Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. (11734/2019 – C9-0119/2019 – 2019/2028(BUD))

P9_TA(2019)0038 A9-0017/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) („Uredba o VFO-u”),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020., dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. ožujka 2019. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2020.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koji je Komisija usvojila 5. srpnja 2019. (COM(2019)0400),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koje je Vijeće usvojilo 3. rujna 2019. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2019. (11734/2019 – C9-0119/2019),

–  uzimajući u obzir članak 2.1c Pariškog sporazuma, koji je Europska unija ratificirala 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir panoramski pregled Europskog revizorskog suda naslovljen „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena” (2017.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,,

–  uzimajući u obzir mišljenja drugih odbora,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0017/2019),

Dio III.

Opći pregled

1.  podsjeća da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020. utvrdio jasne političke prioritete za proračun za 2020., koji bi trebao biti most prema Europi budućnosti i donijeti europsku dodanu vrijednost; ponavlja svoju čvrstu predanost tim prioritetima i iznosi sljedeće stajalište kako bi se osigurala odgovarajuća razina financiranja za njihovo ostvarenje;

2.  ponavlja stajalište Parlamenta da bi proračun za 2020. trebao utrti put višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021. – 2027. te poslužiti kao solidna početna točka za pokretanje nove generacije programa i politika EU-a; podsjeća, štoviše, da je 2020. posljednja godina aktualnog VFO-a, dakle posljednja prilika da se Unija približi ispunjavanju političkih obveza preuzetih za to razdoblje, među ostalim i ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a, provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a te uspostavi europskog stupa socijalnih prava i cilju Unije o ostvarivanju ugljično neutralnog gospodarstva do 2050.; u tom kontekstu ističe da pri donošenju proračuna Unije treba ocijeniti puni učinak politika Unije o rodnoj ravnopravnosti (rodna perspektiva pri izradi proračuna) te ga uzeti u obzir, a time i promicati rodno osviještene politike i jednake prilike;

3.  prima na znanje da je Vijeće u svojem stajalištu o nacrtu proračuna smanjilo iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 1,51 milijardu EUR u usporedbi s prijedlogom Komisije; smatra da su rezovi Vijeća u izravnoj suprotnosti s prioritetima Unije, da nisu opravdani apsorpcijskim kapacitetom te da se njima pokušavaju poništiti sva konkretna povećanja koja je Parlament prethodnih proračunskih godina tražio i dobio; stoga u načelu odlučuje vratiti iznose svih odobrenih sredstava koje je Vijeće smanjilo na razinu iz nacrta proračuna, i za operativne i za administrativne rashode, te nacrt proračuna uzeti kao početnu točku za utvrđivanje svojeg stajališta;

4.  čvrsto smatra da je od presudne važnosti suočiti se s klimatskim izazovima i zaštititi okoliš na način kojim se potiče zapošljavanje, otvaraju nova radna mjesta, povećava konkurentnost, promiče održivi razvoj i osigurava socijalni prosperitet; ističe ključnu ulogu novih tehnologija, kao i onih u razvoju, u postizanju tog cilja; naglašava da Unija treba biti primjer i nadahnuti druge zemlje diljem svijeta da dodatno ulažu u rashode koji se odnose na klimu; pozdravlja snažne pozive na djelovanje čelnika Unije na nedavnom sastanku na vrhu UN-a o klimatskim promjenama, kao i činjenicu da se više država članica nedavno obvezalo povećati potrošnju u područjima kao što su energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora te održiva prometna i energetska infrastruktura; smatra da bi takve izjave trebale biti popraćene konkretnim mjerama država članica, među ostalim i u okviru rasprava u Vijeću;

5.  podsjeća na obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma, kao i na njezinu predanost postizanju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; napominje da je 21 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna za 2020. povezano s klimom te da bi za postizanje cilja od 20 % barem još 3,5 milijarde EUR trebalo izdvojiti za rashode povezane s klimom; izražava žaljenje zbog toga što su u okviru aktualnog VFO-a Uniji na raspolaganje stavljena samo ograničena sredstva kojima bi se sama mogla suočiti s klimatskim izazovima te ističe da su u tom području potrebna znatno veća ulaganja koje Komisija procjenjuje u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje; ističe da je potrebno uložiti sve napore kako bi se ukupni cilj proračuna EU-a u što većoj mjeri ostvario do kraja 2020.;

6.  ističe da se proračunom za 2020. Unija treba pripremiti za još ambiciozniji cilj uključivanja politika povezanih s klimom i biološkom raznolikošću u VFO 2021. – 2027. kako bi se ispunila očekivanja europskih građana; zahtijeva transparentniju, strožu i sveobuhvatniju metodologiju, uspostavljenu u skladu s međunarodno utvrđenim metodologijama, kao i izmijenjene pokazatelje uspješnosti za definiranje i praćenje rashoda povezanih s klimom i biološkom raznolikošću; sa zanimanjem očekuje konkretan prijedlog o europskom zelenom dogovoru, kako je navedeno u političkim smjernicama novoizabrane predsjednice Komisije; podsjeća, u tom kontekstu, na svoju snažnu predanost reformi sustava vlastitih sredstava Unije, uključujući uvođenje paketa novih izvora vlastitih sredstava koji su u bolje usklađeni s glavnim političkim prioritetima Unije, među ostalim s borbom protiv klimatskih promjena;

7.  podsjeća da se u svojoj rezoluciji iz ožujka 2019. obvezao tražiti od Komisije da u sve trgovinske sporazume EU-a s trećim zemljama uvrsti obveznu klauzulu u kojoj se zahtijeva ratifikacija i provedba Pariškog sporazuma radi borbe protiv klimatskih promjena;

8.  stoga predlaže proračun za 2020. kojim se u znatnoj mjeri doprinesi suočavanju s okolišnim izazovima i klimatskim promjenama te što je više moguće nadoknađuje postojeći zaostatak u ostvarenju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; predlaže da se znatno, i to za više od 2 milijarde EUR, povećaju iznosi iz nacrta proračuna za proračunske linije u različitim naslovima, ponajprije u podnaslovu 1.a, kojima se izrazito doprinosi cilju klimatskih rashoda; pomno usmjerava povećanje iznosa prema linijama koje imaju izvrsnu stopu izvršenja i operativni kapacitet za apsorpciju dodatnih odobrenih sredstava u 2020.;

9.  naglašava da su mladi i dalje glavni prioritet za proračun Unije; naglašava da je, unatoč pozitivnim trendovima u smanjenju stope nezaposlenosti mladih u Uniji, manjak budućih prilika za mlade istinska socijalna kriza u određenim dijelovima Unije, uz značajne razlike među državama članicama i regijama; stoga odlučuje povećati iznos za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija, među ostalim kako bi se osigurao neometan prijelaz na Europski socijalni fond plus (ESF+) u sljedećem VFO-u;

10.  ističe da Unija mora do kraja ispuniti sve svoje obveze u pogledu pomoći zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena i u prilagodbi na njih;

11.  zahtijeva dodatna financijska sredstva kako bi se zadovoljila buduća potražnja za programom Erasmus+, osnovnim programom za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport u Europi; ističe da je Erasmus+ ključni vodeći program Unije koji je općepoznat među njezinim građanima te je donio opipljive rezultate s jasnom europskom dodanom vrijednošću; podsjeća da se obvezao utrostručiti sredstva za taj program u VFO-u 2021. – 2027.; naglašava da je potrebno nastaviti i dodatno osnažiti pripremno djelovanje DiscoverEU, s obzirom na njegovu planiranu integraciju u program Erasmus+ 2021. – 2027.; poziva na to da se poseban naglasak stavi na mjere mobilnosti u obrazovanju odraslih, osobito za starije osobe u programu Erasmus+;

12.  predlaže dodatna ciljana povećanja iznosa u drugim proračunskim linijama povezanima s prioritetima Parlamenta u područjima kao što su MSP-ovi, digitalizacija, umjetna inteligencija, istraživanje raka, sigurnosna i pravosudna suradnja, carine, migracije i vanjska politika, uključujući razvojnu i humanitarnu pomoć;

13.  u načelu podržava projekcije Komisije o proračunskim potrebama decentraliziranih agencija; stoga smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje tih agencija te bi im onemogućili ispunjavanje njihovih zadaća; predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za agencije koje će ispunjavati dodatne zadaće ili koje su suočene s povećanim radnim opterećenjem zbog novih izazova;

14.  zaključuje da, u svrhu adekvatnog financiranja spomenutih hitnih prioriteta i s obzirom je preostali prostor do gornjih granica u određenim naslovima za 2020. vrlo mali ili ga nema, instrument fleksibilnosti i ukupnu razliku do gornje granice za obveze treba mobilizirati u potpunosti, a pričuvu za nepredviđene izdatke treba mobilizirati pri čemu dio pričuve treba ostati raspoloživ za financiranje nepredviđenih događaja do kojih može doći tijekom sljedeće godine; podsjeća da će fleksibilnost utvrđena u Uredbi o VFO-u prestati važiti na kraju tog razdoblja;

15.  ističe da je potrebno ponovno upotrijebiti sva opozvana sredstva za istraživanje, kako je navedeno u članku 15. stavku 3. Financijske uredbe; izražava duboko žaljenje zbog toga što je Vijeće ponovno odbilo primjenu te zakonodavne odredbe koju je Komisija u nacrtu proračuna predložila djelomično aktivirati; namjerava ustrajati na svojem stajalištu, u kojemu se odražavaju i tekst i duh Financijske uredbe; namjerava riješiti to pitanje tijekom ovogodišnjeg proračunskog mirenja; predlaže da se sva opozvana sredstva iskoriste za povećanje četiri proračunske linije programa Obzor 2020. uz najvišu razinu istraživačkih aktivnosti povezanih s klimom;

16.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 170 971 519 973 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od 2 699 813 994 EUR u odnosu na nacrt proračuna; odlučuje, osim toga, staviti na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opoziva iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe; utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 159 146 168 195 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

17.  ističe da program Obzor 2020. pruža vrlo snažnu europsku dodanu vrijednost te bitno doprinosi razvoju zelene tehnologije te inovacijama prihvatljivima za klimu i okoliš kako bi se stvorili temelji za budućnost bez ugljičnih emisija i pružila potpora prijelazu na kružno gospodarstvo; nadalje, ističe važnost programa za druga značajna područja europskog istraživanja kao što su digitalizacija, umjetna inteligencija i istraživanje raka; stoga znatno povećava iznos sredstava za Obzor 2020. u odnosu na razinu iz nacrta proračuna za 737,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; nadalje, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe, stavlja na raspolaganje cijeli iznos od 280,7 milijuna EUR sredstava za preuzimanje obveza opozvanih u 2018. zbog neprovođenja istraživačkih projekata, i to u korist proračunskih linija Obzora 2020. koje su najrelevantnije za istraživačke projekte povezane s klimom te poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na pravednu geografsku raspodjelu tih sredstava;

18.  uvjeren je da bi borba protiv raka trebala biti apsolutni prioritet Unije te da u tom smjeru treba uložiti znatno više napora; ističe činjenicu da je istraživanje raka važan stup u tom procesu; stoga odobrava povećanje financijskih sredstava namijenjenih istraživanju raka u relevantnim proračunskim linijama programa Obzor 2020. koje također pokazuju vrlo visoku razinu izvršenja proračuna; ističe da je potrebno povećati istraživanja u tom području bez ikakve odgode, među ostalim s obzirom na veća ulaganja predviđena u sljedećem VFO-u;

19.  podsjeća da vodeći položaj Europe u pružanju informacijskih i komunikacijskih tehnologija ovisi o sredstvima za razvoj i testiranje novih takvih tehnologija, kao i o pružanju pomoći start-upovima i tehnološkim poduzećima u cilju povećanja tržišno relevantnog kapaciteta; u tom pogledu ističe da je potrebno pružiti dodatno financiranje europskim istraživačkim postrojenjima te malim i srednjim poduzećima s naglaskom na razvoju i unapređenju tehnologija kao što su tražilice, usluge prevođenja i slične revolucionarne tehnologije;

20.  ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u promicanju strateškog razvoja održive i međusobno povezane transeuropske mreže visokih performansi u području prometa, s posebnim fokusom na željezničku mrežu, uključujući noćne vlakove, energetske infrastrukture te infrastrukture IKT-a koja značajno doprinosi tranziciji prema klimatski neutralnom društvu; stoga predlaže povećanje financijskih sredstava za CEF-Promet i CEF-Energetiku u ukupnom iznosu od 545 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna;

21.  smatra da je također potrebno dodatno osnažiti važne prioritete u tom podnaslovu; u tom kontekstu ističe mala i srednja poduzeća, koja su ključan dio gospodarstva Unije te imaju presudnu ulogu u kvalitetnom ulaganju i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama; odobrava, u tom kontekstu, povećanje za program COSME u cilju dodatnog povećanja potencijala tog programa u promicanju poduzetništva, uključujući poduzetničko djelovanje žena, povećanja konkurentnosti i pristupa tržištu za poduzeća Unije te poziva na to da se naglasak stavi na digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća; podsjeća da je predloženi iznos sredstava u nacrtu proračuna za COSME bio još niži od predviđenog u financijskom programiranju te odobrava povećanje od 50 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna;

22.  naglašava da je Erasmus+ i dalje vrlo cijenjen i izrazito popularan program, u kojemu broj prijava daleko premašuje dostupna financijska sredstva te koji pomaže u poticanju snažnog osjećaja zajedničkog europskog identiteta; stoga odobrava povećanje od 123,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna kako bi se suzbile niske stope uspješnosti i većem broju ljudi omogućilo da iskoriste prednosti tog programa;

23.  predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA), Agenciju Europske unije za sigurnost zračnog prometa, Agenciju Europske unije za željeznice, Agenciju Europske unije za kibersigurnost (ENISA), kao i razine odobrenih sredstava i osoblja za Agenciju za europski GNSS, Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER);

24.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.a za 1 503 766 221 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati upotrebom raspoloživih iznosa do gornjih granica i mobilizacijom posebnih instrumenata; osim toga, za taj podnaslov stavlja na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, u skladu s odredbom o opozivu iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

25.  podsjeća da su održiv rast i dobro usmjerena ulaganja ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje blagostanja za sve te da je potrebno učinkovitije usmjeravati sredstva iz strukturnih fondova i ulaganja u promicanje uključivog rasta, smanjenje nejednakosti i poticanje uzlazne socijalne konvergencije;

26.  izražava žaljenje zbog toga što je razina nezaposlenosti mladih, procijenjena na 14,2 % u travnju 2019., i dalje neprihvatljivo visoka te posebno izražena u određenim državama članicama i regijama Unije; ističe važnost povećanja zapošljivosti i poduzetničkog kapaciteta mladih uz istodobno rješavanje problema nejednakosti; uvjeren je da su za borbu protiv nezaposlenosti potrebna znatna financijska sredstva; odlučan je u tome da se u posljednjoj godini aktualnog VFO-a osigura dodatno financiranje za program Inicijative za zapošljavanje mladih; naglašava potrebu da se ubrza provedba tog programa i da se dodatno poboljša njegova učinkovitost kako bi se osiguralo da se njime donosi veća europska dodana vrijednost nacionalnim politikama zapošljavanja; stoga predlaže povećanje od 363,3 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih;

27.  povećava financiranje za tehničku pomoć kako bi se riješio problem složenosti postupaka upravljanja projektima, od pripreme prijava do financijskog upravljanja i praćenja učinka, što je velika prepreka boljoj apsorpciji sredstava iz strukturnih fondova;

28.  povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b za 373 278 264 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

29.  sa zabrinutošću napominje da je ponovno samo 8,3 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti, što je najmanji postotak od 2015., unatoč tome što je uočena dosad nezabilježena i sve brža stopa izumiranja vrsta; poziva na dodjelu dostatnih povećanja i sljedivih sredstava kako bi se osigurala dugoročna i dosljedna zaštita biološke raznolikosti diljem Unije; u skladu s općim prioritetom borbe protiv klimatskih promjena, znatno povećanje u iznosu od 233 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza usmjerava na proračunske linije koje se odnose na program LIFE+ u glavama 7. i 34.; očekuje od Komisije da se pobrine za potreban apsorpcijski kapacitet kako bi se ta dodatna sredstva upotrijebila na učinkovit način te kako bi se osigurala pravednija geografska raspodjela takvih sredstava prihvatljivih za okoliš, kao što će biti slučaj u programima sljedećeg VFO-a;

30.  predlaže potrebna povećanja za odabrane proračunske linije, posebno za financiranje mjera za suzbijanje utjecaja afričke svinjske kuge u više država članica; napominje ozbiljne posljedice i veliki broj zabilježenih slučajeva te bolesti od početka 2019., nakon čega su usmrćeni deseci tisuća životinja; napominje da su treće zemlje ulagale u istraživanja za razvoj cjepiva protiv afričke svinjske kuge te da bi Unija također trebala ulagati u istraživanje i razvoj cjepiva, što bi pomoglo u iskorjenjivanju širenja i pojave afričke svinjske kuge u najkraćem mogućem roku;

31.  podsjeća da će razinu odobrenih sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi još trebati prilagoditi uzimajući u obzir namjenske prihode koji bi trebali biti na raspolaganju 2020., kao što je istaknuto u pismu izmjene Komisije;

32.  predlaže ciljano povećanje razine odobrenih sredstava i osoblja za Europsku agenciju za okoliš;

33.  ukupno gledajući, povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 267,3 milijuna EUR u naslovu 2. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja se trebaju financirati iz raspoloživih sredstava do gornje granice; ističe da ne bi trebalo doći do novih rezova u proračunu za poljoprivredu s obzirom na to da je poljoprivredni sektor često pogođen krizama koje zahtijevaju proračunsku reakciju;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

34.  imajući u vidu nerealno nisku gornju granicu od početka aktualnog VFO-a, povećava financiranje prioriteta Parlamenta u području unutarnje sigurnosti, migracija, temeljnih prava i poštovanja vladavine prava te za promicanje nediskriminacije i jednakosti te borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja; snažno se protivi rezovima Vijeća koji se odnose na Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) te odbija prijedlog Vijeća da se iznos od 400 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za AMIF premjesti u pričuvu dok ne dođe do napretka u reformi Uredbe Dublin III(7) jer bi to značilo da najjače pogođene države članice neće dobiti potporu za upravljanje migracijskim pritiscima na humani način;

35.  ističe da je od ključne važnosti uložiti u adekvatno financiranje i ukupan broj osoblja za sve agencije koje djeluju u području migracija, sigurnosti, nadzora granica i temeljnih prava, posebno Europol, Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Frontex i Agenciju Europske unije za temeljna prava; ističe da Ured europskog javnog tužitelja mora raspolagati potrebnim sredstvima kako bi mogao temeljito istraživati i kazneno goniti prekogranične kriminalne aktivnosti;

36.  poziva Komisiju da hitno uspostavi fond koji bi pružao potporu operacijama traganja i spašavanja kako bi se osiguralo postojanje traganja i spašavanja na Sredozemlju;

37.  ponavlja svoju spremnost da proračun Unije upotrijebi kao alat za učinkovito suzbijanje postojećih nejednakosti i promicanje rodne ravnopravnosti, posebno povećanjem sredstava za cilj programa Daphne u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu te za ljudski razvoj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju; naglašava potrebu za dostatnim financijskim sredstvima za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama i djevojčicama izbjeglicama te drugim ranjivim skupinama kao što su pripadnici zajednice LGBTQI+;

38.  predlaže povećanje od 10 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura u okviru programa Kreativna Europa kako bi se ispravilo njihovo kronično nedovoljno financiranje i niska stopa uspješnosti prijava; osim toga, povećava odobrena sredstva za multimedijska djelovanja, koja su ključna za suzbijanje dezinformacija i promicanje neovisnog novinarstva;

39.  također predlaže ciljano povećanje doprinosa Unije Europskoj agenciji za lijekove;

40.  stoga povećava iznos za naslov 3. za 121 799 746 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 4. – Globalna Europa

41.  ističe da proračun Unije treba više doprinositi ublažavanju klimatskih promjena i mjerama prilagodbe te klimatskoj diplomaciji u zemljama obuhvaćenima Instrumentom za razvojnu suradnju i Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu; ističe mogućnost da se iz proračuna Unije pruži financijska pomoć za smanjenje rizika od katastrofa i da se mobiliziraju inovativni financijski instrumenti, uključujući plan EU-a za vanjska ulaganja, za potporu pripremi i financiranju razvojnih projekata u Africi koji su povezani s klimom;

42.  predlaže znatno povećanje sredstava za zemlje zapadnog Balkana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, osobito u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; naglašava važnost konstruktivnog financiranja s obzirom na brojne izazove s kojima će se Unija zajedno s državama članicama morati suočiti u europskom susjedstvu radi podupiranja političkih reformi i usklađivanja s pravnom stečevinom na zapadnom Balkanu;

43.  podsjeća da je, s obzirom na stalne sigurnosne prijetnje i pogoršanje sigurnosnog okruženja na istočnim granicama Unije, kao i na zahtjevne reforme s kojima su suočeni istočnoeuropski partneri, važno osigurati dovoljno sredstava za sprečavanje kriza i sukoba, za potporu stabilnosti, demokraciji i izgradnji povjerenja te uložiti više napora u smanjenje siromaštva i u gospodarski razvoj regije; podsjeća, nadalje, da zemlje južnog susjedstva trebaju dodatnu financijsku potporu s obzirom da su suočene s golemim pritiskom, uključujući sukobe u Siriji i Libiji, porast ekstremizma te povezana kretanja izbjeglica i migranata;

44.  snažno je zabrinut zbog odluke SAD-a da povuče svoj godišnji financijski doprinos Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) i vjeruje da bi Unija trebala doprinijeti nadoknadi nastalih razlika; prepoznaje stvarnu ulogu koju UNRWA ima u očuvanju kontinuiranog pružanja osnovnih usluga milijunima palestinskih izbjeglica, čime doprinosi regionalnoj stabilnosti i borbi protiv radikalizacije, u skladu s Globalnom strategijom EU-a na Bliskom istoku;

45.  duboko je zabrinut zbog odluke američke vlade da zbog odluke arbitražnog suda Svjetske trgovinske organizacije u predmetu Airbus uvede carine na nekoliko proizvoda iz EU-a; posvećen je rješavanju tog pitanja u nadolazećem razdoblju mirenja u proračunskom postupku za 2020. osiguravanjem potrebnih povećanja za odabrane proračunske linije, posebno za financiranje mjera za rješavanje i ublažavanje učinka trgovinskih prepreka SAD-a na poduzeća Unije;

46.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se odlučno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

47.  naglašava odgovornost Unije da podupre zaštitu Arktika; ističe važnost ulaganja u dosljedniju politiku EU-a za Arktik;

48.  poziva na povećanje sredstava za projekte usmjerene na potporu izbjeglicama iz Venezuele koji su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući teritorije država članica na Karibima;

49.  s obzirom na ozbiljne i kontinuirane napore Turske da ugrozi regionalnu stabilnost agresivnim ponašanjem prema državama članicama, kao i njezino nedavno jednostrano vojno djelovanje u sjeveroistočnoj Siriji usmjereno protiv kurdskog stanovništva, čime se dodatno raseljavaju sirijske izbjeglice te se ozbiljno ometa pristup humanitarnoj pomoći, što dovodi do ozbiljnih patnji civila i potkopavanja stabilnosti cijele regije, te njezine nedostatke u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, smatra da je opravdano ukinuti sredstva namijenjena Turskoj u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i zamrznuti 100 milijuna EUR (iznos će se staviti u pričuvu); ističe, međutim, da ukidanje i zamrzavanje sredstava ne bi smjelo biti usmjereno na civilno društvo, sirijske izbjeglice ili studente u Turskoj;

50.  osuđuje tursku invaziju sjeveroistočne Sirije, koja je dovela do velikog broja žrtava među civilnim stanovništvom, povećanja broja izbjeglica i daljnje destabilizacije regije; stoga, u svjetlu aktualnih događaja, planira intervenirati u skladu s tim tako što će prilagoditi svoje stajalište o proračunskim linijama za Tursku, uz istovremeno očuvanje financijske potpore akterima civilnog društva tijekom postupka mirenja za godišnji proračun za 2020.;

51.  žali zbog ograničene uloge koju Parlament ima u nadzoru i upravljanju Uzajamnim fondom EU-a; smatra da je ključno da Parlament nadzire aktivnosti operativnog odbora i poziva Komisiju da pruži detaljne informacije o odlukama donesenima u tom odboru i osigura da Parlament bude zastupljen na njegovim sastancima;

52.  povećava ukupni iznos za naslov 4. za 257 217 394 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

53.  vraća iznose iz nacrta proračuna za administrativne rashode, uključujući rashode za potporu administraciji i istraživanju u naslovima od 1. do 4.; predlaže povećanje od 5,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za Konferenciju o europskoj demokraciji / budućnosti Europe; ističe da bi Konferencija trebala imati potrebnu razinu autonomije u svom djelovanju i da bi Europski parlament trebao sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i ostale europske institucije; nadalje ističe da bi se na Konferenciji trebalo omogućiti sudjelovanje i angažman širokog kruga građana, uključujući mlade;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

54.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; u tom pogledu naglašava da bi, kada je riječ pilot-projektima i pripremnim djelovanjima koji utiru put novim programima koje podupiru aktualni predsjednik Komisije i Parlament, kao što je Fond za pravednu tranziciju, Komisija trebala posebno obratiti pažnju da se provode na način koji će dobiti najširu potporu Parlamenta; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u potpunosti u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, donosi uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta; poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te pruži povratne informacije o njihovoj uspješnosti i rezultatima postignutima na terenu;

Plaćanja

55.  ističe dosad nezabilježenu količinu preostalih sredstava do gornje granice za plaćanja od 20 067,6 milijuna EUR, što je posljedica vrlo kasnog pokretanja programa za razdoblje 2014. – 2020. te odgovarajućeg gomilanja neiskorištenih sredstava za plaćanje, posebice u podnaslovu 1.b; ističe da je potrebno spriječiti veliku akumulaciju zahtjeva za plaćanje na početku sljedećeg VFO-a koja bi mogla dovesti do nove krize plaćanja u proračunu Unije, kao što je bio slučaj u aktualnom razdoblju, što bi moglo spriječiti uredan početak nove generacije programa za razdoblje od 2021. do 2027.;

56.  stoga povećava iznos odobrenih sredstava za plaćanje za europske strukturne i investicijske fondove za ukupno 3 milijarde EUR na temelju očekivanja da će države članice dodatno ubrzati provedbu svojih operativnih programa u posljednjoj godini aktualnog VFO-a te da će se više pridržavati vlastitih prognoza; povećava iznos rezervacija za jamstveni fond EFSU-a za 948 milijuna EUR kako bi se u 2020. na proračunski neutralan način prenijeli spomenuti godišnji iznosi koji su dosad bili planirani za razdoblje od 2021. do 2023., tj. kada se očekuje veći pritisak na plaćanja; naposljetku, povećava iznose za odobrena sredstva za plaćanje u linijama u kojima su povećana odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

57.  iznose odobrenih sredstava vraća na one navedene u projekcijama izrađenima na temelju pomne i odgovorne analize potreba Parlamenta za 2020. iz prethodno spomenute Rezolucije od 28. ožujka 2019. usvojene na plenarnoj sjednici s velikom većinom glasova; svjestan je da članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućava Komisiji da prilagodi nacrte projekcija drugih institucija; međutim, izražava iznenađenost i duboku zabrinutost zbog rezova koje je Komisija uvela u proračunu Parlamenta, čime se prekida tradicija dobre suradnje između tih dviju institucija;

58.  povećava dvije linije iznad razine iz nacrta proračuna zbog novih elemenata koji utječu na prijelazne naknade za proračun za 2020. i koje nije bilo moguće spriječiti: viša stopa zastupnika koji nisu ponovno izabrani na europskim izborima (63 %, dok je za osnovicu za izračun korišten prosjek od 50 %) i odgoda Brexita do 31. listopada 2019.; osim toga, povećava liniju za europske političke zaklade s obzirom na to da je njihov rad ključan u promicanju demokracije i borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija;

59.  u skladu s projekcijama koje je usvojio Parlament:

Drugi dijelovi (IV. – X.)

60.  napominje da nacrt proračuna uglavnom odražava projekcije različitih institucija koje potpadaju pod druge dijelove proračuna te stoga odgovara, uz neke iznimke, njihovim financijskim potrebama; smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće stoga imali štetan učinak na rad dotičnih institucija, a time i na ključan doprinos tih institucija funkcioniranju Europske unije; u tom pogledu predlaže da se u gotovo svim slučajevima iznosi vrate na razine iz nacrta proračuna, uključujući planove radnih mjesta Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje; u skladu s džentlmenskim dogovorom, ne mijenja čitanje Vijeća koje se odnosi na Vijeće i Europsko vijeće;

61.  smatra da je, u ograničenom broju slučajeva te uzimajući u obzir projekcije institucija, potrebno povećati iznose u linijama u odnosu na nacrt proračuna te predložiti dodatna radna mjesta; stoga predlaže:

o
o   o

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105. (2) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0210. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0326. (7) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.). (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0417.

1. Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))

P9_TA(2019)0039 A9-0011/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8‑0098/2019),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 26. ožujka 2019.(3) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2017. i odgovore izvršne direktorice Europskog potpornog ureda za azil,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(4), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(5), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(6), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(8), a posebno njezin članak 105.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0011/2019),

1.  odbija dati razrješnicu izvršnoj direktorici Europskog potpornog ureda za azil za izvršenje proračuna Ureda za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnoj direktorici Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. s odgovorom Ureda(9),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(10) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8‑0098/2019),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 26. ožujka 2019.(11) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2017. i odgovore izvršne direktorice Europskog potpornog ureda za azil,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(12), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(13), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(14), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(15), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(16), a posebno njezin članak 105.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0011/2019),

1.  ističe da se prijedlog za zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. podnosi na jednoj od sljedećih sjednica;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0011/2019),

A.  budući da bi sve decentralizirane agencije Unije trebale biti transparentne i u potpunosti odgovorne prema građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao tijelima Unije;

B.  budući da je uloga Parlamenta u pogledu razrješnice za proračun utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Financijskoj uredbi i Okvirnoj financijskoj uredbi;

1.  ističe važnost odgovornog i transparentnog djelovanja pri izvršenju proračuna Unije;

2.  podsjeća na ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, utvrđenu UFEU-om, Financijskom uredbom i njegovim Poslovnikom;

Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom za financijsku godinu 2017.

3.  podsjeća da se, prema izvješću Revizorskog suda, značajni i sustavni slučajevi neusklađenosti plaćanja s Financijskom uredbom Europskog potpornog ureda za azil i drugim mjerodavnim pravilima i odredbama uglavnom odnose na plaćanja u vezi s postupcima javne nabave i zapošljavanja; osim toga, žali što sustavna neusklađenost svjedoči o nedostatnom sustavu unutarnje kontrole; duboko žali zbog toga što pogreške u plaćanjima koja nisu u skladu s pravilima ukupno odgovaraju iznosu od najmanje 7,7 milijuna EUR, odnosno 10,3 % ukupnih plaćanja Europskog potpornog ureda za azil („Ured”) izvršenih 2017.;

Ishod istrage koju provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

4.  žali zbog nepravilnosti koje je utvrdio OLAF u vezi s kršenjem postupaka javne nabave, zlouporabe sredstava Unije, lošeg upravljanja, zlouporabe položaja u području ljudskih resursa, kršenja pravila o zaštiti podataka, uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja prema osoblju tijekom 2017.; ponovno poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku u provedbi mjera koje je predložio OLAF; izražava razumijevanje za zahtjev Ureda da detaljnija izvješća podnosi u prikladnom okruženju zbog pitanja povjerljivosti i zaštite podataka;

5.  pozdravlja odluku upravnog odbora Ureda od 6. lipnja 2018. o razrješenju dužnosti izvršnog direktora, koje je odmah stupilo na snagu; ističe, međutim, da je proračun za financijsku godinu 2017. izvršen pod nadzorom prethodne uprave Ureda; ističe da se ovo izvješće odnosi na postupak davanja razrješnice za financijsku godinu 2017.; pozdravlja imenovanje privremenog izvršnog direktora od 6. lipnja 2018. te imenovanje nove izvršne direktorice od 16. lipnja 2019.; uviđa predanost nove izvršne direktorice da provede važne reforme kojima će se zajamčiti stabilno upravljanje; cijeni pozitivnu poruku i namjeru buduće bliske suradnje koje je nova izvršna direktorica izrazila na javnom saslušanju 4. rujna 2019.;

Daljnje mjere u vezi s razrješnicom za 2016. i prvim izvješćem o razrješnici za 2017.

6.  podsjeća na obrazloženu odluku Europskog parlamenta od 24. listopada 2018.(17) o odbijanju davanja razrješnice izvršnom direktoru Ureda za financijsku godinu 2016.; podsjeća da je Parlament 26. ožujka 2019. odlučio odgoditi donošenje odluke o davanju razrješnice Uredu za 2017.;

7.  pozdravlja izvješće o mjerama Ureda poduzetim u vezi s primjedbama Parlamenta za financijsku godinu 2017., a posebno o korektivnim mjerama koje su poduzeli upravni odbor Ureda, privremeni izvršni direktor te nova izvršna direktorica u cilju unapređenja upravljačke strukture i učinkovitosti Ureda, ponovnog uspostavljanja transparentnosti te izgradnje povjerenja; podupire i pozdravlja mjere navedene u akcijskom planu za upravljanje Europskog potpornog ureda za azil za 2019.; apelira na Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice redovito i javno izvještava o provedbi navedenog akcijskog plana;

8.  prima na znanje napore i pozdravlja napredak postignut u provedbi sustava unutarnje kontrole, uključujući kontrole postupaka javne nabave i rashoda; podupire odluku o smanjenju i brzom ukidanju eksternalizacije pravnog savjetovanja s pomoću uspostave unutarnje pravne službe; podupire opažanja Revizorskog suda o potrebi za daljnjim korektivnim mjerama;

9.  sa zadovoljstvom prima na znanje provedbu dviju trećina korektivnih mjera koje je Ured poduzeo u vezi s postupcima javne nabave, a posebno u vezi s plaćanjima u okviru nepravilnih postupaka javne nabave te dovršetak novih otvorenih postupaka, koje je Revizorski sud revidirao te na koje nije bilo primjedbi;

10.  pozdravlja ambiciozni plan zapošljavanja koji je uspostavljen te njegov pozitivni učinak na popunjavanje slobodnih rukovodećih i drugih radnih mjesta; sa zadovoljstvom prima na znanje provedbu novih mjera usmjerenih na sprečavanje uznemiravanja, povećanje dobrobiti i smanjenje fluktuacije osoblja; potiče Ured da brzo dovrši postupke zapošljavanja u potpunosti poštujući relevantne pravne postupke te da redovito prati postignute rezultate;

11.   sa zadovoljstvom prima na znanje da je većina članova upravnog odbora objavila svoje izjave o financijskim interesima i životopise na internetskim stranicama Ureda; poziva članove koji još nisu objavili životopis da to učine što je prije moguće; pozdravlja predanost novog vodstva u pogledu podizanja razine osviještenosti, sprečavanja, utvrđivanja i rješavanja svih potencijalnih slučajeva sukoba interesa; poziva Ured da u tom smislu izradi i provede sveobuhvatnu strategiju, da je u glavnim crtama izloži u sljedećem akcijskom planu za upravljanje te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignutim rezultatima;

12.   sa zadovoljstvom prima na znanje mjere koje novo vodstvo Ureda planira u pogledu poticanja i zaštite zviždača; podsjeća na to da je sigurno okruženje za zviždače ključan element u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju neregularnih i nezakonitih praksi; očekuje brzo usvajanje unutarnjih pravila i smjernica u vezi sa zviždačima i rotirajućim vratima te poziva Ured da i dalje izvještava o postignutim rezultatima;

o
o   o

13.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(18) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (2) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (3) SL L 249, 27.9.2019., str. 182. (4) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (5) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (6) SL L 132, 29.5.2010., str. 11. (7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42. (8) SL L 122, 10.5.2019., str. 1. (9) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (10) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (11) SL L 249, 27.9.2019., str. 182. (12) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (13) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (14) SL L 132, 29.5.2010., str. 11. (15) SL L 328, 7.12.2013., str. 42. (16) SL L 122, 10.5.2019., str. 1. (17) SL L 331, 28.12.2018., str. 213. (18) SL L 249, 27.9.2019., str. 361.

1. Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2018/2168(DEC))

P9_TA(2019)0040 A9-0010/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0320/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 26. ožujka 2019.(5) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2017., kao i Rezoluciju u prilogu,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0010/2019),

1.  odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2018/2168(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0010/2019),

A.  budući da sve institucije Unije moraju biti transparentne i potpuno odgovorne građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena za obavljanje dužnosti;

B.  budući da je Parlament jedino tijelo među institucijama Unije koje se izravno bira te da je odgovoran za davanje razrješnice u vezi s izvršenjem općeg proračuna Europske unije;

C.  budući da je postupak zasebnog davanja razrješnica pojedinačnim institucijama i tijelima Unije ustaljena praksa koju prihvaćaju sve institucije osim Vijeća te da je taj postupak osmišljen kako bi se zajamčila transparentnost i demokratska odgovornost prema građanima Unije i kako bi se provela nužna borba protiv prevara;

1.  podsjeća da institucije Unije u pitanjima povezanima s njihovim funkcioniranjem imaju administrativnu autonomiju; ističe važnost njihova odgovornog i profesionalnog djelovanja u provedbi svojih proračuna;

2.  naglašava ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, koja je utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Financijskoj uredbi, te činjenicu da se, uz potpuno poštovanje uloge Vijeća kao institucije koja daje preporuke u postupku davanja razrješnice, mora zadržati razlikovanje različitih uloga Parlamenta i Vijeća kako bi se poštovao institucijski okvir utvrđen u Ugovorima i u Financijskoj uredbi;

3.  podsjeća da Parlament daje razrješnicu drugim institucijama nakon razmatranja dostavljenih dokumenata i odgovora na pitanja te nakon saslušanja glavnih tajnika drugih institucija; ponavlja da Vijeće mora sudjelovati, u potpunosti i u dobroj vjeri, u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to rade ostale institucije; žali zbog poteškoća do koji je do sada dolazilo u Vijeću u postupku davanja razrješnice;

4.  žali što Vijeće nije pružilo odgovore na pisana pitanja koja je poslao Parlament te što glavni tajnik Vijeća nije prisustvovao saslušanju organiziranom 27. studenoga 2018. u vezi s godišnjim postupkom davanja razrješnice; osim toga, žali što Vijeće nije odgovorilo na opažanja koja je Parlament iznio u svojoj rezoluciji o razrješnici od 26. ožujka 2019., zanemarujući time ulogu Parlamenta;

5.  podsjeća na poteškoće do kojih je u Vijeću došlo u više navrata u postupku davanja razrješnice zbog nedostatka suradnje Vijeća uslijed čega je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine od 2009. do 2016. i odgoditi svoju odluku o razrješnici u ožujku 2019. za financijsku godinu 2017.;

6.  napominje da je Vijeće 2. svibnja 2018. odgovorilo na prijedlog Odbora Parlamenta za proračunski nadzor o postupku davanja razrješnice Vijeću s izmijenjenim prijedlogom te da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor 16. srpnja 2018. poslao svoj odgovor na izmijenjeni prijedlog Vijeća; odlučno poziva Vijeće da bez odgode reagira na najnoviji prijedlog kako bi se što prije primijenila nova pravila za postupak davanja razrješnice;

7.  izražava žaljenje zbog toga što se nije razmatralo odvajanje proračuna Europskog vijeća i Vijeća Europske unije u zaseban proračun za svaku instituciju, što je prijedlog koji je Parlament iznio u prošlim rezolucijama o davanju razrješnice; ustraje na tom razdvajanju koje bi pridonijelo većoj transparentnosti financijskog upravljanja u tim institucijama i kako bi obje institucije u većoj mjeri preuzele odgovornost i postigle troškovnu učinkovitost;

8.  ponovno ističe svoju zabrinutost zbog toga što je vrlo visok iznos odobrenih sredstava prenesen iz 2017. u 2018., posebno sredstava za namještaj, tehničku opremu, prijevoz i računalne sustave; podsjeća Vijeće da su prijenosi iznimke od načela jedne godine i da bi trebali odražavati stvarne potrebe; osim toga, žali zbog toga što Vijeće nije pružilo dovoljno informacija o politici u području nekretnina;

9.  pozdravlja napore za dodatno poboljšanje upravljanja financijama i uspješnosti poput usklađivanja planiranja proračuna na središnjoj razini integriranjem višegodišnjih aktivnosti i planiranja proračuna;

10.  prima na znanje poboljšanja u postupku administrativne modernizacije Vijeća, primjerice objavljivanje unutarnjih pravila za prijavljivanje ozbiljnih nepravilnosti na internetskoj stranici Vijeća, zajedno s vodičem za etiku i ponašanje članova osoblja Vijeća; poziva Vijeće da podigne razinu osviještenosti o tim pravilima i da se pobrine da su svi članovi osoblja na odgovarajući način obaviješteni o svojim pravima;

11.  podsjeća da je 6. prosinca 2017. Vijeće prihvatilo prijedlog Komisije o obveznom registru transparentnosti, ali ga još nije provelo; snažno osuđuje nesudjelovanje Vijeća u registru transparentnosti; izričito poziva Vijeće da nastavi rasprave o tehničkim aspektima paketa instrumenata u pogledu registra transparentnosti kako bi se što prije postigao politički dogovor među trima institucijama, s obzirom na to da će povećana transparentnost unutar institucija Unije doprinijeti povećanju povjerenja javnosti u Uniju;

12.  naglašava da je Europski parlament na plenarnoj sjednici podržao prijedloge ombudsmana koji se odnose na njegove preporuke i prijedloge Vijeću kojima se želi javnosti olakšati praćenje zakonodavnog postupka Unije (transparentnost zakonodavnog postupka Vijeća, OI/2/2017/TE); podsjeća da bi Vijeće, među ostalim, trebalo sustavno bilježiti stajalište svake države članice u pripremnim tijelima Vijeća, razviti jasne i javno dostupne kriterije prema kojima se određenom dokumentu pripisuje oznaka „LIMITE”, u skladu sa zakonodavstvom Unije, te da bi trebalo izraditi posebnu internetsku stranicu za svaki zakonodavni prijedlog i poboljšati pristupačnost javnog registra dokumenata;

13.  ponavlja da bi Vijeće trebalo biti transparentno i u potpunosti odgovorno građanima Unije za sredstva koja su mu povjerena kao instituciji Unije;

14.  ustraje u tome da učinkovit proračunski nadzor zahtijeva suradnju Parlamenta i Vijeća uz poštovanje njihovih pojedinačnih uloga; smatra da bi zadovoljavajuća suradnja između dviju institucija u obliku otvorenog i formalnog postupka dijaloga bila pozitivna poruka upućena građanima Unije;

15.  izražava zabrinutost zbog informacija koje su prenijeli europski mediji o korporativnom sponzorstvu država članica koje predsjedaju Unijom i ponavlja zabrinutost koju su izrazili građani Unije i zastupnici u Parlamentu; potvrđuje da se od država članica očekuje da same financiraju predsjedanje i žali zbog toga što je korporativno sponzorstvo postalo uobičajena praksa kako bi se namaknuli određeni troškovi; izuzetno je zabrinut zbog toga što bi zbog te prakse moglo doći do narušavanja ugleda i povjerenja građana Unije prema Uniji, njezinim institucijama i posebno Vijeću; predlaže da Vijeće usvoji smjernice za promicanje financijske transparentnosti i neovisnosti predsjedništava; izričito preporučuje Vijeću da predvidi uključivanje troškova predsjedništava u proračun; pomno će pratiti zaključke istrage europskog ombudsmana u vezi s tim pitanjem; poziva Vijeće da zabrinutost oko tog pitanja podijeli s državama članicama, a posebno s aktualnim tročlanim predsjedništvom;

16.  ohrabren je činjenicom da Vijeće smatra potrebnim razmotriti pitanje postupka davanja razrješnice te je otvoreno za što brže postizanje dogovora s Parlamentom o tome kako surađivati u tom pogledu.

(1) SL L 51, 28.2.2017. (2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1. (3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1. (4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9. (5) SL L 249, 27.9.2019., str. 25. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u pogledu procjene učinka sredstava za zaštitu bilja na pčele medarice (D045385/06 – 2019/2776(RPS))

P9_TA(2019)0041 B9-0149/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u pogledu procjene učinka sredstava za zaštitu bilja na pčele medarice (D045385/06),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 4., članak 78. stavak 1. točku (c) i Prilog II. točku 3.8.3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 546/2011 od 10. lipnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jedinstvenih načela za ocjenjivanje i odobravanje sredstava za zaštitu bilja(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 283/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(3) i Uredbu Komisije (EU) br. 284/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(4),

–  uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja za pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i solitarne pčele), koje su odobrene 27. lipnja 2013. i posljednji put ažurirane 4. srpnja 2014.(5) („Smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013.”),

–  uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida(7),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da Komisija navodi dramatičan pad u pojavi i raznolikosti svih vrsta europskih divljih kukaca oprašivača, uključujući divlje pčele, osolike muhe, leptire i moljce. Brojne vrste oprašivača izumrle su ili im prijeti izumiranje(8);

B.  budući da je vanjsko znanstveno izvješće EFSA-e od 29. veljače 2016. o toksičnosti pesticida pokazalo da bi dugoročna toksičnost mogla znatno premašiti predviđanja koja se temelje na kratkoročnim ispitivanjima(9);

C.  budući da je u skladu s člankom 1. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 svrha te uredbe „osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta usklađivanjem pravila o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja poboljšavajući time poljoprivrednu proizvodnju”;

D.  budući da se u članku 4. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 navodi sljedeće: „Aktivna se tvar odobrava u skladu s Prilogom II. kad se može očekivati na temelju sadašnjih znanstvenih i tehničkih saznanja da, uz uzimanje u obzir mjerila za odobravanje utvrđenih u točkama 2. i 3. tog priloga, sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu aktivnu tvar ispunjavaju zahtjeve predviđene u stavcima 2. i 3.”;

E.  budući da u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (e) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 sredstvo za zaštitu bilja „ne smije imati neprihvatljive učinke na okoliš”, vodeći posebno računa o određenim aspektima kada su na raspolaganju znanstvene metode koje Agencija prihvaća za procjenu tih učinaka, posebice „njegovo djelovanje na neciljane vrste, uključujući na trajno ponašanje tih vrsta”;

F.  budući da se u skladu s točkom 3.8.3. alinejom 2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivna tvar, safener ili sinergist odobravaju samo ako je utvrđeno, nakon odgovarajuće procjene rizika na temelju istraživanja prema smjernicama Zajednice ili međunarodno dogovorenim smjernicama, da uporaba prema predloženim uvjetima uporabe sredstva za zaštitu bilja koje sadrži aktivnu tvar, safener ili sinergist „nema neprihvatljivih akutnih ili kroničnih učinaka na preživljavanje i razvoj pčela, ako se uzmu u obzir učinci na ličinke pčela i ponašanje pčela.”;

G.  budući da je Uredba (EZ) br. 1107/2009 dakle otišla korak dalje od stare Direktive Vijeća 91/414/EEZ(10), među ostalim, izričitim uvođenjem jasnih zahtjeva u vezi s kroničnim učincima uporabe neke aktivne tvari, safenera ili sinergista na preživljavanje i razvoj pčelinjih zajednica;

H.  budući da su zahtjevi u pogledu podataka o aktivnim tvarima i sredstvima za zaštitu bilja izmijenjeni 2013. kako bi uključivali studije o kroničnim učincima tih tvari i proizvoda na pčele te studiju o učincima tih tvari i proizvoda na razvoj pčela medarica i druge faze životnog ciklusa pčela medarica(11);

I.  budući da je EFSA 2013. u skladu s time ažurirala metodologiju procjene rizika, među ostalim uzimajući u obzir kronične učinke na pčele te štetne učinke na bumbare i solitarne pčele;

J.  budući da se ažurirana metodologija procjene rizika primjenjivala u EFSA-inim procjenama potvrdnih podataka u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 485/2013(12) u pogledu tri neonikotinoida, što je 2018. dovelo do gotovo potpunih ograničenja(13);

K.  budući da Stalni odbor osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 („Stalni odbor”) još uvijek nije službeno podržao Smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013.;

L.  budući da Komisija smatra da se na Smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013. može osloniti samo za odluke u okviru ad hoc preispitivanja odobrenja u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, ali ne i za standardne odluke o zahtjevima za odobrenje ili obnovu odobrenja, ako države članice nisu podržale te smjernice;

M.  budući da je Komisija pokušala podržati provedbu Smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. kako bi se mogle primjenjivati i za standardne odluke o odobrenju ili obnavljanju odobrenja aktivnih tvari i (ponovna) odobrenja za sredstva za zaštitu bilja;

N.  budući da se provedba Smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. dijelom može postići izmjenom jedinstvenih načela utvrđenih u Uredbi (EU) br. 546/2011;

O.  budući da se Komisija, međutim, nije odlučila na taj korak kada se 16 država članica 2018. usprotivilo provedbi Smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. zbog izostanka daljnjeg preispitivanja(14), posebno onih dijelova koji se odnose na metodologiju procjene kroničnih rizika;

P.  budući da se u skladu s člankom 78. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 izmjenama Uredbe (EU) br. 546/2011 moraju uzeti u obzir najnovije znanstvene i tehničke spoznaje;

Q.  budući da se u drugoj uvodnoj izjavi Nacrta uredbe Komisije navodi da je potrebno izmijeniti ta jedinstvena načela za ocjenjivanje i odobrenje za sredstva za zaštitu bilja u svjetlu najnovijih znanstvenih i tehničkih spoznaja;

R.  budući da se u Nacrtu uredbe Komisije uvode samo izmjene navedene u Smjernicama EFSA-e o pčelama iz 2013. u pogledu akutne toksičnosti za pčele medarice, ali se i dalje ne govori o kroničnoj toksičnosti za pčele medarice niti o toksičnosti za bumbare i solitarne pčele;

S.  budući da Nacrt uredbe Komisije stoga ne predstavlja najnovije znanstvene i tehničke spoznaje, suprotno onome što je navedeno u drugoj uvodnoj izjavi tog nacrta i suprotno zahtjevima iz članka 78. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, čime se ne poštuje zahtjev iz članka 4. stavka 1. te uredbe da se tvari odobravaju na temelju aktualnih znanstvenih i tehničkih saznanja, čime se također dovodi u pitanje svrha iz članka 1. stavka 3. te uredbe, točnije postizanje visoke razine zaštite zdravlja životinja i okoliša;

T.  budući da EFSA smatra da je za odgovarajuću procjenu rizika za pčele važno voditi računa o akutnoj toksičnosti, kroničnoj toksičnosti i toksičnosti za ličinke(15);

U.  budući da je iznimno važno procijeniti kroničnu toksičnost i toksičnost za ličinke kako bi se mogli rješavati rizici koje predstavlja nova generacija sredstava za sustavnu zaštitu bilja, koja dovode do dugotrajne kronične izloženosti, a ne do kratkotrajne akutne izloženosti;

V.  budući da bi izmjene koje je Komisija predložila u Nacrtu uredbe rezultirale poboljšanjem ispitivanja samo u pogledu akutne toksičnosti(16), što, prema procjeni učinka koju su proveli predstavnici sektora pesticida, ne bi promijenilo razinu zaštite(17);

W.  budući da uključivanje izmjena koje je predložila EFSA u Nacrt uredbe Komisije samo u pogledu akutne toksičnosti nije ni dovoljno ni primjereno niti je u skladu s kriterijima za odobrenje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

X.  budući da podnositelji zahtjeva moraju dostaviti relevantne podatke o kroničnoj toksičnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 283/2013 i Uredbom (EU) br. 284/2013;

Y.  budući da u nedostatku odredaba o kroničnoj toksičnosti u Uredbi (EU) br. 546/2011 Komisija i države članice nailaze na poteškoće u pogledu uzimanja u obzir kroničnih učinaka takvih tvari i sredstava na pčele u svojim odlukama o odobrenju ili izdavanju odobrenja;

Z.  budući da ta situacija dovodi u pitanje pravilnu primjenu kriterija za odobrenje iz članka 4. i Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 u pogledu pčela, čime se pak dovodi u pitanje svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009, odnosno postizanje visoke razine zaštite zdravlja životinja i okoliša;

AA.  budući da je neprihvatljivo da se države članice protive potpunoj provedbi Smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. te time sprečavaju pravilnu primjenu kriterija za odobrenje u pogledu pčela;

AB.  budući da je s obzirom na postojanje smjernica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u pogledu ispitivanja kronične toksičnosti za pčele medarice i učinaka na ličinke pčela medarica (smjernice OECD-a za ispitivanja br. 245 i 239) te za ispitivanja akutne toksičnosti za bumbare (smjernice OECD-a za ispitivanja br. 246 i 247) takvo protivljenje tim više neprihvatljivo;

AC.  budući da Komisija nije Stalnom odboru uopće podnijela nacrt koji bi odgovarao Smjernicama EFSA-e o pčelama iz 2013.; budući da je time zaobišla obvezu iz članka 5.a stavka 4. Odluke 1999/468/EZ o podnošenju prijedloga Vijeću, nakon čega je mogla usvojiti tu mjeru pod uvjetom da joj se Vijeće nije usprotivilo kvalificiranom većinom;

AD.  budući da je velika šteta da Komisija nije iskoristila svoje ovlasti u skladu s člankom 5.a stavkom 2. Odluke 1999/468/EZ, zahvaljujući čemu je 16 država članica, iako nisu imale kvalificiranu većinu, uspjelo spriječiti pravilnu primjenu kriterija za odobrenje u pogledu pčela;

AE.  budući da je Europski parlament u svojoj rezoluciji od 16. siječnja 2019. zaključio da treba poboljšati i samu Uredbu (EZ) br. 1107/2009 i njezinu provedbu kako bi se ostvarila njezina svrha te je izrijekom pozvao Komisiju i države članice da bez odlaganja donesu ažurirane smjernice o pčelama kojima se koristi EFSA;

1.  protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

2.  smatra da ovaj Nacrt uredbe Komisije nije u skladu s ciljem i sadržajem Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

3.  traži od Komisije da povuče svoj Nacrt uredbe i Stalnom odboru podnese novi;

4.  poziva Komisiju da osigura da se novi nacrt temelji na najnovijim znanstvenim i tehničkim spoznajama te stoga predlaže da se izmijene jedinstvena načela ne samo u pogledu akutne toksičnosti za pčele medarice, kako se navodi u trenutačnom nacrtu, već barem i u pogledu toksičnosti za ličinke i kronične toksičnosti za pčele medarice i akutne toksičnosti za bumbare, posebno jer za sve te parametre postoje smjernice OECD-a za ispitivanja;

5.  poziva Komisiju da, prema potrebi, u potpunosti iskoristi svoje ovlasti iz Odluke 1999/468/EZ kako bi podnijela odgovarajući prijedlog na kontrolu Europskom parlamentu i Vijeću;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1. (2) SL L 155, 11.6.2011., str. 127. (3) SL L 93, 3.4.2013., str. 1. (4) SL L 93, 3.4.2013., str. 85. (5) EFSA Guidance Document on the risk assessment of plant protection products on bees (Apis mellifera, Bombus spp. and solitary bees) (Smjernice EFSA-e o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja za pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i solitarne pčele), EFSA Journal 2013;11(7):3295, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/3295 (6) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0023. (8) Komunikacija Komisije od 1. lipnja 2018. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Inicijativi EU-a za oprašivače (COM(2018)0395). (9) EFSA External Scientific Report on chronic oral lethal and sub-lethal toxicities of different binary mixtures of pesticides and contaminants in bees (Apis mellifera, Osmia bicornis and Bombus terrestris) (Vanjsko znanstveno izvješće EFSA-e o kroničnoj oralnoj letalnoj i subletalnoj toksičnosti različitih dvokomponentnih mješavina pesticida i zagađivača kod pčela (Apis mellifera, Osmia bicornis i Bombus terrestris)), DOI: 10.2903/sp.efsa.2016.EN-1076, https://www.efsa.europa.eu/en/supporting/pub/en-1076. (10) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.). (11) Uredba (EU) br. 283/2013 i Uredba (EU) br. 284/2013. (12) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 485/2013 od 24. svibnja 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivnih tvari klotianidina, tiametoksama i imidakloprida i o zabrani uporabe i prodaje sjemena tretiranog sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže te aktivne tvari (SL L 139, 25.5.2013., str. 12.). (13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/783 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari imidakloprid (SL L 132, 30.5.2018., str. 31.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/784 оd 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari klotianidin (SL L 132, 30.5.2018., str. 35.) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/785 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari tiametoksam (SL L 132, 30.5.2018., str. 40.). (14) Vidi sažeti zapisnik sa sjednice Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (PAFF) od 23. i 24. listopada 2018. na https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/sc_phyto_20181023_ppl_sum.pdf (15) Vidi Smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013., str. 14. (16) EFSA Technical Report of 18 December 2015 on the outcome of the pesticides peer review meeting on general recurring issues in ecotoxicology (Tehničko izvješće EFSA-e od 18. prosinca 2015. o ishodu sastanka stručnjaka u području pesticida o čestim općim pitanjima u području ekotoksikologije), DOI: 10.2903/sp.efsa.2015.EN-924, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/sp.efsa.2015.EN-924, str. 44. (17) „Moguće je da neće biti znatnih općih promjena u ishodu procjene rizika za procjenu akutnog rizika za sredstva za folijarnu primjenu, tj. opća razina zaštite je slična”: Miles et al, 2018., Improving pesticide regulation by use of impact analyses: A case study for bees (Poboljšanje propisa u području pesticida upotrebom analiza učinka: Studija slučaja za pčele), str. 87.-88., https://www.researchgate.net/publication/326711149_Improving_pesticide_regulation_by_use_of_impact_analyses_A_case_study_for_bees.