Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2804(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0239/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0239/2019

Rasprave :

PV 17/12/2019 - 17
CRE 17/12/2019 - 17

Glasovanja :

PV 18/12/2019 - 13.10
CRE 18/12/2019 - 13.10

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0105

Usvojeni tekstovi
PDF 167kWORD 52k
Srijeda, 18. prosinca 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Omogućivanje digitalne transformacije u području zdravstva i skrbi
P9_TA(2019)0105B9-0239/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (2019/2804(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. travnja 2018. o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (COM(2018)0233),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. travnja 2004. pod nazivom „E-zdravstvo – poboljšanje zdravstvene skrbi za europske građane: akcijski plan za europsko područje e-zdravlja (COM(2004)0356),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 21. prosinca 2007. pod nazivom „Akcijski plan za glavnu tržišnu inicijativu u području e-zdravstva” – Prilog I. komunikaciji „Vodeća tržišna inicijativa za Europu’” (COM(2007)0860, SEC(2007)1730),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 2. srpnja 2008. o prekograničnoj interoperabilnosti elektroničkih sustava zdravstvene evidencije (priopćenu pod brojem dokumenta C(2008)3282)(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. studenoga 2008. pod nazivom „Telemedicina u korist pacijenata, zdravstvenih sustava i društva” (COM(2008)0689),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. pod nazivom „Akcijski plan za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” (COM(2012)0736),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije(2),

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 7/2019 Europskog revizorskog suda pod nazivom „Mjere EU-a za prekograničnu zdravstvenu zaštitu: ambicije su velike, ali potrebno je bolje upravljanje”,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2019/243 od 6. veljače 2019. o europskom formatu za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 8. prosinca 2017. pod naslovom „Zdravstvo u digitalnom društvu – postizanje napretka u pogledu inovacija u području zdravstva koje se temelje na podacima”(6),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (O-000042/2019 – B9‑0062/2019),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da pojava novih tehnologija predstavlja i prilike i izazove za razvoj bolje zdravstvene skrbi; budući da se europski zdravstveni sustavi i sustavi skrbi suočavaju s ozbiljnim izazovima u kontekstu starenja društva, produženja očekivanog životnog vijeka i stalnog smanjenja stope nataliteta, što izaziva zabrinutost u pogledu održivosti budućeg pružanja zdravstvene skrbi; budući da, s druge strane, pojava novih tehnologija stvara nove mogućnosti; budući da je u tom kontekstu potrebna promjena paradigme u smjeru proaktivnih i prilagodljivih sustava zdravstvene skrbi u kojima je glavni naglasak na održavanju dobrog zdravlja, a ne na liječenju bolesti;

B.  budući da su rashodi za zdravstvo u velikom porastu te da u Europskoj uniji u cjelini predstavljaju 9,6 %(7) BDP-a; budući da zdravstveni sustavi trebaju maksimalno povećati učinkovitost i djelotvornost dostupnih, postojanih i održivih zdravstvenih usluga i dugotrajne skrbi te im osigurati pošten pristup, kao i pružati nove usluge u skladu s razvojem društva, osigurati neometanu skrb u okviru usluga i pružatelja skrbi te osigurati poboljšanja koja su važna za pacijente i njihove promjenjive i sve veće potrebe u pogledu zdravlja i skrbi, vodeći računa o razlikama među pacijentima u pogledu internetske povezanosti, digitalnih vještina i zdravstvene pismenosti;

C.  budući da inovativna digitalna rješenja za zdravlje i skrb mogu pojačati prevenciju bolesti i poticanje zdravog načina života, poboljšati kvalitetu života građana te omogućiti učinkovitije načine organiziranja i pružanja usluga u području zdravstva i skrbi;

D.  budući da su podaci koji se odnose na zdravlje građana EU-a ključni za digitalnu transformaciju i da ih se mora strogo zaštititi od zloupotrebe; budući da dostupnost podataka uvelike varira među državama članicama i budući da zbog nedostatka interoperabilnosti i fragmentacije tržišta u zdravstvenim sustavima građani još ne mogu u potpunosti iskoristiti prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta;

E.  budući da se digitalizacija zdravstvene skrbi neće odnositi samo na veću upotrebu mobilnih zdravstvenih aplikacija, nego će uključivati i rudarenje podataka, odnosno analizu velikih skupova podataka koji služe kao temelj za umjetnu inteligenciju i strojno učenje;

F.  budući da je organizacija i pružanje zdravstvene i socijalne skrbi u nadležnosti država članica; budući da Unija može podupirati suradnju među državama članicama u promicanju javnog zdravlja i prevencije bolesti, poboljšanju komplementarnosti njihovih prekograničnih zdravstvenih usluga te podupiranju i omogućavanju istraživanja i razvoja u području pametnog zdravstva u Europi;

G.  budući da rastu očekivanja pacijenata i njihova želja da prate svoje zdravlje, a da, kad je riječ o zdravlju, građane treba osnažiti pružanjem usluga usmjerenih na korisnike te postoji sve veća potreba ljudi da na raspolaganju imaju više preventivnih, personaliziranih i pristupačnih načina za interakciju sa zdravstvenim uslugama i zdravstvenim djelatnicima;

H.  budući da će u postupnoj digitalizaciji društva pacijenti, njegovatelji, zdravstveni djelatnici i potencijalno svi dionici u zdravstvenom lancu biti sve više suočeni s izazovima korištenja informacijske tehnologije i digitalne infrastrukture evidencije pacijenata te se postavlja pitanje sigurnosti osobnih podataka i privatnosti;

I.  budući da su osobni zdravstveni podaci po svojoj prirodi posebno osjetljivi i da bi trebali podlijegati strogim etičkim zahtjevima i informiranom pristanku građana u pogledu njihova prikupljanja, obrade, upotrebe i pohrane;

J.  budući da je iznimno važno povjerenje građana u sigurnost i povjerljivost prikupljanja, obrade, upotrebe i pohrane njihovih osobnih zdravstvenih podataka;

K.  budući da su provedba i primjena sustava digitalnog zdravstva na različitim razinama u svakoj državi članici, primjerice u pogledu korištenja najnovije tehnologije, infrastrukture podrške za digitalnu transformaciju i uporabe elektroničke zdravstvene dokumentacije u zdravstvenim uslugama;

L.  budući da je stvaranje europskog podatkovnog prostora u području zdravlja uključeno u mandatno pismo upućeno povjereniku za zdravlje, u cilju promicanja razmjene zdravstvenih podataka i podupiranja istraživanja novih preventivnih strategija, kao i liječenja, lijekova, medicinskih proizvoda i rezultata;

M.  budući da znanost, istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu za konkurentnost i otpornost Europe; budući da se eksponencijalnim skokovima u dostupnosti podataka i računalstvu potiču istraživačke inicijative u svrhu razumijevanja, sprečavanja i liječenja bolesti i zdravstvenih problema; budući da tehnike upravljanja podacima mogu na komplementaran ili učinkovitiji način pomoći u utvrđivanju nedostataka, rizika, trendova i obrazaca povezanih sa skrbi;

N.  budući da osobe iz nižih slojeva društva često imaju veće zdravstvene potrebe i da također postoji veći rizik da će ostati isključene digitalizacijom zdravstvene skrbi;

Opće napomene

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o omogućavanju digitalne transformacije zdravstva i skrbi na jedinstvenom digitalnom tržištu čiji je cilj promicanje zdravlja, sprečavanje i kontrola bolesti te pružanje pomoći da se riješe neispunjene potrebe građana, kao i, po mogućnosti, poboljšanje održivosti zdravstvenih sustava i olakšavanje građanima jednakog pristupa kvalitetnoj skrbi zahvaljujući smislenoj primjeni digitalnih inovacija;

2.  ističe da, iako digitalno zdravstvo ima velik potencijal, i dalje postoji mnogo neriješenih pitanja u pogledu privatnosti, sigurnosti i zaštite;

3.  ističe da je za potpuno iskorištavanje potencijala digitalnih zdravstvenih alata od ključne važnosti provedba digitalnih zdravstvenih komponenata, uzimajući u potpunosti u obzir privatnost podataka, sigurnost i točnost, i to na način koji uključuje potrebe pacijenata;

4.  napominje da bi usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka trebala biti preduvjet za digitalnu transformaciju na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi;

5.  smatra da se mjerama koje je predložila Komisija može pridonijeti ne samo pružanju preventivnije, personaliziranije i prilagodljivije zdravstvene skrbi europskim građanima, jačanju djelotvornosti, pravičnog pristupa, održivosti i otpornosti europskih sustava zdravstva i skrbi, nego i poticanju rasta i promicanju europske industrije u tom području, osobito pomaganjem da se u najvećoj mogućoj mjeri poveća potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta uz šire uvođenje digitalnih proizvoda i usluga u području zdravstva i skrbi, kao i pokretanju novih usluga, posebno za izolirana i nepristupačna područja čiji broj medicinskog osoblja i razina pružanja usluga trenutačno nisu dovoljni;

6.  smatra da digitalna transformacija zdravstva i skrbi treba podupirati usluge usmjerene na građane i osnažiti građane da imaju aktivniju ulogu u prevenciji bolesti i promicanju zdravlja, uključujući u uslugama u području zdravstva i skrbi, te pritom odgovoriti na potrebe građana; također smatra da bi, ako pacijent na to pristane, ta transformacija trebala omogućiti razmjenu informacija među zdravstvenim osobljem koje je, u skladu s relevantnim okvirom EU-a o zaštiti podataka, uključeno u obradu evidencije pacijenata, elektroničkih recepata, laboratorijskih nalaza, medicinskih snimaka i otpusnih pisama; istovremeno naglašava da se ne smiju zanemariti potrebe pacijenata koji nisu u mogućnosti držati korak s digitalnom transformacijom; naglašava i da digitalno zdravstvo ne bi smjelo voditi prema dehumaniziranju skrbi;

7.  vjeruje da je na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini potrebno osigurati ključnu ulogu organizacija i mreža građana te javnih zdravstvenih sustava u upravljanju i donošenju politika o digitalnom zdravlju i skrbi; u tom kontekstu naglašava važnost suradnje međusobne povezanosti evidencija zdravstvenih ustanova;

8.  smatra da su javni zdravstveni sustavi najprimjerenije instance za upravljanje i kontrolu prikupljanja, anonimizacije i pseudonimizacije, čuvanja i iskorištavanja zdravstvenih podataka, jamčeći pritom zaštitu privatnosti podataka te djelotvornost, pravičan pristup i održivost sektora zdravstva i skrbi; smatra da anonimizacija i pseudonimizacija omogućuju upotrebu osjetljivih podataka u zdravstvenim istraživanjima i napominje da tehnike pseudonimizacije omogućuju ponovnu identifikaciju davatelja podataka u slučaju rizika za njihovo zdravlje; poziva Komisiju da podrži projekte usmjerene na razvoj tih tehnika, kao i tehnologija potrebnih za izradu sintetičkih podataka za uvježbavanje algoritama za umjetnu inteligenciju;

9.  naglašava da bi se anonimizirani i pseudonimizirani zdravstveni podaci mogli koristiti za znanstvena istraživanja u zdravstvu, za provedbu zdravstvenih politika utemeljenih na dokazima te za bolje razumijevanje bolesti i rano otkrivanje događaja koji ugrožavaju javno zdravlje, uz istodobno poštovanje načela povjerljivosti podataka o pacijentu;

10.  naglašava da je prijedlog Komisije o dijeljenju informacija i upravljanju podacima neophodan za rješavanje posljedica za nacionalne zdravstvene sustave;

Potreba jamčenja pristupa osobnim podacima o zdravlju i njihove razmjene uz temeljitu primjenu pravila iz Opće uredbe o zaštiti podataka

11.  naglašava da građani imaju pravo pristupa svojim osobnim zdravstvenim podacima i da imaju pravo dijeliti te podatke u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka kako bi primili bolju zdravstvenu skrb te da bi trebali moći očekivati da ti podaci budu dostupni pravodobno i na jednostavan način; ističe da se nedavno donesenom Uredbom o zaštiti podataka poboljšava pravo pacijenata na pristup informacijama o određenim aspektima njihovog zdravlja i na zaštitu njihove privatnosti; napominje da je cilj sustava koji se temelji na pacijentu poboljšati zdravlje građana te da nacionalne zdravstvene službe moraju jamčiti takve sustave radi općeg dobra;

12.  smatra da su, zbog osjetljive prirode zdravstvenih podataka, potrebne posebne mjere kako bi se izbjegli ne samo kibernapadi, već i to da službe te podatke upotrebljavaju na neprimjeren način;

13.  uviđa da u iskorištavanju podataka iz sektora zdravstva i skrbi postoje veliki ekonomski interesi; stoga poziva Komisiju i države članice da jasno utvrde odgovornosti povezane s upravljanjem podacima;

14.  žali zbog toga što mnogi građani u Europi trenutačno imaju ograničen elektronički pristup ili uopće nemaju elektronički pristup svojim osobnim zdravstvenim podacima, posebno u slučaju prekogranične zdravstvene skrbi;

15.  poziva Komisiju da nastavi poboljšavati kibersigurnost i na taj način smanjuje rizik od povreda privatnosti i neovlaštenu uporabu zdravstvenih podataka u cijeloj Uniji;

16.  slaže se s Komisijom da bi građani trebali imati siguran pristup sveobuhvatnoj elektroničkoj evidenciji svojih zdravstvenih podataka te bi trebali zadržati kontrolu nad svojim osobnim zdravstvenim podacima i mogućnost da te podatke dijele, dok bi neovlašteni pristup trebalo zabraniti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka;

17.  poziva Komisiju da podupre razvoj i usvajanje formata za razmjenu europskih elektroničkih zdravstvenih evidencija, imajući pritom u vidu višejezičnost EU-a i korisnike s invaliditetom, posebno kada pacijenti pribjegavaju prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, koje bi u interesu pacijenata trebale sadržavati što opširnije zdravstvene podatke, te na taj način nastavi promicati suradnju među zdravstvenim tijelima država članica u svrhu uključivanja u digitalnu infrastrukturu zdravstva kako bi ona obuhvaćala interoperabilnost sustava elektroničkih evidencija država članica;

18.  naglašava važnost praćenja primjene na zdravstvo Opće uredbe o zaštiti podataka i Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu(8);

19.  poziva Komisiju i države članice da razmjenjuju najbolje prakse u pogledu dijeljenja zdravstvenih podataka, primjerice onih koji već postoje za liječenje, usluge prevencije ili istraživanja, istovremeno stavljajući snažan naglasak na privatnost građana, te da razviju norme na i uzajamno priznate programe certificiranja/akreditacije na europskoj razini, uključujući sigurnosne podatke i sigurnosne revizije;

20.  poziva zdravstvena tijela država članica da se koriste financijskim instrumentima EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi te Europski fond za strateška ulaganja, za uvođenje interoperabilnih elektroničkih zdravstvenih evidencija na nacionalnoj i regionalnoj razini, čime će se građanima omogućiti pristup njihovim osobnim zdravstvenim podacima, kao i za ulaganja u razvoj solidne i pouzdanije infrastrukture koja podržava digitalnu transformaciju i pomaže u smanjenju digitalnog jaza među državama članicama; poziva na to da se pogodnosti uvođenja računalne tehnologije i digitalizacije u područje zdravstvenih evidencija iskoriste kako bi se poboljšali pristup i kvaliteta zdravstvene skrbi u urbanim i ruralnim područjima;

21.  poziva Komisiju i države članice da pružaju potporu projektima na temelju stvarnih podataka i razviju kriterije za kvalitetu podataka prikupljenih u nekontroliranom okruženju kako bi se stvarnim podacima došlo do pozitivnih zdravstvenih ishoda; u tom kontekstu, nadalje poziva Komisiju da izradi smjernice za promicanje sekundarne upotrebe podataka za istraživanje te da osigura pošten, transparentan i nediskriminirajući pristup podacima u cijeloj Europi;

22.  poziva Komisiju i države članice da, uz dokaze iz kliničkih ispitivanja koja se provode uz nasumične kontrole, za regulatorne odluke o lijekovima upotrebljavaju stvarne podatke;

23.  poziva Komisiju da na europskoj razini pokrene promišljanje o etičkim aspektima digitalne transformacije zdravstva i skrbi, uz aktivnu uključenost građana i svih drugih dionika u zdravstvenom lancu, s ciljem razvoja etičkih standarda i propisa kako bi se zaštitila prava građana i istodobno pružila sigurnost istraživačima i medicinsko-tehnološkom sektoru, posebno u pogledu upotrebe zdravstvenih podataka i umjetne inteligencije;

24.  poziva Komisiju i države članice da za osobe koje obrađuju osobne zdravstvene podatke osiguraju odgovarajuće osposobljavanje i razvoj vještina u pogledu zaštite privatnosti i mjera sigurnosti, koje su u skladu s važećim standardima i tehnikama obrade podataka; nadalje poziva Komisiju da na razini EU-a pokrene obrazovnu kampanju o koristima i mehanizmima za razmjenu zdravstvenih podataka kako bi se razbile pogrešne predodžbe i poduprle mjere iznesene u njezinoj komunikaciji o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi;

Potreba za boljim zdravstvenim podacima

25.  smatra da je potrebno povećati kvalitetu podataka o zdravlju, standardizirati prikupljanje podataka, promicati interoperabilnost europskih registara bolesti i unaprijediti analizu podataka s pomoću računalstva i modeliranja visokih performansi, kao i osiguravanja zaštite povjerljivih ili osjetljivih podataka;

26.  ističe važnost standardizacije reguliranja zdravstvenih uređaja, kao što su uređaji m-zdravstva i e-zdravstva, čime se osigurava njihova točnost i preciznost u pogledu podataka;

27.  poziva Komisiju da uspostavi platformu za nadležna tijela, prijavljena tijela te farmaceutski i medicinsko-tehnološki sektor u pogledu primjene Uredbe o medicinskim proizvodima(9) na digitalne terapije i kombinirane proizvode, s posebnim naglaskom na potrebama novoosnovanih (start-up) poduzeća i MSP-ova;

28.  poziva Komisiju da pojača uspostavu europskog koordiniranog djelovanja za potporu sigurnoj razmjeni genomskih i ostalih zdravstvenih podataka u praksi u cilju promicanja napretka istraživača i personalizirane medicine i identificiranja najboljeg načina liječenja, osiguravajući pritom potpunu usklađenost sa zakonodavstvom o zaštiti podataka i etičkim načelima;

29.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama nastavi s ispitivanjem određenih zahtjeva za prekograničnu razmjenu zdravstvenih podataka u svrhu istraživanja i zdravstvene politike kako bi se poboljšala prevencija, dijagnoza i liječenje bolesti i time zdravstvenim sustavima pomoglo da se suoče s postojećim i budućim izazovima;

30.  smatra da je prelazak na digitalizaciju prilika za pokretanje ambicioznog programa izgradnje kapaciteta za građane te za jačanje industrijskih mogućnosti u području tehnologije i inovacija za zdravo starenje; nadalje smatra da je promicanje razvoja vještina za prihvaćanje i učinkovitu upotrebu pametnih zdravstvenih proizvoda i usluga od iznimne važnosti na svim razinama zdravstvenog vrijednosnog lanca (pacijenti, zdravstveni djelatnici, regulatorna tijela, obveznici i nadležna tijela);

31.  smatra da je osiguravanje regulatorne sredine koja je primjerena svrsi ključan element za zaštitu javnog zdravlja i osiguravanje pristupa visokokvalitetnim lijekovima; smatra i da će učinkovita upotreba sustava informacijske tehnologije poboljšati regulatornu učinkovitost u cijeloj Europi; stoga potiče Komisiju da optimizira europski regulatorni okvir usklađivanjem regulatornih telematskih projekata s naglaskom na kvaliteti podataka, interoperabilnosti i međuovisnosti europskog regulatornog okvira;

32.  smatra da bi se razvojem zajedničkog okvira za usklađivanje prikupljanja zdravstvenih podataka te za pohranu i uporabu u EU-u mogla poboljšati kvaliteta istraživanja i zdravstvenih usluga koje se pružaju građanima te također olakšati univerzalni pristup podacima;

Potreba za boljim digitalnim alatima

33.  smatra da je potrebno bolje unaprijediti promicanje zdravlja, spriječiti bolesti i pružati integrirane usluge temeljene na potrebama ljudi, osobito tijekom pandemija, i da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) mora imati ključnu ulogu u tim naporima; poziva na razvoj digitalnih rješenja i prilagođenih alata u vezi s većom suradnjom u državama članicama kako bi se izbjegle situacije nestašice lijekova;

34.  smatra da se digitalnim alatima za zdravstvenu skrb, kao što su informacije o pacijentu na prenosivim karticama, može riješiti problem pristupačnosti zdravstvenih informacija i zdravstvene pismenosti, a to je nužno za promicanje zdravlja, bolju prevenciju bolesti i djelotvornije upravljanje bolestima; smatra da takvi alati, pod uvjetom da su izrađeni uz pomoć adekvatnih zdravstvenih radnika i korisnika iz civilnog društva i da su u skladu su sa svim relevantnim zakonodavstvom, omogućuju točnije i potpunije informacije koje služe za promicanje zdravih navika i prevenciju te potporu pri donošenju odluka o zdravlju i pridržavanju tretmana liječenja od strane pacijenata;

35.  naglašava da je važno zadržati nacionalnu/regionalnu ulogu u organiziranju sustava zdravstva i skrbi, među ostalim i upotrebom digitalnih rješenja i alata s obzirom na to da oni imaju velik potencijal za poboljšanje kvalitete, pravičnosti i održivosti zdravstvenih usluga, ali i zdravlja i dobrobiti ljudi, uz istovremeno osnaživanje pacijenata;

36.  ističe da je važno pacijentima pružati informacije i podržavati ih pri donošenju informiranih odluka o njihovu zdravlju; naglašava da digitalne platforme moraju biti pristupačne korisnicima i digitalno dostupne i da pacijentima i zdravstvenim djelatnicima moraju pružati informacije bez prepreka i na više jezika;

37.  poziva Komisiju da podrži digitalizaciju regulatornih agencija i da surađuje s relevantnim akterima, posebno nacionalnim zdravstvenim sustavima, kako bi se promicala veća prekogranična suradnja i proširila primjena digitaliziranih modela skrbi, modela kućne njege i pomoćnih tehnologija u domovima prikladnih za starije osobe, te da to učini bez zadiranja u nadležnosti država članica; u tom kontekstu smatra da europske referentne mreže mogu biti odličan način da se pokaže kako digitalno zdravstvo može doprinijeti poboljšanju prekograničnih zdravstvenih ishoda i dobrobiti jer pružaju pouzdano okruženje u kojem zdravstveni djelatnici i pacijenti već surađuju i prekogranično razmjenjuju zdravstvene podatke kako bi postigli svoje ciljeve;

38.  poziva Komisiju i države članice da zajamče unaprjeđenje kompetencija i vještina zdravstvenih djelatnika koje su potrebne za prikupljanje, analizu i zaštitu zdravstvenih podataka, među ostalim utvrđivanjem zahtjeva za digitalne zdravstvene programe za zdravstvene djelatnike, stvaranjem centara izvrsnosti za cjeloživotno osposobljavanje za posebne digitalne vještine te razmatranjem mogućnosti usklađivanja osposobljavanja i izgradnjom kapaciteta regulatornih tijela za procjenu pametnih zdravstvenih proizvoda i usluga u tehnološkom okruženju koje se brzo razvija;

39.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i relevantnim regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se razvile mreže za obrazovanje građana u korištenju digitalne zdravstvene skrbi, omogućavajući univerzalni pristup; smatra da je, kako bi se postigao taj cilj, nužno poboljšati interoperabilnost sustava i vještina korisnika, uz najveću razinu zaštite osjetljivih podataka i uz pomoć alata i mehanizama koje osiguravaju sustavi javnog zdravstva;

40.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se u svim mjerama za poboljšanje digitalnih vještina i pristupa građana zdravstvenim podacima te upotrebu tih podataka vodi računa o osjetljivim skupinama kao što su stariji građani, osobe bez pristupa informacijama i osobe s invaliditetom;

41.  smatra da bi za građane trebalo postići pozitivnu ravnotežu između upotrebe digitalnih alata i izravnog savjetovanja sa zdravstvenim djelatnicima; smatra i da bi siguran pristup i prekogranična razmjena zdravstvenih podataka bili pozitivan korak naprijed;

42.  smatra da bi pacijenti trebali imati koristi od najaktualnijih informacija o svojim lijekovima; stoga poziva Komisiju da razvije dodatne elektroničke informacije o proizvodima, uključujući e-letak, kako bi se poboljšala regulatorna učinkovitost i kako bi se pacijenti osnažili zahvaljujući ažuriranim informacijama o lijekovima;

43.  poziva Komisiju da pomogne državama članicama i regionalnim tijelima u podizanju svijesti o inovativnim mogućnostima nabave i ulaganja za digitalnu transformaciju u javnom zdravstvu i skrbi te u poticanju javnih i privatnih ulaganja za opsežnu primjenu skrbi koja se temelji na digitalnim uslugama, koja je integrirana i usmjerena na pojedinca;

44.  poziva Komisiju i države članice da podrže širenje pilot-projekata i demonstracijskih projekata o pametnom zdravstvu kako bi se ubrzale krivulje spoznaja;

45.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uspostave europskog inovacijskog centra za pametno zdravstvo, u kojem bi se procjenjivale i promicale pametne zdravstvene inicijative, te da uspostavi platformu za sve dionike u zdravstvenom lancu radi osnivanja konzorcija za provedbu ambicioznih projekata velikih razmjera;

46.  poziva Komisiju i države članice da potiču razmjenu najboljih praksi i iskustva dionika koji su rano prihvatili inovativna rješenja u zdravstvu, posebno potpunim iskorištavanjem projekata iz programa INTERREG Europe i njegove platforme za učenje o politikama;

47.  poziva Komisiju da kontinuirano prati, vrednuje i promiče razmjenu dobre prakse među državama članicama i regijama kako bi potaknula učinkovite reforme i praćenje napretka prema zdravstvenoj skrbi utemeljenoj na vrijednostima i održivim zdravstvenim sustavima;

48.  poziva Komisiju da pomogne državama članicama u izradi strategija za izvanredne situacije eventualne privremene ili trajne nedostupnosti zdravstvenih podataka zbog nezgode ili napada na infrastrukturu, sustave ili softvere koji se koriste za prikupljanje, obradu ili pohranu takvih podataka;

49.  pozdravlja napore koje ECDC ulaže u izradu strategija kako bi se postojeći računalni sustavi bolje iskoristili, podaci upotrebljavali za ograničavanje širenja zaraznih bolesti i kako bi se pomoglo državama članicama da prikupljaju i obrađuju podatke;

50.  naglašava da će za uspješnu digitalnu tranziciju u području zdravstvene skrbi biti potrebno snažno političko vodstvo, dugoročna vizija te stalna ulaganja i na nacionalnoj i europskoj razini;

51.  poziva Komisiju i države članice da utvrde jasan raspored planiranih promjena za uspostavu Europe digitalnog zdravstva s procjenama u sredini razdoblja te određivanje ciljeva;

52.  poziva Komisiju i države članice da provedu preporuke Komisije iz veljače 2019. o europskom formatu za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije;

53.  poziva Komisiju da te preporuke uvrsti u prijedlog za europski podatkovni prostor u području zdravlja;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 190, 18.7.2008., str. 37.
(2) SL L 194, 19.7.2016., str. 1.
(3) SL L 39, 11.2.2019., str. 18.
(4) SL L 88, 4.4.2011., str. 45.
(5) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(6) SL C 440, 21.12.2017., str. 3.
(7) U 2017.; OECD/EU (2018.), Ukratko o zdravlju: Europa 2018.: ciklus Stanje zdravlja u EU-u, OECD Publishing, Pariz.
(8) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(9) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 4. svibnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti