Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 10. listopada 2019. - Bruxelles
Sporazum o suradnji između Eurojusta i Srbije *
 Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019: smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u skladu s ažuriranim potrebama za rashodima i ažuriranjem prihoda (vlastita sredstva)
 Prilagodbe iznosa mobiliziranih iz instrumenta fleksibilnosti za 2019. koji će se upotrijebiti za migracije, priljeve izbjeglica i sigurnosne prijetnje
 Aktivne tvari, uključujući flumioksazin
 Aktivne tvari, uključujući klorotoluron
 Genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2)
 Genetski modificirana soja A2704-12 (ACS-GMØØ5-3)
 Genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9
 Strano uplitanje u izbore i dezinformacije u nacionalnim i europskim demokratskim procesima
 Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. i vlastita sredstva: vrijeme je da se odgovori na očekivanja građana
 Politika zapošljavanja i socijalna politika europodručja

Sporazum o suradnji između Eurojusta i Srbije *
PDF 112kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o odobrenju sklapanja od strane Eurojusta Sporazuma o suradnji između Eurojusta i Srbije (10334/2019 – C9-0041/2019 – 2019/0807(CNS))
P9_TA(2019)0023A9-0009/2019

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (10334/2019),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0041/2019),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela(1), a posebno njezin članak 26.a stavak 2.,

–  uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0009/2019),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 63, 6.3.2002., str. 1.


Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019: smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u skladu s ažuriranim potrebama za rashodima i ažuriranjem prihoda (vlastita sredstva)
PDF 167kWORD 70k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o stajalištu Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br. 4/2019 Europske unije za financijsku godinu 2019.: smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u skladu s ažuriranjem potrebnih rashoda i ažuriranjem prihoda (vlastita sredstva) (11733/2019 – C9-0114/2019 – 2019/2037(BUD))
P9_TA(2019)0024A9-0012/2019

Europski parlament

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(1), a posebno njezin članak 44.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019., konačno donesen 12. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019, koji je Komisija usvojila 2. srpnja 2019. (COM(2019)0610),

–  uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu izmjene proračuna br. 4/2019 koje je Vijeće usvojilo 3. rujna 2019. i proslijedilo Europskom parlamentu isti dan (11733/2019 – C9‑0114/2019),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0012/2019),

A.  budući da je svrha Nacrta izmjene proračuna br. 4/2019 ažurirati i rashodovnu i prihodovnu stranu proračuna kako bi se u obzir uzela najnovija zbivanja;

B.  budući da su na rashodovnoj strani u okviru Nacrta izmjene proračuna br. 4/2019 u proračunskim linijama smanjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za 112 milijuna EUR, odnosno 67,5 milijuna EUR, za „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” (naslov 1.a), „Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju” (naslov 1.b) i „Održivi rast: prirodni resursi” (naslov 2); budući da se nacrtom izmjene proračuna br. 4/2019 također žele povećati odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja u naslovu 5. za 11,9 milijuna EUR kako bi se proračun za 2019. za neke institucije uskladio s odgodom istupanja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije do 31. listopada 2019.;

C.  budući da se, kada je riječ o prihodovnoj strani, Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019 odnosi na reviziju predviđanja za tradicionalna vlastita sredstva (tj. carine i pristojbe u sektoru šećera), osnovicu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i bruto nacionalni dohodak (BND) te unošenje u proračun relevantnih korekcija za Ujedinjenu Kraljevinu i njihovo financiranje, što utječe na raspodjelu doprinosa iz vlastitih sredstava država članica u proračun Unije;

1.  prima na znanje prijedlog Komisije; ponavlja svoje stajalište s obzirom na to da je proračun Unije premalen za odgovor na goruće potrebe i izazove s kojima se suočavaju Unija i njezini građani;

2.  prima na znanje rebalans vlastitih sredstava koji je postao nužan zbog revizije predviđanja tradicionalnih vlastitih sredstava i PDV-a te zbog ažuriranja korekcije za Ujedinjenu Kraljevinu;

3.  prima na znanje stajalište Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br. 4/2019;

4.  smatra da bi nacrt izmjene proračuna trebao biti namijenjen samo jednoj svrsi; napominje da Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019 ima dvije svrhe: oslobođenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja iz proračunskih linija za naslove 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje, 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, 3. Sigurnost i građanstvo, 4. Globalna Europa i za Fond solidarnosti Europske unije te povećanje proračuna za 2019. za neke institucije zbog odgode povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije do 31. listopada 2019.; napominje da je najžurniji cilj Nacrta izmjene proračuna br. 4/2019. prilagoditi proračun nekih institucija za 2019., što je posljedica odgode povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije do 31. listopada 2019.; stoga odobrava te prilagodbe, ali odbacuje predloženo oslobađanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza;

5.  odlučuje izmijeniti stajalište Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br. 4/2019 kako je navedeno dalje u tekstu;

6.  traži od Komisije da podnese novi prijedlog, čiji bi cilj bio preraspodijeliti potencijalne uštede utvrđene u njezinu prijedlogu Nacrta izmjene proračuna br. 4/2019, i u svim novoutvrđenim odobrenim sredstvima koja se neće koristiti za financiranje ključnih programa Unije u nedostatku financijskih sredstava;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima Parlamenta, proslijedi Vijeću i Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

PRILOG: PRORAČUNSKI AMANDMANI 1 – 16

Amandman 1

 

DIO III. KOMISIJA

Stavka 04 02 63 01 — Europski socijalni fond — Operativna tehnička pomoć

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

04 02 63 01

1.2.31

23 333 097

19 454 600

15 033 097

19 454 600

8 300 000

 

23 333 097

19 454 600

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

23 333 097

19 454 600

15 033 097

19 454 600

8 300 000

 

23 333 097

19 454 600

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 2

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 12 02 04 — Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

12 02 04

1.1.DAG.

19 158 256

19 158 256

16 668 256

16 668 256

2 490 000

2 490 000

19 158 256

19 158 256

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

19 158 256

19 158 256

16 668 256

16 668 256

2 490 000

2 490 000

19 158 256

19 158 256

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 3

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 12 02 05 — Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

12 02 05

1.1.DAG.

12 374 234

12 374 234

10 014 234

10 014 234

2 360 000

2 360 000

12 374 234

12 374 234

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

12 374 234

12 374 234

10 014 234

10 014 234

2 360 000

2 360 000

12 374 234

12 374 234

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 4

 

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 12 02 06 — Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

12 02 06

1.1.DAG.

27 235 160

27 235 160

13 565 160

13 565 160

13 670 000

13 670 000

27 235 160

27 235 160

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

27 235 160

27 235 160

13 565 160

13 565 160

13 670 000

13 670 000

27 235 160

27 235 160

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 5

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 13 06 01 — Pomoć državama članicama u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera s teškim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

13 06 01

9.0.3

343 551 794

343 551 794

313 803 159

343 551 794

29 748 635

 

343 551 794

343 551 794

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

343 551 794

343 551 794

313 803 159

343 551 794

29 748 635

 

343 551 794

343 551 794

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 6

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 18 01 04 05 — Rashodi za hitnu potporu unutar Unije

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

18 01 04 05

3.0.12

250 000

250 000

130 000

130 000

120 000

120 000

250 000

250 000

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

250 000

250 000

130 000

130 000

120 000

120 000

250 000

250 000

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 7

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 18 02 03 — Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

18 02 03

3.0.DAG.

293 185 279

293 185 279

293 185 279

293 185 279

 

 

293 185 279

293 185 279

Pričuva

19 321 000

19 321 000

7 200 000

7 200 000

12 121 000

12 121 000

19 321 000

19 321 000

Ukupno

 

312 506 279

312 506 279

300 385 279

300 385 279

12 121 000

12 121 000

312 506 279

312 506 279

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 8

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 18 03 01 01 — Jačanje i razvoj zajedničkog europskog sustava azila te unaprjeđenje solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

18 03 01 01

3.0.1

377 106 629

527 969 782

377 106 629

527 969 782

 

 

377 106 629

527 969 782

Pričuva

460 000 000

94 500 000

452 800 000

87 300 000

7 200 000

7 200 000

460 000 000

94 500 000

Ukupno

 

837 106 629

622 469 782

829 906 629

615 269 782

7 200 000

7 200 000

837 106 629

622 469 782

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 9

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 23 03 01 01 — Sprečavanje katastrofa i pripravnost u Uniji

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

23 03 01 01

3.0.6

28 256 000

23 200 000

28 256 000

23 200 000

 

 

28 256 000

23 200 000

Pričuva

105 900 000

46 560 000

70 900 000

20 170 000

35 000 000

26 390 000

105 900 000

46 560 000

Ukupno

 

134 156 000

69 760 000

99 156 000

43 370 000

35 000 000

26 390 000

134 156 000

69 760 000

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 10

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 23 03 02 01 — Brze i učinkovite intervencije u kriznim situacijama u slučaju katastrofa velikih razmjera u Uniji

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

23 03 02 01

3.0.6

4 100 000

3 700 000

4 100 000

3 700 000

 

 

4 100 000

3 700 000

Pričuva

9 300 000

6 200 000

9 300 000

6 029 486

 

170 514

9 300 000

6 200 000

Ukupno

 

13 400 000

9 900 000

13 400 000

9 729 486

 

170 514

13 400 000

9 900 000

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 11

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 23 03 02 02 — Brze i učinkovite intervencije u kriznim situacijama u slučaju katastrofa velikih razmjera u trećim zemljama

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

23 03 02 02

3.0.6

15 700 000

12 846 000

15 700 000

12 846 000

 

 

15 700 000

12 846 000

Pričuva

2 000 000

2 000 000

2 000 000

p.m.

 

2 000 000

2 000 000

2 000 000

Ukupno

 

17 700 000

14 846 000

17 700 000

12 846 000

 

2 000 000

17 700 000

14 846 000

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku globalnog prijenosa i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 12

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 33 03 05 — Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

33 03 05

3.0.DAG.

4 911 000

4 911 000

3 911 000

3 911 000

1 000 000

1 000 000

4 911 000

4 911 000

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

4 911 000

4 911 000

3 911 000

3 911 000

1 000 000

1 000 000

4 911 000

4 911 000

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 13

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 40 02 41 — Diferencirana odobrena sredstva

Izmijeniti brojke kako slijedi:

 

VFO

Nacrt proračuna za 2019.

Stajalište Vijeća

= NIP 4/2019

Razlika

Novi iznos

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

40 02 41

-

757 529 650

326 288 650

703 208 650

278 407 136

54 321 000

47 881 514

757 529 650

326 288 650

Pričuva

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

757 529 650

326 288 650

703 208 650

278 407 136

54 321 000

47 881 514

757 529 650

326 288 650

Obrazloženje:

Zadržati iznose iz proračuna za 2019. s obzirom na okolnosti tekuće financijske godine kako bi se krajem godine izvršile prilagodbe u obliku sveobuhvatnog nacrta izmjene proračuna i kada se budu mogli uzeti u obzir drugi čimbenici koji mogu iskrsnuti.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 14

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 03 01 11 — Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

Izmijeniti plan radnih mjesta kako slijedi:

Funkcijska skupina i razred

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

Proračun za 2019.

Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019

Revidirani proračun za 2019.

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

AD 16

 

1

 

1

 

1

AD 15

 

1

 

1

 

1

AD 14

 

6

 

6

 

6

AD 13

 

2

 

2

 

2

AD 12

 

8

 

8

 

8

AD 11

 

12

 

12

 

12

AD 10

 

12

 

12

 

12

AD 9

 

22

 

22

 

22

AD 8

 

26

 

26

 

26

AD 7

 

19

 

17

 

19

AD 6

 

22

 

20

 

22

AD 5

 

13

 

7

 

13

Međuzbroj za AD

 

144

 

134

 

144

AST 11

 

 

 

 

 

 

AST 10

 

 

 

 

 

 

AST 9

 

 

 

 

 

 

AST 8

 

 

 

 

 

 

AST 7

 

 

 

 

 

 

AST 6

 

3

 

3

 

3

AST 5

 

4

 

4

 

4

AST 4

 

2

 

2

 

2

AST 3

 

1

 

1

 

1

AST 2

 

1

 

1

 

1

AST 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST

 

11

 

11

 

11

AST/SC 6

 

 

 

 

 

 

AST/SC 5

 

 

 

 

 

 

AST/SC 4

 

 

 

 

 

 

AST/SC 3

 

 

 

 

 

 

AST/SC 2

 

 

 

 

 

 

AST/SC 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST/SC

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

155

 

145

 

155

Obrazloženje:

Vratiti iznose na razine iz proračuna za 2019.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 15

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 03 01 12 — Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

Izmijeniti plan radnih mjesta kako slijedi:

Funkcijska skupina i razred

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

Proračun za 2019.

Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019

Revidirani proračun za 2019.

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

AD 16

 

1

 

1

 

1

AD 15

 

1

 

1

 

1

AD 14

 

2

 

2

 

2

AD 13

 

5

 

5

 

5

AD 12

 

11

 

11

 

11

AD 11

 

17

 

14

 

17

AD 10

 

17

 

14

 

17

AD 9

 

17

 

19

 

17

AD 8

 

19

 

12

 

19

AD 7

 

12

 

14

 

12

AD 6

 

7

 

7

 

7

AD 5

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AD

 

109

 

100

 

109

AST 11

 

 

 

 

 

 

AST 10

 

1

 

1

 

1

AST 9

 

1

 

1

 

1

AST 8

 

3

 

3

 

3

AST 7

 

3

 

3

 

3

AST 6

 

3

 

3

 

3

AST 5

 

3

 

3

 

3

AST 4

 

1

 

1

 

1

AST 3

 

 

 

 

 

 

AST 2

 

 

 

 

 

 

AST 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST

 

15

 

15

 

15

AST/SC 6

 

 

 

 

 

 

AST/SC 5

 

 

 

 

 

 

AST/SC 4

 

 

 

 

 

 

AST/SC 3

 

 

 

 

 

 

AST/SC 2

 

 

 

 

 

 

AST/SC 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST/SC

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

124

 

115

 

124

Obrazloženje:

Vratiti iznose na razine iz proračuna za 2019.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

Amandman 16

 

-------------------------------

DIO III. KOMISIJA

Stavka 03 01 13 — Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

Izmijeniti plan radnih mjesta kako slijedi:

Funkcijska skupina i razred

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

Proračun za 2019.

Nacrt izmjene proračuna br. 4/2019

Revidirani proračun za 2019.

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

Stalna radna mjesta

Privremena radna mjesta

AD 16

 

1

 

2

 

1

AD 15

 

2

 

3

 

2

AD 14

 

6

 

 

 

6

AD 13

 

2

 

1

 

2

AD 12

 

7

 

7

 

7

AD 11

 

14

 

14

 

14

AD 10

 

17

 

17

 

17

AD 9

 

39

 

39

 

39

AD 8

 

30

 

30

 

30

AD 7

 

58

 

45

 

58

AD 6

 

10

 

10

 

10

AD 5

 

11

 

2

 

11

Međuzbroj za AD

 

197

 

170

 

197

AST 11

 

 

 

 

 

 

AST 10

 

 

 

 

 

 

AST 9

 

 

 

 

 

 

AST 8

 

2

 

2

 

2

AST 7

 

3

 

3

 

3

AST 6

 

3

 

3

 

3

AST 5

 

3

 

3

 

3

AST 4

 

1

 

1

 

1

AST 3

 

1

 

1

 

1

AST 2

 

 

 

 

 

 

AST 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST

 

13

 

13

 

13

AST/SC 6

 

 

 

 

 

 

AST/SC 5

 

 

 

 

 

 

AST/SC 4

 

 

 

 

 

 

AST/SC 3

 

 

 

 

 

 

AST/SC 2

 

 

 

 

 

 

AST/SC 1

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za AST/SC

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

210

 

183

 

210

Obrazloženje:

Vratiti iznose na razine iz proračuna za 2019.

=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-==-=-=-=

(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(2) SL L 67, 7.3.2019.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.


Prilagodbe iznosa mobiliziranih iz instrumenta fleksibilnosti za 2019. koji će se upotrijebiti za migracije, priljeve izbjeglica i sigurnosne prijetnje
PDF 118kWORD 48k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2019/276 u pogledu prilagodbi iznosa mobiliziranih iz instrumenta fleksibilnosti za 2019. koji će se upotrijebiti za migracije, priljeve izbjeglica i sigurnosne prijetnje (COM(2019)0600 – C9-0029/2019 – 2019/2039(BUD))
P9_TA(2019)0025A9-0013/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0600 – C9-0029/2019),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2019/276 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2018. o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za jačanje ključnih programa za konkurentnost EU-a i za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji(1),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019. nakon konačnog usvajanja 12. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 4/2019, koji je Komisija usvojila 2. srpnja 2019. (COM(2019)0610),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0013/2019),

A.  budući da su Europski parlament i Vijeće odlučili mobilizirati instrument fleksibilnosti u 2019. u iznosu od 1 164 milijuna EUR: 179 milijuna EUR za naslov 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) za jačanje ključnih programa za konkurentnost, odnosno Obzor 2020. i Erasmus+, i 985,6 milijuna EUR za naslov 3 kako je predložila Komisija.;

B.  budući da je Komisija predložila nacrt izmjene proračuna br. 4/2019 kojim su obuhvaćena smanjenja razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslove 1.a i 3 te je time smanjena potreba za korištenjem instrumenta fleksibilnosti u 2019.;

C.  budući da je Komisija predložila smanjiti iznose koji se mobiliziraju iz instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 1090 milijuna EUR, od čega 160 milijuna EUR za naslov 1.a i 930 milijuna EUR za naslov 3;

D.  budući da predložena odluka o mobilizaciji izmjenjuje Odluku (EU) 2019/276 od 12. prosinca 2018.(6);

E.  budući da su zbog stajališta Parlamenta o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2019 predložene prilagodbe postale ništavne;

1.  odbija Prijedlog Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 54, 22.2.2019., str. 3.
(2) SL L 67, 7.3.2019.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(6) Odluka (EU) 2019/276 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2018. o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za jačanje ključnih programa za konkurentnost EU-a i za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji (SL L 54, 22.2.2019., str. 3.).


Aktivne tvari, uključujući flumioksazin
PDF 151kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/707 оd 7. svibnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari alfa-cipermetrin, beflubutamid, benalaksil, bentiavalikarb, bifenazat, boskalid, bromoksinil, kaptan, ciazofamid, desmedifam, dimetoat, dimetomorf, diruon, etefon, etoksazol, famoksadon, fenamifos, flumioksazin, fluoksastrobin, folpet, foramsulfuron, formetanat, metalaksil-m, metiokarb, metribuzin, milbemektin, Paecilomyces lilacinus soj 251, fenmedifam, fosmet, pirimifos-metil, propamokarb, protiokonazol, (2019/2825(RSP))
P9_TA(2019)0026B9-0103/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/707 оd 7. svibnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari alfa-cipermetrin, beflubutamid, benalaksil, bentiavalikarb, bifenazat, boskalid, bromoksinil, kaptan, ciazofamid, desmedifam, dimetoat, dimetomorf, diruon, etefon, etoksazol, famoksadon, fenamifos, flumioksazin, fluoksastrobin, folpet, foramsulfuron, formetanat, metalaksil-m, metiokarb, metribuzin, milbemektin, Paecilomyces lilacinus soj 251, fenmedifam, fosmet, pirimifos-metil, propamokarb, protiokonazol, s-metolaklor i tebukonazol(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(2), a posebno njezin članak 21. i članak 17. prvi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/408 оd 11. ožujka 2015. o provedbi članka 80. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i izradi popisa kandidata za zamjenu(3),

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(5),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je 1. siječnja 2003. Direktivom Komisije 2002/81/EZ(6) flumioksazin uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ(7) i da se smatra odobrenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

B.  budući da postupak obnavljanja odobrenja flumioksazina u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012(8) traje od 2010.(9), za što je zahtjev podnesen u skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EU) br. 1141/2010(10);

C.  budući da je rok važenja odobrenja aktivne tvari flumioksazin već bio produljen na pet godina Direktivom Komisije 2010/77/EU(11), zatim za jednu godinu svake godine od 2015. provedbenim uredbama Komisije (EU) 2015/1885(12), (EU) 2016/549(13), (EU) 2017/841(14), (EU) 2018/917(15), te ponovo sada Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/707 kojom se rok važenja odobrenja produljuje do 30. lipnja 2020.;

D.  budući da Komisija nije objasnila razloge za produljenje, već samo navodi: „Budući da je ocjenjivanje tih tvari odgođeno zbog razloga koji su izvan kontrole podnositeljâ zahtjeva, odobrenja tih aktivnih tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njihovu produljenju.”;

E.  budući da je svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te istodobno očuvati konkurentnost poljoprivrede Unije; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti osjetljivih skupina stanovništva, uključujući trudnice, dojenčad i djecu;

F.  budući da je potrebno primijeniti načelo predostrožnosti te da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da tvari trebaju biti dijelom sredstava za zaštitu bilja samo ako je dokazano da predstavljaju očitu korist kod uzgoja bilja i da prema predviđanjima nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljive učinke na okoliš;

G.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da bi u interesu sigurnosti rok važenja odobrenja za aktivne tvari trebao biti vremenski ograničen; budući da bi rok važenja odobrenja trebao biti razmjeran mogućim rizicima povezanima s uporabom takvih tvari, međutim, očito je da nema takve proporcionalnosti;

H.  budući da je u razdoblju od 16 godina otkad je odobren kao aktivna tvar flumioksazin identificiran i označen kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1B i mogući endokrini disruptor, a ipak tijekom tog razdoblja njegovo odobrenje nije preispitano ili povučeno;

I.  budući da Komisija i države članice imaju mogućnost i odgovornost za djelovanje u skladu s načelom predostrožnosti kada je utvrđena mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, donošenjem privremenih mjera za upravljanje rizikom nužnih za osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

J.  budući da se člankom 21. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje da Komisija u svakom trenutku može preispitati odobrenje aktivne tvari, posebno ako u svjetlu novih znanstvenih i tehničkih spoznaja smatra da ima naznaka da tvar više ne ispunjava mjerila za odobrenje iz članka 4., te budući da to preispitivanje može dovesti do povlačenja ili izmjene odobrenja tvari;

Reproduktivno toksična tvar kategorije 1B s endokrino disruptivnim svojstvima

K.  budući da je prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(16) flumioksazin, u skladu s usklađenim razvrstavanjem tvari, označen kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1B, vrlo toksična tvar za vodeni okoliš i vrlo toksična tvar za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima;

L.  budući da je Europska agencija za sigurnost hrane već 2014., a potom 2017. i 2018. godine zaključila da postoje problematična područja jer je flumioksazin označen kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1B koja je i mogući endokrini disruptor, o čemu se ne može donijeti konačan zaključak i jedno je od ključnih problematičnih područja;

M.  budući da je 2015. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/408 flumioksazin uvršten na popis „kandidata za zamjenu“ jer je u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 označen ili ga je trebalo označiti kao reproduktivno toksičnu tvar kategorije 1A ili 1B;

N.  budući da se u skladu s točkom 3.6.4. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari ne mogu odobriti ako su reproduktivno toksične tvari kategorije 1B, osim ako aktivna tvar, na temelju dokumentiranih dokaza sadržanih u prijavi, nije nužna za kontroliranje ozbiljne opasnosti za zdravlje bilja koja se ne može zaustaviti drugim dostupnim sredstvima, uključujući nekemijske metode, te se u tim slučajevima mjere za smanjenje rizika moraju poduzeti kako bi se izloženost ljudi i okoliša toj tvari svela na minimum;

O.  budući da se u skladu s točkom 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari ne mogu odobriti ako se smatra da imaju svojstva endokrine disrupcije koja bi mogla imati štetne učinke na ljude, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari, safeneru ili sinergistu u sredstvu za zaštitu bilja pod realno pretpostavljenim uvjetima uporabe zanemarivo, tj. sredstvo se upotrebljava u zatvorenim sustavima ili drugim uvjetima u kojima je isključen kontakt s ljudima i kad ostaci dotične aktivne tvari, safenera ili sinergista u hrani i hrani za životinje ne prelaze standardne vrijednosti utvrđene prema članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 396/2005. Europskog parlamenta i Vijeća(17);

P.  budući da je rizik biokoncentracije flumioksazina visok, da je vrlo toksičan za alge i vodene biljke te umjereno toksičan za gujavice, pčele, ribe i vodene beskralježnjake;

Q.  budući da je neprihvatljivo da se u Uniji dopusti daljnja upotreba tvari za koju je poznato da ispunjava kriterije za isključivanje (utvrđene upravo radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša) za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju ili koje imaju svojstva endokrine disrupcije, jer se time ugrožavaju javno zdravlje i okoliš;

R.  budući da podnositelji zahtjeva mogu zloupotrijebiti automatizam radnih metoda Komisije kako bi osigurali trenutačno produljenje roka odobrenja aktivnih tvari dok ponovna procjena rizika nije završena, namjerno odugovlačeći proces ponovne procjene pružanjem nepotpunih podataka i traženjem dodatnih odstupanja i posebnih uvjeta, što dovodi do neprihvatljivih rizika za okoliš i zdravlje ljudi jer tijekom tog razdoblja izloženost opasnim tvarima i dalje traje;

S.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe o sredstvima za zaštitu bilja (EZ) br. 1107/2009 Parlament pozvao Komisiju i države članice „da osiguraju da se proceduralno produljenje razdoblja odobrenja tijekom trajanja postupka, u skladu s člankom 17. Uredbe, ne koristi za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje, kao što je trenutačno slučaj za tvari poput flumioksazina, tiakloprida, klorotolurona i dimoksistrobina“;

T.  budući da je nizozemski parlament izrazio zabrinutost zbog tih produljenja te traži da se prekinu produljenja roka valjanosti odobrenja tvarima za koje se zna da predstavljaju znatnu prijetnju biološkoj raznolikosti (posebno za pčele i bumbare) ili koje su karcinogene, mutagene, endokrino disruptivne i/ili reproduktivno toksične(18);

1.  smatra da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/707 prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

2.  smatra da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/707 ne poštuje načelo predostrožnosti;

3.  smatra da odluka o produljenju roka važenja odobrenja flumioksazina nije u skladu s kriterijima sigurnosti utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009, ne temelji se na dokazima da se ta tvar može sigurno koristiti niti je dokazano da je aktivna tvar flumioksazin prijeko potrebna za proizvodnju hrane u Uniji;

4.  traži od Komisije da povuče svoju Provedbenu uredbu (EU) 2019/707 i da Odboru podnese novi nacrt kojim se u obzir uzimaju znanstveni dokazi o štetnim svojstvima svih relevantnih tvari, posebno flumioksazina;

5.  poziva Komisiju da ubuduće predstavlja samo nacrte provedbenih uredbi za produljenje roka važenja odobrenja za tvari za koje se na temelju postojećih znanstvenih saznanja ne očekuje da će u budućnosti dovesti do prijedloga Komisije za neobnavljanje odobrenja za predmetnu aktivnu tvar;

6.  poziva Komisiju da povuče odobrenja za tvari ako postoje dokazi ili osnovana sumnja da neće ispuniti kriterije sigurnosti utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009;

7.  poziva države članice da osiguraju ispravnu i pravovremenu ponovnu procjenu odobrenja aktivnih tvari za čije su izvještavanje one zadužene te da osiguraju da se što prije učinkovito riješe trenutačna kašnjenja;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 120, 8.5.2019., str. 16.
(2) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(3) SL L 67, 12.3.2015., str. 18.
(4) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356.
(6) Direktiva Komisije 2002/81/EZ od 10. listopada 2002. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštenja flumioksazina kao aktivne tvari (SL L 276, 12.10.2002., str. 28.).
(7) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).
(9) SL L 293, 11.11.2010., str. 48.
(10) Uredba Komisije (EU) br. 1141/2010 od 7. prosinca 2010. o utvrđivanju postupka za produljenje uvrštenja druge grupe aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i utvrđivanju popisa tih tvari (SL L 322, 8.12.2010., str. 10.).
(11) Direktiva Komisije 2010/77/EU od 10. studenog 2010. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu datuma isteka upisa određenih aktivnih tvari u Prilog I. (SL L 293, 11.11.2010., str. 48.).
(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1885 od 20. listopada 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova odobrenja aktivnih tvari: 2,4-D, acibenzolar-s-metil, amitrol, bentazon, cihalofop butil, dikvat, esfenvalerat, famoksadon, flumioksazin, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), glifosat, iprovalikarb, izoproturon, lambda-cihalotrin, metalaksil-M, metsulfuron-metil, pikolinafen, prosulfuron, pimetrozin, piraflufen-etil, tiabendazol, tifensulfuron-metil i triasulfuron (SL L 276, 21.10.2015., str. 48.).
(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/549 оd 8. travnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari: bentazon, cihalofop butil, dikvat, famoksadon, flumioksazin, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), metalaksil-M, pikolinafen, prosulfuron, pimetrozin, tiabendazol i tifensulfuron-metil (SL L 95, 9.4.2016., str. 4.).
(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/841 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova za odobrenje aktivnih tvari alfa-cipermetrina, Ampelomyces quisqualis soja: aq 10, benalaksil, bentazon, bifenazat, bromoksinil, karfentrazon etil, klorprofam, ciazofamid, desmedifam, dikvat, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), etoksazol, famoksadon, fenamidon, flumioksazin, foramsulfuron, Gliocladium catenulatum soja: j1446, imazamoks, imazosulfuron, izoksaflutol, laminarin, metalaksil-m, metoksifenozid, milbemektin, oksasulfuron, pendimetalin, fenmedifam, pimetrozin, s-metolaklor i trifloksistrobin (SL L 125, 18.5.2017., str. 12.).
(15) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/917 od 27. lipnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari alfa-cipermetrin, beflubutamid, benalaksil, bentiavalikarb, bifenazat, boskalid, bromoksinil, kaptan, karvon, kloroprofam, ciazofamid, desmedifam, dimetoat, dimetomorf, dikvat, etefon, etoprofos, etoksazol, famoksadon, fenamidon, fenamifos, flumioksazin, fluoksastrobin, folpet, foramsulfuron, formetanat, Gliocladium catenulatum soj: J1446, izoksaflutol, metalaksil-m, metiokarb, metoksifenozid, metribuzin, milbemektin, oksasulfuron, Paecilomyces lilacinus soj 251, fenmedifam, fosmet, pirimifos-metil, propamokarb, protiokonazol, pimetrozin i s-metolaklor (SL L 163, 28.6.2018., str. 13.).
(16) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(17) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
(18) TK 21501-32 br. 1176.


Aktivne tvari, uključujući klorotoluron
PDF 143kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenju roka važenja odobrenja aktivnih tvari amidosulfuron, beta-ciflutrin, bifenoks, klorotoluron, klofentezin, klomazon, cipermetrin, daminozid, deltametrin, dikamba, difenokonazol, diflubenzuron, diflufenikan, fenoksaprop-P, fenpropidin, fludioksonil, flufenacet, fostiazat, indoksakarb, lenacil, MCPA, MCPB, nikosulfuron, pikloram, prosulfokarb, piriproksifen, tiofanat-metil, triflusulfuron i tritosulfuron (D062951/02 – 2019/2826(RSP))
P9_TA(2019)0027B9-0104/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenju roka važenja odobrenja aktivnih tvari amidosulfuron, beta-ciflutrin, bifenoks, klorotoluron, klofentezin, klomazon, cipermetrin, daminozid, deltametrin, dikamba, difenokonazol, diflubenzuron, diflufenikan, fenoksaprop-P, fenpropidin, fludioksonil, flufenacet, fostiazat, indoksakarb, lenacil, MCPA, MCPB, nikosulfuron, pikloram, prosulfokarb, piriproksifen, tiofanat-metil, triflusulfuron i tritosulfuron (D062951/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 21. i članak 17. prvi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/408 od 11. ožujka 2015. o provedbi članka 80. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i izradi popisa kandidata za zamjenu(2),

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(4),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je 1. ožujka 2006. Direktivom Komisije 2005/53/EZ(5) klorotoluron uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ(6) i da se smatra odobrenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

B.  budući da postupak obnavljanja odobrenja klorotolurona u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012(7) traje od 2013.;

C.  budući da je rok važenja odobrenja aktivne tvari klorotoluron već bio produljen za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 533/2013(8), zatim za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1511(9), ponovno za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1262(10), te sada za jednu godinu ovim nacrtom provedbene uredbe Komisije kojim bi se rok važenja odobrenja produljio do 31. listopada 2020.;

D.  budući da Komisija nije objasnila razloge za produljenje, već samo navodi: „Budući da je ocjenjivanje tih tvari odgođeno zbog razloga koji su izvan kontrole podnositeljâ zahtjeva, odobrenja tih aktivnih tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njihovu produljenju.”;

E.  budući da je svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te istodobno očuvati konkurentnost poljoprivrede Unije; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti osjetljivih skupina stanovništva, uključujući trudnice, dojenčad i djecu;

F.  budući da je potrebno primijeniti načelo predostrožnosti te da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da tvari trebaju biti dijelom sredstava za zaštitu bilja samo ako je dokazano da predstavljaju očitu korist kod uzgoja bilja i da prema predviđanjima nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljive učinke na okoliš;

G.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da bi u interesu sigurnosti rok važenja odobrenja za aktivne tvari trebao biti vremenski ograničen; budući da bi rok važenja odobrenja trebao biti razmjeran mogućim rizicima povezanima s uporabom takvih tvari, međutim, u ovom slučaju očito je da nema takve proporcionalnosti;

H.  budući da je u razdoblju od 13 godina otkad je odobren kao aktivna tvar klorotoluron identificiran kao mogući endokrini disruptor, no tijekom tog razdoblja za njega nije bilo revidirano niti povučeno odobrenje;

I.  budući da Komisija i države članice imaju mogućnost i odgovornost za djelovanje u skladu s načelom predostrožnosti kada je utvrđena mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, donošenjem privremenih mjera za upravljanje rizikom nužnih za osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

J.  budući da se člankom 21. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje da Komisija u svakom trenutku može preispitati odobrenje aktivne tvari, posebno ako u svjetlu novih znanstvenih i tehničkih spoznaja smatra da ima naznaka da tvar više ne ispunjava mjerila za odobrenje iz članka 4., te budući da to preispitivanje može dovesti do povlačenja ili izmjene odobrenja tvari;

Endokrino disruptivna svojstva

K.  budući da je prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(11) klorotoluron, u skladu s usklađenim razvrstavanjem tvari, označen kao vrlo toksična tvar za vodeni okoliš, vrlo toksična tvar za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima, tvar za koju se sumnja da izaziva rak (Carc. 2) i da može izazvati oštećenja ploda (Repr. 2);

L.  budući da je klorotoluron 2015. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/408 uvršten na „popis kandidata za zamjenu” jer se smatra da ima svojstva endokrine disrupcije koja bi mogla imati štetne učinke na ljude te jer ispunjava kriterije da ga se smatra postojanom i toksičnom tvari;

M.  budući da se u skladu s točkom 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari ne mogu odobriti ako se smatra da imaju svojstva endokrine disrupcije koja bi mogla imati štetne učinke na ljude, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari, safeneru ili sinergistu u sredstvu za zaštitu bilja pod realno pretpostavljenim uvjetima uporabe zanemarivo, tj. sredstvo se upotrebljava u zatvorenim sustavima ili drugim uvjetima u kojima je isključen kontakt s ljudima i kad ostaci dotične aktivne tvari, safenera ili sinergista u hrani i hrani za životinje ne prelaze standardne vrijednosti utvrđene prema članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 396/2005. Europskog parlamenta i Vijeća(12);

N.  budući da je neprihvatljivo da se u Uniji dopusti daljnja upotreba tvari za koju je poznato da ispunjava kriterije za isključenje (utvrđene upravo radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša) za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju ili koje imaju svojstva endokrine disrupcije jer se time ugrožavaju javno zdravlje i okoliš;

O.  budući da podnositelji zahtjeva mogu zloupotrijebiti automatski sustav koji je sastavni dio radnih metoda Komisije kojim je omogućeno trenutačno produljuje roka odobrenja aktivnih tvari ako ponovna procjena rizika nije završena, namjerno odugovlačeći proces ponovne procjene pružanjem nepotpunih podataka i traženjem dodatnih odstupanja i posebnih uvjeta, što dovodi do neprihvatljivih rizika za okoliš i zdravlje ljudi jer tijekom tog razdoblja izloženost opasnim tvarima i dalje traje;

P.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(13) Parlament pozvao Komisiju i države članice „da osiguraju da se proceduralno produljenje razdoblja odobrenja tijekom trajanja postupka, u skladu s člankom 17. Uredbe, ne koristi za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje, kao što je trenutačno slučaj za tvari poput flumioksazina, tiakloprida, klorotolurona i dimoksistrobina”;

Q.  budući da je nizozemski parlament izrazio zabrinutost zbog tih produljenja te pozvao da se prekinu produljenja roka važenja odobrenja tvari za koje se zna da predstavljaju znatnu prijetnju biološkoj raznolikosti (posebno za pčele i bumbare) ili koje su karcinogene, mutagene, endokrino disruptivne i/ili reproduktivno toksične(14);

1.  smatra da nacrt provedbene uredbe Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

2.  smatra da se nacrtom provedbene uredbe Komisije ne poštuje načelo predostrožnosti;

3.  smatra da odluka o produljenju roka važenja odobrenja klorotolurona nije u skladu s kriterijima sigurnosti utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009, ne temelji se na dokazima da se ta tvar može sigurno koristiti niti je dokazano da je aktivna tvar klorotoluron prijeko potrebna za proizvodnju hrane u Uniji;

4.  poziva Komisiju da povuče svoj nacrt provedbene uredbe i da Odboru podnese novi nacrt kojim se u obzir uzimaju znanstveni dokazi o štetnim svojstvima svih relevantnih tvari, posebno klorotolurona;

5.  poziva Komisiju da ubuduće predstavlja samo nacrte provedbenih uredbi za produljenje roka važenja odobrenja za tvari za koje se na temelju postojećih znanstvenih saznanja ne očekuje da će u budućnosti dovesti do prijedloga Komisije za neobnavljanje odobrenja za predmetnu aktivnu tvar;

6.  poziva Komisiju da povuče odobrenja za tvari ako postoje dokazi ili osnovana sumnja da neće ispuniti kriterije sigurnosti utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009;

7.  poziva države članice da osiguraju ispravnu i pravovremenu ponovnu procjenu odobrenja aktivnih tvari za čije su izvještavanje one zadužene te da osiguraju da se što prije učinkovito riješe trenutačna kašnjenja;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 67, 12.3.2015., str. 18.
(3) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356.
(5) Direktiva Komisije 2005/53/EZ od 16. rujna 2005. o izmjenama Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštenja klorotalonila, klorotolurona, cipermetrina, daminozida i tiofanat-metila kao aktivnih tvari (SL L 241, 17.9.2005., str. 51.).
(6) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 533/2013 od 10. lipnja 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenju razdoblja odobrenja aktivnih tvari 1-metil-ciklopropen, klorotalonil, klorotoluron, cipermetrin, daminozid, forklorfenuron, indoksakarb, tiofanat-metil i tribenuron (SL L 159, 11.6.2013., str. 9.).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1511 od 30. kolovoza 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja razdoblja odobrenja aktivnih tvari 1-metil-ciklopropen, beta-ciflutrin, klorotalonil, klorotoluron, cipermetrin, daminozid, deltametrin, dimetenamid-p, flufenacet, flurtamon, forklorfenuron, fostiazat, indoksakarb, iprodion, MCPA, MCPB, siltiofam, tiofanat-metil i tribenuron (SL L 224, 31.8.2017., str. 115.).
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1262 оd 20. rujna 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari 1-metilciklopropen, beta-ciflutrin, klorotalonil, klorotoluron, klomazon, cipermetrin, daminozid, deltametrin, dimetenamid-p, diuron, fludioksonil, flufenacet, flurtamon, fostiazat, indoksakarb, MCPA, MCPB, prosulfokarb, tiofanat-metil i tribenuron (SL L 238, 21.9.2018., str. 62.).
(11) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(12) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356.
(14) TK 21501-32 br. 1176.


Genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2)
PDF 158kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D061869/04 – 2019/2830(RSP))
P9_TA(2019)0028B9-0107/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D061869/04),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 30. travnja 2019. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje te glasovanje Žalbenog odbora 5. lipnja 2019. na kojem ponovno nije doneseno mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 17. listopada 2018. i objavljeno 14. studenoga 2018.(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima je izraženo protivljenje odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 društvo Syngenta Crop Protection NV/SA nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke u ime društva Syngenta Crop Protection AG 1. rujna 2016. podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni („zahtjev”); budući da je zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MZHG0JG („kukuruz MZHG0JG”) za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.  budući da je EFSA 17. listopada 2018. donijela pozitivno mišljenje koje je objavljeno 14. studenoga 2018.(5);

C.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

D.  budući da je kukuruz MZHG0JG postao otporan na herbicide na bazi glifosata, kao i na herbicide na bazi amonijeva glufosinata(6);

E.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i dostavile mnogo kritičnih komentara(7); budući da su najviše kritizirane toksikološka procjena, komparativna analiza i procjena rizika za okoliš; budući da je nekoliko država članica smatralo da su toksikološki podaci nedostatni i nepouzdani, posebice u pogledu razina ostataka glifosata i glufosinata; budući da je u jednom komentaru istaknuta činjenica da je komparativnom analizom ustanovljen izostanak ekvivalentnosti ferulinske kiseline, koja je važan dio stijenke biljnih stanica, između kukuruza MZHG0JG i referentnih sojeva, što može dovesti do veće akumulacije herbicida;

F.  budući da je u jednoj neovisnoj studiji(8) zaključeno da procjena rizika koju je provela EFSA u njezinom sadašnjem obliku nije prihvatljiva jer se toksičnost u njoj ne procjenjuje ispravno, posebice kada je riječ o mogućim kumulativnim učincima dvaju transgena te komplementarnih herbicida i njihovih metabolita; budući da se u studiji dovodi u pitanje pouzdanost podataka dobivenih iz 90-dnevne studije krmljenja i zaključuje da EFSA-ina procjena rizika za okoliš nije prihvatljiva budući da se ne uzima u obzir rizik širenja transgena genetskim prijenosom između kukuruza MZHG0JG i njegova divljeg rođaka teosinta u slučaju da održivi biljni materijal kukuruza MZHG0JG dospije u okoliš;

Komplementarni herbicidi

G.  budući da je dokazano da je na genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide potrebno koristiti više herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(9); budući da se, kao posljedica navedenog, očekuje da će usjevi kukuruza MZHG0JG biti izloženi i višim i ponovljenim dozama glifosata i glufosinata, što bi moglo dovesti do većih količina njihovih ostataka pri žetvi;

H.  budući da u okviru posljednjeg koordiniranog višegodišnjeg programa kontrola Unije (za 2020., 2021. i 2022.) države članice više nisu obvezne mjeriti razine ostataka glufosinata i glifosata u uvezenom kukuruzu(10); budući da se ne može isključiti da će kukuruz MZHG0JG ili proizvodi dobiveni od njega za korištenje u hrani i hrani za životinje premašiti maksimalne razine ostataka Unije koje su uvedene kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača;

I.  budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga je obuhvaćena kriterijima za isključivanje navedenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(11); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.(12);

J.  budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije kancerogen; budući da je, upravo suprotno, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

K.  budući da, prema EFSA-i, nisu dostupni toksikološki podaci na temelju kojih bi se mogla provesti procjena rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat(13);

L.  budući da način na koji genetski modificirane biljke razgrađuju herbicide, kao i sastav, a time i toksičnost proizvoda razgradnje („metaboliti”), može ovisiti o samoj genetskoj modifikaciji; budući da je prema EFSA-i to zaista i točno ako se kao komplementarni herbicid koristi glifosat(14);

M.  budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i njihovih metabolita u genetski modificiranim biljkama nije obuhvaćena područjem djelovanja EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme;

Nedemokratski postupak

N.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 30. travnja 2019. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da nakon glasovanja 5. lipnja 2019. ponovno nije doneseno nikakvo mišljenje;

O.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosi odluke o odobrenju bez podrške mišljenja odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(15);

P.  budući da je Europski parlament u osmom sazivu usvojio rezolucije u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (3 rezolucije); budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, nakon što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka i prigovora Parlamenta te izostanak potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme iako to nije zakonski obvezna učiniti;

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(16), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče Nacrt provedbene odluke;

4.  ponovno naglašava svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje;

7.  poziva Komisiju da ne odobrava nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide bez potpune procjene ostataka od prskanja komplementarnim herbicidima, njihovim metabolitima i komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama uzgoja;

8.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

9.  poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje koje su postale otporne na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, o ovom slučaju glufosinat;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) Znanstveno mišljenje o ocjeni genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133), EFSA Journal, 14. studenoga 2018., 16(11):5469, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5469
(4) U osmom sazivu Parlament je donio 36 rezolucija u kojima je izraženo protivljenje odobrenju genetski modificiranih organizama.
(5) Znanstveno mišljenje o ocjeni genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133), EFSA Journal, 14. studenoga 2018., 16(11):5469, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5469
(6) Mišljenje EFSA-e, str. 7. i 8.
(7) Pretraga pojma „kukuruz MZHG0JG”: EFSA-Q-2018-00810 na http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/ListOfQuestionsNoLogin?2
(8) Komentar Testbiotecha na Ocjenu genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133) društva Syngenta, https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize_MZHG0JG.pdf
(9) Vidi, na primjer, Bonny S, Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016.; 57(1), str. 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., svezak 24(1), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 88, 29.3.2019., str. 28.).
(11) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(12) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=activesubstance.detail&language=HR&selectedID=1436
(13) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal, 12. studenoga 2015.; 13(11), str. 3., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302
(14) EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, 17. svibnja 2018., str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263
(15) Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(16) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).


Genetski modificirana soja A2704-12 (ACS-GMØØ5-3)
PDF 180kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D062417/04 – 2019/2828(RSP))
P9_TA(2019)0029B9-0105/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D062417/04),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 11. lipnja 2019. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje, te glasovanje Žalbenog odbora od 12. srpnja 2019. na kojem ponovno nije doneseno mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 29. studenoga 2018. i objavljeno 14. siječnja 2019.(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima je izraženo protivljenje odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je Odlukom Komisije 2008/730/EZ(5) odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu soju A2704-12 (soja A2704-12), sastoji se ili je proizvedena od nje; budući da je tim odobrenjem obuhvaćeno i stavljanje na tržište proizvoda, povrh hrane i hrane za životinje, koji sadržavaju soju A2704-12 ili se od nje sastoje, za iste namjene kao i druge vrste soje, osim za uzgoj;

B.  budući da je nositelj odobrenja Bayer CropScience AG 29. kolovoza 2017. u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 podnio Komisiji zahtjev za produljenje tog odobrenja (zahtjev za produljenje odobrenja);

C.  budući da je EFSA 29. studenoga 2018. donijela pozitivno mišljenje o tom zahtjevu za produljenje odobrenja, koje je objavljeno 14. siječnja 2019.(6);

D.  budući da je soja A2704-12 razvijena kako bi se stvorila tolerancija na herbicide na bazi amonijeva glufosinata; budući da se tolerancija na te herbicide postiže eksprimiranjem proteina PAT (fosfinotricin-acetil-transferaza)(7);

Komplementarni herbicidi

E.  budući da niz studija ukazuje na to da uzgoj genetski modificiranih usjeva tolerantnih na herbicide dovodi do veće uporabe tih herbicida(8); budući da se, kao posljedica navedenog, očekuje da će soja A2704-12 biti izložena i višim i ponovljenim dozama glufosinata, što bi moglo dovesti do većih količina njegovih ostataka pri žetvi;

F.  budući da u okviru posljednjeg koordiniranog višegodišnjeg programa kontrola Unije (za 2020., 2021. i 2022.)(9) države članice više nisu obvezne mjeriti razine ostataka glufosinata u uvezenoj soji; budući da se ne može isključiti da će soja A2704-12 ili proizvodi dobiveni od nje za korištenje u hrani i hrani za životinje premašiti maksimalne razine ostataka Unije koje su uvedene kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača;

G.  budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B Europske agencije za kemikalije) i stoga je obuhvaćena kriterijima za isključivanje navedenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(10); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.(11);

H.  budući da način na koji genetski modificirane biljke razgrađuju herbicide, kao i sastav i stoga toksičnost proizvoda razgradnje (metaboliti), može ovisiti o samoj genetskoj modifikaciji(12);

I.  budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i njihovih metabolita u genetski modificiranim biljkama nije obuhvaćena područjem djelovanja EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme;

Komentari država članica

J.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike(13); budući da su se kritike najviše odnosile na nemogućnost ispravne procjene rizika povezanih s upotrebom soje A2704-12 u hrani i hrani za životinje zbog nedovoljnog broja i raznovrsnosti terenskih studija, općeg nedostatka podataka o ostacima glufosinata i nepostojanja bilo kakvih studija o kroničnoj ili subkroničnoj toksičnosti; budući da je nekoliko država članica navelo da plan praćenja stanja okoliša nije u skladu s Direktivom br. 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(14) i povezanim smjernicama, kao ni smjernicama EFSA-e za praćenje stanja okoliša nakon stavljanja na tržište (2011.); budući da je nekoliko država članica izrazilo zabrinutost zbog utjecaja soje A2704-12 na bioraznolikost i javno zdravlje u zemljama koje ju proizvode i izvoze;

K.  budući da je u neovisnoj studiji zaključeno da procjena rizika koju je provela EFSA nije prihvatljiva u njezinom sadašnjem obliku(15) jer se njome nisu utvrdili nedostaci u znanju i nesigurnosti te se nije ocijenila sveukupna sigurnost i potencijalna toksičnost soje A2704-12; budući da je u studiji utvrđeno da EFSA nije uzela u obzir promjene do kojih je došlo u razdoblju od 10 godina nakon početnog odobrenja soje A2704-12, a koje se odnose na poljoprivredne uvjete u kojima se uzgaja soja otporna na herbicide, kao što su, na primjer, sve veći problemi s korovima otpornima na herbicide zbog kojih su pak potrebne sve veće količine herbicida;

Poštovanje međunarodnih obveza Unije

L.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra; budući da bi ti legitimni čimbenici trebali uključivati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

M.  budući da se u nedavnom izvješću posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu navodi da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje te da mogu dovesti do kršenja ljudskih prava poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika, zajednica koje žive u blizini poljoprivrednih zemljišta, autohtonih zajednica te trudnica i djece(16); budući da se u okviru cilja održivog razvoja br. 3.9 želi do 2030. znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti uzrokovanih opasnim kemikalijama i onečišćenjem zraka, vode i tla te kontaminacijama(17);

N.  budući da je krčenje šuma jedan od glavnih uzroka smanjenja biološke raznolikosti; budući da su emisije nastale uslijed uporabe zemljišta i prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najčešći uzrok klimatskih promjena, odmah nakon sagorijevanja fosilnih goriva(18); budući da se Pariškim sporazumom i globalnim Strateškim planom za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020., uključujući ciljeve za biološku raznolikosti iz Aichija, usvojene u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, promiče održivo upravljanje šumama, njihova zaštita i obnova(19);

O.  budući da cilj održivog razvoja br. 15. uključuje zaustavljanje krčenja šuma do 2020.(20) budući da šume imaju višefunkcionalnu ulogu kojom se podupire ostvarivanje većine ciljeva održivog razvoja(21);

P.  budući da je proizvodnja soje glavni pokretač krčenja šuma u području Amazonije, Cerrada i Gran Chaca u Južnoj Americi; budući da 97 %, odnosno 100 % soje koja se uzgaja u Brazilu i Argentini genetski modificirana soja(22); budući da je uzgoj soje A2704-12 odobren, među ostalim, u Brazilu i Argentini(23);

Q.  budući da je Europska unija drugi najveći svjetski uvoznik soje i da je većina soje uvezene u Uniju namijenjena za hranu za životinje; budući da je analizom koju je provela Komisija utvrđeno da Unija globalnom krčenju šuma i povezanim emisijama povijesno najviše pridonosi upravo zbog soje, na koju otpada gotovo polovica krčenja šuma prouzrokovanog sveukupnim uvozom u Uniju(24);

R.  budući da za devet vrsta genetski modificirane soje s odobrenjem za uzgoj u Brazilu već postoji odobrenje za uvoz u Uniju kao hrane i hrane za životinje; budući da je, osim toga, u tijeku postupak odobravanja uvoza u Uniju za hranu i hranu za životinje triju vrsta genetski modificirane soje odobrene za uzgoj u Brazilu, uključujući soju A2704-12(25);

S.  budući da je nedavna anketa na razini Unije pokazala da gotovo 90 % ispitanika smatra da su potrebni novi zakoni kako bi se osiguralo da proizvodi koji se prodaju u Uniji ne pridonose krčenju šuma u svijetu(26);

Nedemokratski postupak

T.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 11. lipnja 2019. te na glasovanju Žalbenog odbora koje je održano 12. srpnja 2019. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

U.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosi odluke o odobrenju bez podrške mišljenja odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(27);

V.  budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio rezolucije u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (3 rezolucije); budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, nakon što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme iako to nije zakonski obvezna učiniti;

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(28), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;

4.  ponovno naglašava svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje;

7.  poziva Komisiju da ne odobrava nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka od prskanja komplementarnim herbicidima, metabolita i komercijalnih pripravaka koji se primjenjuju u zemljama uzgoja;

8.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide, bez obzira na to jesu li te genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

9.  poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje kod kojih je stvorena tolerancija na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, u ovom slučaju glufosinat;

10.  podsjeća da se ciljevi održivog razvoja mogu postići samo ako lanci opskrbe postanu održivi i ako se između politika stvori sinergija(29);

11.  ponovno izražava zabrinutost zbog činjenice da velika ovisnost Unije o uvozu hrane za životinje u obliku soje uzrokuje krčenje šuma u trećim zemljama(30);

12.  poziva Komisiju da ne odobri uvoz genetski modificirane soje ako se ne može dokazati da njezin uzgoj nije pridonio krčenju šuma;

13.  apelira na Komisiju da preispita sva postojeća odobrenja za genetski modificiranu soju u svjetlu međunarodnih obveza Unije, među ostalim u skladu s Pariškim sporazumom, Konvencijom o biološkoj raznolikosti i ciljevima održivog razvoja;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) Znanstveno mišljenje o Ocjeni genetski modificirane soje A2704-12 radi produljenja odobrenja na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (primjena EFSA-GMO-RX-009), EFSA Journal 2019;17(1):5523, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2019.5523
(4) U svojem osmom sazivu Parlament je donio 36 rezolucija u kojima je izraženo protivljenje odobrenju genetski modificiranih organizama.
(5) Odluka Komisije 2008/730/EZ od 8. rujna 2008. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 247, 16.9.2008., str. 50.).
(6) EFSA Journal 2019.;17(1):5523.
(7) Mišljenje Znanstvenog povjerenstva za genetski modificirane organizme (GMO) o zahtjevu (referenca EFSA-GMO-NL-2005-18) za stavljanje na tržište soje A2704-12 tolerantne na glufosinat, za uporabu u hrani i hrani za životinje te uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, koji je podnio Bayer CropScience, EFSA Journal (2007)524, str. 1. https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2007.524
(8) Vidjeti, na primjer, Bonny S, Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact, Environmental Management, siječanj 2016.;57(1):31-48, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Charles M Benbrook, Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years, Environmental Sciences Europe; svezak 24., broj: 24 (2012.), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24.
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 88, 29.3.2019., str. 28.).
(10) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(11) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=activesubstance.detail&language=EN&selectedID=1436
(12) EFSA, primjerice, navodi da je to slučaj ako se kao komplementarni herbicid koristi glifosat: EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, 2018., str. 12. https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263
(13) Prilog G, Primjedbe država članica http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2018-00992
(14) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(15) Komentar instituta Testbiotech na EFSA-inu ocjenu genetski modificirane soje A2704-12 u svrhu zahtjeva za produljenje odobrenja https://www.testbiotech.org/en/content/testbiotech-comment-soybean-a2704-12-renewal
(16) https://www.ohchr.org/EN/Issues/Environment/ToxicWastes/Pages/Pesticidesrighttofood.aspx
(17) https://www.un.org/sustainabledevelopment/health/
(18) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. srpnja 2019. – Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (COM(2019)0352), str 1.
(19) Idem, str. 2.
(20) Vidjeti cilj br. 15.2: https://www.un.org/sustainabledevelopment/biodiversity/
(21) COM(2019)0352, str. 2.
(22) International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications (2017.) Global status of commercialized biotech/GM crops in 2017, ISAAA sažetak br. 53, str. 16 i str. 21. http://www.isaaa.org/resources/publications/briefs/53/download/isaaa-brief-53-2017.pdf
(23) https://www.isaaa.org/gmapprovaldatabase/event/default.asp?EventID=161
(24) Tehničko izvješće Europske komisije 2013. - 063 naslovljeno „Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma”, str. 23.-24., http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/1.%20Report%20analysis%20of%20impact.pdf: Između 1990. i 2008. Unija je uvezla poljoprivredne i stočne proizvode čija je proizvodnja uzrokovala krčenje 90 000 km² šuma. Od toga na poljoprivredne proizvode otpada 74 000 km² (82 %), a najviše na uljarice (52 000 km²). Na soju i sojinu pogaču otpada 82 % te brojke (42 600 km²), što je 47 % ukupnog uvoza proizvoda u Uniju čija proizvodnja uzrokuje krčenje šuma.
(25) Navedeni su podaci dobiveni unakrsnom usporedbom baze podataka o odobravanju genetski modificiranih proizvoda International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications https://www.isaaa.org/gmapprovaldatabase/approvedeventsin/default.asp?CountryID=BR&Country=Brazil) s registrom EU-a genetski modificirane hrane i hrane za životinje (https://ec.europa.eu/food/plant/gmo/eu_register_en), kojima je pristupljeno u rujnu 2019.
(26) https://www.fern.org/news-resources/press-release-87-per-cent-of-europeans-support-new-laws-to-combat-global-deforestation-new-poll-shows-1963/
(27) Vidjeti, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(28) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(29) Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume (usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0333), stavak 67.
(30) Idem.


Genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9
PDF 172kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D062827 /02 – 2019/2829(RSP))
P9_TA(2019)0030B9-0106/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D062827),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 12. srpnja 2019. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje, te glasovanje Žalbenog odbora od 16. rujna 2019., na kojem ponovno nije doneseno mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 28. studenog 2018. i objavljeno 14. siječnja 2019.(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je 6. veljače 2013. Dow AgroSciences Europe, u ime poduzeća Dow AgroSciences LLC, podnio zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske (dalje u tekstu „zahtjev”) tražeći odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 (dalje u tekstu „višestruko genetski modificiran kukuruz”), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže višestruko genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.  budući da je zahtjev obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od 25 potkombinacija pojedinačnih transformacija koje čine višestruko genetski modificiran kukuruz; budući da je 11 tih potkombinacija već odobreno(5); budući da je preostalih 14 potkombinacija, uz višestruko genetski modificiran kukuruz, obuhvaćeno Nacrtom provedbene odluke Komisije;

C.  budući da je EFSA 28. studenog 2018. donijela pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koja je objavljena 14. siječnja 2019.(6);

D.  budući da je višestruko genetski modificiran kukuruz dobiven križanjem pet genetskih promjena kukuruza i da je otporan na herbicide koji sadrže glufosinat, glifosat i herbicid 2,4-D te da proizvodi šest insekticidnih proteina (Bt-proteine ili Cry-proteine): Cry1A.105, Cry2Ab2, Cry1F i CryBb1, koji su toksični za neke ličnike iz reda Lepidoptera, te Cry34Ab1 i Cry25Ab1, koji su toksični za neke ličinke iz reda Coleoptera(7);

Primjedbe država članica

E.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja(8) EFSA-i dostavile brojne ključne primjedbe te da nije moguće donijeti konačnu odluku (posebno u vezi s hranom) u vezi s dugoročnim reproduktivnim ili razvojnim učincima predmetne hrane i/ili hrane za životinje, da su potrebne dodatne informacije prije nego što se može dovršiti procjena rizika, da analiza sastava ukazuje na neusklađenost između višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegova konvencionalnog ekvivalenta te da se stoga ne može zajamčiti sigurnost, da je plan praćenja stanja okoliša nakon stavljanja na tržište nedovoljan te da je potrebno više istraživanja o biološkoj ulozi i aktivnostima Cry-proteina u pogledu sisavaca prije nego što se oni mogu smatrati sigurnima;

F.  budući da podnositelj zahtjeva nije podnio podatke iz ispitivanja za 14 trenutno neodobrenih potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza(9); budući da se višestruke promjene ne smiju odobravati bez temeljite procjene podataka iz ispitivanja za svaku od potkombinacija;

Komplementarni herbicidi

G.  budući da niz studija ukazuje na to da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide dovode do veće uporabe tih herbicida(10); budući da se, kao posljedica navedenog, očekuje da će višestruko genetski modificiran kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glufosinata, glifosata i herbicida 2,4-D, što bi moglo dovesti do većih količina njihovih ostataka pri žetvi;

H.  budući da u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrola Unije (za 2020., 2021. i 2022.) države članice nisu obvezne mjeriti razine ostataka glifosata, glufosinata i herbicida 2,4-D u uvezenom kukuruzu(11); budući da se ne može isključiti mogućnost da će višestruko genetski modificirani kukuruz ili proizvodi dobiveni od njega za korištenje u hrani i hrani za životinje premašiti maksimalne razine ostataka koje je propisala Unija i koje su uvedene kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača;

I.  budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije kancerogen; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

J.  budući da, prema EFSA-i, nisu dostupni toksikološki podaci na temelju kojih bi se mogla provesti procjena rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat(12);

K.  budući da način na koji genetski modificirane biljke razgrađuju komplementarne herbicide, kao i sastav, a time i toksičnost proizvoda razgradnje („metaboliti”), mogu ovisiti o samoj genetskoj modifikaciji; budući da je prema EFSA-i to zaista i točno ako se kao komplementarni herbicid koristi glifosat(13);

L.  budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga je obuhvaćen kriterijima za isključivanje navedenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(14); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.(15);

M.  budući da je u okviru neovisnog istraživanja izražena zabrinutost u vezi s rizikom povezanim s aktivnom sastojkom herbicida 2,4-D kada je riječ o razvoju zametka, urođenim manama i endokrinom disrupcijom;

N.  budući da se u nedavno objavljenom članku čiji je autor stručnjak uključen u razvoj genetski modificiranih biljaka dovodi u pitanje sigurnost genetski modificiranih usjeva otpornih na 2,4-D zbog njegove razgradnje u citotoksični proizvod 2,4-diklorfenol (2,4-DCP)(16);

Bt-proteini

O.  budući da brojne studije pokazuju da su opaženi neželjeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunološki sustav slijedom određenih uvjeta izloženosti Bt-proteinima i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi(17), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

P.  budući da se u mišljenju manjine koje je član EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme donio u procesu ocjene sličnog ali različitog višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija navodi da, iako neželjeni učinci na imunološki sustav nisu utvrđeni ni u jednoj primjeni u kojoj se izražavaju Bt-proteini, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju odgovarajuća testiranja u tu svrhu”;(18);

Q.  budući da nedavna studija pokazuje da se brzi porast tretiranja sjemena neonikotinoidima u Sjedinjenim Američkim Državama poklapa s povećanom sadnjom genetski modificiranog Bt kukuruza(19); budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače(20);

R.  budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i njihovih metabolita u genetski modificiranim biljkama te njihova moguća interakcija s Bt-proteinima nije obuhvaćena područjem djelovanja EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme;

Nedemokratski postupak

S.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 12. srpnja 2019., te na glasovanju Žalbenog odbora, koje je održano 16. rujna 2019., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

T.  budući da je i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području, koji je podnesen 22. travnja 2015., i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011, koji je podnesen 14. veljače 2017., Komisija izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 ona ta koja donosi odluke o odobrenju bez podrške izražene u mišljenjima odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je u svakom pogledu iznimka za taj postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(21);

U.  budući da je Parlament u svojem osmom sazivu usvojio rezolucije u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, usprkos tomu što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme iako to nije zakonski obvezna učiniti;

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on se, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(22), odnosi na predviđanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te se pritom nastoji zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;

4.  ponovno naglašava svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5.  poziva Komisiju da obustavi sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak odobrenja ne revidira kako bi se uklonili nedostaci u trenutačnom načinu rada, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje;

7.  traži od Komisije da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide bez potpune procjene ostataka od prskanja komplementarnim herbicidima, njihovih metabolita i komercijalnih pripravaka koji se primjenjuju u zemljama uzgoja;

8.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili uvoz u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

9.  poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje kod kojih je stvorena otpornost na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, u ovom slučaju glufosinat;

10.  poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestrukih genetskih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na osnovi potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;

11.  konkretnije, smatra da je odobrenje potkombinacija za koje nisu dostavljeni nikakvi sigurnosni podaci te koje još nisu čak ni ispitane ili stvorene u suprotnosti s načelima općih propisa o hrani, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 178/2002;

12.  poziva EFSA-u da i dalje razvija i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestrukih genetskih promjena, kao što su oni povezani s adjuvantnim svojstvima Bt-toksina;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 89034 x 1507 x MON 88017 x 59122 x DAS-40278-9 i potkombinacija neovisno o njihovu porijeklu za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2013-113), EFSA Journal 2019.; 17(1):5521, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2019.5521
(4) U svojem osmom sazivu Europski parlament donio je 36 rezolucija u kojima je izraženo protivljenje odobrenju genetski modificiranih organizama.
(5) 1507 x 59122, odobreno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1110; MON 89034 × MON 88017, odobreno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/2046; i MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, MON 89034 × 1507 × MON 88017, MON 89034 × 1507 × 59122, MON 89034 × MON 88017 × 59122, 1507 × MON 88017 × 59122, MON 89034 × 1507, MON 89034 × 59122, 1507 × MON 88017, MON 88017 × 59122, odobreno Provedbenom odlukom Komisije 2013/650/EU.
(6) Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 89034 x 1507 x MON 88017 x 59122 x DAS-40278-9 i potkombinacija neovisno o njihovu porijeklu za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2013-113), EFSA Journal 2019.; 17(1):5521, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2019.5521
(7) Vidi mišljenje EFSA-e, str. 10. – 11.
(8) Prilog G, Primjedbe država članica http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-00210
(9) Vidi mišljenje EFSA-e, str. 4.
(10) Vidi, na primjer, Bonny S., „Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact” („Genetski modificirani usjevi, korov i herbicidi: pregled stanja i učinci”, Environmental Management, 2016., 57(1): 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., „Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years”(„Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u: prvih 16 godina”), Environmental Sciences Europe, 2012., 24(24), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24
(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 88, 29.3.2019., str. 28.).
(12) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal, 2015.; 13(11):4302, str. 3. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302
(13) EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, 17. svibnja 2018., str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263
(14) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(15) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=activesubstance.detail&language=EN&selectedID=1436
(16) Lurquin, P.F., „Production of a toxic metabolite in 2, 4-D-resistant GM crop plants” („Proizvodnja toksičnog metabolita u genetski modificiranim usjevima koji su otporni na herbicid 2,4-D”), 3 Biotech, 2016., 6(1): 1. – 4. https://link.springer.com/article/10.1007/s13205-016-0387-9#CR25
(17) Vidi pregled Rubio Infante, N. & Moreno-Fierros, L., „An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals” („Pregled sigurnosti i bioloških učinaka Cry-toksina Bacillus thuringiensis kod sisavaca”), Journal of Applied Toxicology, 2016., 36(5): 630. – 648. http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full
(18) Zahtjev EFSA-GMO-DE-2010-86 (Bt11 3 MIR162 3 1507 3 GA21 kukuruz i tri potkombinacije neovisno o njihovu porijeklu), Mišljenje manjine, J.M. Wal, pri izražavanju Bt-proteina, svibanj 2018. https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309, str. .34
(19) Douglas, M.R. & Tooker, J.F., „Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops” („Raširena primjena tretiranja sjemena dovodi do povećane uporabe neonikotionoidskih insekticida i preventivne zaštite bilja”, Environmental Science & Technology. 2015., 49(8): 5088. – 5097., https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g
(20) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/approval_active_substances/approval_renewal/neonicotinoids_en
(21) Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja je uključena u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(22) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).


Strano uplitanje u izbore i dezinformacije u nacionalnim i europskim demokratskim procesima
PDF 135kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o stranim uplitanjima u izbore i dezinformacijama u nacionalnim i europskim demokratskim procesima (2019/2810(RSP))
P9_TA(2019)0031B9-0108/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 7., 8., 11., 12., 39., 40., 47. i 52., Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njezine članke 8., 9., 10., 11., 13., 16. i 17., te Protokol uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njegov članak 3.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., a posebno njegove članke 2., 17., 19., 20. i 25.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2018. naslovljenu „Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup” (COM(2018)0236),

–  uzimajući u obzir zajednički Akcijski plan Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za borbu protiv dezinformiranja od 5. prosinca 2018. (JOIN(2018)0036) te zajedničko izvješće Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi Akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja od 14. lipnja 2019. (JOIN(2019)0012),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 18. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir studiju „Automatizirano suzbijanje dezinformacija” koju je 15. ožujka 2019.(1) objavila Glavna uprava Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2019. o sigurnosnim prijetnjama povezanim sa sve većom tehnološkom prisutnošću Kine u EU-u i mogućim mjerama na razini EU-a za njihovo smanjenje(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji EU-a za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane(3),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. Vijeću i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o analizi popratnih mjera koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća Europskog parlamenta o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane(4)

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)(5) i njezinu aktualnu reformu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o korištenju podataka korisnika Facebooka od strane poduzeća Cambridge Analytica i učinku na zaštitu podataka(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2019. naslovljenu „Devetnaesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije ” (COM(2019)0353),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(8),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2018. o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018)0434),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su pokušaji državnih i nedržavnih subjekata iz trećih zemalja da utječu na donošenje odluka u EU-u i njegovim državama članicama te vršenje pritiska na vrijednosti iz članka 2. UEU-a zlonamjernim uplitanjem dio šireg trenda s kojim se suočavaju demokracije diljem svijeta;

B.  budući da strano uplitanje može poprimiti razne oblike, uključujući kampanje dezinformiranja na društvenim medijima u cilju oblikovanja javnog mišljenja, kibernapade usmjerene na ključnu infrastrukturu povezanu s izborima te izravno i neizravno financijsko podupiranje političkih aktera;

C.  budući da uplitanje stranih aktera u izbore predstavlja velik izazov jer za sobom povlači ozbiljan rizik za europska demokratska društva i institucije, temeljna prava i slobode, vladavinu prava, sigurnost, gospodarsku dobrobit i, u konačnici, europski suverenitet;

D.  budući da zemlje koje se upliću u poslove drugih zemalja koriste i zloupotrebljavaju činjenicu da su ljudi i gospodarstva na globalnoj razini povezani digitalnim sredstvima i novim tehnologijama; budući da se mediji, a prije svega društvene platforme, lako mogu iskoristiti za širenje dezinformacija;

E.  budući da je potrebno podići razinu osviještenosti o kampanjama dezinformiranja koje provodi Rusija jer su one glavni izvor dezinformacija u Europi;

F.  budući da su i državni i nedržavni akteri iz trećih zemalja, osim Rusije, uključeni u zlonamjerno uplitanje u europske javne rasprave;

G.  budući da je Komisija u svojoj preliminarnoj analizi u lipnju 2019. pokazala da su mjere uvedene radi zaštite integriteta europskih izbora doprinijele ograničavanju uplitanja stranih državnih i nedržavnih aktera u izbore za Europski parlament u svibnju 2019.;

H.  budući da je EU uspješno proveo niz mjera za ublažavanje stranog utjecaja na izbore za Europski parlament 2019. i očuvanje integriteta tih izbora, uključujući Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, sustav brzog uzbunjivanja i europsku mrežu za suradnju u području izbora; budući da je Komisija najavila da namjerava poduzeti daljnje mjere za rješavanje tih problema;

I.  budući da je EU u velikoj mjeri ovisan o stranim tehnologijama, softveru i infrastrukturi, zbog čega može biti podložniji uplitanju stranih aktera u izbore;

J.  budući da je zbog razmjera zlonamjernog uplitanja potreban koordinirani europski odgovor koji uključuje nekoliko komplementarnih komponenti;

K.  budući da odgovornost za borbu protiv dezinformacija i uplitanja stranih aktera u izbore nije isključivo u nadležnosti javnih tijela, već su za nju odgovorna i poduzeća u području internetskih i društvenih medija, koja bi stoga trebala surađivati u postizanju tog cilja, a da pritom ne ugrožavaju slobodu govora i ne djeluju kao privatizirana tijela za cenzuru;

L.  budući da je nekoliko istraga pokazalo da je došlo do kršenja ili zaobilaženja ključnih izbornih pravila, posebno postojećih odredbi o transparentnosti financiranja kampanja, te da postoje navodi o političkoj potrošnji neprofitnih organizacija iz trećih zemalja, posebno iz Rusije;

M.  budući da se svi prijavljeni incidenti uplitanja stranih aktera u izbore uklapaju u sustavni obrazac koji se ponavlja posljednjih godina;

N.  budući da se očekuje da će se prije kraja 2020. u državama članicama održati više od 50 predsjedničkih, nacionalnih, lokalnih ili regionalnih izbora;

1.  naglašava da su sloboda govora i izražavanja, zaštita privatnosti i osobnih podataka i medijski pluralizam u srži otpornih demokratskih društava te da pružaju najbolju zaštitu protiv kampanja dezinformiranja i neprijateljske propagande;

2.  naglašava da je uplitanje u izbore, unatoč složenoj prirodi neprijateljskog uplitanja i dezinformiranja iz inozemstva, dio šire strategije hibridnog ratovanja i da stoga odgovor na tu strategiju ostaje temeljno pitanje sigurnosti i vanjske politike;

3.  ponavlja da se uplitanjem stranih aktera u izbore ugrožava pravo ljudi da sudjeluju u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno odabranih predstavnika, kako je propisano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, te da je takvo uplitanje drugih država kršenje međunarodnog prava, čak i kad ne dođe do primjene vojne sile, prijetnje teritorijalnom integritetu ili prijetnje političkoj neovisnosti;

4.  vjeruje da su slobodni i pošteni izbori u središtu demokratskog procesa i stoga poziva institucije i države članice EU-a da poduzmu odlučne mjere u vezi s tim pitanjem, među ostalim i u predstojećem postupku promišljanja o budućnosti EU-a;

5.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da se kontinuirano otkrivaju dokazi o uplitanju, često s naznakama stranog utjecaja, u razdoblju koje prethodi svim glavnim nacionalnim i europskim izborima, pri čemu velik dio tog uplitanja koristi protueuropskim i populističkim kandidatima i kandidatima krajnje desnice te je usmjeren na određene manjine i ranjive skupine, uključujući migrante, pripadnike zajednice LGBTI, vjerske skupine, osobe romskog porijekla i muslimane ili osobe za koje se pretpostavlja da su muslimani, što služi široj svrsi ugrožavanja privlačnosti demokratskih i ravnopravnih društava;

6.  prepoznaje zabrinjavajući trend globalnih skupina krajnje desnice koje se služe dezinformacijama velikih razmjera na platformama društvenih medija; zabrinut je zbog toga što je takvo deizinformiranje negativno utjecalo na rodnu ravnopravnost i prava osoba LGBTI;

7.  potvrđuje da velika većina država članica u potpunosti ili djelomično zabranjuje inozemne donacije političkim strankama i kandidatima; sa zabrinutošću podsjeća na to da su čak i u slučajevima gdje postoje zakonom propisana ograničenja u pogledu izvora političkog financiranja strani akteri pronalazili načine za njihovo zaobilaženje te su pružali potporu svojim saveznicima uzimanjem zajmova u stranim bankama, kao npr. u slučaju stranke Nacionalna fronta (Front National), putem kupoprodajnih i trgovinskih sporazuma, kao u slučaju navoda protiv Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) objavljenih 17. svibnja 2019. u Der Spiegelu i Süddeutsche Zeitungu i onih protiv stranke Lega per Salvini Premier od 10. srpnja 2019. objavljenih na Buzzfeedu i u L’Espressu, te olakšavanjem financijskih aktivnosti, sukladno objavama u britanskom tisku povezanima s kampanjom Leave.eu;

8.  izražava duboku zabrinutost zbog izrazito opasne prirode prije svega ruske propagande i poziva Komisiju i Vijeće da uspostave učinkovitu i detaljnu strategiju za suprotstavljanje ruskim strategijama dezinformiranja na brz i pouzdan način;

9.  sa zabrinutošću primjećuje da je broj slučajeva dezinformiranja za koje se smatra da potječu iz ruskih izvora, a koje je radna skupina za stratešku komunikaciju na istoku (East Stratcom) zabilježila od siječnja 2019. (998 slučajeva) više nego dvostruko veći nego u istom razdoblju 2018. (434 slučaja);

10.  nadalje, oštro osuđuje sve agresivnije mjere državnih i nedržavnih subjekata iz trećih zemalja koji nastoje narušiti ili obustaviti normativne temelje i načela europskih demokracija i suverenost svih zemalja pristupnica EU-a među zemljama zapadnog Balkana i zemalja Istočnog partnerstva, kao i utjecati na izbore i podupirati ekstremističke pokrete, uzimajući u obzir činjenicu da razmjeri kibernapada stalno rastu;

11.  prima na znanje pozitivan učinak dobrovoljnih mjera koje u cilju borbe protiv dezinformiranja poduzimaju pružatelji usluga i platforme, uključujući nova pravila za povećanje transparentnosti izbornog oglašavanja na društvenim medijima u Kodeksu dobre prakse, kao i mjere koje su Komisija i države članice poduzele prošle godine, te ih podsjeća na njihovu zajedničku odgovornost u pogledu borbe protiv dezinformiranja;

12.  podsjeća na svoju rezoluciju od 25. listopada 2018. u kojoj je zatražio od Facebooka da nakon skandala s poduzećem Cambridge Analytica provede razne mjere kako bi se spriječila upotreba te društvene platforme za uplitanje u izbore; napominje da Facebook nije poduzeo daljnje korake u pogledu većine tih zahtjeva;

13.  smatra da izborne smetnje u jednoj državi članici utječu na EU u cjelini jer mogu utjecati na sastav institucija EU-a; smatra da se te prijetnje ne mogu riješiti izoliranim djelovanjem nacionalnih tijela niti samoregulacijom privatnog sektora, već je potreban koordiniran pristup na više razina, s više dionika; smatra da bi na razini EU-a i na međunarodnoj razini trebalo razviti pravni okvir namijenjen suzbijanju hibridnih prijetnji, uključujući kibernapade i dezinformacije, kako bi se omogućio snažan odgovor EU-a;

14.  međutim, ponavlja da je potrebno razviti snažnu zajedničku europsku politiku kako bi se učinkovito pristupilo rješavanju stranih uplitanja i kampanja dezinformiranja s pomoću snažne komunikacije EU-a s internetskim platformama i pružateljima usluga;

15.  poziva sve uključene aktere da nastave poduzimati napore u cilju osiguranja da su demokratski procesi, kao i izbori, zaštićeni od uplitanja stranih državnih i nedržavnih aktera i manipulacija; posebno skreće pozornost na potrebu za poboljšanjem medijske pismenosti i građanskog obrazovanja kroz kulturu i obrazovanje od rane dobi kako bi se onima na koje su kampanje dezinformiranja usmjerene omogućilo da prepoznaju pristranost tih informacija; stoga potiče države članice da u svoje nastavne planove uključe posebne tečajeve o medijskoj pismenosti te da osmisle informativne kampanje usmjerene na one segmente stanovništva koji su izloženiji dezinformacijama;

16.  zabrinut je zbog toga što EU ovisi o stranim tehnologijama; naglašava da EU treba nastojati povećati vlastite kapacitete jer će se time ograničiti mogućnosti za zlonamjerno uplitanje stranih aktera u izbore;

17.  ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da stvore okružje pogodno za inovacije, utemeljeno na načelima tržišnoga gospodarstva i zaštite temeljnih prava kako bi europskim poduzećima omogućile da ostvare svoj puni potencijal i iskoriste zaštitu tih prava kao konkurentsku prednost;

18.  poziva na to da se nacionalnim i europskim financijskim sredstvima ojačaju kapaciteti za borbu protiv strateške komunikacije neprijateljskih trećih strana i da se razmjenjuju informacije i najbolja praksa u tom području, i u okviru aktualnog VFO-a i u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020., među ostalim putem programa Obzor Europa i Digitalna Europa; naglašava da bi takvi programi trebali uključivati odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osigurala stroga usklađenost s međunarodnim pravom i ljudskim pravima, posebno pri financiranju trećih zemalja;

19.  naglašava da je potrebno nastaviti podupirati i poticati odgovorno novinarstvo i uredničku odgovornost, kako u tradicionalnim tako i u novim medijima, u suočavanju s neprovjerenim ili jednostranim pristranim informacijama koje ugrožavaju povjerenje građana u neovisne medije;

20.  naglašava da je ključno podupirati javne medije koji se ne oslanjaju na privatne izvore financiranja i stoga javnosti mogu pružiti visokokvalitetne i nepristrane informacije, uz istodobno jamčenje i održavanje svoje neovisnosti o političkim interferencijama;

21.  ponavlja svoju potporu vrijednom radu Europske zaklade za demokraciju u pružanju potpore organizacijama koje se bore protiv lažnih vijesti i dezinformacija;

22.  smatra da bi EU trebao raditi na praktičnim rješenjima za podupiranje i jačanje demokratskih, neovisnih i raznolikih medija u zemljama u susjedstvu EU-a te u zemljama zapadnog Balkana koje su kandidatkinje za pristupanje EU-u;

23.  poziva na pretvaranje radne skupine East Stratcom u stalnu strukturu u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje, uz znatno više razine financiranja i veći broj zaposlenih nego do sada;

24.  ističe da je zbog složenosti rizika koje predstavljaju izborne smetnje i dezinformacijske kampanje na internetu, za otkrivanje tih rizika i upravljanje njima potrebna međusektorska suradnja koja uključuje nadležna tijela i dionike;

25.  poziva Komisiju da izbornu opremu prizna kao kritičnu infrastrukturu kako bi se osiguralo da se u slučaju kršenja Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava(9) mogu pružiti primjereni odgovori;

26.  podsjeća da znatan udio tih zlonamjernih uplitanja predstavlja kršenje europskih pravila o zaštiti podataka i privatnosti; poziva nacionalna tijela za zaštitu podataka da u potpunosti iskoriste svoje ovlasti za istraživanje kršenja zaštite podataka i uvođenje odvraćajućih sankcija i kazni;

27.  ponovno poziva države članice da uz potporu Eurojusta provedu istrage o navodnom nezakonitom korištenju internetskog političkog prostora od strane stranih snaga;

28.  poziva Komisiju da nastavi pratiti utjecaj uplitanja stranih aktera diljem Europe i da ispuni obvezu koju je svečano preuzela njezina novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen u cilju „uklanjanja opasnosti od vanjske intervencije u europske izbore”(10);

29.  poziva sljedećeg potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da borbu protiv dezinformacija uvrsti među središnje ciljeve vanjske politike;

30.  poziva Komisiju da ocijeni moguće zakonodavne i nezakonodavne mjere kojima bi se omogućilo interveniranje platformi društvenih medija u cilju sustavnog označavanja sadržaja koji dijele botovi, preispitivanje algoritama kako bi se osiguralo da su što nepristraniji te zatvaranje računa osoba koje sudjeluju u nezakonitim aktivnostima čiji je cilj ometanje demokratskih procesa ili poticanje govora mržnje, a da se pritom ne ugrozi sloboda izražavanja;

31.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu javnim institucijama, skupinama za strateško promišljanje, nevladinim organizacijama i internetskim aktivistima na lokalnoj razini koji rade na pitanjima propagande i dezinformiranja te da osiguraju financijska sredstva i potporu za kampanje za podizanje javne svijesti usmjerene na povećanje otpornosti građana EU-a na dezinformacije;

32.  podsjeća na to da zviždači, kada objavljuju informacije od javnog interesa, imaju važnu ulogu u zaštiti demokracije i upravljanja; poziva vlasti država članica Vijeća Europe da uspostave i šire politiku o zviždačima na temelju poštovanja 20 načela navedenih u Preporuci CM/Rec(2014)6; podsjeća na nedavno donesenu direktivu o zaštiti zviždača;

33.  podsjeća na to da EU stavlja na raspolaganje 4 175 milijuna EUR za mjere kojima je cilj podupiranje slobode medija i istraživačkog novinarstva, uključujući mehanizam za odgovor na kršenje slobode tiska i medija te konkretnu zaštitu novinara;

34.  smatra da EU može zaštititi svoje demokratske procese samo ako na holistički način uzme u obzir strane autoritarne smetnje i uhvati se u koštac sa slabim točkama u svim aspektima demokratskog upravljanja i institucija, uključujući europske političke stranke;

35.  poziva Komisiju i države članice da se uključe u rasprave s dionicima, kao i s međunarodnim partnerima, među ostalim i u međunarodnim forumima, kako bi se pojačale njihove aktivnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji;

36.  naglašava da su NATO i njegovi centri izvrsnosti ključan alat za omogućavanje toga da Europa ojača transatlantsku vezu i za povećanje otpornosti Europe i Sjeverne Amerike na dezinformacije;

37.  poziva Komisiju da prione na rješavanje pitanja stranog financiranja europskih političkih stranaka i zaklada, a da se pritom ne ometa stvaranje europskog javnog prostora koji nadilazi granice Europske unije te da pokrene raspravu s državama članicama radi rješavanja tih pitanja u vezi s njihovim domaćim političkim strankama i zakladama;

38.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Odjel za znanstvena predviđanja, 15. ožujka 2019.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0156.
(3) SL C 224, 27.6.2018., str. 58.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0187.
(5) SL L 201, 31.7.2002., str. 37.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0433.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0514.
(8) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(9) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
(10) „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu”, Ursula von der Leyen – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024. (2019.), https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/political-guidelines-next-commission_hr.pdf – str. 21.


Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. i vlastita sredstva: vrijeme je da se odgovori na očekivanja građana
PDF 148kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana (2019/2833(RSP))
P9_TA(2019)0032B9-0110/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 310., 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije od 2. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i o sustavu vlastitih sredstava Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020.(1) i o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir svoje Privremeno izvješće od 14. studenog 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(4),

–  uzimajući u obzir izjave Komisije i Vijeća od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

1.  izjavljuje da je vrijeme za ispunjavanje očekivanja građana EU-a i ispunjavanje političkih obveza i ambicija EU-a s potrebnim financijskim sredstvima; odlučan je u namjeri da osigura snažan i vjerodostojan VFO kojim će se EU-u omogućiti da na djelotvoran način odgovori na važne izazove i ostvari svoje političke ciljeve tijekom sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja; smatra da su europski izbori 2019. dali novu legitimnost položaju i ulozi Parlamenta u tom procesu; izjavljuje da je spreman odbiti svako stajalište Vijeća koje ne poštuje ovlasti Parlamenta ili ne uzima u obzir njegova stajališta;

2.  donosi ovu rezoluciju kako bi potvrdio i ažurirao svoj pregovarački mandat u vezi s rashodovnom i prihodovnom stranom sljedećeg VFO-a; zahtijeva pokretanje pregovora s Vijećem bez daljnjeg odlaganja u cilju pravovremenog postizanja čvrstog sporazuma i naglašava da je Parlament spreman to učiniti od studenog 2018.; traži od Komisije da predloži plan za nepredvidive situacije u pogledu VFO-a kao sigurnosnu mrežu namijenjenu zaštiti korisnika programa financiranja EU-a, čime bi se, u slučaju da se oko sljedećeg VFO-a na vrijeme ne postigne dogovor, omogućilo produljenje trenutačnog VFO-a;

Potvrda čvrstog stajališta Parlamenta

3.  potvrđuje svoj pregovarački mandat kako je utvrđen u privremenom izvješću o VFO-u od 14. studenog 2018. o iznosima iz VFO-a (razvrstanima po programu, naslovu i na globalnoj razini), vlastitim sredstvima EU-a, odredbama o fleksibilnosti, reviziji u sredini razdoblja i horizontalnim načelima, kao što su uključivanje ciljeva održivog razvoja UN-a, klimatska politika i rodna ravnopravnost u svim politikama i inicijativama u sljedećem VFO-u, kao i posebne izmjene predložene Uredbe o VFO-u i Međuinstitucionalnog sporazuma;

4.  ponavlja da bi sljedeći VFO trebao iznositi 1 324,1 milijardu EUR u cijenama iz 2018., što predstavlja 1,3 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-27; naglašava da je taj ukupan iznos rezultat procjene „odozdo prema gore” potrebne razine financiranja za svaki program i politiku EU-a; u tom kontekstu podsjeća na namjeru Parlamenta da ojača vodeće programe (npr. u području mladih, istraživanja i inovacija, okoliša i klimatske tranzicije, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća, digitalizacije i socijalnih prava), da zadrži financiranje postojećih politika EU-a u realnim vrijednostima (posebno u području kohezije, poljoprivrede i ribarstva) te da osigura financijska sredstva za dodatne zadaće (npr. u području migracija, vanjskog djelovanja i obrane); čvrsto vjeruje da se europska dodana vrijednost temelji na udruživanju resursa na razini EU-a radi učinkovitosti, solidarnosti i globalnog učinka; u tom kontekstu naglašava potrebu za jačanjem usmjerenosti buduće potrošnje na rezultate;

5.  naglašava da Parlament neće dati svoju suglasnost za VFO bez dogovora o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, uključujući uvođenje košarice novih vlastitih sredstava koja su bolje usklađena s glavnim prioritetima politike EU-a i potiču njihov napredak; podsjeća da je svrha uvođenja novih vlastitih sredstava ne samo ublažiti prevlast doprinosa na temelju BND-a, već i zajamčiti odgovarajuću razinu financiranja potrošnje EU-a u sljedećem VFO-u; ponovno potvrđuje svoje stajalište, kako je navedeno u privremenom izvješću o VFO-u, u vezi s popisom potencijalnih kandidata za nova vlastita sredstva (zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit, oporezivanje digitalnih usluga, porez na financijske transakcije, dohodak od sustava trgovanja emisijama, doprinos za plastiku i mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika), ukidanje svih rabata i ispravaka, pojednostavnjenje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u, smanjenje nacionalnih troškova ubiranja po carinskim pristojbama i uključivanje drugih prihoda u obliku novčanih kazni i naknada u proračun EU-a;

6.  ponovno potvrđuje da je potrebno uspostaviti novi mehanizam za zaštitu proračuna EU-a u slučajevima nepoštovanja vladavine prava ili sustavne prijetnje vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i ako to utječe ili bi moglo utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštitu financijskih interesa Unije; naglašava da takve mjere ne smiju utjecati na obvezu tijela javne vlasti ili država članica da isplate sredstva krajnjim korisnicima ili primateljima;

Odgovor na nove inicijative nakon europskih izbora

7.  pozdravlja političke obveze u vezi s dodatnim inicijativama koje je novoizabrana predsjednica Komisije poduzela nakon njezina odobrenja u srpnju 2019. i očekuje da će njihov učinak na proračun biti razjašnjen bez odlaganja; naglašava činjenicu da bi sve nove inicijative, od kojih su neke već bile uglavnom predviđene u privremenom izvješću Parlamenta, trebale biti izračunate na temelju izvornih prijedloga Komisije za sljedeće razdoblje, što bi dovelo do viših gornjih granica VFO-a nego što je prvotno predloženo; stoga očekuje od Komisije da formalno djeluje u skladu s utjecajem tih inicijativa na proračun u svom početnom prijedlogu VFO-a i da uz Parlament brani potrebnu razinu financiranja u okviru predstojećih pregovora o VFO-u s Vijećem;

8.  poziva novu Komisiju da odmah podnese zakonodavne prijedloge za uspostavu novih instrumenata koje bi trebala odmah podnijeti nova Komisija kako bi se njihovo financiranje uključilo u sporazum o sljedećem VFO-u; očekuje da će se sve nove inicijative predložene nakon donošenja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. financirati novim odobrenim sredstvima;

9.  pozdravlja, na prihodovnoj strani, obveze novoizabrane predsjednice da ponovno pokrene ili proširi niz inicijativa koje bi trebale biti dio budućeg skupa novih vlastitih sredstava; posebno poziva države članice da iskoriste mogućnost uvođenja mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, što bi bio pravedan način na koji bi se odgovorilo na zahtjeve javnosti za odlučnim vodstvom u borbi protiv klimatskih promjena, osiguravajući pritom jednake uvjete u međunarodnoj trgovini;

Veliki iskorak prema klimatskoj tranziciji

10.  ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu potporu načelu uključivanja klimatskih pitanja u sve politike; poziva Komisiju da se pobrine za to da sljedeći VFO u potpunosti bude u skladu s Pariškim sporazumom i naglašava hitnu potrebu za daljnjim velikim napretkom u političkim i financijskim naporima kako bi se postigli njegovi ciljevi, kao i pravedan prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo temeljen na najvišim kriterijima socijalne pravde tako da nitko nigdje ne bude zapostavljen; sa zanimanjem očekuje konkretan prijedlog o europskom zelenom dogovoru, kako je navedeno u političkim smjernicama nove predsjednice Komisije; očekuje da će proračunska sredstva tijekom sljedećeg financijskog programiranja biti razmjerna toj ambiciji, naglašavajući pritom da bi smanjenje VFO-a očito predstavljalo korak unatrag;

11.  naglašava činjenicu da zajednička klimatska politika na razini EU-a donosi znatnu dodanu vrijednost te bi stoga trebala biti u središtu modernizacije proračuna EU-a i njegovih programa potrošnje; stoga naglašava da uključivanje klime i biološke raznolikosti u sljedeći VFO mora nadilaziti razine ciljanih udjela potrošnje kako su utvrđeni u njegovu privremenom izvješću, ali također u pogledu uključivanja klimatske i socijalne dimenzije u donošenje odluka u okviru svih velikih programa i tijekom cijelog ciklusa politika; u tom kontekstu zahtijeva veću transparentnost, strožu i sveobuhvatniju metodologiju, uključujući reformirane pokazatelje uspješnosti za definiranje i praćenje rashoda povezanih s klimom i bioraznolikošću, sprečavanje pružanja financijske potpore štetnim mjerama i praćenje dugoročnog učinka klimatskog djelovanja na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima; poziva na to da se Parlament uključi u osmišljavanje takve metodologije;

Hitno pokretanje međuinstitucijskih pregovora

12.  podsjeća da se u članku 312. stavku 5. UFEU-a predviđa da tijekom cijelog postupka usvajanja VFO-a tri institucije EU-a „poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se olakšalo njegovo donošenje”; naglašava činjenicu da je Parlament već gotovo godinu dana spreman na pregovore o svim aspektima VFO-a i paketa vlastitih sredstava, dok Vijeće dosad nije sudjelovalo u važnim pregovorima osim putem kratkih i formalnih informativnih sastanaka i izvješćivanja na marginama Vijeća za opće poslove; smatra da se takvi minimalni kontakti ne mogu smatrati zadovoljavajućom međuinstitucijskom suradnjom te da nisu u skladu s onim što se Ugovorom izričito zahtijeva;

13.  stoga traži hitno jačanje međuinstitucijskih pregovora o VFO-u i vlastitim sredstvima kako bi se utro put za istinske pregovore i poziva Vijeće da bez odgode donese pregovarački mandat; smatra da bi, u interesu osiguravanja suglasnosti Parlamenta, Vijeće već sada trebalo uzeti u obzir stajališta Parlamenta pri odlučivanju o vlastitom stajalištu; u tu svrhu očekuje od predsjedništva Vijeća i Komisije da jasno priopćavaju i objašnjavaju stavove Parlamenta Vijeću za opće poslove te traži prisutnost pregovaračkog tima Parlamenta na svim neformalnim sastancima Vijeća na kojima je riječ o VFO-u; ističe da je potrebno nastaviti s posebnim trilateralnim sastancima kako bi se produbila rasprava o raznim aspektima prijedloga o VFO-u i vlastitim sredstvima, kojom bi se trebali dopuniti postojeći informativni sastanci i izvješćivanja Vijeća za opće poslove; nadalje, očekuje sazivanje sastanaka na visokoj razini između predsjednika institucija u skladu s člankom 324. UFEU-a;

Zaštita ovlasti Parlamenta

14.  prima na znanje metodologiju Vijeća za pripremu pregovaračkih okvira za VFO; ističe, međutim, da je to također pokušaj da se Europskom vijeću dodijeli dominantna uloga u donošenju neopozivih odluka o nekim aspektima sljedećeg VFO-a, kao što je bio slučaj u postupku donošenja trenutačnog VFO-a; naglašava da Parlament neće samo potvrditi gotov čin pred koji ga dovede Europske vijeće te da je spreman uskratiti svoj pristanak sve dok se ne postigne zadovoljavajući dogovor;

15.  naglašava da ti pregovarački okviri ne uključuju samo elemente Uredbe o VFO-u za koje Parlament treba dati svoju suglasnost, već i znatan broj zakonodavnih odredbi povezanih sa sektorskim politikama EU-a o kojima se odlučuje u okviru redovnog zakonodavnog postupka; stoga smatra da ti pregovarački okviri ne odražavaju ništa više od unutarnjeg postupka Vijeća koji ni na koji način ne smije spriječiti Parlament u vođenju pravih pregovora o svim elementima paketa o VFO-u i sektorskog zakonodavstva; stoga apelira na Vijeće da otvori pregovore s Parlamentom o svim aspektima sektorskog zakonodavstva kojim se uspostavljaju novi programi EU-a, kao i prijedlog o vladavini prava;

16.  podsjeća da su zaključci Europskog vijeća politički po naravi i da se člankom 15. stavkom 1. UEU-a Europskom vijeću zabranjuje izvršavanje zakonodavnih funkcija; stoga poziva Europsko vijeće da se suzdrži od usvajanja detaljnih i navodno obvezujućih zaključaka na temelju pregovaračkog okvira VFO-a jer bi to značilo izravno upletanje u zakonodavni okvir; računa na Komisiju, kao poštenog posrednika i čuvara Ugovorâ, da pruži potporu Parlamentu u izvršavanju njegovih zakonodavnih ovlasti u okviru postupka suglasnosti, kao i redovnog zakonodavnog postupka;

Sigurnosna mreža za zaštitu korisnika programa EU-a: uspostava plana za nepredvidive situacije u okviru VFO-a

17.  žali zbog toga što je Europsko vijeće već nekoliko puta produljilo vremenski okvir za donošenje političke odluke; izražava bojazan da bi, ako Vijeće i Europsko vijeće nastave s kašnjenjem, bez uključivanja Parlamenta, mogao nastati jasan rizik da se takvi složeni pregovori neće uspješno dovršiti do kraja trenutačnog VFO-a; podsjeća na ozbiljne nedostatke u pokretanju programa EU-a koji su proizašli iz kasnog donošenja tekućeg VFO-a, kao što se već događalo;

18.  podsjeća da, u slučaju da novi VFO ne bude usvojen na vrijeme, članak 312. stavak 4. UFEU-a predviđa sigurnosnu mrežu u obliku privremenog proširenja gornjih granica i drugih odredbi prošle godine sadašnjeg okvira; zabrinut je, međutim, da bi takvu sigurnosnu mrežu mogao ugroziti ne samo nedostatak pripravnosti na operativnoj razini, nego i rokovi nekih trenutačnih programa EU-a; upozorava, u tom kontekstu, na gašenje programa EU-a i izražava svoju odlučnost da ne prihvati loš sporazum zbog vremenskog pritiska;

19.  stoga apelira na Komisiju da odmah započne s izradom plana za nepredvidive situacije u okviru VFO-a kako bi se zaštitili korisnici i osigurao kontinuitet financiranja u slučaju da je potrebno produžiti trenutačni VFO; poziva da se takav plan službeno predstavi početkom 2020. kako bi ga Vijeće i Parlament brzo usvojili; traži da taj plan uključuje horizontalni zakonodavni prijedlog o ukidanju rokova utvrđenih u relevantnim programima, čime bi se osiguralo dosljednost s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a te konkretne operativne odredbe, posebno za nastavak politika u okviru podijeljenog upravljanja;

o
o   o

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskom vijeću i Komisiji.

(1) SL C 162, 10.5.2019., str. 51.
(2) SL C 162, 10.5.2019., str. 71.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.


Politika zapošljavanja i socijalna politika europodručja
PDF 181kWORD 70k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja (2019/2111(INI))
P9_TA(2019)0033A9-0016/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 9., 145., 148., 149., 151., 152., 153., 154., 155., 156., 158., 165., 166., 174. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva(1),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, posebno ciljeve 1., 3., 4., 5., 8., 10. i 13.,

–  uzimajući u obzir paket mjera Komisije za socijalno ulaganje iz 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015.(2) naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 14. svibnja 2018. o ekonomskoj politici europodručja(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. lipnja 2019. naslovljenu „Produbljenje europske ekonomske i monetarne unije: analiza stanja četiri godine nakon objave Izvješća petorice predsjednika – Doprinos Europske komisije sastanku na vrhu država članica europodručja 21. lipnja 2019.” (COM(2019)0279),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. lipnja 2019. naslovljenu „Europski semestar 2019.: preporuke po državama članicama” (COM(2019)0500),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća od 27. veljače 2019. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (COM(2019)0151), koji je podnijela Komisija, i stajalište Parlamenta o istoj temi od 4. travnja 2019.(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2019.: za snažniju Europu suočenu s globalnom nesigurnošću” (COM(2018)0770),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Komisije i Vijeća o zapošljavanju usvojeno 15. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 21. studenoga 2018. (COM(2018)0759),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019.” (COM(2018)0758),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. o nacrtima proračunskih planova za 2019.: ukupna ocjena (COM(2018)0807),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća od 22. studenoga 2017. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2017)0677), koji je podnijela Komisija, i stajalište Parlamenta o istoj temi od 19. travnja 2018.(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Uspostava europskog stupa socijalnih prava” (COM(2017)0250),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017)0252),

–  uzimajući u obzir Prijedlog preporuke Vijeća od 13. ožujka 2018. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (COM(2018)0132), koji je podnijela Komisija,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. o okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2011)0173) i naredna izvješća o provedbi i evaluaciji,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU(7),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. travnja 2017. pod naslovom „Pregled stanja u vezi s Preporukom iz 2013. ,Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti’” (SWD(2017)0258),

–  uzimajući u obzir radni dokument Komisije „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” i Europski pakt za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2011. – 2020. te zaključke Vijeća na tu temu od 7. ožujka 2011.(8),

–  uzimajući u obzir ciljeve iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002., a naročito da se do 2010. osigura skrb za najmanje 90 % djece između tri godine starosti i obvezne školske dobi te za najmanje 33 % djece mlađe od tri godine,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0604), koji je podnijela Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganjaˮ (COM(2016)0581),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

–  uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu (direktive (EU) 2018/849(9), (EU) 2018/850(10), (EU) 2018/851(11) i (EU) 2018/852(12)),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. naslovljenu „Pokretanje javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava” (COM(2016)0127) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 16. veljače 2012. naslovljenu „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” (COM(2012)0055),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2019. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. Prosinca 2018. o obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o načinima reintegracije radnika koji se oporavljaju od ozljede ili bolesti na kvalitetna radna mjesta(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. studenoga 2017. o borbi protiv nejednakosti kao sredstvu za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o politikama minimalnog dohotka kao sredstvu za suzbijanje siromaštva(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu(19),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(20),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(21),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.(23),

–  uzimajući u obzir inicijativu OECD-a i Europske komisije „Stanje zdravlja u EU-u”(24) i povezano izvješće „Ukratko o zdravlju: Europa 2018.”(25),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o primjerenosti mirovina iz 2018.: trenutačna i buduća primjerenost primanja u starijoj dobi u EU-u, objavljeno 26. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. i njegovu učinku na gospodarske i proračunske projekcije za države članice EU-a (2016. – 2070.), objavljeno 28. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju i proces iz Torina pokrenut 2014. u cilju jačanja sustava ugovora unutar Europske socijalne povelje u okviru Vijeća Europe i povezanost tog sustava s pravom Europske unije(26),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o smanjenju zdravstvenih nejednakosti u EU-u(27),

–  uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom iz rujna 2015. o početnom izvješću Europske unije iz lipnja 2014. upućenom tom Odboru,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (Direktiva o jednakom postupanju)(28) i članak 141. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1992.) o načelu jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti,

–  uzimajući u obzir dokument Komisije „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” i njegov cilj o smanjenju razlike između spolova u mirovinama kao ključnom prioritetu te Izvješće Komisije o primjerenosti mirovina iz 2018.,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027., koja se temelji na Rezoluciji Vijeća od 26. studenoga 2018., te cilj strategije Europa 2020. koji se odnosi na smanjenje prijevremenog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja na razinu manju od 10 %,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 5/2017 Europskog revizorskog suda iz travnja 2017. naslovljeno: „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa „Garancija za mlade” i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir izvješća o Predviđanjima OECD-a u pogledu zapošljavanja za 2018. i 2019.,

–  uzimajući u obzir Europski akt o pristupačnosti,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. travnja 2019. o ekonomskoj politici europodručja (2019/C 136/01),

–  uzimajući u obzir Komisijin godišnji pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi iz 2019.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije iz 2019. o siromaštvu unatoč zaposlenju,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća iz 2018. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji(29),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0016/2019),

A.  budući da se uvjeti na tržištu rada u EU-u nastavljaju poboljšavati, uglavnom zahvaljujući dugom razdoblju pozitivnog međunarodnog gospodarskog okruženja; budući da stopa zaposlenosti stalno raste te da je u zadnjem tromjesečju 2018. dostigla 73,5 %, pri čemu je bilo 240,7 milijuna zaposlenih, što je novi rekord; budući da se stopa zaposlenosti u europodručju povećala s 66,5 % 2017. na 67,4 % 2018.; budući da među državama članicama, regijama i skupinama stanovništva i dalje postoje velike razlike u stopama zaposlenosti; budući da je došlo do usporavanja rasta stope zaposlenosti i da se očekuje nastavak tog trenda; budući da će, nastavi li se ta dinamika, stopa zaposlenosti dostići 74,3 % 2020. godine;

B.  budući da su dugotrajni izazovi, kao što su starenje stanovništva, digitalizacija i njezin utjecaj na svijet rada, klimatske promjene i neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa, i dalje od presudne važnosti;

C.  budući da je među radnicima starijima od 55 godina stopa zaposlenosti snažno porasla; budući da je 2018. stopa zaposlenosti radnika u dobi od 55 do 64 godine u europodručju iznosila 58,8 %, što je još uvijek znatno ispod prosjeka; budući da je stopa zaposlenosti žena u toj dobnoj skupini niža (52,9 %); budući da se u demografskim predviđanjima navodi sve veći broj starijih radnika; budući da demografske promjene utječu na sustave mirovinskog osiguranja, zdravstvene i dugotrajne skrbi;

D.  budući da su potrebne učinkovite politike kako bi se obuhvatili različiti oblici zapošljavanja i radnici na odgovarajući način zaštitili od zlostavljanja, diskriminacije i siromaštva;

E.  budući da znatan udio zaposlenih predstavljaju siromašne zaposlene osobe; budući da je 2017. godine 9,4 % zaposlenih osoba bilo izloženo riziku od siromaštva te da gotovo 20,5 milijuna radnika živi u kućanstvima kojima prijeti siromaštvo; budući da je za određene kategorije stanovništva, posebice za osobe koje rade na nepuno radno vrijeme, samozaposlene osobe, radnike zaposlene na određeno vrijeme, mlađe osobe, slabije obrazovane osobe i jednočlana kućanstva, rizik od siromaštva unatoč zaposlenju znatno veći i da se u nekim slučajevima posljednjih godina znatno povećao;

F.  budući da je razlika u zaposlenosti između spolova 2018. iznosila 11,6 postotnih bodova te da je od 2013. ostala gotovo nepromijenjena; budući da žene diljem EU-a u prosjeku zarađuju 16 % manje od muškaraca, iako se to znatno razlikuje ovisno o državama članicama; budući da razlika u mirovinama muškaraca i žena u dobi od 65 do 79 godina u EU-28 iznosi oko 37,2 %; budući da je diljem EU-a i dalje prisutna nejednaka podjela obveza skrbi između žena i muškaraca;

G.  budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

H.  budući da od 2013. ukupan broj odrađenih sati polako ali sigurno raste; budući da stopa zaposlenosti na neodređeno i puno radno vrijeme i dalje raste, dok je stopa zaposlenosti na nepuno radno vrijeme u 2018. opadala; budući da se udio osoba zaposlenih na nepuno radno vrijeme u EU-u povećao se s 15 % 2002. na 19 % 2017.; budući da je 2017. zaposlenost na nepuno radno vrijeme u EU-u bila mnogo češća među ženama (31 %) nego među muškarcima (8 %); budući da je broj radnika koji su nesvojevoljno zaposleni na nepuno radno vrijeme i dalje vrlo visok i zahvaća 1,3 milijuna osoba više nego 2008.; budući da se udio zaposlenika na određeno vrijeme u EU-u povećao s 11 % 2002. na 13 % 2017.;

I.  budući da su neke države članice suočene sa strukturnim izazovima na tržištu rada, kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija; budući da postoji sve veća potreba za konkretnim mjerama za integraciju ili reintegraciju neaktivne radne snage kako bi se udovoljilo zahtjevima tržišta rada;

J.  budući da je stopa nezaposlenosti u lipnju 2019. pala na 6,3 % u EU-u te na 7,5 % u europodručju; budući da je pad zabilježen za sve dobne skupine te i za muškarce i za žene; budući da među državama članicama i dalje postoje velike razlike te da je disperzija stopa nezaposlenosti između i unutar država u stalnom porastu od 2007.; budući da je nezaposlenost mladih i dalje neprihvatljivo visoka, odnosno u travnju 2019. iznosila je 14,2 % (2018. prosjek je u EU-u iznosio 15,2 %, a u europodručju 16,9 %), ali je niža od razine iz razdoblja prije krize 2008.; budući da su razlike između država članica vrlo velike; budući da je u prosjeku svaki drugi nezaposleni tražitelj zaposlenja bez posla duže od 12 mjeseci, a stopa dugotrajne nezaposlenosti od 3,8 % i dalje je viša od 2,9 %, koliko je iznosila prije krize; budući da je nezaposlenost osoba s invaliditetom i dalje vrlo visoka;

K.  budući da je prema podacima Eurostata 2017. u EU-28 bilo 8,973 milijuna nedovoljno zaposlenih radnika na nepuno radno vrijeme; budući da je osim toga 8,127 milijuna osoba bilo raspoloživo za rad, ali nije tražilo posao, dok je dodatnih 2,289 milijuna osoba bilo u potrazi za poslom, no nije moglo započeti s radom u kratkom roku; budući da to znači da je 2017. u EU-28 ukupno 19,389 milijuna osoba bilo u situaciji sličnoj nezaposlenosti, no da se pritom nisu ubrajale u stopu nezaposlenosti, što je gotovo jednako broju osoba koje su se smatrale nezaposlenima (18,776 milijuna);

L.  budući da su horizontalna i vertikalna segmentacija tržišta rada te siromaštvo unatoč zaposlenju i dalje prisutni i posebno utječu na žene, niskokvalificirane osobe, mlade i starije osobe, osobe s invaliditetom, nacionalne, jezične, etničke i seksualne manjine i osobe useljeničkog porijekla; budući da je stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom 2016. iznosila 48,1 %, što je znatno ispod prosječne stope zaposlenosti;

M.  budući da dugotrajna nezaposlenost nerazmjerno pogađa mlade osobe, samohrane roditelje, neformalne skrbnike, osobe s dugotrajnim bolestima, invaliditetom ili zdravstvenim problemima, migrante te pripadnike etničkih i vjerskih manjina, koji se i dalje suočavaju s posebnim preprekama u pristupu zapošljavanju i s diskriminacijom u svim fazama zaposlenja;

N.  budući da je kvalitetna zaposlenost važan čimbenik u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti; budući da je potrebno doprijeti do svih članova društva koji su najudaljeniji od tržišta rada i kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost;

O.  budući da stopa slobodnih radnih mjesta i dalje raste te da je neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada i dalje važan razlog nezaposlenosti u mnogim državama članicama; budući da strukturna neusklađenost vještina i nedostatak vještina utječu na brojne sektore, među ostalim, turizam, tradicionalne obrte i sektor IKT-a, u kojem se očekuje da će do 2020. u EU-u razlika između potražnje i ponude stručnjaka porasti na oko 500 000; budući da je unatoč zabrinutosti zbog sve većeg nedostatka i manjka vještina, otprilike 39 % zaposlenika u EU-u zarobljeno na niskokvalitetnim poslovima za koje su prekvalificirani;

P.  budući da se, prema procjenama Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), raspodjela vještina među radnom snagom 2017. u velikoj mjeri podudarala s traženim kvalifikacijama na tržištu rada i da je za sve vrste kvalifikacija ponuda radne snage bila veća od potražnje, a razlika je bila posebno velika za niski i srednji stupanj kvalifikacija; budući da će potražnja za kvalificiranom radnom snagom vjerojatno i dalje rasti te da se u najnovijim prognozama Cedefopa navodi da će se od 2017. do 2025. otvoriti više od 13 milijuna radnih mjesta za koja će biti potrebna visoka razina obrazovanja, dok će se broj niskokvalificiranih poslova smanjiti za gotovo 6 milijuna;

Q.  budući da Cedefop do 2025. predviđa paralelno povećanje vještina i na strani potražnje i na strani ponude; budući da se, međutim, očekuje da će ponuda vještina rasti nešto brže od potražnje za vještinama, na primjer, očekuje se da će se udio radne snage koja ima samo osnovno ili niže srednje obrazovanje smanjiti s 20,2 % 2017. na 16,8 % 2025.; budući da se predviđa da će se udio radnih mjesta za osobe s niskim kvalifikacijama smanjiti s 18,4 % na 15,4 %, no taj usporedni razvoj ne sprječava moguću neusklađenost vještina, kao što je prekvalificiranost;

R.  budući da je tržište rada vrlo fragmentirano i da je svaki segment po nečemu drugačiji;

S.  budući da rizik od siromaštva i socijalne isključenosti prijeti više od petini Europljana; budući da je postignut izvjestan napredak u ostvarivanju cilja u pogledu siromaštva iz strategije Europa 2020., odnosno siromaštvo je od 2008. smanjeno za 5,6 milijuna, no cilj smanjenja siromaštva za najmanje 20 milijuna do 2020. i dalje je daleko jer ono još uvijek predstavlja prijetnju za 113 milijuna ljudi; budući da su višim razinama siromaštva izložene ugrožene skupine kao što su djeca, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom i osobe s kroničnim fizičkim i psihičkim zdravstvenim problemima, migranti, Romi i etničke manjine, dugotrajno nezaposlene osobe i beskućnici; budući da siromaštvo zaposlenih brzo raste (9,6 %) te da su siromaštvo i nejednakosti diljem EU-a sve su veći; budući da socijalni prijenosi imaju znatan učinak na smanjenje siromaštva u mnogim državama članicama (u prosjeku za 32,4 % 2017., ne uzimajući u obzir mirovine); budući da se taj utjecaj smanjivao svake godine od 2010. (osim 2013.) te da su razlike između država članica velike;

T.  budući da je univerzalan pristup kvalitetnom i cjenovno pristupačnom stanovanju i zdravstvenoj skrbi osnovna društvena potreba;

U.  budući da su i dalje prisutni nedostatna pokrivenost u okviru sustava socijalne zaštite te nedostatan pristup uslugama; budući da su se pojavili novi oblici rada, uključujući rad putem platformi i samozapošljavanje; budući da se socijalna zaštita tradicionalno odnosi na radnike s ugovorima na neodređeno i puno radno vrijeme te je stoga potrebna njezina prilagodba; budući da posebno netipični radnici često nemaju potpuni pristup socijalnoj zaštiti te da mnogi samozaposleni uopće nisu pokriveni ili imaju ograničenu pokrivenost; budući da je i dalje prisutno lažno samozapošljavanje, što uzrokuje nesigurnost rada i radnih mjesta, a posebno utječe na ugrožene skupine; budući da nedostatak pristupa socijalnoj zaštiti narušava dobrobit radne snage i funkcioniranje tržištâ rada;

V.  budući da se Garancija EU-a za mlade mora dodatno poboljšati u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda kako bi se pružila pomoć svim mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET);

W.  budući da postoje razlike u očekivanom životnom vijeku ovisno o socioekonomskom statusu; budući da te neusklađenosti ponajviše odražavaju razlike u izloženosti čimbenicima rizika (uključujući one na radnom mjestu), dok je vjerojatnost navođenja neispunjenih zdravstvenih potreba veća u kućanstvima s niskim dohotkom nego u kućanstava s visokim dohotkom; budući da je stoga važno u politikama zapošljavanja i socijalnim politikama dodatno promicati i uzimati u obzir zdravstvene čimbenike;

X.  budući da se čini da međurazine u kolektivnom pregovaranju rezultiraju čvršćom strukturom plaća; budući da se slabljenje kolektivnog pregovaranja u nekoliko država članica podudara s porastom niskih plaća (tj. radnici koji primaju manje od dvije trećine prosječne plaće);

Y.  budući da je dobro mentalno zdravlje ključan dio dobrobiti pojedinca; budući da je više od jedne šestine osoba diljem država članica EU-a 2016. imalo mentalne zdravstvene probleme; budući da osobe koje imaju problema s kroničnom depresijom u svim državama članicama imaju mnogo manju vjerojatnost zapošljavanja;

Z.  budući da se procjenjuje da ukupni troškovi mentalnog zdravlja u EU-u iznose više od 600 milijardi EUR, što je više od 4 % BDP-a;

AA.  budući da je 2017. bruto raspoloživi dohodak kućanstva po stanovniku u europodručju premašio razinu zabilježenu prije krize 2008., iako to nije bilo slučaj u osam država članica i brojnim regijama; budući da je ukupni dohodak kućanstava rastao sporije od BDP-a, što ukazuje na to da je povećanje prihoda zahvaljujući gospodarskom oporavku samo djelomično došlo do kućanstva i upućuje na to da nedavni rast nije uključiv; budući da su realne prosječne plaće u mnogim državama članicama i dalje niže nego prije krize te su 2017. rasle sporije od produktivnosti; budući da je nejednakost u dohotku često povezana s nejednakim pristupom obrazovanju, osposobljavanju i socijalnoj zaštiti;

AB.  budući da su prema istraživanju Eurobarometra iz 2018. društveno-gospodarska situacija i ekološka pitanja najveći uzroci osobne zabrinutosti građana EU-a;

AC.  budući da globalne promjene poput digitalizacije i ekološke tranzicije potvrđuju hitnu potrebu za zajedničkim pristupom EU-a; budući da ti globalni izazovi različito utječu na različite regije i teritorije; budući da je uloga socijalnog dijaloga, socijalnih partnera i civilnog društva od presudne važnosti za uključivu tranziciju; budući da su u mnogim državama članicama socijalni partneri još uvijek slabo uključeni u donošenje politika;

AD.  budući da gospodarski sektori koji su odgovorni za gotovo 90 % ukupnih emisija CO2 zapošljavaju oko 25 % radne snage u EU-u; budući da je prekvalifikacija te radne snage važan dio prijelaza na održivo gospodarstvo;

AE.  budući da ambiciozne klimatske politike otvaraju radna mjesta i potiču rast te pozitivno utječu na dobrobit; budući da se predviđa da će potpuna provedba Pariškog sporazuma otvoriti dodatnih 1,2 milijuna radnih mjesta u EU-u do 2030., uz 12 milijuna novih radnih mjesta koja se već očekuju;

AF.  budući da je u potpunosti provedeno samo 9 % preporuka za pojedine zemlje za razdoblje 2011. – 2018., dok je za 17 % ostvaren znatan napredak, za 44 % ostvaren je određeni napredak, za 25 % ostvaren je samo ograničen napredak, a za 5 % nije ostvaren nikakav napredak;

AG.  budući da je Komisija 2019. izdala preporuke za poboljšanje učinkovitosti, dostupnosti i održivosti zdravstvene skrbi za 15 država članica;

AH.  budući da su u EU-u smanjeni prosječni troškovi stanovanja i financijska preopterećenost, no manjak primjerenog i cjenovno pristupačnog stanovanja i dalje je sve veći problem u mnogim državama članicama; budući da je 2017. svaki deseti Europljanin trošio 40 % ili više dohotka kućanstava na troškove stanovanja;

AI.  budući da je dobro funkcioniranje socijalnog dijaloga ključan element europskog socijalnog tržišnog gospodarstva te da se njime jača socijalna kohezija i smanjuju sukobi u društvu, na zajedničku korist radnika, poslodavaca i vlada; budući da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ključni za izradu i provedbu politika kojima se mogu poboljšati radni uvjeti i uvjeti zapošljavanja;

AJ.  budući da organizacije civilnog društva daju ključan doprinos jer pružaju usluge kojima se potiče uključenost i zastupaju cijeli niz stavova u izradi politika;

1.  napominje da, unatoč tome što su gospodarski uvjeti u EU-u trenutačno povoljni i ukupna stopa zaposlenosti stabilno raste, još uvijek je neophodno brzo riješiti problem nezaposlenosti mladih osoba i probleme s kojima se suočava skupina NEET te je i dalje prijeko potreban napredak u pogledu dugoročne nezaposlenosti, segmentacije tržišta rada i prisutnih nejednakosti, uključivanja ugroženih skupina, siromaštva zaposlenih i produktivnosti, posebice u kontekstu mogućeg usporavanja globalnog gospodarstva ili recesije; duboko žali zbog toga što je realan rast plaća na razini Unije niži od onoga što bi se moglo očekivati s obzirom na pozitivne rezultate tržišta rada i gospodarstva; poziva Komisiju da predstavi europski sustav reosiguranja naknada za nezaposlene kako bi se zaštitili građani i smanjio pritisak na javne financije tijekom vanjskih šokova;

2.  prima na znanje preporuke Komisije za pojedine zemlje za 2019. i pozdravlja veću usredotočenost na ulaganja; napominje da gotovo trećina preporuka izdanih do 2018. nije provedena; napominje da je ostvaren znatan napredak u vezi s provedbom preporuka za pojedine zemlje u pogledu zakonodavstva kojim se uređuju radni odnosi i zaštita radnih mjesta; žali, međutim, zbog toga što je provedba preporuka za pojedine zemlje u vezi sa zdravljem i dugoročnom skrbi posebno spora te što je napredak u ostvarenju preporuka za pojedine zemlje za 2018. lošiji od rezultata prethodnih godina i apelira na Komisiju da izvrši potreban pritisak na države članice, neovisno o njihovoj pripadnosti europodručju, kako bi provele preporuke; vjeruje da je provedba reformi usmjerenih na budućnost ključna za jačanje potencijala rasta gospodarstva EU-a, osiguravanje socijalne uključenosti te poboljšanje stanja u pogledu socijalnih prava i dobrobiti svih stanovnika Unije;

3.  poziva države članice da slijede preporuke za preusmjeravanje oporezivanja s rada na druge čimbenike koji manje štete održivom rastu;

4.  napominje da i dalje postoje znatne razlike u zaposlenosti među zemljama, regijama i skupinama stanovništva, zbog čega nastaju zemlje, regije i skupine stanovništva čija je glavna ili čak jedina konkurentska prednost na tržištu rada u EU-u niska razina dohotka i/ili nedostojanstveni radni uvjeti; naglašava da bi države članice i Komisija trebale osigurati provedbu posebnih politika zapošljavanja kako bi se uhvatilo u koštac s ograničenjima i poteškoćama s kojima se suočavaju regije s demografskim problemima, kao što su regije pogođene depopulacijom ili rijetko naseljene regije, s posebnim naglaskom na poljoprivrednom sektoru, u cilju poticanja njegove sposobnosti otvaranja radnih mjesta i dodane vrijednosti u ruralnim područjima; smatra da je potrebno povećati stope zaposlenosti i dohotke te promicati stvaranje pristojnih radnih mjesta kako bi se postigao cilj strategije Europa 2020. o stopi zaposlenosti od najmanje 75 %;

5.  žali zbog činjenice da je u mnogim državama članicama bruto raspoloživi dohodak kućanstava po stanovniku i dalje ispod razine iz razdoblja prije krize 2008.; apelira na države članice da čine više u cilju smanjenja nejednakosti;

6.  ističe potrebu za dobro osmišljenim politikama tržišta rada i reformama kojima se stvara kvalitetno zapošljavanje uvođenjem mjera kojima se jamče primjerene minimalne plaće i pravedna naknada, štiti i promiče zdravlje i dobrobit zaposlenika, prednost daje reintegraciji nezaposlenih, promiču jednake mogućnosti, jednako postupanje prema radnicima i jednaka prava za radnike, između ostaloga i u privatnom sektoru, olakšava jednak pristup tržištu rada i socijalnoj zaštiti za sve, olakšava mobilnost radne snage, uzimaju ruralne i izolirane regije u obzir te uklanjaju nejednakosti i rodne neravnoteže;

7.  s velikom zabrinutošću prima na znanje činjenicu o neprihvatljivo visokoj razini nezaposlenosti mladih u više država članica te osjetljivost mladih novozaposlenih radnika; poziva države članice i Komisiju da borbu protiv nezaposlenosti mladih postave kao prioritet i da za rješavanje nezaposlenosti mladih i poticanje njihove zapošljivosti u potpunosti iskoriste financijske instrumente kao što je Garancija za mlade, programe EU-a kao što je Erasmus+ i prilagođene mjere; izražava duboko žaljenje zbog toga što mnogi Europljani nesvojevoljno rade na nepuno radno vrijeme; napominje da to ima štetne posljedice na njihovu socijalnu zaštitu;

8.  primjećuje da je sudjelovanje žena na tržištu rada sve veće, ali sa zabrinutošću napominje da je razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena gotovo nepromijenjena od 2013. i da su rodne nejednakosti u pogledu zapošljavanja i plaća i dalje na visokoj razini; sa zabrinutošću napominje da su žene prezastupljene u slabije plaćenim sektorima i da češće rade na radnim mjestima za koja su prekvalificirane; napominje da je nekoliko država članica poduzelo mjere za borbu protiv razlike u plaćama između spolova; potiče države članice da ulože dodatne napore kako bi smanjile razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena i destimuliranje rada; poziva Komisiju da izda direktivu o transparentnosti plaća kako bi se brzo smanjila razlika u plaćama između spolova;

9.  duboko žali zbog toga što ciljevi iz Barcelone o 90 % dostupnosti skrbi za djecu u dobi od 3 godine do dobi za obvezno školovanje neće biti ispunjeni; potiče sve države članice da ulože dodatne napore kako bi se poboljšala ravnoteža između poslovnog i privatnog života i omogućio pristup pristupačnoj skrbi za djecu, ustanovama za rani odgoj i dugotrajnu skrb; poziva države članice da za te usluge (kao i za zdravstvene usluge) poboljšaju osposobljavanje i radne uvjete; poziva države članice da u potpunosti i brzo provedu nedavno donesenu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika te da potaknu više muškaraca na odlazak na plaćeni obiteljski dopust;

10.  prima na znanje preporuke po državama članicama o stvaranju otvorenog, konkurentnog i dinamičnog jedinstvenog tržišta, koje je ključno za poticanje produktivnosti, olakšavanje rasta i pružanje mogućnosti zapošljavanja; u tom kontekstu ističe važnost pravedne raspodjele povećanja u pogledu blagostanja; poziva Komisiju i države članice da potaknu produktivnost reformama kojima bi se uklonila prekomjerna regulacija; ističe činjenicu da se ulaganjima u zdravlje i sigurnost na radu ne poboljšava samo kvaliteta radnih mjesta i dobrobit radnika nego da ona također imaju pozitivan učinak na produktivnost i konkurentnost europskog gospodarstva;

11.  ističe da je potrebno boriti se protiv dobne diskriminacije na tržištima rada, na primjer premošćivanjem jaza između mladih osoba i starijih generacija, informiranjem javnosti o Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju(30), između ostaloga i u javnom sektoru, osiguravanjem pristupa cjeloživotnom učenju pružanjem tečajeva i osposobljavanja po mjeri te podupiranjem mobilnosti i programa razmjene vještina među starijim građanima EU-a; napominje da je mnogo manje vjerojatno da će stariji i niskokvalificirani radnici sudjelovati u programima cjeloživotnog učenja; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se promijenio taj trend; smatra da je više pozornosti potrebno posvetiti starijim radnicima te politikama kojima će se osigurati veća potpora i omogućiti cjeloživotno aktivno društvo, posebno imajući u vidu radnike starije od 50 godina;

12.  ističe da je potrebno boriti se protiv diskriminacije etničkih skupina na tržištu rada te etnički uvjetovanih razlika u plaćama i mirovinama; poziva Komisiju da izradi strategiju dugoročnog planiranja za integraciju etničkih manjina na tržište rada kako bi se smanjio rizik od isključenosti; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore protiv diskriminacije na temelju etničke pripadnosti, pripadnosti manjinama ili manjinskog jezika podizanjem svijesti, provedbom strategija koje se odnose na različitosti te prikupljanjem i analizom pouzdanih raščlanjenih podataka o diskriminaciji;

13.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi osigurale daljnje uključivanje na tržište rada skupina koje su od njega najudaljenije, kao što su samohrani roditelji, neformalni skrbnici, osobe s dugotrajnim bolestima, invaliditetom, zdravstvenim problemima ili složenim kroničnim bolestima, migranti i izbjeglice te osobe iz etničkih i vjerskih manjina, kao te kako bi osigurale njihovu bolju integraciju u društvo;

14.  pozdravlja napredak koji je postignut u okviru Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020., a posebno Direktivu (EU) 2019/882 o pristupačnosti(31); naglašava, međutim, da je potrebno učiniti više; duboko žali zbog toga što su osobe s invaliditetom u kontinuirano nepovoljnom položaju u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti; poziva Komisiju i države članice da i dalje razrađuju posebne mjere u okviru politika zapošljavanja te obrazovnih i socijalnih politika kako bi se osiguralo učinkovito uključivanje osoba s invaliditetom, osoba s dugotrajnim i kroničnim bolestima, uključujući one s poremećajima mentalnog zdravlja i psiho-socijalnim invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da osim samih mjera potpore zajamče i više poticaja za zapošljavanje, bolju pristupačnost i razumne prilagodbe(32), između ostalog potpunim iskorištavanjem mogućnosti gospodarske i socijalne uključenosti koje pruža digitalizacija;

15.  primjećuje porast novih oblika zapošljavanja, uključujući transformaciju koja je proizišla iz digitalizacije i automatizacije; naglašava da takvi trendovi istodobno donose i koristi i izazove; ističe važnost politika usmjerenih na cjeloživotno učenje na temelju kojih se radnicima omogućava da se pripreme na promjene na tržištu rada; naglašava važnost socijalnog dijaloga, posebno prilikom razrade novih strategija za suočavanje s tim izazovima; napominje da ta transformacija može dovesti do netipičnih i nesigurnih radnih mjesta; sa zabrinutošću primjećuje da je pristup netipičnih radnika i samozaposlenih osoba sustavima socijalne zaštite neadekvatan ili ne postoji, što se odnosi i na plaćeni dopust i plaćene neradne dane; naglašava da je lažno zapošljavanje ustrajan problem koji se treba riješiti; poziva države članice da provedu mjere za rješavanje tih problema, posebno u kontekstu preporuke Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti o kojoj je postignut dogovor 6. prosinca 2018.; pozdravlja tu preporuku kao prvi korak, ali naglašava da je potrebno učiniti više kako bi se svima osigurao pristup socijalnoj zaštiti;

16.  napominje da se rad na internetskim platformama u EU-u u protekle dvije godine povećao za više od 25 % i sada obuhvaća do 5 milijuna radnika te da je trećina svih transakcija na platformama prekogranična; ističe da radnici na platformama često nisu obuhvaćeni sustavima socijalne zaštite; ističe da Komisija i države članice trebaju prikupljati bolje i usklađenije podatke o broju radnika na platformama, njihovu radnom statusu, opisu posla i dohotku; poziva na koordiniranu inicijativu EU-a kojom bi se zajamčilo da radnici na platformama imaju pristup socijalnoj zaštiti te zajamčena sva socijalna i radnička prava, bez obzira na njihov radni status, te da ih se obuhvati kolektivnim ugovorima;

17.  naglašava da nove komunikacijske tehnologije i fleksibilnost u organizaciji rada često mogu dovesti do duljeg radnog vremena i preklapanja između posla, privatnog života i osobnog vremena; konkretno, ističe potrebu za utvrđivanjem prava na digitalno isključivanje i istraživanje pojma vremenskog siromaštva i autonomije u pogledu radnog vremena;

18.  naglašava da je potrebna transformacija sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti koje nudi digitalizacija i ekologizacija gospodarstva te razvile vještine, uključujući „meke” vještine, i kompetencije potrebne za odgovor na potrebe tržišta rada i hvatanje u koštac s gospodarskim, društvenim i ekološkim izazovima današnjice i sutrašnjice; smatra da nedostatak i neusklađenost vještina mogu biti velike prepreke ulaganjima; naglašava da je za stjecanje odgovarajućih vještina potrebno poboljšati kvalitetu, dostupnost, uključivost, isplativost i pristupačnost obrazovanja i osposobljavanja, uključujući strukovno osposobljavanje, te poboljšati uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je važno potaknuti poduzeća da povećaju svoja ulaganja u osposobljavanje; ističe da je ulaganje u obrazovanje ključno za socijalnu koheziju; naglašava važnost rješavanja problema ranog napuštanja školovanja; poziva države članice da primjenjuju dvoslojnu strategiju osiguravanja uključivog redovnog obrazovanja i pružanja ciljanih programa za najugroženije osobe; poziva države članice da povećaju i potaknu ulaganja u dokvalifikacije i prekvalifikacije te sveobuhvatno osposobljavanje u digitalnim, strukovnim i poduzetničkim vještinama, uzimajući u obzir prelazak na digitalno i zelenije gospodarstvo i potražnju za kvalificiranim tehničkim stručnjacima u mnogim državama i regijama; ističe da su dostojanstveni uvjeti rada i zapošljavanja ključan čimbenik za privlačenje kvalificiranih radnika;

19.  slaže se s Komisijom da se treba na vrijeme pozabaviti pitanjem digitalizacije, da EU kao cjelina mora ubrzati taj proces i da je potrebno bolje usklađivanje politika Unije, država članica i regionalnih politika te da je potrebno udruživanje javnih i privatnih sredstava kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije u digitalnom gospodarstvu i društvu; ističe da je potrebno zajamčiti učinkovitu i pravičnu digitalnu transformaciju usluga te da se nikoga bi smjelo zapostaviti; naglašava da bi se u okviru programa digitalne pismenosti trebalo baviti pitanjima privatnosti i zaštite podataka;

20.  vjeruje da je u okviru izazova koje donose klimatske promjene i prijelaz na zelenije gospodarstvo potrebna odlučnija potpora društvu, radnicima i poduzećima kako bi im se pomoglo da se nose s ključnim promjenama, uz poseban naglasak na najpogođenije regije, na način da se poboljša osposobljavanje i obrazovanje kako bi se prilagodile vještine i kako bi se otvorila nova radna mjesta u okolišnom i digitalnom sektoru; poziva na posvećivanje posebne pozornosti najugroženijim skupinama u društvu, uključujući osobe kojima prijeti siromaštvo i/ili ekstremna materijalna oskudica;

21.  ističe da su izraženije korištenje i razvoj vještina povezani sa stvaranjem dodane vrijednosti i rastom konkurentnosti te da bi trebali biti u središtu politika EU-a usmjerenih na promicanje gospodarskog rasta ulaganjima u vještine; ističe da, iako su vještine nužan uvjet za rast, one same po sebi nisu dovoljne; poziva, stoga, na poduzimanje dodatnih mjera, povrh ulaganja u početno obrazovanje i osposobljavanje, uz pomoć kojih će se otvoriti i formirati kvalitetna radna mjesta na tržištu rada na kojima se mogu najbolje iskoristiti vještine radnika;

22.  izražava zabrinutost zbog toga što konstantno visok broj ljudi u Europi nema osnovne matematičke vještine ni osnovnu razinu pismenosti, a to je temeljni preduvjet za aktivno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada; poziva države članice da poduzmu čvrste mjere za poboljšanje dostupnosti osposobljavanja za stjecanje osnovnih vještina, posebno za najmarginaliziranije društvene skupine; ističe važnost čvrstih mehanizama za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja kako bi se zajamčilo što šire prihvaćanje vještina i kompetencija te promicala fleksibilnost među različitim načinima stjecanja obrazovanja i osposobljavanja;

23.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju poticaje i nastave pružati tehničku pomoć kojom će se povećati mogućnosti za promicanje dostojanstvenog rada za mlade putem programa zapošljavanja, potpore za mlade poduzetnike preko okvira za poticanje poduzetničkih kompetencija EntreComp, visokokvalitetnih programa naukovanja, jezičnog i strukovnog osposobljavanja, među ostalim i u okviru školskih kurikuluma u državama članicama, u bliskoj suradnji s poduzetničkom i istraživačkom zajednicom i ostalim relevantnim dionicima;

24.  poziva države članice da ojačaju i moderniziraju javne službe za zapošljavanje na svim teritorijalnim razinama uz pomoć kontinuiranog osposobljavanja operatora, uključivanja visokospecijaliziranih savjetnika i mentora te provedbe ciljanih politika za svaku kategoriju tržišta rada;

25.  naglašava da bi socijalni i gospodarski ciljevi Unije trebali biti jednako važni i da bi za njih trebalo osigurati financijska sredstva u okviru novog proračuna te da bi europski semestar trebalo unaprijediti kako bi obuhvaćao socijalnu dimenziju tijekom cijelog njegova razdoblja, uz uključivanje nadležnih tijela EU-a i država članica koja se bave socijalnim politikama; apelira na Europsku komisiju da poboljša preporuke za pojedine zemlje kada je riječ o državama europodručja na način da se izradi matrični okvir u kojem se socijalne politike povezane s europskim stupom socijalnih prava poput uključivog pristupa obrazovanju, zdravstvu, prehrani, zapošljavanju i stanovanju, te očuvanje socijalnih prava analiziraju prema društvenim segmentima kao što su djeca, mladi, starije osobe, manjine, migranti, osobe s invaliditetom, a čime se stvara mnogo točnija slika gospodarskog i socijalnog zdravlja država članica, te da razmotri proširenje te nove sastavnice preporuka za pojedine zemlje na članice izvan europodručja; ističe da bi preporuke za pojedine zemlje trebale biti u skladu s gospodarskim, socijalnim i okolišnim ciljevima EU-a te da bi se međusobno trebale nadopunjavati, a ne biti proturječne; poziva Komisiju i države članice da definiraju europsku strategiju održivosti za suočavanje sa socijalnim, gospodarskim i klimatskim izazovima; poziva Komisiju i države članice da ojačaju socijalna prava predlaganjem zakonodavstva, uključujući financijske instrumente po potrebi te nakon revizije, i provedbom europskog stupa socijalnih prava unutar okvira nadležnosti koje su im dodijeljene Ugovorima;

26.  smatra da je ključno definirati i dovršiti socijalnu dimenziju Europske unije; smatra da je u tu svrhu ključno zajamčiti pravo na pristojne životne uvjete, odgovarajuća stambena rješenja, učinkovit i pristupačan sustav zdravstvene skrbi i dugotrajnu skrb;

27.  naglašava da je dobro funkcioniranje socijalnog dijaloga, koji uključuje različite dionike na različitim razinama, ključan alat u oblikovanju radnih uvjeta te da uravnotežuje interese radnika i poslodavaca i doprinosi gospodarskoj konkurentnosti i socijalnoj koheziji; poziva države članice da dodatno ojačaju socijalni dijalog diljem Europe kako bi se uravnotežili odnosi između poslodavaca i radnika te, po potrebi, ojačale mogućnosti za kolektivno pregovaranje;

28.  izražava žaljenje zbog toga što je siromaštvo i dalje neprihvatljivo visoko; ističe da je u vremenu usporavanja gospodarstva rizik od siromaštva veći; naglašava da se 2017. broj osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost u EU-u nastavio smanjivati, ali da je taj rizik ipak postojao za oko 113 milijuna ljudi u EU-u i 74 milijuna ljudi u europodručju; izražava žaljenje zbog toga što se cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva najvjerojatnije neće ostvariti; apelira na Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake za smanjenje siromaštva, uključujući siromaštvo zaposlenih i siromaštvo najosjetljivijih skupina; naglašava da je potrebno iskorijeniti siromaštvo djece i poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo za provedbu europskog jamstva za djecu; apelira na Komisiju i države članice da promiču strategiju za borbu protiv siromaštva utemeljenu na pravima, koja se temelji na integriranom aktivnom uključivanju uz kombiniranje provedbe temeljnih socijalnih prava, visokokvalitetnih usluga i pristojno plaćenih radnih mjesta; poziva države članice na razvoj mjera i strategija u skladu s europskim stupom socijalnih prava kako bi se odgovorilo na socijalne potrebe onih osoba kojima je tržište rada nedostupno;

29.  naglašava da stvaranje pristojnih radnih mjesta, pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti bez obzira na radni odnos ili vrstu ugovora, rast plaća i dobro financirane visokokvalitetne javne usluge, uključujući sustave obrazovanja i ponudu dostupnog cjeloživotnog učenja, imaju znatan utjecaj na smanjenje nejednakosti, rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te unapređenje zdravlja i dobrobiti ljudi; pozdravlja znatan utjecaj socijalnih prijenosa na smanjenje siromaštva; međutim, izražava žaljenje zbog toga što se to ne odražava u nacionalnim politikama svih država članica; naglašava važnost transparentne ocjene strategije Europa 2020., posebno u području smanjenja siromaštva, te razvoja socijalne i održive strategije za razdoblje nakon 2020. u kojoj se za prioritet postavlja iskorjenjivanje siromaštva i podupire provedba europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja putem smislenih dijaloga s civilnim društvom i osobama koje imaju osobna iskustva sa siromaštvom, na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

30.  napominje da je 2017. 9,4 % svih zaposlenih u EU-u bilo izloženo riziku od siromaštva i da je siromaštvo zaposlenih u mnogim državama članicama u porastu; naglašava da je siromaštvo zaposlenih temeljni pokazatelj socijalne nepravde i vjeruje da je ključno povećati kupovnu moć radnika, ojačati kolektivno pregovaranje i definirati snažan i usklađen sustav prava i zaštite za sve oblike rada; apelira na države članice da poduzmu odlučne mjere kako bi svojim građanima zajamčile da od vlastitih plaća sebi i svojim obiteljima mogu pružiti dostojanstven život; poziva Komisiju da predloži pravni instrument kojim bi se zajamčilo da svaki radnik u Uniji ima poštenu minimalnu plaću, što se može odrediti u skladu s nacionalnim tradicijama ili kolektivnim ugovorima i zakonskim odredbama;

31.  smatra da širenje privremenih ili nesigurnih radnih mjesta može imati opasne posljedice u smislu adekvatnosti mirovina, posebno za mlade generacije čije su karijere i doprinosi često isprekidani, te u smislu stabilnosti sustava socijalnog osiguranja;

32.  primjećuje zabrinjavajući razvoj događaja u pogledu preopterećenih tržišta stambenih nekretnina u nekoliko država članica i povezane štetne posljedice, osobito za osobe s niskim prihodima i u određenim regijama; poziva države članice da pojačaju napore u skladu s preporukama Komisije (za smanjenje uskih grla u opskrbi, uklanjanje poremećaja i smanjenje pristranosti koje stvara porezni sustav) te da poduzmu mjere u skladu s preporukom br. 19 europskog stupa socijalnih prava;

33.  poziva Komisiju i države članice da bolje iskoriste europski semestar za praćenje i podupiranje napretka u pogledu pristupačnosti stambenih nekretnina i beskućništva; poziva Komisiju da predloži europski okvir za socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje za učinkovitu koordinaciju politika država članica;

34.  napominje da su socijalne i zdravstvene usluge ključne za podupiranje borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti; sa zabrinutošću primjećuje da se preporuke po pojedinim zemljama za većinu država članica odnose na to da bi one trebale poboljšati učinkovitost, dostupnost i održivost svojih sustava javnog zdravstva; poziva države članice da ulože dodatne napore kako bi zajamčile pristupačnost, dostupnost, cjenovnu pristupačnost, kvalitetu i troškovnu učinkovitost svojih sustava zdravstvene zaštite; ističe važnost kampanja za prevenciju i za promicanje zdravlja, posebno onih usmjerenih na mlade iz ugroženih skupina stanovništva; poziva države članice da ulažu u prevenciju kao prioritet u svojim zdravstvenim politikama; poziva na aktivno provođenje kampanja za promicanje fizičkog i mentalnog zdravlja; podsjeća na važnost olakšavanja reintegracije na tržište rada osoba radne dobi koje se oporavljaju od bolesti; poziva države članice da ulažu u usluge skrbi za osobe u svim stadijima njihovih života, da nastave s ostvarivanjem ciljeva iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002. i da razviju ciljeve skrbi za starije osobe i uzdržavane osobe;

35.  poziva Komisiju i države članice da razviju posebne popratne mjere u kontekstu Europskog okvira za djelovanje u području mentalnog zdravlja i dobrobiti te Kompasa EU-a za djelovanje u području mentalnog zdravlja i dobrobiti; smatra da bi te mjere trebale obuhvaćati promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju te biti usklađene s drugim instrumentima politike u cilju smanjenja socijalnih čimbenika koji utječu na mentalno zdravlje;

36.  naglašava važnost pomnog praćenja i, prema potrebi, preispitivanja sredstava Unije kako bi se osiguralo učinkovito financiranje u skladu s ciljevima EU-a; poziva Komisiju i države članice da se bore protiv svake zlouporabe, prijevare i korupcije u vezi sa sredstvima Unije;

37.  ističe da je važno poštovati preporuke revizora EU-a;

38.  smatra da, kako bi se održala i povećala globalna konkurentnost, regulatorni okvir za tržište rada država članica mora biti jasan, jednostavan i fleksibilan te u isto vrijeme održavati visoke standarde rada;

39.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(2) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/5-presidents-report_hr.pdf
(3) SL C 179, 25.5.2018., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0337.
(5) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0181.
(7) SL L 188, 12.7.2019., str. 79.
(8) SL C 155, 25.5.2011., str. 10.
(9) SL L 150, 14.6.2018., str. 93.
(10) SL L 150, 14.6.2018., str. 100.
(11) SL L 150, 14.6.2018., str. 109.
(12) SL L 150, 14.6.2018., str. 141.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0202.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0485.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0432.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0325.
(17) SL C 356, 4.10.2018., str. 89.
(18) SL C 346, 27.9.2018., str. 156.
(19) SL C 337, 20.9.2018., str. 135.
(20) SL C 242, 10.7.2018., str. 24.
(21) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.
(22) SL C 35, 31.1.2018., str. 157.
(23) SL C 366, 27.10.2017., str. 117.
(24) https://ec.europa.eu/health/state/glance_hr
(25) https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/2018_healthatglance_rep_en.pdf
(26) https://www.coe.int/en/web/turin-european-social-charter/turin-process
(27) SL C 199E, 7.7.2012., str. 25.
(28) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(29) SL L 186, 11.7.2019., str. 105.
(30) Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).
(31) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).
(32) U Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) navodi se: „Razumna prilagodba označava „nužne i odgovarajuće izmjene i prilagodbe bez nametanja nerazmjernog ili prekomjernog opterećenja, tamo gdje je to potrebno u pojedinom slučaju, kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo ravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima (članak 2. CRPD-a)” (https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CRPD/Pages/ConventionRightsPersonsWithDisabilities.aspx); U članku 5. Direktive o jednakosti pri zapošljavanju navodi se: „Kako bi se zajamčilo poštovanje načela jednakog postupanja u pogledu osoba s invaliditetom, moraju se osigurati razumne prilagodbe njihovim posebnim potrebama To znači da poslodavci prema potrebi u određenoj situaciji poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osobi s invaliditetom omogućio pristup zapošljavanju, sudjelovanje ili napredovanje na radu ili usavršavanje, ako takve mjere za poslodavca ne predstavljaju nerazmjeran teret. Taj se teret neće smatrati nerazmjernim ako se u dovoljnoj mjeri podupre postojećim mjerama politike za zaštitu osoba s invaliditetom dotične države članice.” (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0078&from=EN); Na internetskim stranicama Komisije navodi se: „Razumna prilagodba je svaka promjena u vezi s radnim mjestom ili radnim okruženjem koja je potrebna da bi se osobi s invaliditetom omogućilo da se prijavi za određeno radno mjesto, obavlja svoj posao i u njemu napreduje ili sudjeluje u osposobljavanju.” (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1473&langId=hr).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti