Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2980(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0261/2019

Rasprave :

PV 19/12/2019 - 2.1
CRE 19/12/2019 - 2.1

Glasovanja :

PV 19/12/2019 - 6.1

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0106

Usvojeni tekstovi
PDF 158kWORD 50k
Četvrtak, 19. prosinca 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Kršenja ljudskih prava, uključujući vjerske slobode, u Burkini Faso
P9_TA(2019)0106RC-B9-0261/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. prosinca 2019. o kršenjima ljudskih prava i vjerskih sloboda u Burkini Faso (2019/2980(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 10. prosinca 2019. potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao u ime EU-a o Danu ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije za tisak od 13. studenoga 2019. u kojem je najavljeno dodatnih 35 milijuna EUR za humanitarnu pomoć afričkoj regiji Sahel,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 7. studenoga 2019. o napadima u Burkini Faso,

–  uzimajući u obzir posjet potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Frederice Mogherini regiji Sahel u srpnju 2019. i njezin govor od 9. srpnja 2019. u Burkini Faso,

–  uzimajući u obzir govor u ime potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini od 17. rujna 2019. na raspravi tijekom plenarne sjednice Parlamenta o sigurnosnoj situaciji u Burkini Faso,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja i sloboda izražavanja” koju je u veljači 2009. objavila Glavna uprava za vanjsku politiku Unije,

–  uzimajući u obzir javno saslušanje održano 22. studenoga 2017. u organizaciji Pododbora za ljudska prava na temu „Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja: položaj progonjenih manjina, posebno kršćana”,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja od 21. studenoga 2019. pod nazivom „Mandat posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan Europske unije: aktivnosti i preporuke”,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 2013.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (Sporazum iz Cotonoua),

–  uzimajući u obzir izjavu koja se može pripisati glasnogovorniku visokog predstavnika UN-ovog Saveza civilizacija od 1. prosinca 2019. o napadu na crkvu u Burkini Faso,

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća sigurnosti UN-a od 11. studenoga 2019. o zajedničkim snagama skupine zemalja G5 Sahel,

–  uzimajući u obzir ažurirane informacije o operacijama po zemljama Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) iz listopada 2019. o Burkini Faso,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a od 13. listopada 2019. o napadu na džamiju u sjevernom dijelu Burkine Faso,

–  uzimajući u obzir izvješće UNICEF-a br. 8 o humanitarnoj situaciji u Burkini Faso od iz listopada 2019.,

–  uzimajući u obzir izvješće o ljudskom razvoju za 2019. o nejednakostima u ljudskom razvoju u 21. stoljeću, a posebno izvješće o ljudskom razvoju u pogledu Burkine Faso,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948., čija je potpisnica i Burkina Faso,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Ujedinjenih naroda za zaštitu vjerskih lokaliteta od 12. rujna 2019.,

–  uzimajući u obzir Ustav Burkine Faso,

–  uzimajući u obzir izjavu koju su dali biskupi, svećenici i sekularni izaslanici biskupskih konferencija Burkine Faso, Nigera, Malija, Côte d’Ivoire i Gane, nakon Međukonferencijske radionice o sigurnosti u Sahelu održane 12. i 13. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir izjavu biskupa Dorija Laurenta Birfuoréa Dabiréa u obraćanju dobrotvornoj katoličkoj udruzi „Pomoć Crkvi u nevolji” 5. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda koja je donesena 27. lipnja 1981., a stupila je na snagu 21. listopada 1986.,

–  uzimajući u obzir Pariški forum za mir održan 12. i 13. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da Burkina Faso ima snažnu tradiciju vjerske tolerancije i sekularizma, ali je postala osjetljiva na nestabilnost, posebno zbog islamističke radikalizacije koja pogađa širu regiju Sahela, te se suočava s kombinacijom eskalacije nasilja, raseljavanja, gladi, siromaštva i klimatskih promjena;

B.  budući da su se zbog sve veće nesigurnosti u Burkini Faso dogodili strašni zločini koje su počinili džihadisti i druge naoružane skupine; budući da su prema izvješću organizacije Human Rights Watch te naoružane skupine u Burkini Faso pogubile osobe osumnjičene da surađuju s vladom, zastrašivale učitelje i širile strah među civilima u cijeloj zemlji; budući da su snage sigurnosti Burkine Faso 2017. i 2018. provele protuterorističke operacije koje su rezultirale izvansudskim pogubljenjima, zlostavljanjem osumnjičenika u pritvoru i proizvoljnim uhićenjima; budući da je vlada Burkine Faso obećala da će istražiti te navode;

C.  budući da od 2015. džihadisti i druge naoružane skupine koje su prije toga bile aktivne u susjednom Maliju teroriziraju stanovništvo Burkine Faso i opetovano napadaju državne simbole kao što su vojni ciljevi, škole i zdravstvene ustanove, a posebno crkve i kršćanske vjernike; budući da je od 2015. u napadima džihadista i drugih naoružanih skupina ubijeno najmanje 700 osoba i više tisuća ranjeno u Ouagadougouu i sjevernim pokrajinama, osobito u pokrajini Soum, a napadi su se 2018. godine proširili na istočne i zapadne pokrajine; budući da nasilje ne pogađa samo kršćane; budući da je primjerice 11. listopada 2019. džamija u gradu Salmossi, u sjevernom dijelu Burkine Faso, napadnuta tijekom molitve u petak;

D.  budući da je od siječnja do studenoga 2019. zabilježeno 520 sigurnosnih incidenata u usporedbi s 404 incidenta registrirana u razdoblju od 2015. do 2018.; budući da su samo u listopadu 2019. zabilježena 52 incidenta povezana s nedržavnim naoružanim skupinama, od čega je njih gotovo 70 % bilo usmjereno na civile i snage sigurnosti;

E.  budući da su napade počinile transnacionalne naoružane skupine koje djeluju iz Malija i Nigerije, uključujući Jamaat Nusrat al-Islam wal Mushasen i Islamsku državu u širem području Sahare, te domaće skupine, prvenstveno Ansarul Islam, koje djeluju iz sjevernih i istočnih pokrajina Burkine Faso;

F.  budući da je 2019. u brojnim napadima u Burkini Faso ubijeno više od 60 kršćana, uključujući i nedavni napad na vjernike 1. prosinca 2019. tijekom nedjeljne mise u protestantskoj crkvi u gradu Hantoukoura u istočnom dijelu zemlje u kojem je ubijeno 14 osoba;

G.  budući da su brojni svećenici, klerici i kršćanski vjernici postali žrtve ciljanih ubojstava i otmica u cijeloj zemlji; budući da su zbog sve većeg nasilja mnogobrojne osobe, osobito na sjeveru zemlje, napustile svoje tradicionalne domove, kao što je nedavno bio slučaj u selima Hitté i Rounga, te su pobjegle u kampove za interno raseljene osobe ili u druge dijelove zemlje, među ostalim i u glavni grad Ouagadougou;

H.  budući da stanovništvo Burkine Faso pretežno čine suniti–malikiti, a ima puno i kršćanskih i autohtonih vjerskih manjina; budući da međuvjerske granice u Burkini Faso nisu jasno određene jer pripadnici svih religija obično sudjeluju u sinkretičkim praksama, a vjerska tolerancija je norma; budući da su i sunitski i kršćanski vjerski objekti nedavno bili mete gerilskih napada salafističkih naoružanih skupina; budući da je to doprinijelo povećanju međuvjerskih napetosti i da je progon vjerskih zajednica, među ostalim pripadnika brojnih kršćanskih vjeroispovijesti, prouzročilo poremećaje u socijalnoj strukturi i povećalo iseljavanje;

I.  budući da džihadističke skupine žele vršiti pritisak na međuvjerski suživot u Burkini Faso, što je dio njihove šire strategije za poticanje međuetničkih i vjerskih sukoba i raseljavanje stanovništva;

J.  budući da je zbog nepostojanja zaštite od strane vlade biskup Justin Kietenga iz dijeceze Ouahigouya na sjeveru Burkine Faso preporučio sigurnosne mjere kako bi se bolje zaštitili kršćanski vjernici;

K.  budući da je zbog nasilja u kolovozu biskup Dorija Laurent Birfuoré Dabiré, predsjednik Biskupske konferencije Burkine Faso i Nigera, pozvao svjetsku zajednicu da poveća potporu kršćanima u Burkini Faso kako bi se spriječilo „zatiranje kršćanske prisutnosti”; budući da je više puta traženo da se prijave prijetnje cenzurom i podupire kontinuiran međuvjerski dijalog;

L.  budući da je glavni tajnik UN-a u svojem Akcijskom planu za očuvanje vjerskih lokaliteta, koji je objavljen 12. rujna 2019., naglasio da objekti za bogoslužje moraju biti sigurna utočišta za promišljanje i mir, a ne mjesta na kojima se prolijeva krv i provodi teror, te da ljudima treba omogućiti da svoju vjeru izražavaju i prakticiraju u miru;

M.  budući da humanitarne organizacije, od kojih su mnoge vjerske, imaju ključnu ulogu u pomaganju žrtvama nasilja, a posebno ženama, djeci i interno raseljenim osobama;

N.  budući da se čini da Vlada Burkine Faso nema kapacitet za učinkovitu provedbu rješenja za goleme sigurnosne, socijalne i gospodarske izazove u zemlji; budući da su neke regije, osobito na sjeveroistoku zemlje, de facto odsječene od središnje vlade;

O.  budući da se Burkina Faso nalazi među 10 najsiromašnijih zemalja u svijetu; budući da nestabilnost, klimatske promjene i sukobi u zemlji dodatno smanjuju gospodarske prilike, povećavaju siromaštvo i prouzročuju ozbiljne nestašice hrane; budući da te posljedice dodatno pogoršava brzo širenje pustinje u sjevernim regijama, zbog čega dolazi do nestašice vode, degradacije tla i oskudice resursa; budući da zbog toga nestašica hrane prijeti više od 1 milijunu ljudi, a 1,5 milijuna hitno treba humanitarnu pomoć;

P.  budući da je 2014. stopa pismenosti odraslih osoba procijenjena na 34,5 %; budući da sve veća nesigurnost i terorizam u određenim regijama zemlje negativno utječu na obrazovni i zdravstveni sektor: budući da je 85 zdravstvenih ustanova i više od 2000 škola prisilno zatvorilo svoja vrata, što je utjecalo na više od 1 milijuna pacijenata i 300 000 studenata; budući da je 93 drugih zdravstvenih ustanova zbog trenutno teške sigurnosne situacije na minimalnoj operativnoj razini;

Q.  budući da je zbog nasilja u Burkini Faso raseljeno gotovo pola milijuna ljudi; budući da su mnoge od tih osoba ranjive i da djeca čine 44 % raseljenih osoba; budući da je Burkina Faso prihvatila i 31 000 malijskih izbjeglica; budući da je UNHCR suočen s ozbiljnim izazovima kad je riječ o pristupu interno raseljenim osobama i izbjeglicama u Burkini Faso; budući da je ugrožena zaštita interno raseljenih osoba i izbjeglica, koji su pogođeni humanitarnom krizom u regiji, i da njihova prisutnost može dovesti do sukoba s lokalnim stanovništvom u slučaju ograničenih prirodnih resursa ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere za osiguranje smještaja, zapošljavanja i hrane; budući da posljedični sukobi zbog resursa mogu dodatno doprinijeti ciklusu nasilja u zemlji;

R.  budući da je tijekom posljednjih sedam godina EU mobilizirao više od 1 milijardu EUR za razvojne programe u Burkini Faso i da je nedavno izdvojio 15,7 milijuna EUR za rješavanje velikog problema nesigurnosti opskrbe hranom i pothranjenosti među interno raseljenim osobama; budući da je ta zemlja jedan od glavnih korisnika financijske potpore iz Europskog razvojnog fonda (628 milijuna EUR), a da osim toga prima i znatnu financijsku potporu iz Kriznog uzajamnog fonda za razdoblje 2016. – 2020. financiranog sredstvima Europskog razvojnog fonda (245,8 milijuna EUR);

S.  budući da Burkina Faso sudjeluje u Višedimenzionalnoj integriranoj misiji Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA), Misiji Ujedinjenih naroda i Afričke unije u Darfuru (UNAMID), Transsaharskom partnerstva za borbu protiv terorizma (TSCTP) i skupini G5 Sahel; budući da je zbog sudjelovanja u tim misijama i inicijativama postala glavni cilj nedržavnih naoružanih skupina koje nastoje omesti napore Burkine Faso i odvratiti je od doprinošenja regionalnoj sigurnosti; budući da su u izvješću glavnog tajnika UN-a izdvojena kršenja ljudskih prava koja su počinile malijske postrojbe u okviru skupine G5 Sahel;

T.  budući da EU civilnim misijama EUCAP SAHEL u Maliju i Nigeru te misijom EUTM Mali čija je svrha osposobljavanje oružanih snaga izravno doprinosi stabilnosti u Sahelu, a neizravno to čini sudjelovanjem država Unije u misiji MINUSMA i operaciji Barkhane; budući da G5 Sahel, koji ima potporu EU-a i koji predstavlja zajedničke obrambene napore pet zemalja: Burkine Faso, Čada, Malija, Mauritanije i Nigera, poboljšava koordinaciju regionalnog razvoja i sigurnosti kako bi se neutralizirale naoružane skupine i kako bi bile manje privlačne; budući da je napad počinjen 11. prosinca 2019. na vojnu bazu u gradu Tahoua u Nigeru u kojem je smrtno stradao 71 nigerijski vojnik, a 12 ih je ozlijeđeno najsmrtonosniji napad u toj regiji od 2016.;

U.  budući da je na sastanku na vrhu Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) održanom 14. rujna 2019. u gradu Ouagadougou najavljen plan u vrijednosti od 1 milijardi USD za borbu protiv rastuće nesigurnosti u Sahelu;

V.  budući da je cilj zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda;

1.  snažno osuđuje svaki oblik nasilja, zastrašivanja i otmice civila čiji su cilj sigurnosne službe, svetišta i vjernici u Burkini Faso, a osobito nasilje nad pojedinim vjerskim zajednicama, kao i političku instrumentalizaciju i zlouporabu vjere kako bi se dao legitimitet progonu kršćana i drugih vjerskih manjina;

2.  izražava sućut obiteljima žrtava i vladi Burkine Faso; izražava solidarnost sa stanovništvom Burkine Faso, koje se gotovo svakodnevno suočava s tragedijama uzrokovanim napadima na civile, predstavnike sigurnosnih snaga i pripadnike kršćanskih zajednica i drugih vjerskih manjina;

3.  poziva državne vlasti da se jače založe za nacionalni dijalog kao važan sastavni element kohezije; ističe potrebu za poticanjem jedinstva i dijaloga među svim zajednicama u Burkini Faso, uključujući tradicionalne čelnike i organizacije civilnog društva, kako bi se potaknuo dijalog i suzbio pokušaj širenja mržnje i stvaranja napetosti među zajednicama;

4.  poziva vladu Burkine Faso da dodatno podupre i zaštiti muslimanske, kršćanske i animističke zajednice kako bi se očuvala dugotrajna tradicija mirnog suživota islama i kršćanstva u toj zemlji; poziva da se žrtvama nasilja, posebno ženama i djeci, pruži dodatna potpora;

5.  podsjeća da borba protiv terorizma može uroditi plodom samo ako sigurnosne snage poštuju vladavinu prava i ljudska prava; u tom kontekstu odlučno poziva vladu Burkine Faso da smjesta prestane sa strategijom protiv pobunjenika koja uključuje kršenje prava, a posebno izvansudska pogubljenja osumnjičenika, i koja dovodi do rizika od jačanja sukoba jer veći broj ljudi tjera u ruke islamističkih militanata koji regrutiraju nove članove;

6.  poziva vladu Burkine Faso da ispuni svoju obvezu istraživanja navodnih kršenja prava od strane državnih sigurnosnih snaga, da poduzme konkretne mjere za sprečavanje daljnjih kršenja i da svoju strategiju za sprečavanje terorizma i nasilnog ekstremizma temelji na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava, osobito međunarodnog prava o ljudskim pravima, međunarodnog humanitarnog prava i prava koje se odnosi na izbjeglice;

7.  inzistira na sveobuhvatnom pristupu sprečavanju radikalizacije i terorizma usmjerenom na jačanje socijalne kohezije i sprečavanje kriminala; poziva vlasti Burkine Faso da pojačaju napore u smjeru smanjenja siromaštva, stvaranja boljih mogućnosti zapošljavanja, posebice za mlade, te osnaživanja i poštovanja pojedinaca kako bi se njihove patnje i frustracije koje bi nasilni ekstremisti mogli iskoristiti srezale u korijenu; ponavlja da je ulaganje u obrazovanje ključno za sprečavanje sukoba i obnovu mirnih i uključivih društava;

8.  podsjeća da će povezivanje političkog, sigurnosnog i održivog razvoja, među ostalim i s vjerskom svijesti promicanjem međureligijskog dijaloga, biti ključno za pronalazak dugotrajnog rješenja za razne izazove s kojima se suočavaju Burkina Faso i Sahel;

9.  poziva na međunarodnu koordinaciju u cijeloj regiji, osobito u okviru Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država, s političkim ciljevima očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta njezinih članica, regionalnih demokratskih institucija, sigurnosti svih građana i njihove imovine; podsjeća da stanje u Burkini Faso ima izravan utjecaj na susjedne države; poziva vladu Burkine Faso da dodatno pojača suradnju sa susjednim državama, osobito s onima s kojima graniči na sjeveru i onima koje su izravno pogođene nasiljem, među kojima su Mali i Niger;

10.  izražava pohvalu Europskoj uniji i njezinim državama članicama za potporu koju su dale zemljama skupine G5 Sahel, misiji MINUSMA i operaciji Barkhane; nadalje pohvaljuje napore civilnih misija EUCAP SAHEL u Maliju i Nigeru te misije EUTM Mali u svrhu osposobljavanja oružanih snaga; poziva EU da dodatno poveća potporu Burkini Faso u svrhu rješavanja problema velikih sigurnosnih izazova u toj zemlji; naglašava potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim međunarodnim sigurnosnim djelovanjem u Burkini Faso; poziva zemlje skupine G5 Sahel i međunarodne donatore da pojačaju napore kako bi zajedničke vojne snage skupine G5 Sahel bez daljnjeg odlaganja prerasle u operativne snage s dovoljno sredstava, istodobno potpuno poštujući ljudska prava;

11.  naglašava da je sigurnost od ključne važnosti, ali da nije jedini odgovor na izazove s kojima se Burkina Faso suočava i da je stoga koordinacija sigurnosnih, razvojnih i trgovinskih politika jedan od ključnih izazova; naglašava da bi sigurnost lokalnog stanovništva trebala biti vodeće načelo u reformi sigurnosnog sektora EU-a i pružanju pomoći nestabilnim zemljama i regijama;

12.  napominje da sukobi, raseljavanje i dezertifikacija otežavaju mogućnosti tradicionalnih oblika zapošljavanja; ističe činjenicu da je 65 % stanovništva Burkine Faso mlađe od 25 godina; smatra da sigurnosne operacije Burkine Faso moraju biti popraćene naporima na lokalnom razvoju usmjerenima na smanjenje nejednakosti i poboljšanje infrastrukture, političko sudjelovanje, osiguravanje pravde, emancipaciju žena i gospodarske mogućnosti;

13.  svjestan je pogoršanog stanja u Burkini Faso i njegovih međunarodnih geopolitičkih implikacija; naglašava činjenicu da je kontinuirana sigurnosna i politička pomoć EU-a zajedno s naporima zemalja skupine G5 Sahel u toj regiji od presudne važnosti, među ostalim i za mirovni proces u Maliju; poziva na pružanje dodatne potpore sigurnosnim snagama u Burkini Faso kako bi im se omogućilo da odgovore na džihadističke prijetnje i napade te da podupru nadzor vlade u sjevernim i istočnim regijama;

14.  naglašava da je međunarodna koordinacija također veoma važna te da bi EU trebao biti spreman još više surađivati s cijelom tom regijom, što bi trebao uvrstiti i u svoju novu strategiju EU-a i Afrike: Partnerstvo za održiv i uključiv razvoj;

15.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da stvarne prakse međureligijskog dijaloga uključi kao instrument u svoju komunikacijsku strategiju usmjerenu prema trećim zemljama te da potiče posredovanje u sukobima s ciljem zaštite vjerskih manjina i slobode vjere i uvjerenja;

16.  pozdravlja Akcijski plan Ujedinjenih naroda za zaštitu svetišta, koji je izradio Savez civilizacija Ujedinjenih naroda i koji je glavni tajnik Ujedinjenih naroda g. António Guterres predstavio 12. rujna 2019.;

17.  naglašava da su prioriteti u borbi protiv terorizma s jedne strane prestanak međunarodnog financiranja džihadističkih naoružanih skupina, a s druge strane rješavanje temeljnih uzroka siromaštva i nejednakosti;

18.  smatra da EU mora zajedno s Gospodarskom zajednicom zapadnoafričkih država, vladom Burkine Faso i svim dionicima u toj zemlji raditi na jačanju razvoja, obrazovanja i prilagodbe na klimatske promjene kako bi se riješio problem siromaštva i spriječila daljnja radikalizacija; ističe da su klimatske promjene veliki multiplikator rizika od sukoba, suše, gladi i raseljavanja; odlučno poziva vladu Burkine Faso da kao prioritet postavi borbu protiv korupcije i nekažnjavanja;

19.  izražava posebnu zabrinutost zbog utjecaja koji sigurnosne prijetnje imaju na djelotvornost humanitarne pomoći i razvojne suradnje; odlučno poziva države članice i međunarodnu zajednicu da pojačaju svoju humanitarnu pomoć Burkini Faso, posebno pružanjem hrane, vode i zdravstvenih usluga; upozorava da će nastati nova humanitarna kriza ako se ne zadovolje osnovne potrebe raseljenih zajednica i zajednica domaćina (kao što su hrana, voda, smještaj i zdravstvena skrb);

20.  poziva vladu Burkine Faso da štiti isporuku humanitarne pomoći i pomoći u hrani, posebno u područjima s ograničenim humanitarnim pristupom, te da poduzme posebne korake za jačanje mjera za sprečavanje akutne pothranjenosti u kampovima za interno raseljene osobe i upravljanje tim problemom, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, uključujući žene i djecu;

21.  apelira na vladu Burkine Faso da osigura i olakša sezonsko premještanje stoke radi ispaše kako bi se spriječili sukobi u zajednicama te da poveća dostupnost, ali i mogućnost pristupa hrani, vodi i skrbi u područjima sa znatnim deficitom hrane;

22.  izražava zahvalnost nevladinim organizacijama, uključujući vjerske nevladine organizacije, i međunarodnim institucijama koje pružaju potporu brojnim žrtvama nasilja, posebno ženama i djeci, na njihovu velikom trudu;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku Burkine Faso, predsjedniku Parlamenta Burkine Faso te Afričkoj uniji i njezinim institucijama.

Posljednje ažuriranje: 4. svibnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti