da uvede ustavne reforme kojima se jačaju ovlasti ureda predsjednika;

E.  budući da unatoč prosvjedima nisu poduzete nikakve pravne mjere; budući da je to nekažnjavanje i nedostatak pozornosti međunarodne zajednice potaklo dodatno nasilje; budući da dugotrajna i neprekinuta kriza također ima za posljedicu dodatno ograničavanje pristupa zdravstvenoj skrbi, hrani, obrazovanju i drugim potrebama, te je uzrokovala dodatne nestašice električne energije i goriva;

F.  budući da mnoge zajednice i dalje nemaju pristup mreži električne energije nakon potresa 2010. te ovise o generatorima električne energije za zadovoljavanje svakodnevnih potreba; budući da je povećanje cijena goriva dodatno ograničilo gospodarske mogućnosti;

G.  budući da postoje vjerodostojni dokazi da je policija naoružana poluautomatskim puškama ispaljivala bojevo streljivo tijekom prosvjeda, čime je prekršila međunarodno pravo o ljudskim pravima i standarde o primjeni sile; budući da su novinari mete stalnog uznemiravanja i fizičkih napada; budući da je Néhémie Joseph, novinar radija Radio Méga koji je pokrivao prosvjede, ubijen u svom automobilu 11. listopada 2019., fotoreporter za Associated Press Chery Dieu-Nalio ustrijeljen je u glavu u rujnu 2019., izvjestitelj za Radio Sans Fin Pétion Rospide ubijen je u svom automobilu u lipnju 2019., a novinar Vladjimir Legagneur nestao je u ožujku 2018.;

H.  budući da ni za slučajeve kao što je masakr u četvrti La Saline, u predgrađu Port-au-Princea, gdje je u listopadu 2018. 70 osoba ubijeno, a 13 žena silovano, nitko nije odgovarao; budući da je vlada za masakr okrivila rat između bandi; budući da Organizacija američkih država (OAS) i Misija UN-a za podršku pravosuđu u Haitiju (MINUJUSTH), na temelju informacija koje je prikupila Nacionalna mreža za ljudska prava (RNDDH), taj masakr pripisuju pokušaju supruge predsjednika, Martine Moïse, i nekoliko vladinih predstavnika da podmite stanovnike četvrti La Saline ne bi li zaustavili prosvjede protiv predsjednika Moïse, te tvrde da je masakr bio odgovor na njihovo odbijanje mita; budući da su organizacije za ljudska prava u Haitiju pozvale OAS da istraži taj masakr;

I.  budući da se sigurnosno stanje u zemlji drastično pogoršalo od listopada 2017., kada su mirovne snage Misije Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Haitiju (MINUSTAH) zamijenile mirovne snage MINUJUSTH-a, čije osoblje ima ograničenu policijsku obuku;

J.  budući da je rodna diskriminacija i dalje ozbiljan problem u toj državi; budući da Haiti ima indeks rodne nejednakosti od 0,593, koji tu zemlju smješta na 142. mjesto od ukupno 159 mjesta u indeksu iz 2015.; budući da su diskriminacija, stigmatizacija, isključenost i nasilje sustavno usmjereni prema pripadnicima skupine LGBTI i široko rasprostranjeni u Haitiju; budući da je obrazovanje djevojaka i djevojčica nisko ili nepostojeće; budući da su zakoni kojima se kriminalizira silovanje i obiteljsko nasilje usvojeni tek 2005., da kazneni zakon nije revidiran još od 1835., te da žene i djevojčice često imaju neravnopravnu pravnu zaštitu; budući da je 7. studenoga 2019. deset pritvorenica, a među njima i djevojčica od 15 godina, silovano u zatvoru Gonaïves; budući da su prenapučenost, nestašice hrane, nedostatak obiteljskih posjeta i drugi neljudski uvjeti sveprisutni u haićanskim zatvorima otkad su započeli prosvjedi;

K.  budući da, otkako je u rujnu započela školska godina, većina haićanske djece nije u mogućnosti pohađati nastavu; budući da su nepismenost i pristup obrazovanju veliki problem u Haitiju s obzirom na to da je približno polovica Haićana u dobi od 15 godina i više nepismena i da barem 350 000 djece i mladih diljem države ne pohađa osnovnu i srednju školu;

L.  budući da je „Restavèk”, moderni oblik ropstva, i dalje prisutan, a odnosi se na to da djecu iz siromašnih obitelji njihovi roditelji šalju da žive s drugim obiteljima i rade za njih kao sluge u domaćinstvu, pri čemu su ta djeca često izložena zlostavljanju i lošem postupanju, bez pristupa školovanju;

M.  budući da je Haitiju, koji se nalazi na 168. mjestu u rangu svjetskih zemalja prema indeksu ljudskog razvoja Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, što je niže od njegova prethodnog ranga, kontinuirano potrebna humanitarna i razvojna pomoć; budući da je prema podacima Svjetske banke Haiti i dalje najsiromašnija zemlja Sjeverne i Južne Amerike te jedna od najsiromašnijih država na svijetu, s 59 % stanovnika koji žive ispod nacionalne granice siromaštva, 24 % koji žive ispod nacionalne granice ekstremnog siromaštva, te s više od 40 % nezaposlenih; budući da je korupcija vlade sveprisutna, te prema indeksu organizacije Transparency International o percepciji korupcije za 2018. Haiti zauzima 161. mjesto od ukupno 180 zemalja obuhvaćenih istraživanjem;

1.  snažno osuđuje represiju mirnih prosvjeda od strane vlasti Haitija, kao i primjenu smrtonosne sile, proizvoljnih pritvaranja, zastrašivanja, uznemiravanja i seksualnog nasilja; zahtijeva da vlasti Haitija odmah prestanu s nezakonitom upotrebom sile protiv mirnih prosvjednika, a posebno vatrenog oružja i bojeva streljiva, te da štite pravo ljudi na slobodno i mirno prosvjedovanje; podržava zahtjeve haićanskog naroda da se stane na kraj korupciji i nekažnjivosti;

2.  ističe da se sve uključene strane, kako bi se spriječile daljnje nestabilnosti i patnje stanovništva, moraju se suzdržati od nasilja; poziva sve strane da se uključe u iskren, otvoren i uključiv dijalog haićanskih strana kako bi se bolje odgovorilo na osnovne potrebe i težnje stanovništva te kako bi se pružila trajna rješenja za trenutačnu političku, gospodarsku i humanitarnu krizu;

3.  podsjeća da reforma pravosuđa te ukidanje produljenog istražnog pritvora i borba protiv korupcije moraju ostati prioriteti, kako je utvrđeno u posljednjem Univerzalnom periodičnom pregledu; traži od međunarodne zajednice da podrži haićanski narod u cilju jačanja neovisnog i pouzdanog pravosudnog sustava, koji može privesti pravdi počinitelje i kazniti ih, bez obzira na njihov socijalni status;

4.  poziva na neovisnu istragu masakra u četvrti La Saline, slučajeva uznemiravanja i napada na novinare te smrtnih slučajeva do kojih je došlo sredinom rujna 2019.; zahtijeva da se svi počinitelji zločina izvedu pred sud i da se kazne; ponovno ističe važnost slobode medija radi izvješćivanja o stanju u zemlji; apelira na sve aktere da se suzdrže od napada na novinare i da im omoguće da izvještavaju o stanju u zemlji; ponavlja da se mora zajamčiti pravo na mirno izražavanje mišljenja i kritika;

5.  podupire poziv da se neovisna stručna misija OAS-a pošalje na Haiti na dulje razdoblje sa zadaćom razjašnjavanja višestrukih povreda ljudskih prava u toj zemlji i s ciljem provođenja nepristranih, temeljitih, transparentnih i neovisnih istraga, kao i poboljšanja odgovornosti, osiguravanja pravde i istine za obitelji i preživjele žrtve, kako su zatražile nacionalne organizacije za ljudska prava;

6.  odbacuje sve pokušaje određenih snaga da ponovno uvedu diktaturu; ističe da su hitno potrebne strukturne reforme upravljanja i gospodarske reforme kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje u politički sustav zemlje; ističe potrebu za iskorjenjivanjem sustavne korupcije vlade, klijentelizma i erozije vladavine prava;

7.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i veleposlanstvo EU-a u Port-au-Princeu da podrže potpunu demokratsku stabilizaciju zemlje te da pomognu u suzbijanju korupcije i drugih oblika kriminala;

8.  pozdravlja osnivanje Integriranog ureda Ujedinjenih naroda u Haitiju (BINUH) od strane Vijeća sigurnosti UN-a 16. listopada 2019., čija je zadaća savjetovanje vlade Haitija o poboljšanju političke stabilnosti i dobrog upravljanja; poziva UN da nastavi igrati aktivnu ulogu u procesu održavanja mira i pripremi mira, bez ponavljanja pogrešaka iz prošlosti; poziva UN i njegove države članice da učinkovito istraže slučajeve navodnog seksualnog iskorištavanja ili seksualnog zlostavljanja od strane mirovnih snaga MINUSTAH-a i nevladinih organizacija u Haitiju te da kazneno progone počinitelje tih zločina te žrtvama pruže potporu i odštetu;

9.  poziva EU da radi na jačanju i podupiranju sposobnosti haićanskih organizacija da preuzmu glavnu ulogu u odlučivanju o vrsti pomoći koja se pruža toj zemlji, kao i o njezinim korisnicima;

10.  hitno poziva vladu Haitija da omogući humanitarnim organizacijama neometan pristup kako bi mogle provoditi svoje operacije, pomoći onima kojima je pomoć potrebna te distribuirati hranu i drugu neophodnu pomoć;

11.  poziva na okončanje prakse poznate kao Restavèk; poziva vladu Haitija da provede mjere kojima će osigurati upis djece u knjigu rođenih i zaštitu djece, kako tjelesnu tako i psihološku, te kojima će osigurati da se djeca školuju; poziva EU da surađuje s vladom Haitija u cilju provedbe zakonodavnog okvira za zaštitu prava djece;

12.  naglašava da je potrebno boriti se protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, donijeti zakone protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i dekriminalizirati pobačaj, koji je trenutačno zabranjen u bilo kakvim okolnostima, uključujući slučajeve seksualnog nasilja; smatra da je potrebna provedba hitnih mjera za zaštitu i potporu za žene i djecu koji su žrtve seksualnog zlostavljanja, kao što su medicinska i psihološka skrb te posebni programi za socijalnu uključenost i rehabilitaciju; osuđuje grupno silovanje žena pritvorenih u zatvoru Gonaïves; zahtijeva brzu, nepristranu, neovisnu i učinkovitu istragu tih optužbi; podsjeća da je država, u situaciji kada pojedince liši slobode, odgovorna za jamčenje njihova integriteta i njihovu zaštitu od nasilja;

13.  osuđuje prijedlog zakona usmjerenog protiv pripadnika skupine LGBT iz 2017. kojim se traži zabrana istospolnih brakova te se homoseksualnost, uz dječju pornografiju, incest i seksualno iskorištavanje djece, nabraja kao razlog zbog kojeg se građanima može uskratiti potvrda o dobrom građanskom statusu; izražava zabrinutost zbog okolnosti u vezi sa smrću Charlota Jeudyja, predsjednika skupine za zastupanje prava pripadnika zajednice LGBTQI pod nazivom Kouraj;

14.  poziva vladu Haitija da uspostavi administrativni sustav kojim će se zajamčiti upis sve djece u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, te da se pobrine za to da se poduzmu mjere kako bi se upisali i oni koji nisu bili upisani odmah po rođenju;

15.  poziva na sustavnu borbu protiv nasilja nad starijim osobama;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću ministara AKP-a i EU-a, institucijama Cariforuma, vladi i parlamentu Haitija i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1) SL C 136E, 11.5.2012., str. 46. (2) SL C 463, 21.12.2018., str. 40.