Rezolucija Europskog parlamenta od 19. prosinca 2019. o stanju ljudskih prava i demokracije u Nikaragvi (2019/2978(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prethodne rezolucije o Nikaragvi, posebno one od 18. prosinca 2008.(1), 26. studenoga 2009.(2), 16. veljače 2017.(3), 31. svibnja 2018.(4) i 14. ožujka 2019.(5),
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,
– uzimajući u obzir Strateški dokument i višegodišnji okvirni program EU-a za Nikaragvu za razdoblje 2014. – 2020.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Nikaragvi, posebno one od 14. listopada 2019. o uspostavi okvira za ciljane sankcije,
– uzimajući u obzir izjave o stanju u Nikaragvi koje je u ime EU-a dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a posebno onu od 20. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir izjavu Ruperta Colvillea, glasnogovornika visoke povjerenice UN-a za ljudska prava (OHCHR), od 19. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir izvješće Povjerenstva na visokoj razini za Nikaragvu, koje djeluje u sklopu Organizacije američkih država, od 19. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir biltene Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu (MESENI), koji je osnovalo Međuameričko povjerenstvo za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,
– uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da se borci za ljudska prava i druge osobe koje kritiziraju vladu Nikaragve zbog stanja ljudskih prava sve češće suočavaju s prijetnjama smrću, zastrašivanjem, klevetničkim kampanjama na internetu, uznemiravanjem, prismotrom, napadima i sudskim progonom; budući da je, prema izvješćima međunarodnih organizacija za ljudska prava, više od 80 000 osoba bilo prisiljeno napustiti Nikaragvu zbog trenutačne krize te budući da se represija u zemlji pojačala;
B. budući da je prema najnovijim podacima Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu (MESENI) život izgubilo 328 osoba, stotine ih je ranjeno, da je i dalje proizvoljno pritvoreno više od 150 političkih zatvorenika samo zbog nastojanja da ostvare svoja prava i da su 144 studenta izbačena sa sveučilišta zbog sudjelovanja u prosvjedima za demokraciju, veću slobodu i poštovanje ljudskih prava; budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) izvijestio da je više od 100 novinara i medijskih djelatnika moralo napustiti zemlju; budući da je vlada Nikaragve blokirala uvoz novinskog papira, što je dovelo do zatvaranja nekoliko novina, uključujući čuveni Nuevo Diario;
C. budući da su poštovanje neovisnosti pravosuđa, politički pluralizam te sloboda okupljanja i izražavanja temeljna prava i ključni stupovi demokracije i vladavine prava;
D. budući da je 14. studenoga 2019. osmero članova obitelji političkih zatvorenika, među ostalima, započelo štrajk glađu u crkvi San Miguel u Massayji tražeći puštanje na slobodu 130 osoba koje su navodno pritvorene zbog povezanosti s prosvjedima; budući da je policija tu crkvu okružila i prekinula opskrbu vodom i električnom energijom; budući da policija nije nikome dopustila ulazak u crkvu te je spriječila dostavljanje humanitarne i medicinske pomoći;
E. budući da je te iste noći pritvorena skupina od najmanje 13 pripadnika oporbe koji su donijeli vodu osobama koje je policija okružila, uključujući Amayju Evu Coppens, nikaragvansko-belgijsku aktivisticu za ljudska prava, koja je prije toga osam mjeseci bila pritvorena zbog povezanosti s prosvjedima te je 11. lipnja 2019. zajedno s više od 100 političkih zatvorenika puštena na slobodu na temelju Zakona o amnestiji; budući da taj zakon nije u skladu s međunarodnim standardima te da se njime i dalje omogućuje nekažnjavanje jer isključuje mogućnost istrage navodnih zločina počinjenih protiv prosvjednika;
F. budući da je Ured nikaragvanskog javnog tužitelja tu skupinu nepravedno optužio po nekoliko točaka, uključujući otmicu, nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i terorizam, što predstavlja jasno kršenje jamstva na pravičan sudski postupak i njihova prava na pošteno suđenje; budući da ni zatvorski uvjeti u Nikaragvi ne zadovoljavaju međunarodne standarde; budući da su članovi nikaragvanske oporbe jasno izjavili da se u zatvorima provodi mučenje i seksualno nasilje;
G. budući da, prema navodima Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu, vlada te zemlje zastrašivanjem i prismotrom sve intenzivnije progoni obitelji žrtava demokratske, institucijske i političke krize kako bi ih spriječila u privatnom i javnom djelovanju u sjećanje na njihove najbliže i u potrazi za pravdom;
H. budući da, prema navodima Vijeća UN-a za ljudska prava, vlada Nikaragve provodi odmazdu nad onima koji upozoravaju na stanje ljudskih prava u Nikaragvi i traže pomoć od dužnosnika i mehanizama međunarodne zajednice i UN-a;
I. budući da je vlada Nikaragve iz zemlje protjerala međunarodne organizacije kao što su Međuameričko povjerenstvo za ljudska prava i Regionalni ured Ureda visokog povjerenika za ljudska prava u Srednjoj Americi, koji su pozvali na poštovanje ljudskih prava u toj zemlji te zatražili mirno rješenje sukoba i nacionalnu pomirbu; budući da bi povratak tih organizacija bio jamstvo za rješavanje još uvijek neispunjenih dogovora s oporbom; budući da se represija nad organizacijama civilnog društva pojačala i da im je oduzet pravni status u zemlji s lošim institucionalnim okvirom, čime se žrtve represije dvostruko kažnjavaju;
J. budući da su visokorangirani dužnosnici iz nekih država članica EU-a u više navrata spriječeni u pokušaju da uđu u Nikaragvu; budući da je vlada Nikaragve zabranila ulazak u zemlju Povjerenstvu na visokoj razini za Nikaragvu u sklopu Organizacije američkih država, koje je zahtijevalo izbornu reformu; budući da je izborna reforma ključan element na putu prema redovitom osnivanju demokratskih institucija u Nikaragvi;
K. budući da vlada Nikaragve nije pokazala nikakav interes za nastavak bilo kakvog oblika vjerodostojnog i uključivog dijaloga s Građanskim savezom, niti za potpunu provedbu sporazuma iz ožujka 2019.; budući da su u veljači 2019. nastavljeni pregovori između vlade i Građanskog saveza; budući da je 27. ožujka 2019. postignut sporazum o oslobađanju osoba lišenih slobode zbog povezanosti s prosvjedima 2018.; budući da je 29. ožujka 2019. postignut i sporazum o jačanju građanskih prava i njihovih jamstava; budući da je Građanski savez 20. svibnja 2019. napustio pregovarački stol jer je provedba tih dvaju sporazuma bila ograničena; budući da je vlada do 11. lipnja 2019. na slobodu pustila 492 osobe koje su bile pritvorene zbog povezanosti s prosvjedima 2018.; budući da su pregovori i dalje u zastoju unatoč pokušajima da ih se nastavi;
L. budući da Povjerenstvo na visokoj razini za Nikaragvu, koje djeluje u sklopu Organizacije američkih država, smatra da mjere koje vlada Nikaragve poduzima ili dopušta od travnja 2018. nisu u skladu s pravima i jamstvima koja se štite Ustavom Republike Nikaragve iz 1987. te da se njima potiče promjena ustavnog režima koja ozbiljno narušava demokratski poredak u Nikaragvi, kako je navedeno u članku 20. Međuameričke demokratske povelje;
M. budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između EU-a i zemalja Srednje Amerike iz 2012.; budući da taj sporazum sadržava i demokratsku klauzulu, koja je jedan od ključnih elemenata sporazuma; budući da bi, s obzirom na trenutačne okolnosti, demokratsku klauzulu trebalo aktivirati suspenzijom primjene sporazuma na Nikaragvu;
1. izražava svoju solidarnost sa stanovništvom Nikaragve i osuđuje sve represivne mjere nikaragvanske vlade, posebno prouzročene smrtne slučajeve, opće ograničavanje slobode izražavanja, okupljanja i prosvjeda, zabranu rada nevladinih organizacija i civilnog društva, protjerivanje međunarodnih organizacija iz zemlje, zatvaranje medija i napade na njih, ograničenja prava na informacije i izbacivanje studenata sa sveučilišta;
2. poziva vladu Nikaragve da obustavi stalnu represiju nad prosvjednicima i aktualni obrazac proizvoljnih uhićenja, mučenja i seksualnog nasilja, da se suzdrži od kriminalizacije, kaznenog progona i napada na borce za ljudska prava, političke protivnike, obitelji žrtava i sve druge disidente, te da smjesta raspusti paravojne snage koje djeluju u toj zemlji; poziva na brzu, nepristranu, transparentnu i temeljitu istragu slučajeva nasilja;
3. traži da se smjesta puste na slobodu sve proizvoljno pritvorene osobe, uključujući Amayju Evu Coppens, da se odbace sve optužbe protiv njih i da se poštuju njihovi temeljni mehanizmi pravne zaštite; poziva da se osobe odgovorne za kršenja ljudskih prava i ugrožavanje demokracije i vladavine prava pozovu na odgovornost; naglašava da vlasti Nikaragve moraju jamčiti sigurnost te fizičku i psihološku dobrobit svih pritvorenika te im pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb;
4. poziva na provođenje neovisne revizije presuda i kazni u cilju reforme pravosuđa, uključujući imenovanja u skladu s međunarodnim standardima, kao što su, primjerice, Osnovna načela o nezavisnosti pravosuđa i Smjernice o ulozi tužitelja;
5. traži da se preispita Zakon o amnestiji i Zakon o sveobuhvatnoj zaštiti žrtava kako bi se žrtvama zajamčilo pravo na istinu, pravdu i primjerenu odštetu;
6. ustraje u tome da se medijskim kućama vrati zaplijenjena imovina i suspendirane dozvole te da im se omogući da svoj posao obavljaju bez ikakvih prepreka ili odmazde;
7. pozdravlja odluku Vijeća o usvajanju okvira za ciljane restriktivne mjere za osobe odgovorne za kršenja ljudskih prava, zlouporabu i represiju nad civilnim društvom i demokratskom oporbom u Nikaragvi; poziva države članice da se hitno dogovore o konkretnom popisu pojedinaca i subjekata koji će biti sankcionirani, uključujući predsjednika i potpredsjednicu;
8. osuđuje nedostatak spremnosti vlade Nikaragve da ponovno pokrene konstruktivan unutarnji dijalog; poziva vlasti da nastave dijalog s Građanskim savezom radi postizanja demokratskog, održivog i mirnog rješenja koje bi omogućilo potpunu provedbu sporazuma iz ožujka 2019.; naglašava potrebu da se zajamče političke i građanske slobode za sve građane Nikaragve, povratak osoba u egzilu, povratak međunarodnih organizacija i suradnja s njima, vraćanje pravne osobnosti organizacijama za zaštitu ljudskih prava te uspostava vjerodostojnog izbornog postupka, s reformiranim Vrhovnim izbornim vijećem koje bi zajamčilo trenutačne, poštene i transparentne izbore uz prisutnost međunarodnih promatrača;
9. traži od potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Delegacije EU-a u Nikaragvi da pomno prate razvoj događaja u zemlji i da nastave rješavati probleme povezane s ljudskim pravima koji su posljedica stanja u toj zemlji, a odnose se, među ostalim, na zatvorenike, studente, prosvjednike, obitelji žrtava i novinare; poziva Komisiju da se pobrine da se njezinom pomoći za suradnju povećava potpora civilnom društvu, posebno borcima za ljudska prava, te da se njome ni na koji način ne doprinosi trenutačnim represivnim politikama vlasti Nikaragve;
10. podsjeća da Nikaragva, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i zemalja Srednje Amerike, mora poštovati i učvrstiti načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava te zahtijeva da se, uzimajući u obzir trenutačne okolnosti, aktivira demokratska klauzula iz Sporazuma o pridruživanju;
11. poziva Delegaciju EU-a i države članice s diplomatskim misijama na terenu da u potpunosti provedu smjernice EU-a o borcima za ljudska prava i da pruže svu odgovarajuću potporu pritvorenim borcima za ljudska prava, uključujući zatvorske posjete i praćenje suđenja;
12. poziva da se što prije u Nikaragvu pošalje izaslanstvo Parlamenta kako bi se nastavilo praćenje stanja u zemlji te apelira na vlasti Nikaragve da mu omoguće nesmetan ulazak u zemlju, kao i pristup svim sugovornicima i objektima;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.