Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog računovodstvenog standarda 39 i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 7 i 9 (D064618/01 – 2019/2912(RPS))

P9_TA(2019)0095 B9-0229/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije (D064618/01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda(1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 7. studenog 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Nacrt uredbe,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 3. prosinca 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 5.a Odluke 1999/468/EZ Vijeća od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(2),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavak 4. točku (d) i članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

A.  budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) 26. rujna 2019. objavio izmjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 9 – Financijski instrumenti i Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 39 – Financijski instrumenti; budući da je svrha tih izmjena pružiti općenito olakšice u vezi sa zamjenskom međubankovnom ponudbenom kamatnom stopom (IBOR) 1. faze; budući da te izmjene pojašnjavaju poduzećima koja izvještavaju prema MSFI-ju i njihovim revizorima da se regulatornom zamjenom referentnih stopa na cijelom tržištu poboljšanim kamatama koje su gotovo bez rizika ne bi prekinuo odnos zaštite od rizika zbog nesigurnosti povezane sa zamjenom; budući da se tim izmjenama pruža pravna sigurnost u kontekstu financijskog izvještavanja prema MSFI-ju i IAS-u te se sprječava nepotreban stres u financijskom sustavu; budući da je Komisija apelirala na Odbor za međunarodne računovodstvene standarde da ubrza objavu tih izmjena kako bi ih Unija mogla pravovremeno podržati;

B.  budući da je Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) 16. listopada 2019. Komisiji savjetovala odobravanje tih izmjena;

C.  budući da je Komisija došla do zaključka da tumačenje ispunjava tehničke kriterije za usvajanje iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 i tvrdi da bi se tim predloženim izmjenama izbjegao mogući prekid odnosa zaštite od rizika koji proizlazi iz nesigurnosti povezane s prelaskom na IBOR tako da se financijskim izvještajima urađenima prema MSFI-ju može na odgovarajući način prikazati učinak upravljanja rizikom i spriječiti neopravdana volatilnost dobiti ili gubitka;

D.  budući da je Računovodstveni regulatorni odbor 5. studenog 2019. dao pozitivno mišljenje o tim izmjenama;

E.  budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odredio da te izmjene MSFI-ja 9 i IAS 39 stupaju na snagu 1. siječnja 2020., s time da je ranija primjena dopuštena; budući da financijske institucije koje podliježu računovodstvenim normama MSFI-ja i IAS-a ne mogu za svoje financijske izvještaje za 2019. koristiti tretman u skladu s tim predloženim izmjenama prije nego što se one odobre i objave; budući da bi se poduzeća Unije našla u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju u drugim jurisdikcijama kad se ne bi mogla koristiti olakšicama iz tih izmjena; budući da bi te izmjene stoga trebalo odobriti i objaviti prije kraja prosinca 2019. kako bi se mogle primjenjivati na financijska razdoblja koja počinju 1. siječnja 2020. ili prije ili poslije tog datuma;

1.  izjavljuje da neće ulagati prigovor na Nacrt uredbe Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Komisiji i, radi obavijesti, Vijeću.

(1) SL L 243, 11.9.2002., str. 1. (2) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

Odluka Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o izboru Europskog ombudsmana (2019/2042(INS))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 24. stavak treći i članak 228.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku 94/262/EZUČ, EZ, Euroatom od 9. ožujka 1994. o pravilima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana(1),

–  uzimajući u obzir članak 231. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir poziv na podnošenje kandidatura(2),

–  uzimajući obzir svoje glasovanje od 18. prosinca 2019.,

1.  izabire Emily O'Reilly radi obnašanja dužnosti Europskog ombudsmana do kraja parlamentarnog saziva;

2.  zahtijeva da Emily O'Reilly prisegne pred Sudom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da priloženu Odluku objavi u Službenom listu Europske unije;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Sudu.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA

od 18. prosinca 2019.

o izboru Europskog ombudsmana

EUROPSKI PARLAMENT,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 24. stavak treći i članak 228.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir svoju Odluku 94/262/EZUČ, EZ, Euroatom od 9. ožujka 1994. o pravilima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana(3),

uzimajući u obzir članak 231. svojeg Poslovnika,

uzimajući u obzir poziv na podnošenje kandidatura(4),

uzimajući obzir svoje glasovanje od 18. prosinca 2019.,

ODLUČIO JE:

izabrati Emily O'Reilly radi obnašanja dužnosti europskog ombudsmana do kraja parlamentarnog saziva.

U Strasbourgu 18. prosinca 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

(1) SL L 113, 4.5.1994., str. 15. (2) SL C 293, 30.8.2019., str. 1. (3) SL L 113, 4.5.1994., str. 15. (4) SL C 293, 30.8.2019., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1306/2013 u pogledu financijske discipline od financijske godine 2021. i Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu fleksibilnosti među stupovima za kalendarsku godinu 2020. (COM(2019)0580 – C9-0163/2019 – 2019/0253(COD))

P9_TA(2019)0097 A9-0042/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0580),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0163/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 25. studenoga 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0042/2019),

A.  budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju od 18. prosinca 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1306/2013 u pogledu financijske discipline od financijske godine 2021. i Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu fleksibilnosti među stupovima za kalendarsku godinu 2020.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/127.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Gambije i Protokola o provedbi tog Sporazuma o partnerstvu (08974/2019 – C9-0106/2019 – 2019/0076(NLE))

P9_TA(2019)0098 A9-0026/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08974/2019),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Gambije (08984/2019),

–  uzimajući u obzir Nacrt protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Gambije (09949/2019),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0106/2019),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A9-0026/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma i protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Gambije.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o Nacrtu provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari benfluralin, dimoksistrobin, fluazinam, flutolanil, mankozeb, mekoprop-P, mepikvat, metiram, oksamil i piraklostrobin (D064213/02 – 2019/2925(RSP))

P9_TA(2019)0099 B9-0230/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari benfluralin, dimoksistrobin, fluazinam, flutolanil, mankozeb, mekoprop-P, mepikvat, metiram, oksamil i piraklostrobin (D064213/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 17. i članak 21.,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/408 оd 11. ožujka 2015. o provedbi članka 80. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i izradi popisa kandidata za zamjenu(2),

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(4),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je 1. listopada 2006. Direktivom Komisije 2006/75/EZ(5) dimoksistrobin uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ(6) i da se smatra odobrenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

B.  budući da postupak obnavljanja odobrenja za dimoksistrobin u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012(7) traje od 2013.;

C.  budući da je rok važenja odobrenja aktivne tvari dimoksistrobin, koji je prvotno trebao završiti 30. rujna 2016., već bio produljen za 16 mjeseci Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1136/2013(8), zatim za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/84(9), pa ponovno za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1796(10), te bi sada opet trebao biti produljen za jednu godinu ovim nacrtom provedbene uredbe Komisije, čime bi se rok važenja odobrenja produljio do 31. siječnja 2021.;

D.  budući da je 1. srpnja 2006. Direktivom Komisije 2005/72/EZ(11) mankozeb uvršten u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ i da se smatra odobrenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

E.  budući da postupak obnavljanja odobrenja za mankozeb u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 844/2012 traje od 2013.;

F.  budući da je rok važenja odobrenja aktivne tvari mankozeb, koji je prvotno trebao završiti 30. lipnja 2016., već bio produljen za 19 mjeseci Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 762/2013(12), zatim za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/84, pa ponovno za jednu godinu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1796, te bi sada opet trebao biti produljen za jednu godinu ovim nacrtom provedbene uredbe Komisije, čime bi se rok važenja odobrenja produljio do 31. siječnja 2021.;

G.  budući da Komisija nije objasnila razloge za produljenja, već samo navodi: „Budući da je ocjenjivanje tih tvari odgođeno zbog razloga koji su izvan kontrole podnositeljâ zahtjeva, odobrenja tih aktivnih tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njihovu produljenju.”;

H.  budući da je svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te istodobno očuvati konkurentnost poljoprivrede Unije; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti osjetljivih skupina stanovništva, uključujući trudnice, dojenčad i djecu;

I.  budući da je potrebno primijeniti načelo predostrožnosti te da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da tvari trebaju biti dijelom sredstava za zaštitu bilja samo ako je dokazano da predstavljaju očitu korist kod uzgoja bilja i da prema predviđanjima nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljive učinke na okoliš;

J.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da bi u interesu sigurnosti rok važenja odobrenja za aktivne tvari trebao biti vremenski ograničen; budući da bi rok važenja odobrenja trebao biti razmjeran mogućim rizicima povezanima s uporabom takvih tvari, međutim, u ovim slučajevima očito je da nema takve proporcionalnosti;

K.  budući da Komisija i države članice imaju mogućnost i odgovornost za djelovanje u skladu s načelom predostrožnosti kada je utvrđena mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, donošenjem privremenih mjera za upravljanje rizikom nužnih za osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

L.  budući da se člankom 21. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje da Komisija u svakom trenutku može preispitati odobrenje aktivne tvari, posebno ako u svjetlu novih znanstvenih i tehničkih spoznaja smatra da ima naznaka da tvar više ne ispunjava mjerila za odobrenje iz članka 4., te budući da to preispitivanje može dovesti do povlačenja ili izmjene odobrenja tvari;

Svojstva endokrine disrupcije i reproduktivna toksičnost kategorije 1B

M.  budući da je Provedbenom uredbom (EU) 2015/408 dimoksistrobin 2015. uvršten na popis „kandidata za zamjenu” jer je akutna referentna doza (ARfD) za tu aktivnu tvar znatno niža od one za većinu odobrenih aktivnih tvari unutar njihovih skupina te jer bi se trebalo smatrati da ima svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na ljude;

N.  budući da se u skladu s točkom 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari ne mogu odobriti ako se smatra da imaju svojstva endokrine disrupcije koja bi mogla imati štetne učinke na ljude, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari, safeneru ili sinergistu u sredstvu za zaštitu bilja pod realno pretpostavljenim uvjetima uporabe zanemarivo, tj. sredstvo se upotrebljava u zatvorenim sustavima ili drugim uvjetima koji isključuju kontakt s ljudima i kad ostaci dotične aktivne tvari, safenera ili sinergista u hrani i hrani za životinje ne prelaze standardne vrijednosti utvrđene prema članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 396/2005. Europskog parlamenta i Vijeća(13);

O.  budući da je na 47. sastanku Odbora za procjenu rizika (RAC) održanom 27. veljače 2019. dogovoreno da će se mankozeb klasificirati kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1B;

P.  budući da se u skladu s točkom 3.6.4. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari ne mogu odobriti ako su reproduktivno toksične tvari kategorije 1B, osim ako aktivna tvar, na temelju dokumentiranih dokaza sadržanih u prijavi, nije nužna za kontroliranje ozbiljne opasnosti za zdravlje bilja koja se ne može zaustaviti drugim dostupnim sredstvima, uključujući nekemijske metode, te se u tim slučajevima mjere za smanjenje rizika moraju poduzeti kako bi se izloženost ljudi i okoliša toj aktivnoj tvari svela na minimum;

Q.  budući da se izloženost mankozebu povezuje s povećanjem rizika od obolijevanja od Parkinsonove bolesti kod poljoprivrednika i drugih osoba u ruralnim područjima u Nizozemskoj i Francuskoj(14);

R.  budući da je mankozeb kombinacija dvaju drugih ditiokarbamata, odnosno maneba i zineba, koji više nisu odobreni za upotrebu u Uniji zbog rizika koje predstavljaju za zdravlje ljudi i okoliša;

S.  budući da je mankozeb vrlo toksičan za vodeni okoliš, da se sumnja da oštećuje ljudski fetus te da može izazvati alergijske reakcije na koži;

T.  budući da je neprihvatljivo da se u Uniji dopusti daljnja upotreba tvari za koje je poznato da ispunjavaju kriterije za isključivanje (utvrđene upravo radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša) za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju ili koje imaju svojstva endokrine disrupcije, čime se time ugrožavaju javno zdravlje i okoliš;

U.  budući da podnositelji zahtjeva mogu zloupotrijebiti automatski sustav koji je sastavni dio radnih metoda Komisije kojim je omogućeno trenutačno produljuje roka odobrenja aktivnih tvari ako ponovna procjena rizika nije završena, namjerno odugovlačeći proces ponovne procjene pružanjem nepotpunih podataka i traženjem dodatnih odstupanja i posebnih uvjeta, što dovodi do neprihvatljivih rizika za okoliš i zdravlje ljudi jer tijekom tog razdoblja izloženost opasnim tvarima i dalje traje;

V.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja Parlament pozvao Komisiju i države članice „da osiguraju da se proceduralno produljenje razdoblja odobrenja tijekom trajanja postupka, u skladu s člankom 17. Uredbe, ne koristi za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje, kao što je trenutačno slučaj za tvari poput flumioksazina, tiakloprida, klorotolurona i dimoksistrobina”;

W.  budući da je nizozemski parlament izrazio zabrinutost zbog produljenja razdoblja odobrenja te pozvao da se prekinu produljenja za tvari za koje se zna da predstavljaju znatnu prijetnju biološkoj raznolikosti (posebno za pčele i bumbare) ili koje su karcinogene, mutagene, endokrino disruptivne i/ili reproduktivno toksične(15);

X.  budući da je rok za javno savjetovanje Europske agencije za sigurnost hrane o mankozebu bio 28. travnja 2018.; budući da, na temelju trenutačno dostupnih informacija od tijela Unije za procjenu rizika, nizozemsko Povjerenstvo za odobrenje sredstava za zaštitu bilja i biocida (Ctgb) ocjenjuje da su dostupni podaci dostatni za brzu odluku o tome treba li obnoviti odobrenje za mankozeb ili ne(16);

1.  smatra da Nacrt provedbene uredbe Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

2.  smatra da se nacrtom provedbene uredbe Komisije ne poštuje načelo predostrožnosti;

3.  smatra da odluka o produljenju roka važenja odobrenja dimoksistrobina i mankozeba nije u skladu s kriterijima sigurnosti utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009, ne temelji se na dokazima da se te tvari mogu sigurno koristiti niti je dokazano da su one prijeko potrebne za proizvodnju hrane u Uniji;

4.  poziva Komisiju da povuče svoj nacrt provedbene uredbe i da Odboru podnese novi nacrt kojim se u obzir uzimaju znanstveni dokazi o štetnim svojstvima svih relevantnih tvari, posebno dimoksistrobina i mankozeba;

5.  poziva Komisiju da na sljedećem sastanku Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavi prijedloge za neobnavljanje odobrenja za dimoksistrobin i mankozeb;

6.  poziva Komisiju da ubuduće predstavlja nacrte provedbenih uredbi za produljenje roka važenja odobrenja samo za tvari za koje se na temelju postojećih znanstvenih saznanja ne očekuje da će u budućnosti dovesti do prijedloga Komisije za neobnavljanje odobrenja za predmetnu aktivnu tvar;

7.  poziva Komisiju da povuče odobrenja za tvari za koje postoje dokazi ili osnovana sumnja da neće ispuniti kriterije sigurnosti utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009;

8.  poziva države članice da osiguraju ispravnu i pravovremenu ponovnu procjenu odobrenja aktivnih tvari za čije su izvještavanje one zadužene te da osiguraju da se što prije učinkovito riješe trenutačna kašnjenja;

9.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1. (2) SL L 67, 12.3.2015., str. 18. (3) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356. (5) Direktiva Komisije 2006/75/EZ od 11. rujna 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštavanja dimoksistrobina kao aktivne tvari (SL L 248, 12.9.2006., str. 3.). (6) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.). (7) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.). (8) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1136/2013 оd 12. studenoga 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari: klotianidin, dimoksistrobin, oksamil i petoksamid (SL L 302, 13.11.2013., str. 34.). (9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/84 оd 19. siječnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari klorpirifos, klorpirifos-metil, klotianidin, spojevi bakra, dimoksistrobin, mankozeb, mekoprop-p, metiram, oksamil, petoksamid, propikonazol, propineb, propizamid, piraklostrobin i zoksamid (SL L 16, 20.1.2018., str. 8.). (10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1796 оd 20. studenoga 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova odobrenja aktivnih tvari amidosulfuron, bifenoks, klorpirifos, klorpirifos-metil, klofentezin, dikamba, difenkonazol, diflubenzuron, diflufenikan, dimoksistrobin, fenoksaprop-P, fenpropidin, lenacil, mankozeb, mekoprop-p, metiram, nikosulfuron, oksamil, pikloram, piraklostrobin, piriproksifen i tritosulfuron (SL L 294, 21.11.2018., str. 15.). (11) Direktiva Komisije 2005/72/EZ od 21. listopada 2005. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštavanja aktivnih tvari klorpirifos, klorpirifos-metil, mankozeb, maneb i metiram (SL L 279, 22.10.2005., str. 63.). (12) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 762/2013 оd 7. kolovoza 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenjâ aktivnih tvari: klorpirifos, klorpirifos-metil, mankozeb, maneb, MCPA, MCPB i metiram (SL L 213, 8.8.2013., str. 14.). (13) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.). (14) https://www.bnnvara.nl/zembla/artikelen/risico-op-ziekte-van-parkinson-bij-blootstelling-aan-landbouwgif, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23713084, https://academic.oup.com/ije/article/47/1/299/4609336 (15) TK 21501-32 br. 1176. (16) TK 27858, br. 485.

Odluka Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2019/2909(RSP))

P9_TA(2019)0100 B9-0235/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0098/2019),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 26. ožujka 2019.(3) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2017. i odgovore izvršne direktorice Europskog potpornog ureda za azil,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 23. listopada 2019.(4) o odbijanju davanja razrješnice izvršnoj direktorici Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(7), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(8), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(9), a posebno njezin članak 105.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (2) SL C 434, 30.11.2018., str. 116. (3) SL L 249, 27.9.2019., str. 182. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0039. (5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (7) SL L 132, 29.5.2010., str. 11. (8) SL L 328, 7.12.2013., str. 42. (9) SL L 122, 10.5.2019., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o javnoj diskriminaciji i govoru mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, uključujući „zone bez LGBTI-ja” (2019/2933(RSP))

P9_TA(2019)0101 B9-0234/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a, a osobito Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) koje je donijela Opća skupština UN-a 16. prosinca 1966. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta (UNCRC),

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 8., 21. i 23. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 207. i glave IV. i V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 45. Povelje,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

–  uzimajući u obzir načela iz Yogyakarte (o primjeni Zakona o međunarodnim ljudskim pravima u odnosu na spolnu orijentaciju i rodni identitet) donesena u studenom 2006. i 10 dodatnih načela („dodatnih 10”, Dodatna načela i obveze države o primjeni Zakona o međunarodnim ljudskim pravima u odnosu na spolnu orijentaciju, rodni identitet, rodno izražavanje i spolna obilježja), donesenih 10. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir preporuku CM/Rec(2010)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o mjerama za suzbijanje rodne i spolne diskriminacije od 31. ožujka 2010.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o budućnosti popisa mjera u korist pripadnika skupine LGBTI (2019. – 2024.)(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2019. o pravima djece povodom 30. obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2019. o kriminalizaciji spolnog odgoja u Poljskoj(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU-u(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2009. o litavskom zakonu o zaštiti maloljetnika od štetnih utjecaja javnog informiranja(9),

–  uzimajući u obzir rezultate istraživanja o zajednici LGBT u EU-u koje je 2012. provela Agencija EU-a za temeljna prava (FRA),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Ugovorima i Povelji te da bi se trebalo u potpunosti poštovati;

B.  budući da su sve države članice u okviru međunarodnog prava i ugovora EU-a preuzele obveze i dužnosti da će poštovati, jamčiti, štititi i ispunjavati temeljna prava;

C.  budući da istraživanja, ankete i izvješća(10) pokazuju da su javna diskriminacija i govor mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI u porastu u cijelom EU-u; budući da je u EU-u zabilježen sve veći broj zločina iz mržnje potaknutih mržnjom protiv pripadnika skupine LGBTI; budući da se tim napadima krše temeljna prava pripadnika zajednice LGBTI, a odgovori tijela javne vlasti i dalje su često nedostatni;

D.  budući da napadi na temeljna prava pripadnika skupine LGBTI predstavljaju ozbiljnu prijetnju poštovanju temeljnih prava u EU-u i budući da su ti napadi često povezani s napadima na prava žena i prava manjina;

E.  budući da govor mržnje javnih vlasti usmjeren protiv pripadnika skupine LGBTI ima širi utjecaj jer se njime daje legitimitet za progon, nasilje i diskriminaciju nad pripadnicima te skupine te se stvaraju preduvjeti za takve postupke u društvu u cjelini;

F.  budući da sigurnost zajednice LGBTI nije odvojena od sigurnosti svih građana Europe, a narušavanje te sigurnosti pokazatelj je i narušavanja svih temeljnih prava; budući da je ksenofobična retorika također pridonijela stvaranju sve nesigurnijeg i neodrživijeg okruženja za organizacije i borce za ljudska prava koji zagovaraju prava pripadnika skupine LGBTI;

G.  budući da postoji otpor prema rodnoj ravnopravnosti u EU-u i šire, koji je, osim općenito na žene, izravno usmjeren i na pripadnike skupine LGTBI te negativno utječe na njih; budući da populizam i krajnje desni ekstremizam potiču taj otpor;

H.  budući da je stigmatizacija zbog stvarne ili percipirane seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih obilježja i dalje prisutna diljem EU-u;

I.  budući da postoji ozbiljan manjak sustavnog praćenja, dokumentiranja i prikupljanja podataka o mržnji i nasilju usmjerenima protiv pripadnika skupine LGTBI;

J.  budući da veliki broj zločina iz mržnje počinjenih nad pripadnicima skupine LGTBI ostaje neprijavljen; budući da prijavljivanje nosi rizik i strah od otkrivanja seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih obilježja i rodnog izražavanja osobe koja vrši prijavu;

K.  budući da u velikoj većini država članica postoje pravne mjere protiv diskriminacije i nasilja; međutim, budući da je provedba tih mjera i dalje nedostatna, zbog čega su pripadnici skupine LGBTI i dalje izložene zločinima iz mržnje, govoru mržnje i diskriminaciji, osobito u području zdravstvene zaštite, obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja;

L.  budući da su brojni napadi javnih vlasti protiv pripadnika zajednice LGBTI usmjereni na obrazovne ustanove i škole; budući da je to posebno štetno za mlade pripadnike skupine LGBTI;

M.  budući da seksualna orijentacija i rodni identitet spadaju u djelokrug prava pojedinca na privatnost, koja su zajamčena međunarodnim, europskim i nacionalnim pravom o ljudskim pravima, a javne bi vlasti trebale promicati jednakost i nediskriminaciju(11);

N.  budući da bi trebalo zajamčiti slobodu izražavanja, na internetu i izvan njega, za medije, kulturne i nevladine organizacije (NVO) i pojedince, osobito u svjetlu zabrinjavajućeg trenda ukidanja i zabranjivanja sadržaja povezanog sa skupinom LGBTI na društvenim mrežama;

O.  budući da su pripadnici skupine LGBTI izloženi raznim oblicima nasilja, kao što su najnoviji primjeri koji uključuju homofobne izjave u referendumskoj kampanji o sužavanju definicije obitelji u Rumunjskoj, napade na društvene centre za pripadnike skupine LGBTI u nekoliko država članica kao što su Mađarska i Slovenija, homofobne izjave i govor mržnje usmjeren prema pripadnicima te skupine, kao što je nedavno zabilježeno u Estoniji, Španjolskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Mađarskoj i Poljskoj, osobito u kontekstu izbora, te pravne instrumente koji se mogu primijeniti na ograničavanje slobode medija, kulture, obrazovanja i drugih sadržaja na način kojim se neopravdano ograničava sloboda izražavanja o problemima skupine LGBTI, kao što je slučaj u Litvi i Latviji;

P.  budući da je od početka 2019. u Poljskoj zabilježeno više od 80 slučajeva, u kojima su regije, županije ili općine donijele rezolucije, proglašavajući se zonama bez takozvane „LGBT ideologije” ili su usvojile „Regionalne povelje o obiteljskim pravima” ili ključne odredbe koje proizlaze iz tih dokumenata, a kojima se osobito diskriminiraju obitelji sa samohranim roditeljem i obitelji pripadnika skupine LGBTI; budući da se u tim rezolucijama lokalne vlasti pozivaju da se suzdrže od poduzimanja bilo kakvih mjera za poticanje tolerancije prema pripadnicima skupine LGBTI, kao i od pružanja financijske potpore nevladinim organizacijama koje promiču jednaka prava, provode edukacije u pogledu nediskriminacije ili na bilo koji drugi način pružaju potporu pripadnicima skupine LGBTI; budući da proglašavanje zona bez LGBTI ideologije, bez obzira na to što ne uključuje uvođenje fizičkih granica, predstavlja izrazito diskriminirajuće mjere kojima se ograničava sloboda kretanja građana EU-a; budući da su navedeni primjeri dio šireg konteksta napada na zajednicu LGBTI u Poljskoj, koji uključuju sve više slučajeva govora mržnje među javnim i izabranim dužnosnicima i u javnim medijima, kao i napade i zabrane usmjerene protiv povorki ponosa ili programa i aktivnosti za podizanje razine osviještenosti, kao što je Rainbow Friday;

Q.  budući da se prema istraživanju Agencije za temeljna prava o zajednici LGBTI(12) 32 % ispitanika osjećalo diskriminirano i u drugim područjima osim zapošljavanja, poput obrazovanja; budući da je rizik od počinjenja samoubojstva među djecom pripadnicima skupine LGBTI veći od onoga za djecu koja ne pripadaju toj skupini; budući da je uključivo obrazovanje ključno za stvaranje sigurnih školskih sredina u kojima mogu napredovati sva djeca, uključujući djecu koja pripadaju manjinama kao što su djeca pripadnici skupine LGBTI djeca i djeca iz obitelji koje pripadaju toj skupini; budući da su djeca i mladi koji žive u ruralnim područjima i manjim gradskim centrima najviše pogođeni napadima na prava pripadnika skupine LGBTI jer su osobito izloženi nasilju te se često suočavaju s odbacivanjem i nesigurnošću te stoga zahtijevaju posebnu potporu i pomoć institucija državnih i lokalnih vlasti ili nevladinih organizacija;

R.  budući da nepostojanje zakona o nediskriminaciji u mnogim državama članicama izlaže veći dio marginaliziranog stanovništva riziku od diskriminacije i nasilja; budući da bi se horizontalnom direktivom o nediskriminaciji popunila ta praznina u zaštiti, ali Vijeće blokira postupak njezina donošenja već 11 godina; budući da postoji zakonodavna praznina u pogledu zaštite od kaznenih djela počinjenih zbog predrasuda koje se temelje na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u EU-u i mnogim državama članicama;

S.  budući da ljudi mogu biti izloženi višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji; budući da se u okviru politika koje se bave jednom vrstom diskriminacije pozornost treba usmjeriti na situaciju u posebnim skupinama za koje postoji velika vjerojatnost da bi mogle postati žrtve višestruke diskriminacije koja bi mogla biti utemeljena na, među ostalim, dobi, rasi, vjeroispovijesti, spolnoj orijentaciji, rodu ili invaliditetu;

T.  budući da se pripadnici skupine LGBTI suočavaju s diskriminacijom i nasiljem diljem svijeta;

1.  podsjeća na to da su prava pripadnika skupine LGBTI temeljna prava i da institucije EU-a i države članice imaju obvezu pridržavati ih se i štiti ih u skladu s Ugovorima i Poveljom te međunarodnim pravom;

2.  izražava duboko žaljenje zbog sve većeg broja napada na pripadnike skupine LGBTI zabilježenih diljem EU-a koji dolaze od država, državnih dužnosnika, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti te političara;

3.  oštro osuđuje svaku diskriminaciju pripadnika skupine LGBTI i njihovih temeljnih prava koju provode javne vlasti, uključujući govor mržnje javnih vlasti i izabranih dužnosnika, u kontekstu izbora, kao i nedavna proglašavanja zona u Poljskoj bez takozvane „LGBT ideologije” i poziva Komisiju da oštro osudi takve slučajeve javne diskriminacije;

4.   izražava žaljenje zbog činjenice da pripadnici skupine LGBTI doživljavaju nasilje i uznemiravanje koje započinje u školi i poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne mjere za zaustavljanje diskriminacije nad pripadnicima skupine LGBTI, koja može dovesti do vršnjačkog nasilja nad njima, njihova zlostavljanja ili izolacije, osobito u obrazovnom okruženju; odlučno osuđuje činjenicu da škole u nekim državama članicama sprječavaju tijela javne vlasti da izvršavaju svoju ulogu promicanja temeljnih prava i zaštite pripadnika skupine LGBTI i podsjeća na to da škole ne bi trebale biti samo sigurna mjesta, već i mjesta na kojima se jačaju i štite temeljna prava sve djece; naglašava važnost obrazovanja u području zdravlja i seksualnosti, posebno za djevojčice i mlade pripadnike skupine LGBTI, na koje posebno utječu nepravedne rodne norme; naglašava da takvo obrazovanje mora uključivati podučavanje mladih o vezama koje se temelje na rodnoj ravnopravnosti, pristanku i uzajamnom poštovanju, čime se sprečavaju i suzbijaju rodni stereotipi, mržnja protiv pripadnika skupine LGBTI i rodno uvjetovano nasilje;

5.  podsjeća na to da je mržnja protiv pripadnika skupine LGBTI na sportskim događajima i dalje uobičajena pojava i da ne postoje mjere za borbu protiv nje; poziva države članice da obrate posebnu pozornost na to kako homofobija u sportu utječe na mlade pripadnike skupine LGBTI radi poboljšanja uključivosti i podizanja razine osviještenosti;

6.  poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere kako bi zajamčila slobodu kretanja za sve obitelji, uključujući i obitelji pripadnika skupine LGBTI u skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu Coman(13) donesenom u lipnju 2018.; poziva države članice da uvedu zakonodavstvo o jednakom priznavanju istospolnih brakova i partnerstava kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje prava na privatni i obiteljski život bez diskriminacije;

7.  izražava zabrinutost zbog rastuće pojave rasizma i ksenofobije; poziva Komisiju i države članice da osnaže razmjenu najboljih praksi i svoju suradnju u borbi protiv rasizma, ksenofobije, homofobije, transfobije i drugih oblika netolerancije, uz potpunu uključenost civilnog društva i doprinos relevantnih dionika kao što je Agencija za temeljna prava;

8.  osuđuje slučajeve zločina iz mržnje i govora mržnje, na internetu i izvan njega, potaknute rasizmom, ksenofobijom, vjerskom netolerancijom ili predrasudama na temelju invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih obilježja ili manjinskog statusa pojedinca, kao i trend ukidanja i zabranjivanja sadržaja povezanog sa skupinom LGBTI na društvenim mrežama, koji su svakodnevna pojava u EU-u; žali zbog porasta govora mržnje unutar pojedinih tijela javne vlasti, političkih stranaka i medija; poziva EU da pruži primjer suprotstavljanja govoru mržnje unutar svojih institucija; zabrinut je zbog sve veće prisutnosti govora mržnje na internetu te preporučuje državama članicama da uvedu jednostavne postupke kojima bi se građanima omogućilo da prijave slučajeve govora mržnje na internetu;

9.  izražava zabrinutost zbog činjenice da žrtve rijetko prijavljuju zločine iz mržnje zbog neprimjerenih mjera zaštite i neuspjeha vlasti u pogledu ispravnog istraživanja i osuđivanja zločina iz mržnje u državama članicama; poziva države članice da osmisle i šire alate i mehanizme za prijavljivanje zločina iz mržnje i govora mržnje te da zajamče da se svaki slučaj navodnog zločina iz mržnje ili govora mržnje učinkovito istraži, kazneno goni i privede pred sud;

10.  poziva Komisiju da podrži programe za osposobljavanje policije i sudskih tijela te nadležnih agencija EU-a u cilju sprečavanja i suzbijanja diskriminacijskih praksi i zločina iz mržnje;

11.  uviđa da je potpuna slika nejednakosti u EU-u i dalje nejasna zbog nedostatka usporedivih i razvrstanih podataka o jednakosti koje trebaju prikupiti države članice; smatra da je nužno da države članice prikupe te podatke u cilju izrade konstruktivnih politika za provedbu zakonodavstva EU-a o jednakosti; poziva Komisiju i Vijeće da prepoznaju potrebu za pouzdanim i usporedivim podacima o jednakosti razvrstanima prema osnovama diskriminacije u cilju izrade mjera za suzbijanje diskriminacije i informiranja donositelja politika; poziva obje institucije da utvrde dosljedna načela prikupljanja podataka o jednakosti, na temelju samoodređenja, standarda za zaštitu podataka EU-a i savjetovanja s relevantnim zajednicama;

12.  osuđuje sve vrste diskriminacije ili nasilja na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih obilježja; potiče Komisiju da osmisli plan kojim se jamče jednaka prava i mogućnosti za sve građane, uz poštovanje nadležnosti država članica, te da prati pravilno prenošenje i provedbu zakonodavstva EU-a koje se odnosi na pripadnike skupine LGBTI; u tom pogled pozdravlja popis djelovanja Komisije za poboljšanje jednakosti pripadnika skupine LGBTI, uključujući njezinu promidžbenu kampanju za suzbijanje stereotipa i poboljšanje društvenog prihvaćanja pripadnika skupine LGBTI; poziva Komisiju i države članice da blisko surađuju s organizacijama civilnog društva koje se bore za prava pripadnika skupine LGBTI; poziva Komisiju da stavi na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva za potporu tim organizacijama koje djeluju na nacionalnoj i lokalnoj razini, posebno preko programa Prava i vrijednosti; napominje da terenska istraživanja Agencije za temeljna prava pokazuju da javni dužnosnici smatraju zakonodavstvo i politiku EU-a glavnim pokretačima kojima se podupiru nacionalni napori za promicanje jednakosti pripadnika skupine LGBTI;

13.  podsjeća na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava koja se odnosi na prava pripadnika skupine LGBTI; poziva Komisiju i države članice da razmjenjuju najbolje prakse o temeljnim pravima i potiče države članice da u potpunosti informiraju pripadnike skupine LGBTI o njihovim pravima;

14.  ponovno poziva na uspostavu sveobuhvatnog, trajnog i objektivnog mehanizma EU-a za promicanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava kojim bi bila obuhvaćena zaštita prava pripadnika skupine LGBTI; naglašava da je hitno donošenje takvog mehanizama sada potrebnije nego ikad prije; ponavlja potrebu za nepristranom i redovitom procjenom stanja u pogledu vladavine zakona, demokracije i temeljnih prava u svim državama članicama i poziva Komisiju da prati povrede temeljnih prava u okviru svojeg najavljenog ciklusa preispitivanja vladavine prava;

15.  poziva Komisiju i Vijeće da koriste sve instrumente i postupke koji su im na raspolaganju kako bi osigurali potpunu i pravilnu primjenu načela i vrijednosti iz Ugovora, kao što su postupci zbog povrede prava, proračunski postupci, mehanizam vladavine prava i postupak iz članka 7., uključujući postupke koji su u tijeku;

16.  poziva Komisiju da ocijeni predstavlja li proglašavanje zona bez ideologije LGBTI povredu slobode kretanja i boravka u EU-u, čime se krši članak 3. stavak 2. UEU-a, članak 21. UFEU-a, glave IV. i V. dijela trećeg UFEU-a te članak 45. Povelje; poziva Komisiju da ocijeni može li se smatrati da Poljska nije ispunila obvezu utvrđenu Ugovorima te treba li dostaviti obrazloženo mišljenje o tom pitanju, u skladu s člankom 258. UFEU-a;

17.  poziva Komisiju da prati uporabu svih izvora financiranja EU-a, uključujući strukturne i investicijske fondove EU-a, te da vodi redoviti dijalog s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima kako bi podsjetila dionike na njihovu obvezu u pogledu poticanja nediskriminacije te da se takva sredstva ni u kojem slučaju ne smiju upotrebljavati u diskriminirajuće svrhe; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za rješavanje jasnih i izravnih povreda antidiskriminacijskih pravila, osobito da zabrani poticanje diskriminacije u smislu Direktive 2000/78/EZ koje provode lokalna vijeća koja donose propise kojima se ugrožavaju prava pripadnika skupine LGBTI;

18.  ponovno poziva Komisiju da donese strategiju EU-a za zaštitu prava skupine LGBTI kojom se uzimaju u obzir prethodni zahtjevi Parlamenta s popisom mjera za promicanje jednakosti pripadnika skupine LGBTI, čime bi se osigurao kontinuitet i nastavak na rad prethodnog saziva Komisije;

19.  poziva Komisiju da kao prioritet postavi učinkovito osiguravanje jednake i snažne pravne zaštite za sve osobe na svim temeljima navedenim u članku 19. UFEU-a; poziva Vijeće da odmah deblokira i završi pregovore o horizontalnoj direktivi o nediskriminaciji i pozdravlja nove obveze Komisije u tom području;

20.  poziva Komisiju da nastavi suradnju s državama članicama u području poboljšanja istrage zločina iz mržnje, poput zločina potaknutih mržnjom protiv pripadnika skupine LGBTI , te u pogledu pružanja potpore žrtvama; napominje da su neke države članice tijekom provedbe Okvirne odluke EU-a o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima proširile dodijeljenu zaštitu na žrtve diskriminacije na drugim osnovama, kao što su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolna obilježja te potiče takva proširenja; ponavlja svoj poziv Komisiji da nakon procjene učinka revidira Okvirnu odluku EU-a koja je trenutačno na snazi kako bi se uključilo poticanje na mržnju na temelju roda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja;

21.  poziva Europski odbor regija, kao predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti EU-a, da razmotri djelovanje u okviru svojih nadležnosti kao odgovor na uspostavu zona u Poljskoj bez takozvane „LGBT ideologije”;

22.  podupire rad EU-a u pogledu obrane i promicanja ljudskih prava u njegovom vanjskom djelovanju, uključujući prava pripadnika skupine LGBTI; poziva da u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju koji će uskoro biti donesen naglasak i dalje bude na snažnoj predanosti i usredotočenost na pitanja prava skupine LGBTI u narednih pet godina, kao što je to bio i u razdoblju 2015. – 2019.;

23.  poziva sve države članice da se pridržavaju svoje obveze da zaštite temeljna prava i slobode svih građana EU-a, uključujući, bez izuzetka, pripadnike skupine LGBTI na nacionalnoj i lokalnoj razini; poziva države članice da poduzmu pozitivne mjere za povećanje društvenog prihvaćanja zajednice LGBTI;

24.  poziva Poljsku da odlučno osudi diskriminaciju pripadnika skupine LGBTI, uključujući i slučajeve kada ona potiče od lokalnih vlasti, te da opozove rezolucije kojima se ugrožavaju prava pripadnika zajednice LGBTI, uključujući lokalne odredbe protiv „LGBT ideologije” u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, kao i svojim obvezama prema međunarodnom pravu i pravu EU-a;

25.  osuđuje zloupotrebu zakona o informacijama dostupnim maloljetnicima, posebno u području obrazovanja i medija, kako bi se cenzurirali sadržaj i materijali povezani s temama LGBTI, posebno članak 4. stavak 2. točka (16) Zakona o zaštiti maloljetnika od štetnih utjecaja javnih informacija u Litvi i članak 10.1. Zakona o obrazovanju u Latviji; poziva države članice da izmijene takvo zakonodavstvo kako bi se u potpunosti poštovala temeljna prava utvrđena pravom EU-a i međunarodnim pravom; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi zajamčila usklađenost;

26.  poziva sve države članice da prate govor mržnje državnih vlasti i izabranih dužnosnika, kao i tijekom lokalnih, regionalnih i nacionalnih izbora te da poduzmu čvrste i konkretne mjere i sankcije protiv takvog govora;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladama i parlamentima država članica navedenim u ovoj Rezoluciji te Vijeću, Komisiji i Europskom odboru regija.

(1) SL L 315, 14.11.2012., str. 57. (2) SL C 93, 24.3.2017., str. 21. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0129. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0032. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0066. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0111. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0058. (8) SL C 390, 18.11.2019., str. 19. (9) SL C 224 E, 19.8.2010., str. 18. (10) Izvješće o temeljnim pravima, FRA, 2019., https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2019-fundamental-rights-report-2019_en.pdf; Istraživanje o zajednici LGTB u EU-u, FRA Izvješće Rainbow Europe za 2019., ILGA-Europe, https://www.ilga-europe.org/rainboweurope/2019 (11) Predmet ESLJP-a S. i Marper protiv. Ujedinjene Kraljevine, 4. prosinca 2008. (Zahtjevi br. 30562/04 i 30566/04), t. 66., https://hudoc.echr.coe.int/eng#{“itemid”:[“001-90051”]}; Mišljenje nezavisne odvjetnice Eleanor Sharpston, 17. srpnja 2014. u spojenim predmetima C-148/13, C-149/13 i C-150/13, t. 38. i 39., http://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=%2522gender%2Bidentity%2522&docid=155164&pageIndex=0&doclang=en&mode=req&dir=&occ=first&part=1&cid=4735298#ctx1 (12) Istraživanje FRA-e o zajednici LGBT u EU-u, sažetak rezultata, https://fra.europa.eu/en/publications-and-resources/infographics/eu-lgbt-survey (13) ECLI:EU:C:2018:385

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o pravednom oporezivanju u digitaliziranom i globaliziranom gospodarstvu: BEPS 2.0 (2019/2901(RSP))

P9_TA(2019)0102 B9-0238/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke ‏107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir akcijski plan OECD-a za BEPS iz listopada 2015., a posebno njegovu mjeru 1.,

–  uzimajući u obzir program rada OECD-a za postizanje konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva od 29. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir dokumente OECD-a za javno savjetovanje od 9. listopada 2019., odnosno 8. studenoga 2019. pod nazivom „Prijedlog Tajništva za ‚jedinstveni pristup’ u okviru prvog stupa” i „Prijedlog za sprječavanje smanjenja porezne osnovice na globalnoj razini (GloBE) – drugi stup” (oba prijedloga Tajništva OECD-a),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju njegova odbora TAXE od 25. studenoga 2015.(1) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, Rezoluciju njegova odbora TAX2 od 6. srpnja 2016.(2) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, preporuku njegova odbora PANA Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(3) i Rezoluciju njegova odbora TAX3 od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(5),

–  uzimajući u obzir postupanje Komisije nakon usvajanja svake od navedenih rezolucija Europskog parlamenta,(6),

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

–  uzimajući u obzir strateški dokument Međunarodnog monetarnog fonda o „Oporezivanju trgovačkih društava u globalnom gospodarstvu”(7),

–  uzimajući u obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini,

–  uzimajući u obzir svoju studiju o „Utjecaju digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”: izazovi i rješenja”(8),

–  uzimajući u obzir studije Komisije o pokazateljima agresivnog poreznog planiranja(9),

–  uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svoja 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Sjedinjene Američke Države, Latviju, na Otok Man, u Estoniju i Dansku,

–  uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD I(10) i ATAD II(11)),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno prijedloge o zajedničkoj (konsolidiranoj) osnovici poreza na dobit CC(C)CTB,(12), paketu mjeru za digitalno oporezivanje(13) i javnom izvješćivanju po državama(14), kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 1. prosinca 1997. donijelo Vijeće i predstavnici vlade država članica o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(15) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću ECOFIN,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756),

–  uzimajući u obzir istrage i odluke Komisije u vezi s državnim potporama(16),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija pozvala EU da „pruži dobar primjer”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. prosinca 2017. o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe,

–  uzimajući u obzir priopćenje Predsjedništva od 28. listopada 2019. o trenutačnom stanju u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(17),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

–  uzimajući u obzir mandatna pisma i saslušanja izvršne potpredsjednice za Europu spremnu za digitalno dobu, izvršnog potpredsjednika za gospodarstvo u interesu građana i povjerenika za ekonomska i monetarna pitanja i euro(18),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pravednom oporezivanju u digitalnom i globaliziranom gospodarstvu: BEPS 2.0 (O-000040/2019 – B9‑0060/2019),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da bi postojeća međunarodna pravila o porezu na dobit mogla biti neučinkovita te bi ih možda trebalo ažurirati s obzirom da su donesena početkom 20. stoljeća i nisu bila osmišljena za izazove digitalne ekonomije, što dovodi do toga da zemlje poduzimaju jednostrane mjere za rješavanje tih izazova;

B.  budući da su se nakon financijske krize u razdoblju od 2008. do 2009. i niza otkrića novinara i organizacija civilnog društva o praksama utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja, izbjegavanja plaćanja poreza i pranju novca, zemlje skupine G20 složile tražiti globalna rješenja za ova pitanja na razini OECD-a u okviru projekta za smanjivanje porezne osnovice i prijenos dobiti (BEPS), što je dovelo do donošenja akcijskog plana za BEPS; budući da se sve zemlje nisu jednako angažirale i bile jednako predane primjeni pravila OECD-a za BEPS;

C.  budući da se u okviru akcijskog plana za BEPS uspio postići globalni konsenzus o mnogim aspektima borbe protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza; međutim, budući da nije postignut dogovor o tome kako riješiti porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, zbog čega je objavljeno zasebno Završno izvješće za 2015. o mjeri 1. u okviru BEPS-a;

D.  budući da je Europski parlament u rezolucijama svojih odbora TAXE, TAX2, TAX3 i PANA te u svojem mišljenju o zajedničkoj poreznoj osnovici više puta pozvao na reformu međunarodnog poreznog sustava u cilju borbe protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza te rješavanje izazova oporezivanja digitalnog gospodarstva i pozvao Komisiju i države članice da se dogovore o zajedničkom europskom stajalištu na razini OECD-a / skupine G20 ili da djeluju na razini EU-a ako međunarodni sporazum nije moguć;

E.  budući da je 2018. tijekom tekućih pregovora o uspostavljanju međunarodnog sporazuma Komisija iznijela dva prijedloga koji se bave oporezivanjem digitalnog gospodarstva; budući da je Europski parlament podržao te prijedloge, ali oni nisu usvojeni u Vijeću uslijed protivljenja malog broja država članica zbog čega nije postignut jednoglasni sporazum: kratkoročno rješenje kojim se uvodi porez na digitalne usluge (DST) i dugoročno rješenje kojim se definira znatna digitalna prisutnost (SDP) kao neksus za oporezivanje trgovačkih društava kojim bi trebao zamijeniti DST;

F.  budući da je nakon dobivanja mandata od ministara financija zemalja skupine G20 u ožujku 2017. Uključivi okvir (IF) OECD-a / skupine G20 za BEPS u ožujku 2018. putem svoje Radne skupine za digitalnu ekonomiju (TFDE) dostavio privremeno izvješće pod nazivom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije“;

G.  budući da je Uključivi okvir u svibnju 2019. usvojio Program rada za postizanje konsenzusu koji je poduprla skupina G20 s ciljem postizanja sporazuma do kraja 2020.;

H.  budući da je Uključivi okvir predložio grupiranje prijedloga članova za rješavanje izazova digitalizacije koji se razmatraju u dva stupa: naglasak u prvom stupu stavlja se na raspodjelu prava oporezivanja putem novih pravila o raspodjeli dobiti i neksusu, dok se u okviru drugog stupa rješavaju preostala pitanja u pogledu BEPS-a i uvode mjere kojima se jamči minimalna razina poreza;

I.  budući da je Tajništvo OECD-a 9. listopada 2019. pokrenulo javno savjetovanje na temelju svojeg prijedloga za „jedinstveni pristup” radi postizanja konsenzusa o trima alternativama utvrđenima u prvom stupu; budući da je 18. listopada 2019. skupina G20(19) pozdravila rad Tajništva OECD-a u pogledu iznošenja predloženog jedinstvenog pristupa u okviru prvog stupa, ali službeno nije poduprla prijedlog; budući da je 8. studenoga 2019. Tajništvo OECD-a pokrenulo javno savjetovanje o prijedlogu GloBE u okviru drugog stupa;

J.  budući da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti te se njime osigurava sigurnost i stabilnost koji su preduvjeti za konkurentnost kao i ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja među poduzećima, osobito među malim i srednjim poduzećima; budući da je takav pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan i za države članice jer se njime jamče porezni prihodi koji im omogućuju provođenje kvalitetnih politika što je pak korisno za EU u cjelini jer povećava stabilnost;

K.  budući da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,7 % 2019.(20), što predstavlja smanjenje od 32 %; budući da to smanjenje može utjecati na održivost socijalnih država EU-a i potencijalno dovesti do učinka prelijevanja i na druge zemlje; budući da 22 od 38 zemalja obuhvaćenih najnovijim izvješćem OECD-a o reformi porezne politike(21) iz 2018. trenutačno imaju ukupne zakonske stope poreza na dobit jednake ili manje od 25 % u usporedbi sa samo šest zemalja 2000.;

L.  budući da je Komisija u nekim izvješćima po zemljama iznijela kritike u pogledu nedostataka u nacionalnim poreznim sustavima koje omogućavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava integritet jedinstvenog europskog tržišta;

M.  budući da je došlo do postupnog prelaska s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje); budući da neka multinacionalna poduzeća zbog primjene zakonitih strategija poreznog planiranja ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima koje ostvaruju u tim državama članicama;

N.  budući da bi za prijenos nadležnosti na području oporezivanja s nacionalne razine na razinu EU-a bila potrebna izmjena Ugovora;

Postizanje konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva

1.  priznaje napredak postignut akcijskim planom za BEPS i njegovom provedbom u EU-u putem direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD), ali ističe da neki izazovi, osobito oni povezani s globalizacijom i digitalizacijom gospodarstva još uvijek nisu riješeni;

2.  ističe da se u direktivi otišlo korak dalje u odnosu na akcijski plan za BEPS, osobito s obzirom na nova pravila EU-a o kontroliranim inozemnim društvima kojima se omogućuju oporezivanje dobiti smještene u poreznim oazama u zemlji EU-a u kojoj je sjedište multinacionalnog poduzeća; napominje da se tim vrstama mjera ograničavaju agresivno porezno planiranje i izbjegavanje plaćanja poreza; poziva novu Komisiju da ocijeni provedbu Direktive za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza u državama članicama, da analizira moguće nove načine zaobilaženja te direktive i predstavi nove zakonodavne prijedloge za borbu protiv takvih metoda kada je to potrebno;

3.  podsjeća na to da i prijedlozi EU-a za C(C)CTB uvelike prelaze okvire tih alternativa OECD-a na razini EU-a, osobito odstupanjem od načela zasebnog subjekta; podsjeća na stajalište Parlamenta o C(C)CTB-u;

4.  smatra da bi poduzeća i građani imali koristi od prijedloga EU-a za C(C)CTB jer bi se njima pojednostavio porezni okvir te pridonijelo borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza; naglašava važnost konsolidacije za smanjenje administrativnog opterećenja, troškova usklađivanja i poreznih prepreka za prekogranična poduzeća u EU-u te za otklanjanje potrebe za uspostavom složenih sustava za transferne cijene; stoga poziva Vijeće da brzo prihvati oba prijedloga;

5.  podsjeća da je EU bio predvodnik u nastojanjima da se riješe porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije, osobito putem prijedloga za C(C)CTB, DST i SDP;

6.  izražava žaljenje zbog činjenice da države članice EU-a nisu uspjele postići dogovor o zajedničkom pristupu u pogledu C(C)CTB-a, DST-a i SDP-a; napominje da je cilj OECD-a uhvatiti se u koštac s poreznim izazovima povezanim s digitalizacijom gospodarstva i do kraja 2020. postići dugoročno rješenje temeljeno na konsenzusu; smatra da bi globalno rješenje bilo najučinkovitije za rješavanje tih izazova;

7.  napominje da su neke države članice uspostavile ili razmatraju uspostavljanje DST-a ili SDP-a na nacionalnoj razini kao potencijalno alternativno rješenje kada bi pregovori na razini OECD-a i EU-a bili neuspješni;

8.  pozdravlja radni program Uključivog okvira kao važan korak prema postizanju međunarodnog sporazuma unutar OECD / Uključivog okvira o reformi međunarodnog sustava poreza na dobit na zahtjev Parlamenta;

9.  pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 130 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobit i pregovaranje o zajedničkim rješenjima za rješavanje preostalih izazova u pogledu BEPS-a; međutim, podsjeća na to da su se zemlje u razvoju uključile u proces BEPS-a tek u kasnijoj fazi pregovora; stoga pozdravlja uključivost pregovora koji su u tijeku; podsjeća na stav Parlamenta u vezi s uspostavom međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a;

10.  napominje da preliminarni rezultati procjene učinka Tajništva OECD-a upućuju na to da bi kombinirani učinak prvog i drugog stupa doveo do znatnog povećanja globalnih poreznih prihoda kao i do preraspodjele prava oporezivanja među tržišnim jurisdikcijama; osobito napominje da bi u okviru drugog stupa došlo do znatnog povećanja prihoda od poreza na dobit na svjetskoj razini; smatra kako se dvama stupovima ne bi negativno utjecalo na ključno pitanje investicijskog okruženja(22); poziva države članice da ustraju na tome da OECD proširi opseg svojih procjena učinka kako bi se njima obuhvatile različite verzije prijedloga i analiza načina na koji bi neksus utjecao na prihod koji pojedine zemlje ostvaruju od poreza na dobit i da te procjene učinka objavi čim se dovrše kako bi se osigurale potrebne smjernice za provedbu predloženih reformi;

11.  ističe specifičnosti jedinstvenog tržišta kojima se osigurava slobodno kretanje roba i usluga i stoga smatra da bi svaka međunarodna reforma poreza na dobit trebala osigurati nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, osobito zaštitom jednakih uvjeta za tržišno natjecanje svih poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, uključujući osiguravanje da poduzeća plaćaju svoj dio poreza tamo gdje se odvija znatna i stvarna gospodarska djelatnost i stvaranje vrijednosti te da je porezni prihod pravedno raspoređen među državama članicama; smatra da pristup jedinstvenom tržištu, koji predstavlja jednu od najvećih skupina potrošača na svijetu i povećava konkurentnost EU-a ide ruku pod ruku s poreznom odgovornošću;

12.  skreće pozornost na potrebu porezno natjecanje među državama članicama bude pravedno i transparentno te da na taj način pridonosi rastu i zapošljavanju;

Prvi stup – Prema jedinstvenom pristupu za postizanje pravednije raspodjele prava oporezivanja

13.  pozdravlja prijedlog Tajništva OECD-a o spajanju svih triju alternativa koje se razmatraju u okviru prvog stupa s obzirom da imaju sljedeće zajedničke ciljeve:

Područje primjene

14.  poziva da se digitalno gospodarstvo ne promatra odvojeno jer porezni izazovi s kojima se međunarodni porezni sustav trenutačno suočava nisu posljedica samo digitalizacije gospodarstva, već su povezani sa sve većom globalizacijom gospodarstva;

15.  smatra da bi područje primjene reforme, uz sprječavanje stvaranja dodatnog i nepotrebnog opterećenja za mala i srednja poduzeća, trebalo obuhvatiti sva velika poduzeća koja imaju mogućnost sudjelovati u praksama BEPS-a primjenom zakonitih sustava poreznog planiranja u nekoliko država članica i trećim zemljama; napominje da se postojećim prijedlogom Tajništva OECD-a ograničava područje primjene te reforme na visoko digitalna poduzeća ili poduzeća koja izravno posluju s potrošačima, koncept koji još nije jasno definiran, a njime je obuhvaćen samo manji broj multinacionalnih poduzeća koja su uključena u agresivno porezno planiranje;

16.  preporučuje da se operativna dobit kao osnova izračunava iz konsolidiranih financijskih izvještaja nakon analize izvedivosti; međutim, priznaje postojanje vremenskih praznina kada se oslanjaju na konsolidirane financijske račune i poziva države članice da pojasne to pitanje tijekom pregovora na razini Uključivog okvira;

17.  napominje da se u trenutačnom prijedlogu Tajništva OECD-a predviđa isključenje određenih sektora poput ekstraktivnog sektora i sektora sirovina i poziva Komisiju da ta isključenja uključi u svoju analizu utjecaja, posebno kako bi se osiguralo da međunarodna reforma bude u skladu s inicijativom EU-a za usklađenost politika radi razvoja;

18.  potiče OECD da u svom prijedlogu postavi jasnu razliku između sektora i s obzirom na veličinu poduzeća;

19.  smatra da bi poreznim okvirom trebalo biti moguće uspostaviti ravnotežu između različitih situacija, osobito monopolističkih naknada i brzorastućih inovativnih poduzeća;

Novi neksus

20.  pozdravlja ideju o razvoju novog neksusa koji nadilazi koncept prema kojem je fizička prisutnost u nekoj zemlji potrebna da bi se toj zemlji dodijelila prava oporezivanja; smatra da bi neksus trebao biti osmišljen tako da njime budu obuhvaćena sva poduzeća koja posluju s kupcima i korisnicima u toj zemlji, uključujući digitalnim putem;

21.  pozdravlja ideju o razvoju praga prihoda za svaku državu, koji je posebno prilagođen kako bi se osiguralo da i manja gospodarstva dobiju dio prava oporezivanja koji im pripada; s obzirom na to podsjeća na ciljeve prijedloga EU-a za SDP;

22.  pozdravlja ideju da bi taj novi neksus bio samostalna odredba čime se otklanja potreba za revidiranjem svih poreznih ugovora;

Nova dodjela prava oporezivanja

23.  pozdravlja ideju izrade nove raspodjele prava oporezivanja koja nadilazi načelo tržišnih uvjeta u okviru koje će se dodijeliti nova prava oporezivanja tržišnim jurisdikcijama;

24.  smatra da će se postavljanjem razlike između standardne i nestandardne dobiti, koncepata koji još uvijek nisu jasno definirani i koji bi mogli dovesti samo do uspostave umjetne razlike, kao i zadržavanje pravila transfernih cijena koja se temelje na načelu tržišnih uvjeta za veći dio raspodjele dobiti, znatno povećati složenost i nesigurnost za poduzeća, posebno u pogledu smjernica OECD-a o transfernim cijenama; smatra da bi bi temeljitija reforma načela tržišnih uvjeta bila primjerena; izražava zabrinutost da bi to moglo pružiti mogućnosti za zaobilaženje nedavno dogovorenih pravila;

25.  poziva Komisiju i države članice da pojasne kako novi neksus i raspodjela prava oporezivanja mogu postojati istodobno s postojećim pravilima o transfernim cijenama kako predlaže OECD; stoga daje prednost rješenju kojim bi se zagovarala djelomična preraspodjela globalnog profita, utemeljena na čimbenicima koji predstavljaju znatnu i stvarnu gospodarsku djelatnost i stvaranje vrijednosti, a to su prvenstveno prodaja, zaposlenici, imovina i korisnici; u tom pogledu podsjeća na svoj stav prema prijedlozima o C(C)CTB-u i SDP-u, uključujući ulaganje u istraživanje i razvoj;

26.  pozdravlja spremnost da se osigura porezna sigurnost i ograniči broj sporova koji bi mogli proizaći iz provedbe novog neksusa i nove raspodjele prava oporezivanja; stoga poziva da se istraži izvedivost mehanizma, kao što je „jedinstvena kontaktna točka“ kojom bi se pojednostavnio izračun i plaćanje poreza te smanjilo administrativno opterećenje poduzeća i poreznih tijela, uz istodobno ispunjavanje nacionalnih obveza poreznih uprava; ipak naglašava da bi se porezna sigurnost najbolje postigla uspostavom jednostavnih, jasnih i usklađenih pravila kojima bi se spriječilo da uopće dođe do sporova; izražava zabrinutost zbog prijedloga Tajništva OECD-a o iznosu C za obveznu arbitražu s obzirom na postojeći mehanizam za rješavanje sporova na razini EU-a(23);

Drugi stup – Prijedlog za sprječavanje smanjenja porezne osnovice na globalnoj razini (GloBE)

27.  pozdravlja sporazum o drugom stupu u okviru Programa rada koji su postigle(24) zemlje članice Uključivog okvira „kako bi se istražio pristup kojim se jurisdikcijama omogućuje sloboda da određuju vlastiti porezni sustav, uključujući i to hoće li imati porez na dobit te da određuju visinu svojih poreznih stopa i smatra da je pravo drugih jurisdikcija primijeniti pravila o kojima se raspravlja u nastavku kada se dohodak oporezuje po efektivnoj stopi nižoj od minimalne stope”(25);

28.  prima na znanje obveze koje je preuzela skupina G7 pri čemu su se „u okviru drugog stupa ministri složili da će minimalna razina učinkovitog oporezivanja, poput, na primjer, režima GILTI u SAD-u, pridonijeti osiguravanju da poduzeća plaćaju svoj dio poreza”(26);

29.  pozdravlja prijedlog GloBE koji ima za cilj osigurati plaćanje minimalne razine poreza na mjestu na kojem se stvara vrijednost i na kojem se odvija gospodarska djelatnost; smatra da bi konačni cilj mjera iz drugog stupa trebao biti rješavanje preostalih pitanja u pogledu BEPS-a uz istodobno sprečavanje štetnog poreznog natjecanja, osobito smanjenjem pritisaka u pogledu dodjeljivanja neopravdanih poreznih poticaja bez ikakvog pozitivnog gospodarskog učinka, uz postojeće mjere usmjerene na suzbijanje utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza; poziva Komisiju da procijeni i prati učinak tog budućeg minimalnog standarda na potencijalno opće zakonom propisano smanjenje stope poreza na dobit u cijelom EU-u;

30.  poziva države članice da osiguraju da se prijedlogom GloBE pruži najjednostavniji okvir koji ne bi doveo do razvoja novih štetnih poreznih sustava; podsjeća na zahtjev Parlamenta da se izradi popis štetnih poreznih mjera u EU-u; ističe da bi pribjegavanje izuzećima narušilo namjeru politike i učinkovitost prijedloga GloBE; preporučuje da se prijedlogom GloBE obuhvate sve štetne porezne prakse navedene u mjeri 5. u okviru BEPS-a;

31.  smatra da bi prijedlog GloBE predstavljao niz zaštitnih mjera, kao što su pravilo o uključivanju dohotka, pravilo o prijelazu, pravilo o sprječavanju plaćanja preniske stope poreza i pravilo o podlijeganju porezu; s tim u vezi podsjeća na zakonodavnu rezoluciju Parlamenta o Direktivi o suzbijanju izbjegavanja poreza(27);

32.  smatra da bi se izračun poreznih osnovica u okviru prijedloga GloBE-a trebao provoditi u skladu s dogovorenim međunarodnim načelima kako bi se izbjeglo smanjenje porezne osnovice kao i štetno tržišno natjecanje među državama kojim se riskira narušavanje učinkovitost bilo koje moguće odluke donesene o minimalnoj razini oporezivanja;

33.  smatra da bi svaka rasprava na razini OECD-a / skupine G20 o minimalnoj poreznoj stopi trebala sadržavati razmišljanja o definiciji osnovice koja je povezana s tom stopom; smatra da bi svaku minimalnu stopu trebalo postaviti na pravednoj i dostatnoj razini radi odvraćanja od premještanje dobiti i sprječavanja štetnog poreznog natjecanja;

34.  smatra da bi, s obzirom na pravilo o uključivanju dohotka, trebalo uspostaviti minimalnu razinu oporezivanja za svaku jurisdikciju u kojoj su smještena multinacionalna poduzeća kako bi se ograničile mogućnosti za nastavak sudjelovanja u sustavima agresivnog poreznog planiranja, a samim time i održavanje konkurentnost našeg gospodarstva;

Zaključci

35.  izražava žaljenje zbog nedostatka zajedničkog pristupa na razini EU-a u odnosu na međunarodne pregovore koji su u tijeku; poziva sve države članice i Komisiju da javno iznesu svoja stajališta o prijedlozima Tajništva OECD-a za prvi i drugi stup;

36.  poziva Komisiju i države članice da se dogovore o zajedničkom, ambicioznom stavu EU-a koji će zauzeti tijekom pregovora na razini OECD-a, čime će osigurati da EU nastupa jedinstveno i vodi primjerom kako bi se osigurala pravednija raspodjela prava oporezivanja i minimalna razina oporezivanja te omogućila pravednost u međunarodnom poreznom okruženju za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza;

37.  poziva Komisiju da pruži potporu u izradi takvog stajališta EU-a; poziva Komisiju da osigura procjenu učinka na prihode za sve zemlje članice za oba stupa, uključujući učinke prelijevanja, osobito radi zaštite načela usklađenosti politika EU-a radi razvoja; poziva Komisiju da obavijesti Vijeće i Parlament o svojim zaključcima;

38.  očekuje da će države članice s OECD-om i Komisijom podijeliti sve relevantne podatke koji se mogu upotrijebiti za izradu najtočnijih procjena učinka i relevantnih analiza;

39.  snažno potiče Komisiju i države članice da postignu sporazum na međunarodnoj razini koji bi se potom prenio na razinu EU-a putem mjerodavnog zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva; isto tako podržava zalaganje predsjednika Komisije da predloži rješenje na razini EU-a ako međunarodni dogovor ne bude postignut do kraja 2020., pod uvjetom da to rješenje EU-a nije ograničeno na digitalna poduzeća; smatra da bi se takvim rješenjem ojačalo jedinstveno tržište uspostavom minimalne razine poreza kojom bi se spriječile jednostrane mjere;

40.  podsjeća na to da se tekuća međunarodna reforma poreza na dobit sastoji od dva jednako važna stupa da se ta dva stupa međusobno dopunjavaju; stoga poziva države članice da pregovaraju o tim dvama stupovima kao jedinstvenom paketu potrebnih reformi;

41.  poziva Komisiju i Vijeće da pripreme zakonodavnu osnovu za uključivanje rezultata međunarodnog sporazuma u pravo EU-a i da što prije predstave zakonodavni prijedlog;

42.  poziva Vijeće da, uz potporu Komisije, ocijeni kriterije EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe nakon donošenja međunarodnih pravila i/ili nedavno dogovorenih reformi EU-a te da procijeni je li potrebno ažuriranje;

43.  poziva Komisiju da ispita mogućnosti za zaobilaženje pravne osnove kojom se zahtijeva jednoglasnost u Vijeću; podsjeća na doprinos Komisije njezinom Komunikacijom na temu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a“ u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom;

44.  ističe da učinkovitu i sveobuhvatnu međunarodnu reformu mora pratiti i transparentnost; pozdravlja nedavne napore predsjedništva Vijeća da pokrene rasprave o prijedlogu EU-a za javno izvješćivanje po državama; izražava žaljenje zbog toga što Vijeće do danas nije uspjelo usuglasiti opći pristup o ovom prijedlogu; poziva države članice da se što je prije moguće usuglase o novom pristupu; naglašava da će se javnim izvješćivanjem po državama povećati učinkovitost reforme BEPS 2.0;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, tajništvu OECD-a te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 366, 27.10.2017., str. 51. (2) SL C 101, 16.3.2018., str. 79. (3) SL C 369, 11.10.2018., str. 132. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0240. (5) SL C 399, 24.11.2017., str. 74. (6) Zajedničko daljnje postupanje nakon usvajanja Rezolucije Europskog parlamenta (ECON) s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i Rezolucije Europskog parlamenta (TAXE) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016., daljnje postupanje nakon usvajanja Rezolucije Europskog parlamenta (TAX2) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, koju je Komisija usvojila 16. studenoga 2016. i daljnje postupanje nakon usvajanja nezakonodavne rezolucije Europskog parlamenta (PANA) od 12. prosinca 2017. o Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, koju je Komisija usvojila u travnju 2018. (7) Strateški dokument br. 19/007, Međunarodni monetarni fond, 10.3.2019. (8) Hadzhieva, E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja: izazovi i rješenja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, veljača 2019. (9) „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.). (10) Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). (11) Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, (SL L 144, 7.6.2017., str. 1.). (12) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683). (13) Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650). (14) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198). (15) SL C 2, 6.1.1998., str. 2. (16) Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon. (17) SL C 265, 11.8.2017., str. 59. (18) Doslovna izvješća o saslušanjima izvršne potpredsjednice Europske komisije Margrethe Vestager, izvršnog potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa i povjerenika Paola Gentilonija dostupna su na: https://www.europarl.europa.eu/news/en/hearings2019/commission-hearings-2019 (19) Priopćenje skupine G20: https://www.mof.go.jp/english/international_policy/convention/g20/g20_191018it.htm (20) Podaci o oporezivanju, Trendovi oporezivanju u Europskoj uniji, list 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2019., Europska komisija, 2019. dostupne na https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/taxation_trends_report_2019_statutory_rates.xlsx. (21) OECD i odabrana partnerska gospodarstva, Reforme porezne politike, 2018; Valja napomenuti i da je 28 država članica EU-a već znatno ispod te razine i da je prema podacima Komisije prosječna stopa poreza na dobit 2018. iznosila 21,9 %, dok je 2000. iznosila 32 %: Porezni trendovi u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, 2018. (stranica 36.) i Porezni trendovi u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, 2015. (stranica 147.). (22) Porezno izvješće glavnog tajnika OECD-a ministrima financija skupine G20 i guvernerima središnjih banaka, listopad 2019., OECD, Pariz. (23) Direktiva Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, SL L 265, 14.10.2017., str. 1. (24) Odobreno na sedmom plenarnom sastanku Uključivog okvira OECD-a / skupine G20 za BEPS održanom 28. i 29. svibnja 2019. (25) Program rada OECD-a o postizanju konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, OECD, 2019., Pariz, stranica 25. stavak 50. (26) Skupina G7, Sažetak predsjednika: Sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G7, 17. i 18. srpnja 2019. https://www.gouvernement.fr/sites/default/files/locale/piece-jointe/2019/07/g7_chairs_summary.pdf. (27) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2016. o prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL C 86, 6.3.2018., str. 176.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o vladavini prava na Malti nakon nedavnih otkrića u slučaju ubojstva Daphne Caruane Galizije (2019/2954(RSP))

P9_TA(2019)0103 B9-0240/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 6., 7., 8., 10., 11., 12. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti te neovisnosti pravosuđa i tijela za izvršavanje zakonodavstva na Malti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. siječnja 2019. naslovljeno „Programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji” (COM(2019)0012),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju(1) i zajedničku izjavu Komisije i malteških vlasti od 29. siječnja 2014. o malteškom programu za pojedinačne ulagače,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(2) i svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu za demokracije, vladavine prava i temeljnih prava(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o vladavini prava na Malti(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o medijskom pluralizmu i slobodi medija u Europskoj uniji(5),

–  uzimajući u obzir izvješće od 11. siječnja 2018. o posjetu Malti ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA) održanom 30. studenoga i 1. prosinca 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće od 16. studenoga 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Malti i Slovačkoj održanom od 17. do 20. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir saslušanja i razmjene mišljenja koje je Skupina za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava održala od 4. lipnja 2018., kada ju je osnovao Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir pismo premijera Malte od 13. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 2293 (2019) od 26. lipnja 2019. naslovljenu „Ubojstvo Daphne Caruane Galizije i vladavina prava na Malti i šire – borba za cijelu istinu”,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj(6),

–  uzimajući u obzir ad hoc izaslanstvo Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove na Malti 3. i 4. prosinca 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava i budući da su te vrijednosti univerzalne i zajedničke državama članicama;

B.  budući da su vladavina prava, poštovanje demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda te vrijednosti i načela utvrđeni u Ugovorima EU-a i međunarodnim pravnim instrumentima o ljudskim pravima obvezujući za Uniju i njezine države članice i da ih one moraju poštovati; budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima ovlast da djeluje kako bi zaštitila zajedničke vrijednosti na kojima se temelji i budući da bi se mehanizam vladavine prava trebao u jednakoj mjeri primjenjivati na sve države članice;

C.  budući da je Povelja Europske unije o temeljnim pravima dio primarnog prava EU-a; budući da su sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija utvrđeni člankom 11. Povelje o temeljnim pravima i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima;

D.  budući da je neovisnost pravosuđa utvrđena člankom 19. stavkom 1. UFEU-a, člankom 47. Povelje o temeljnim pravima i člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima te je nužan preduvjet za demokratsko načelo diobe vlasti;

E.  budući da situacija u kojoj jedna država članica sustavno odbija pridržavati se temeljnih vrijednosti Europske unije i Ugovora kojima je slobodno pristupila utječe na cijeli EU;

Istrage

F.  budući da je malteška istraživačka novinarka i blogerica koja je istraživala slučajeve korupcije Daphne Caruana Galizia ubijena 16. listopada 2017. u eksploziji bombe koja je podmetnuta u njezin automobil;

G.  budući da je u okviru istraga koje uz pomoć Europola provode malteška tijela dosad identificirano i privedeno pred sud nekoliko osumnjičenika i potencijalni naručitelj ubojstva, vlasnik društva 17 Black Ltd. baziranog u Dubaiju, koji je uhićen 20. studenoga 2019. dok je, kako se čini, pokušavao pobjeći s Malte na jahti;

H.  budući da su jedan od navodnih suučesnika i navodni naručitelj optužili bivšeg predstojnika Ureda predsjednika vlade za upletenost u planiranje i financiranje ubojstva;

I.  budući da su ta saznanja dovela do brojnih masovnih demonstracija i prosvjeda civilnog društva na kojima se poziva na pravdu, odgovornost i poštovanje vladavine prava;

J.  budući da je predstojnik Ureda predsjednika vlade imao uvid u informacije sadržane u sigurnosnim brifinzima policije i malteške sigurnosne službe; budući da je dao ostavku 26. studenoga 2019. nakon što ga je policija ispitala o slučaju Daphne Caruane Galizije; budući da ga je policija u međuvremenu nekoliko puno ponovno uhitila, ispitala i oslobodila bez optužbe;

K.  budući da je ministar turizma također dao ostavku 26. studenoga 2019.; budući da je istog dana i ministar gospodarstva zamrznuo svoju ministarsku funkciju, ali je 1. prosinca 2019. vraćen na dužnost;

L.  budući da je malteški premijer najavio da će podnijeti ostavku nakon stranačkih izbora koji će se održati 12. siječnja 2020. u kontekstu sve većih političkih previranja zbog istrage o ubojstvu;

M.  budući da je malteška vlada 20. rujna 2019. objavila da se pokreće „javna neovisna istraga o ubojstvu Daphne Caruane Galizije”; budući da je premijer nakon brojnih kritika obitelji Caruane Galizije i međunarodnih promatrača imenovao dva nova člana odbora i znatno izmijenio doseg istrage, čime su sada zadovoljne sve strane;

N.  budući da je osumnjičeniku za kojeg se pretpostavlja da je bio posrednik u ubojstvu na temelju odluke premijera 25. studenoga 2019. dodijeljeno predsjedničko pomilovanje u zamjenu za informacije koje će dovesti do naručitelja, pod uvjetom da sve informacije budu potkrijepljene dokazima; budući da je na savjet ravnatelja policije i glavnog državnog odvjetnika premijer samostalnom odlukom prvi put i odlukom vlade drugi put odbio zahtjev za pomilovanje osumnjičenog naručitelja, čiji je odvjetnik javno izjavio da može dati informacije o planiranju ubojstva i korupciji koje inkriminiraju osobe bliske premijeru, među ostalim bivšeg predstojnika Ureda premijera i bivšeg ministra turizma;

O.  budući da su deseci organizacija civilnog društva, medijskih agencija, studentskih organizacija te sindikata i profesionalnih udruženja kao što su Udruženje malteških poslodavaca, Trgovačka i industrijska komora te Odvjetnička komora javno pozvali premijera da podnese ostavku s trenutačnim učinkom;

P.  budući da i dalje postoje ozbiljni problemi u vezi s borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala na Malti; budući da bi to moglo narušiti povjerenje građana u javne institucije, što bi moglo dovesti do opasne povezanosti između kriminalnih skupina i javnih tijela;

Q.  budući da, unatoč opetovanim pozivima Europskog parlamenta i drugih međunarodnih institucija, nije pronađeno rješenje u pogledu improviziranog spomenika u Valetti, s obzirom na to da se zakoni i vladin pristup nisu promijenili i da zaposlenici javne uprave gotovo svakodnevno uklanjaju predmete koje građani ostavljaju u sjećanje na novinarku;

Sloboda medija

R.  budući da se obitelj Daphne Caruane Galizije još uvijek suočava s kampanjama mržnje i tužbama za klevetu, koje su među ostalim pokrenuli članovi malteške vlade, i da je nekoliko vladinih dužnosnika, uključujući premijera, izjavilo da ne vide razlog zašto bi te tužbe za klevetu trebalo povući;

S.  budući da se prema svjetskom indeksu slobode medija za 2019. koji sastavljaju Reporteri bez granica Malta nalazi na 77. mjestu, što je pad u odnosu na 65. mjesto 2018. odnosno 47. mjesto 2017. godine(7);

T.  budući da je CIVICUS Monitor 2019. građanski prostor na Malti kategorizirao kao „sužen”, dok je prije bio „otvoren”; budući da CIVICUS okruženje u kojem se nalaze novinari opisuje kao „sve više neprijateljski nastrojeno, posebno za novinare koji izvješćuju o korupciji” i navodi da je „nekažnjavanje odgovornih za ubojstvo [...] Daphne Caruane Galizije otvorilo prostor državi da zastrašuje i uznemirava aktiviste i osobe koje se zalažu za pravdu”(8);

U.  budući da se novinari, a osobito ali ne isključivo istraživački novinari, sve više suočavaju s takozvanim „strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti” koje se podnose protiv njih samo da bi se otežao njihov rad;

V.  budući da je nakon konferencije za tisak održane u uredu premijera 29. studenoga 2019. novinarima privremeno bilo zabranjeno da napuste prostoriju i zgradu; budući da se zbog pomanjkanja sigurnosti za novinare i sve užeg prostora za civilno društvo uslijed uznemiravanja i zastrašivanja ugrožava nadzor nad izvršnom vlašću i potkopava civilni angažman građana;

Pranje novca/korupcija

W.  budući da je u tijeku pet sudskih istraga u vezi s optužbama za korupciju, točnije istraga banke Pilatus Bank, istraga u vezi s novčanim transferom između bivšeg predstojnika Ureda premijera i revizora društva Nexia BT, istraga o provizijama između bivšeg predstojnika Ureda premijera i Adriana Hillmana iz novina Times of Malta, istraga društva 17 Black Ltd. i dvaju drugih trgovačkih društava, Tillgate i Hearnville, te istraga društva Vitals;

X.  budući da su u razdoblju od svibnja 2016. do studenoga 2019. predstojnik Ureda malteškog premijera te malteški ministar turizma i bivši ministar energetike bili jedini visokopozicionirani vladini dužnosnici u nekoj od država članica EU-a za koje se pokazalo da su stvarni vlasnici trgovačkog društva otkrivenog u Panamskim dokumentima;

Y.  budući da je jedan od navodnih naručitelja ubojstva vlasnik društva 17 Black Ltd. sa sjedištem u Dubaiju i bivši član odbora društva Electrogas Malta Ltd. koje je uključeno u provedbu dugoročnog sporazuma o opskrbi Malte plinom iz Azerbajdžana;

Z.  budući da je tijelo Vijeća Europe za sprečavanje pranja novca MONEYVAL u svojem izvješću od 12. rujna 2019. pozvalo malteške vlasti na jačanje praktične primjene mjera za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, odlučilo da će primijeniti poboljšani daljnji postupak i pozvalo Maltu da u prosincu 2020. izvijesti o razvoju događaja; budući da prema tom izvješću tijela kaznenog progona trenutačno nisu u mogućnosti djelotvorno i pravodobno rješavati složene predmete pranja novca na visokoj razini povezane s financijskim kaznenim djelima te kaznenim djelima mita i korupcije(9);

AA.  budući da je tijelo za suzbijanje korupcije GRECO pod okriljem Vijeća Europe u svojem izvješću od 22. ožujka 2019. zaključilo da se učinkovitost javnih institucija uključenih u sustav provjere i ravnoteže dovodi u pitanje s obzirom na to da se ta zemlja posljednjih godina suočava s neviđenim valom kontroverzi o integritetu visokih dužnosnika vlade, sve do najviših razina(10);

AB.  budući da je Komisija u svojem izvješću o Europskom semestru 2019. za Maltu (SWD(2019)1017) navela da je institucionalni okvir za borbu protiv korupcije manjkav i da postoji rizik od sukoba interesa na različitim razinama vlasti;

AC.  budući da izvješće Komisije iz rujna 2019. pokazuje da Malta ima daleko najvišu stopu utaje poreza u Europi i otkriva da malteški državljani posjeduju znatno bogatstvo na offshore lokacijama i čuvaju svoju imovinu u inozemstvu(11);

AD.  budući da je izvješće Europske središnje banke objavljeno u ljeto 2019. navodno ukazalo na ozbiljne nedostatke zbog kojih su se u banci Bank of Valetta godinama mogle provoditi aktivnosti pranja novca ili druge kriminalne aktivnosti unatoč opetovanim upozorenjima;

AE.  budući da je GRECO također zaključio da se Stalni odbor za borbu protiv korupcije teško može smatrati specijaliziranim tijelom za olakšavanje istrage korupcije i da je njegov doprinos naporima Malte u borbi protiv korupcije zanemariv(12);

Program za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima

AF.  budući da je 2019. zabilježeno najmanje pet slučajeva u kojima su klijenti malteškog „programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima” optuženi za teška financijska kaznena djela;

AG.  budući da je predstavnik agencije za ishođenje putovnica Chetcuti Caucchi Advisors Ltd. u tajnom intervjuu za francusku televizijsku emisiju „Enquete exclusive“ dao naslutiti da bi njegove osobne veze s premijerom, ministrom pravosuđa i parlamentarnim tajnikom za reforme, državljanstvo i pojednostavljenje administrativnih postupaka mogle pozitivno utjecati na postupak podnošenja zahtjeva, među ostalim i za klijente koji su prethodno kažnjavani; budući da su ta otkrića dovela do ozbiljnih sumnji u pouzdanost i nadziranje malteških programa za dodjelu državljanstva i prava boravka;

AH.  budući da je malteška vlada 8. studenoga 2019. objavila izvješće Ureda regulatora za malteški program za pojedinačne ulagače u vezi s istragom društva Chetcuti Cauchi Advocates u svojstvu agenta programa za pojedinačne ulagače; budući da se u tom izvješću u sažetku navodi da analiza „nije otkrila nikakve znakove upozorenja koji bi u cijelosti ili djelomično podupirali takve navode”(13);

AI.  budući da je društvo Chetcuti Caucchi Advisors Ltd. podnijelo prvi uspješan zahtjev u okviru novouspostavljenog programa za pojedinačne ulagače na Malti i da je 2016. promaknuto te je dobilo povlašteni status „ovlaštenog agenta” jer je „ispunilo zahtjeve u pogledu kvalitete, pouzdanosti i volumena koje je utvrdila agencija Identity Malta”; budući da je promotivni video za to društvo snimljen u zgradi Auberge de Castille, odnosno u uredu premijera, a u njemu sudjeluje i parlamentarni tajnik za državljanstvo; budući da je 23. rujna 2019. vlada suspendirala licence agenta za ishođenje državljanstva br. IIP 001 i br. IIP 124 zbog toga što je društvo širilo „obmanjujuće informacije”;

AJ.  budući da korištenje „programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima” od strane država članica EU-a predstavlja ozbiljan rizik za borbu protiv pranja novca, ugrožava uzajamno povjerenje i integritet schengenskog područja, omogućuje prihvat državljana trećih zemalja samo na osnovi akumuliranog bogatstva, a ne na temelju korisnog znanja, vještina ili humanitarnih razloga i zapravo podrazumijeva prodaju građanstva EU-a; budući da je Komisija izričito navela da ne podupire malteške programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima;

Ustavna reforma

AK.  budući da je Venecijanska komisija u svojem mišljenju o Malti donesenom na 117. plenarnom zasjedanju, koje je održano 14. i 15. prosinca 2018.(14), iznijela niz prijedloga za ustavne reforme;

AL.  budući da je Malta započela rasprave o procesu ustavnih reformi, pod nadzorom svojeg predsjednika, u kojima sudjeluju različite političke snage i civilno društvo, a za provedbu većine tih reformi bit će potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu; budući da je u tijeku postupak reforme kako bi se riješilo pitanje kontroverzne ustavne uloge glavnog državnog odvjetnika i postojećeg sustava imenovanja sudaca;

AM.  budući da su Europski parlament i nekoliko drugih međunarodnih institucija u više navrata izrazili zabrinutost u vezi s nepristranošću tijela kaznenog progona, diobom vlasti i neovisnošću pravosuđa na Malti, posebno u pogledu nedostatka transparentnosti u postupcima odabira i imenovanja te politizacije tih postupaka, primjerice u slučaju funkcije načelnika policije;

AN.  budući da je Komisija 17. srpnja 2019. objavila komunikaciju pod naslovom „Jačanje vladavine prava u Uniji – Nacrt za djelovanje” (COM(2019)0343), nakon nekoliko široko podržanih rezolucija Europskog parlamenta(15) u kojima je predložen sveobuhvatan i neovisan mehanizam za praćenje stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava na godišnjoj osnovi u svim državama članicama;

1.  duboko je zabrinut zbog integriteta i vjerodostojnosti istraga o ubojstvu Daphne Caruane Galizije; prima na znanje široko rasprostranjeno negativno mišljenje o djelovanju vlade u tom pogledu, kao i smanjenje povjerenja u institucije i njihova kredibiliteta; ističe da je neosporivo povjerenje malteških građana i europske zajednice u istražni postupak od ključne važnosti; priznaje postignuti napredak u istrazi o ubojstvu Daphne Caruane Galizije; naglašava, međutim, da je predmet još uvijek otvoren jer su istrage i dalje u tijeku;

2.  naglašava da je prijeko potrebno eliminirati svaki rizik od ugrožavanja istraga, bilo potencijalan bilo stvaran; nadalje, ističe da taj rizik postoji sve dok je premijer i dalje na dužnosti;

3.  izrazito je zabrinut zbog toga što u brojnim drugim istragama povezanim sa slučajevima pranja novca i korupcije nije ostvaren napredak ili one nisu ni pokrenute, osobito kad je riječ o bivšem predstojniku Ureda premijera i bivšem ministru turizma; poziva malteške vlasti da pokrenu te istrage i da ostvare napredak u njima;

4.  ponovno poziva na potpuno i trajno sudjelovanje Europola u svim aspektima istrage ubojstva i svih povezanih istraga; poziva na jaču uključenost Europola ovisno o ostvarenim rezultatima;

5.  duboko žali što su događaji na Malti proteklih godina doveli do ozbiljnih i trajnih prijetnji vladavini prava, demokraciji i temeljnim pravima, među kojima su i sloboda medija, neovisnost policije i pravosuđa te sloboda mirnog okupljanja; žali zbog nedostatka odgovarajućih ustavnih jamstava u pogledu diobe vlasti;

6.  žali zbog toga što Komisija posljednjih godina nije poduzela nikakve konkretne mjere protiv malteške vlade unatoč opetovanim pozivima Europskog parlamenta; potiče novu Komisiju da bez odlaganja pokrene dijalog s malteškom vladom u kontekstu okvira vladavine prava;

7.  napominje da je proces reforme koji se odnosi na kontroverznu ustavnu ulogu glavnog državnog odvjetnika i postojeći sustav imenovanja i razvoja karijere sudaca, u skladu s prijedlogom Venecijanske komisije, sada u završnoj fazi; potiče malteški parlament i vladu da u potpunosti i pravovremeno provedu sve preostale preporuke Venecijanske komisije i GRECO-a;

8.  prima na znanje primjedbe potpredsjednice Komisije Jourove u kojima se navodi da bi neuspjeh Malte u provođenju pravosudnih reformi mogao poslužiti kao temelj za pokretanje postupka iz članka 7.;

9.  napominje da je zaštita istraživačkih novinara i zviždača jedan od ključnih interesa društva; traži od malteških vlasti da u svakom trenutku i pod svaku cijenu osiguraju zaštitu života zviždača i novinara te njihovih sredstava za život, a time i njihovu neovisnost;

10.  poziva Ujedinjene Arapske Emirate na suradnju s malteškim i europskim vlastima, kao i na to da osiguraju da zamrznuta sredstva na bankovnim računima društva 17 Black ostanu zamrznuta sve dok se ne provede temeljita istraga; poziva Komisiju i malteške vlasti da upotrijebe sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi osigurale suradnju vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata i propisnu pravnu pomoć u svim istragama;

11.  ponovno ističe hitnu potrebu za mehanizmom EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kako je predložio Parlament, u obliku međuinstitucijskog pakta za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji bi se sastojao od neovisnog, nediskriminirajućeg i na dokazima utemeljenog preispitivanja u okviru kojeg će se na jednakoj osnovi ispitivati sukladnost svih država članica EU-a s vrijednostima iz članka 2. UEU-a, s preporukama za pojedine zemlje (Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima) koje bi trebalo popratiti međuparlamentarnom raspravom i trajnim političkim ciklusom u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u institucijama EU-a(16); ponovno poziva Komisiju da iznese prijedloge za sprečavanje takozvanih „strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja”;

12.  ponovno poziva maltešku vladu da ukine svoje programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima te da naruči neovisnu i međunarodnu istragu o utjecaju te prodaje državljanstva i prava boravka na malteške kapacitete za provedbu mjera protiv pranja novca, na nastavak prekograničnog kriminala i na integritet schengenskog prostora; poziva Komisiju da nastavi pratiti i procjenjivati sve postojeće programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima te da poduzme odgovarajuće korake, kako je predloženo u prethodnim rezolucijama; zahtijeva od Vijeća da pokrene raspravu o tom pitanju(17);

13.  poziva Komisiju da upotrijebi sve alate i postupke kojima raspolaže kako bi osigurala potpunu usklađenost s pravom EU-a kad je riječ o borbi protiv pranja novca (posebno u području istrage i kaznenog progona te neovisnosti nadležnih tijela), nadzoru banaka, neovisnosti pravosuđa, javnoj nabavi te planiranju i urbanom razvoju; poziva malteške vlasti da poduzmu mjere u skladu sa svim preporukama MONEYVAL-a;

14.  izražava žaljenje zbog toga što, unatoč opetovanim pozivima, vlada nije postigla nikakav napredak u pronalaženju rješenja za improvizirani memorijalni spomenik kojim se traži pravda za Daphne Caruanu Galiziju; poziva premijera da odmah stane na kraj gotovo svakodnevnom uništavanju improviziranog spomenika u Valletti;

15.  pozdravlja činjenicu da je Predsjedništvo Parlamenta podržalo uvođenje „Europske nagrade za istraživačko novinarstvo – Daphne Caruana Galizia”, koja bi se svake godine dodjeljivala za izvanredna postignuća u istraživačkom novinarstvu u Europi, te poziva Predsjedništvo da što prije finalizira potrebne aranžmane;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe te predsjedniku Republike Malte.

(1) SL C 482, 23.12.2016., str. 117. (2) SL C 215, 19.6.2018., str. 162. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456. (4) SL C 356, 4.10.2018., str. 29. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0204. (6) Pitanje za usmeni odgovor O-000015/2019 upućeno Komisiji – B8-0017/2019. (7) https://rsf.org/en/malta (8) The Civicus Monitor, People Power Under Attack 2019 (Moć ljudi na meti napada 2019.). (9) Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), Mjere za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma – Malta – Izvješće o međusobnom ocjenjivanju, peti krug, srpanj 2019. (10) GRECO, peti krug ocjenjivanja – Sprječavanje korupcije i promicanje integriteta središnje državne uprave (vodeći položaji u izvršnoj vlasti) i agencija za kazneni progon – Izvješće o evaluaciji – Malta, 3. travnja 2019. (11) Europska komisija, Dokumenti o oporezivanju, Radni dokument br. 76 – 2019. – Procjena međunarodne utaje poreza kod pojedinaca, rujan 2019. (12) GRECO, peti krug ocjenjivanja – Sprječavanje korupcije i promicanje integriteta središnje državne uprave (vodeći položaji u izvršnoj vlasti) i agencija za kazneni progon – Izvješće o evaluaciji – Malta, 3. travnja 2019. (13) Ured regulatora za malteški program za pojedinačne ulagače, Analiza zahtjeva u sklopu programa za pojedinačne ulagače koje je predstavilo društvo Chetcuti Cauchi Advocates, 8. studenoga 2019. (14) Malta – Mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.). (15) Rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava – SL C 215, 19.6.2018., str. 162.; Rezolucija od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456. (16) Rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava – SL C 215, 19.6.2018., str. 162.; Rezolucija od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456. (17) Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0240; Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0328; Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju – Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0038.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o inicijativi EU-a za oprašivače (2019/2803(RSP))

P9_TA(2019)0104 B9-0233/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2018. o inicijativi EU-a za oprašivače (COM(2018)0395),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida(3),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je Komisija 1. lipnja 2018. pokrenula Inicijativu EU-a za oprašivače kao odgovor na pozive Parlamenta i Vijeća da se riješi problem smanjenja broja oprašivača;

B.  budući da su već provedena brojna istraživanja o razlozima smanjenja broja oprašivača; budući da se još puno može učiniti u pogledu provedbe rezultata tih istraživanja;

C.  budući da divlji oprašivači imaju ključnu ulogu u oprašivanju usjeva; budući da pčele medarice doprinose tome;

D.  budući da pčele medarice kao oprašivači samo nadopunjuju, ali ne i zamjenjuju širok spektar vrsta kukaca(4), koji uključuje solitarne pčele, leptire, osolike muhe i kornjaše;

E.  budući da je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) 11. listopada 2019. izdala hitan poziv za masovno jačanje mjera za očuvanje vrsta kao odgovor na rastuću krizu biološke raznolikosti; budući da je IUCN pozvao svjetske vlade da zaustave smanjenje broja vrsta i do 2030. spriječe izumiranja prouzrokovana ljudskim djelovanjem te da poboljšaju status očuvanosti ugroženih vrsta kako bi do 2050. došlo do njihova sveobuhvatnog oporavka;

F.  budući da oprašivači pružaju ključne izravne i neizravne usluge ekosustava poput oprašivanja, suzbijanja nametnika, očuvanja kvalitete tla i vode te estetike krajolika;

G.  budući da su potrebni kontinuirani napori kako bi se prepoznala važnost oprašivača za poljoprivrednu produktivnost;

H.  budući da samo u EU-u 78 % vrsta divljeg cvijeća barem djelomično ovisi o životinjskom oprašivanju(5);

I.  budući da, uz iznimku pčela i leptira, nema dovoljno podataka i informacija o kukcima oprašivačima;

J.  budući da oprašivači uključuju kukce kao što su pčele, osolike muhe, leptiri, moljci, kornjaši, ose, tripsi te sisavce kao što su šišmiši i ptice;

K.  budući da su zdravi oprašivači od ključne važnosti za poljoprivredne aktivnosti u Uniji, s obzirom na to da 84 % vrsta usjeva(6) i 76 % europske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje vrše kukci; budući da se oprašivačima može izravno pripisati do 15 milijardi EUR godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a(7);

L.  budući da su oprašivači jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja našeg okoliša; budući da statistički podaci i tendencije u cijeloj Europi, iako ponekad parcijalni, upućuju na zabrinjavajući pad populacija oprašivača;

M.  budući da je status očuvanosti leptira i njihovih polu‑prirodnih travnjačkih staništa očigledno loš te je dobar pokazatelj statusa divljih pčela, osolikih muha, moljaca i drugih oprašivača;

N.  budući da je Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)(8) zaštićeno samo 56 vrsta oprašivača te da su procjene za njih čak 67 % nepovoljne;

O.  budući da je Parlament pokrenuo nekoliko pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako bi se dodatno proučilo smanjenje broja oprašivača i razvila konkretna rješenja za ublažavanje zabrinjavajućeg pada njihovih populacija(9);

P.  budući da će radi odgovarajuće zaštite i oporavka broja oprašivača biti potrebno znatno smanjiti upotrebu pesticida koji štete oprašivačima i njihovim izvorima hrane;

Q.  budući da se uporaba određenih pesticida povezuje s nepovoljnim ekološkim učincima te predstavlja velik rizik i za domaće i za divlje pčele, koje oprašuju većinu kultura u svijetu;

R.  budući da u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište(10), profesionalni korisnici pesticida tijekom najmanje tri godine moraju čuvati podatke o upotrebi pesticida, uključujući naziv sredstva za zaštitu bilja, vrijeme i primijenjenu dozu, područje i kulturu na kojoj je proizvod upotrijebljen;

S.  budući da je Unija u travnju 2018. pristala potpuno zabraniti vanjsku upotrebu imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, poznatih pod nazivom neonikotinoidi;

T.  budući da je nekoliko država članica izvijestilo o hitnim izuzećima u pogledu upotrebe neonikotinoida na svojem državnom području; budući da bi takve obavijesti trebale biti dobre kvalitete te bi se trebale objavljivati; budući da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da za otprilike trećinu proizvoda za koje su izdana hitna odobrenja postoje alternative; budući da EFSA može imati ulogu u ispitivanju hitnih odobrenja(11);

U.  budući da je dokazano da upotreba glifosata šteti bakterijama pčela medarica i time doprinosi smanjenju broja oprašivača i gubitku staništa; budući da određeni fungicidi mogu udvostručiti akutnu toksičnost insekticida(12)

V.  budući da države članice nisu u potpunosti podržale smjernice EFSA-e o procjeni rizika koje sredstva za zaštitu bilja predstavljaju za pčele (smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013.), a koje su odobrene 2013. i predstavljaju najnoviju znanstvenu metodologiju za rizike koje pesticidi predstavljaju za vrste Apis mellifera, Bombus spp. i solitarne pčele; budući da takvo stanje ugrožava pravilnu primjenu kriterija za odobrenje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a time i bolju zaštitu tih vrsta;

W.  budući da, osim što na oprašivače utječu kao insekticidi, herbicidi širokog spektra koji se koriste na razini krajolika, na primjer kao sredstva za uništavanje korova prije nicanja ili kao desikanti, uništavaju izvore hrane oprašivača izvan glavnih razdoblja cvjetanja usjeva i doprinose opadanju populacija;

X.  budući da čak i puna primjena smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. i dalje ne bi štitila leptire, moljce i osolike muhe u okviru sustava odobravanja pesticida;

Y.  budući da povezana staništa oprašivača, kao što su granični pojasevi, živice i travnati vodni putovi, mogu doprinijeti kontroli erozije i općenito poboljšanju biološke raznolikosti te su potencijalno korisna za poboljšanje kvalitete dostupnih izvora hrane, kako za domaće pčele, tako i za divlje oprašivače;

Z.  budući da su mnoga staništa oprašivača vrlo rascjepkana i da su specijalizirane vrste sve više ugrožene zbog lošeg upravljanja staništima i klimatskih promjena;

AA.  budući da su postojanje, očuvanje i obnova površina s autohtonim vrstama cvijeća, uključujući u gradskim područjima, ključni za zdrave populacije divljih oprašivača;

AB.  budući da divlji oprašivači i pčelari u Europi pružaju usluge oprašivanja gotovo potpuno besplatno; budući da je to u suprotnosti s drugim dijelovima svijeta, gdje je trošak oprašivanja usklađen s drugim poljoprivrednim sirovinama kao što su sjeme, gnojiva i pesticidi;

AC.  budući da su oprašivači korisni za društvo i kulturu u vidu lijekova, proizvoda, umjetnosti i tradicije;

AD.  budući da ta uglavnom besplatna usluga oprašivanja dopunjuje oprašivanje koje obavljaju divlji oprašivači i da je moguća samo zato što je glavni izvor prihoda za pčelare prodaja meda i drugih pčelinjih proizvoda; budući da uvoz patvorenog meda ugrožava gospodarski temelj pčelarstva u EU-u;

AE.  budući da poljoprivredno-ekološke mjere u EU-u nisu provedene u mjeri dovoljnoj da se nadoknadi gubitak staništa oprašivača i opadanje kvalitete tih staništa; budući da ekologizacija nije donijela veće poboljšanje;

AF.  budući da je u stajalištima Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u kontekstu Prijedloga uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a (COM(2018)0392) zatraženo uvođenje pokazatelja učinka na oprašivače;

AG.  budući da se uvođenjem pokazatelja za oprašivače može doprinijeti optimalnom postupku donošenja odluka, učinkovitijoj javnoj potrošnji, većoj odgovornosti i razumijevanju utjecaja politika i zakonodavstva;

AH.  budući da prekomjerno gnojenje usjeva doprinosi smanjenju prisutnosti cvjetnih biljnih vrsta, koje su potencijalan izvor hrane za oprašivače;

AI.  budući da emisije nitrata uzrokuju eutrofikaciju i rast guste trave, koja istiskuje bilje i cvijeće na pašnjacima, pokriva golo tlo koje mnogi oprašivači koriste kao stanište za gniježđenje i stvara nisku sjenu koja uzrokuje hladnu mikro‑klimu nepodobnu za mnoge autohtone vrste;

Opće napomene

1.  prepoznaje dodanu vrijednost Inicijative EU-a za oprašivače u pogledu određivanja strateških ciljeva i niza hitnih mjera za zaštitu oprašivača koje trebaju poduzeti EU i njegove države članice; pozdravlja rad koji se već provodi na lokalnoj razini u cilju zaštite staništa oprašivača;

2.  međutim, smatra da se tom inicijativom ne rješavaju u dostatnoj mjeri brojni uzroci smanjenja broja oprašivača, koji uključuju prenamjene zemljišta, gubitak staništa i njihove povezanosti, prakse intenzivnog upravljanja poljoprivrednim zemljištima, sredstva za zaštitu bilja, onečišćenje okoliša, učinke patogena i parazita kao što je grinja Varroa destructor, klimatske promjene i invazivne strane vrste(13); smatra da je potrebno hitno provesti Prioritetnu mjeru II: rješavanje temeljnih uzroka depopulacije oprašivača;

3.  smatra da su oprašivači ključna komponenta biološke raznolikosti i da su neophodni za razmnožavanje većine biljnih vrsta; konstatira da smanjenje broja oprašivača utječe na kvalitetu i kvantitetu poljoprivrednih prinosa i ekonomsku korist za poljoprivrednike;

4.  ističe važnost oprašivača za poljoprivredu, prijetnju koju trenutačno opadanje broja oprašivača predstavlja za proizvodnju hrane te potrebu za poduzimanjem hitnih i transformativnih mjera kako bi se zaštitili i obnovili oprašivači i usluge koje oni pružaju;

5.  ističe važnost usvajanja cjelovitog pristupa i ocjenjivanja učinka postojećih mjera politike kako bi se učinkovito riješio problem smanjenja broja oprašivača u Uniji; naglašava da je potrebno primjenjivati načelo predostrožnosti kako bi se zaštitilo sve oprašivače, i domaće i divlje;

6.  naglašava da je potrebno zaštititi raznolikost vrsta oprašivača u Europi (što uključuje oko 2 000 vrsta divljih pčela i drugih kukaca, uključujući muhe, kornjaše, moljce i leptire) i svijetu;

7.  naglašava važnost promicanja mjera za poticanje biološke raznolikosti i u ruralnim i u urbanim područjima, s obzirom na to da zdravlje i opstanak oprašivača ovise o staništima koja su bogata vrstama i osiguravaju raznoliku i stalno dostupnu hranu, poput nektara i peludi, i to u dostatnoj količini, kao i o staništima za gniježđenje, razmnožavanje i prezimljivanje;

8.  poziva Komisiju da Inicijativu EU-a za oprašivače i njezine rezultate ugradi u razvoj Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti nakon 2020., da ciljeve Inicijative preoblikuje u punopravan akcijski program za oprašivače te da izdvoji dostatna sredstva u tu svrhu;

9.  traži od Komisije da problem smanjenja broja oprašivača pokuša riješiti na međunarodnoj razini i da se zalaže za snažne mjere za zaštitu oprašivača i njihovih staništa diljem svijeta;

Biološka raznolikost i poljoprivredne prakse

10.  ističe da poticanje biološke raznolikosti i time očuvanje površina i kvalitete staništa oprašivača na poljoprivrednom zemljištu moraju postati ključni cilj u razvoju buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kojom se posebice moraju podržavati očuvanje poljoprivrednih područja visoke prirodne vrijednosti, stvaranje rezervi za prirodu, smanjivanje upotrebe pesticida i mineralnih gnojiva te kojom se moraju poticati polikulture i plodored;

11.  smatra da je smanjenje ovisnosti o pesticidima jedan od ključnih ciljeva Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida(14); ističe da bi svaka država članica u svojem nacionalnom akcijskom planu donesenom na temelju ove Direktive trebala iznijeti plan za smanjenje upotrebe pesticida, s jasnim ciljevima, ključnim etapama i vremenskim rasporedom te da bi smanjenje pesticida trebalo postaviti kao „zajednički pokazatelj” uspješnosti; smatra da bi se obvezni ciljevi smanjenja na razini EU-a trebali uvrstiti u skorašnju reviziju Direktive 2009/128/EC nakon odgovarajuće procjene učinka;

12.  poziva Komisiju da revidira izmijenjene nacionalne akcijske planove donesene na temelju Direktive 2009/128/EZ i poduzme sve moguće mjere kako bi osigurala da se države članice adekvatno obvežu ispuniti ciljeve smanjenja upotrebe pesticida i da se provodi potreban nadzor;

13.  poziva Komisiju i države članice da nacionalnim i regionalnim sustavima za savjetovanje poljoprivrednika osiguraju pružanje visokokvalitetnih savjeta o tome kako promicati i štititi biološku raznolikost i oprašivače;

14.  ponavlja da je oprašivanje ključno za poljoprivrednu proizvodnju te da stoga potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike ne bi trebala dovesti do slabljenja ili gubitka usluga oprašivanja; od Komisije traži da odobri samo strateške planove u kojima se tom čimbeniku posvećuje dovoljna pozornost u skladu s relevantnim uvjetima i ekološkim programima iz prvog stupa;

15.  ističe da brojni nacionalni programi ruralnog razvoja već uključuju mjere za promicanje biološke raznolikosti i pomaganje oprašivačima; primjećuje da je za nastavak i proširenje tih programa i mjera najprije potrebno na osigurati odgovarajuća financijska sredstva za drugi stup ZPP-a; ističe da se pritom moraju uzeti u obzir razlike među regijama i staništima te brojnim postojećim oprašivačima, što iziskuje mjere i na nacionalnoj i na regionalnoj razini;

16.  traži od Komisije i država članica da prihvate poziv Europskog parlamenta i u ZPP uvrste pokazatelje učinka na oprašivače;

17.  ističe da se u odnosu na 2016. prodaja insekticida(15) 2017. povećala u 18 država članica EU-a; zabrinut je zbog toga što je 2017., u kategoriji ostalih insekticida(16), u 9 od 13 država za koje je bilo dostupno razvrstavanje podataka prodaja porasla u odnosu na 2016., što se u Inicijativi za oprašivače ne uzima u obzir;

18.  ističe da bi stoga mjere za biološku raznolikost i smanjenje upotrebe pesticida trebale biti jedan od ciljeva strateških planova država članica u okviru ZPP-a, dok bi smanjenje pesticida i povećanje biološke raznolikosti trebalo definirati kao „zajedničke pokazatelje” koji bi služili za praćenje uspješnosti;

19.  ističe da će pokazatelj raznolikosti i broja oprašivača, koji se trenutno razvija, omogućiti evaluaciju rezultata ZPP-a u tom području;

20.  naglašava da se, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida, nekemijske metode suzbijanja nametnika moraju koristiti umjesto pesticida, s ciljem zaštite oprašivača;

21.  poziva Komisiju da zabranu imidakloprida, klotianidina i tiametoksama proširi na sve pesticide na bazi neonikotinoida;

22.  poziva Komisiju da sustavno traži mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane u slučaju da države članice izdaju hitna odobrenja za neki pesticid, na temelju članka 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 smatra da je važno da EFSA istraži i učinke zamjenskih sredstava, kao i dostupnost nekemijskih metoda;

23.  poziva Komisiju da osigura da se odredbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 primjenjuju na odgovarajući način i da time među ostalim zajamči minimalne standarde u pogledu obavijesti o hitnim dozvolama za pesticide, uključujući potrebu da države članice dostave potpuna i detaljna objašnjenja, kao i da takve obavijesti objavi; pozdravlja ulogu EFSA-e u preispitivanju tih izuzeća;

24.  ističe da bi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja trebali barem tri godine čuvati detaljnu evidenciju upotrebe sredstava za zaštitu bilja, kao i područja i razdoblja primjene tih proizvoda te njihovo doziranje; napominje da bi relevantne zabilježene informacije trebalo na zahtjev staviti na raspolaganju nadležnim tijelima kako bi se pratilo poštovanje pravila o višestrukoj sukladnosti i pratila uspješnost ZPP-a u pogledu smanjenja upotrebe pesticida diljem EU-a;

25.  poziva Komisiju i države članice da rade na podizanju osviještenosti i da podupiru mogućnosti financiranja u tom području; ističe da će zajednički instrumenti i modeli za razvoj strategija i planova za oprašivače temeljeni na najboljim praksama potaknuti donošenje dodatnih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

26.  poziva Komisiju i države članice da hitno osiguraju potpuno usvajanje smjernica EFSA-e za pčele iz 2013., uključujući zahtjeve u pogledu kronične toksičnosti i toksičnosti ličinki, kao i zahtjeve u pogledu drugih vrsta osim pčela;

27.  u iščekivanju potpunog usvajanja smjernica EFSA-e o pčelama na razini EU-a, poziva države članice da na odgovarajući način usklade svoje ocjene pesticida;

28.  poziva Komisiju da od EFSA-e zatraži dokument o smjernicama za pesticide u kojem bi se utvrdila ispitivanja koja se provode prije davanja odobrenja kako bi se zaštitili leptiri, moljci i osolike muhe;

29.  ističe da prisustvo staništa oprašivača povećava produktivnost zemljišta;

30.  poziva Komisiju da u ciljeve ZPP-a uključi ograničenja u pogledu cilja povećanja produktivnosti, da regulira intenzivne poljoprivredne prakse i potakne korištenje mjera ekologizacije kako bi se kvalitativno i kvantitativno poboljšala staništa i prostori za ispašu oprašivača te borilo protiv homogenizacije europskog krajolika;

31.  poziva Komisiju i države članice da promiču korištenje pašnjaka i pastoralnih staništa, uključujući pošumljene pašnjake i druge sustave agrošumarstva kao ključan preduvjet za stvaranje supstrata za gniježđenje, razmnožavanje i prezimljavanje, u sinergiji s održavanjem travnatih zajednica visoke prirodne vrijednosti rezerviranih za ispašu i tradicionalne oblike ekstenzivne poljoprivrede;

32.  u tom pogledu ističe da će plodored, korištenje snažnih vrsta i mehaničko pljevljenje/biološko suzbijanje nametnika pomoći u oporavku staništa oprašivača, dok velika polja s monokulturama doprinose padu broja oprašivača;

33.  poziva Komisiju i države članice da podrže zelenu infrastrukturu kojom se ponovno stvaraju i oporavljaju mozaici staništa i funkcionalna povezanost oprašivača u ruralnim i urbanim krajolicima;

34.  poziva Komisiju i države članice da promiču održavanje živica kao i koncepte graničnih pojaseva, uključujući travnate/cvjetne pojaseve uz vodne tokove i područja s višegodišnjim biljkama kao mjere za poticanje biološke raznolikosti kojima se štite ispaša i staništa oprašivača i bioloških sredstava za suzbijanje štetnika te pruža bolja kontrola erozije tla u ruralnim, poluurbanim i urbanim područjima;

35.  poziva države članice da se zalaže da se vrste koje predstavljaju rizik za oprašivače pravovremeno uvrste na popis Unije kako bi ih se hitno stavilo pod kontrolu i eliminiralo, kako bi se povećala budnost i poduzele restriktivne mjere nakon što se identificiraju njihove putanje;

36.  poziva Komisiju da predloži mjere za ublažavanje pritiska na oprašivače koji može biti rezultat napuštanja poljoprivrednih površina;

37.  ističe da je potrebno uvesti učinkovite mjere biološke sigurnosti za lončanice i tlo prije prelaska značajnih udaljenosti i potiče javna tijela nadležna za upravljanje zelenim površinama da koriste lokalne biljke i tako maksimiziraju korist za lokalne oprašivače te minimiziraju širenje invazivnih stranih vrsta;

38.  poziva Komisiju da utvrdi kriterije potrebne za uvođenje ekološke oznake EU a za lončanice koje pogoduju oprašivačima, imaju naznačeno podrijetlo, stavljene su u prikladan spremnik te se nisu koristili treset i insekticidi;

39.  poziva Komisiju i države članice da pruže podršku sektoru pčelarstva jačanjem inspekcijskih pregleda pri uvozu kako bi se izbjegao uvoz patvorenog meda kao i usvajanjem obveznog označivanja meda (s imenom svake zemlje) za miješani med;

40.  poziva na promicanje i razvoj staništa oprašivača u urbanim područjima;

Istraživanja, osposobljavanje i nadzor

41.  kada je riječ o pčelama medaricama (Apis mellifera), posebno inzistira na ulozi istraživanja uzroka smanjenja očekivanog životnog vijeka pčela matica, što je zabrinjavajuća pojava;

42.  smatra da je ključno podržati razvoj tih smjernica za ispitivanje koje još nisu dostupne, posebno u pogledu akutne i kronične toksičnosti za solitarne pčele, kronične toksičnosti za bumbare, subletalnih učinaka, istodobnog izlaganja višestrukim spojevima (kumulativni i sinergijski učinci), kao i ispitivanja za druge vrste oprašivača;

43.  ističe da istraživački dio Inicijative ne uzima u obzir sustave koji se temelje na rezultatima i koji podrazumijevaju praćenje te koji bi mogli bi biti korisni, djelomično zbog odgovaranja na potrebe praćenja, te poljoprivrednicima dati potreban poticaj; ističe da bi takvi programi trebali proći pilot-fazu i razviti se u okviru raznih financijskih instrumenata i politika EU-a, uključujući ZPP;

44.  poziva Komisiju i države članice da povećaju financiranje za osnovno i primijenjeno istraživanje povezano s oprašivačima, razvoj terapija za nove bolesti, parazite i viruse koji ih pogađaju i da ulažu u jačanje i širenje taksonomske stručnosti, među ostalim preko Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije; poziva na to da se veći naglasak stavi na terensko istraživanje i oprašivače koji nisu pčele medarice i leptiri;

45.  poziva Komisiju i države članice da uspostave sustavan i standardiziran način praćenja divljih oprašivača u stvarnim uvjetima i glavnih pritisaka s kojima se suočavaju, kako bi se ocijenio razmjer opadanja njihova broja i uzroka tog opadanja i omogućila puna evaluacija učinkovitosti relevantnih politika EU-a i nacionalnih politika;

46.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se u strateškim planovima ZPP-a vodi računa o potrebama financiranja za nadzor divljih oprašivača, kako bi se osigurala dovoljna količina podataka za izradu pokazatelja za oprašivače u okviru ZPP-a u skladu s obvezama u Inicijativi EU-a za oprašivače;

47.  smatra da je potrebno poticati ekološke inovacije(17) u poljoprivredi i sporazume o partnerstvu s akademskim krugovima te suradnju s istraživačima iz različitih područja kako bi se podržao razvoj niskorizičnih pesticida koji su bezopasni za oprašivače;

48.  smatra da je potrebno podupirati istraživanja u pogledu agroekološke tranzicije poljoprivrede i daljnjeg razvoja metoda zaštite bilja koje su bezopasne za oprašivače, kao što su adekvatne tehnike kultivacije, plodored i uravnotežena gnojidba;

49.  poziva Komisiju i države članice da podrže znanstvene projekte građana s fokusom na bilježenju i praćenju oprašivača i osposobljavanju pčelara u cilju promicanja neinvazivnog praćenja pčela na razini Unije razvojem pokazatelja vitalnosti kolonija;

o
o   o

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 35, 31.1.2018., str. 2. (2) SL C 356, 4.10.2018., str. 38. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0023. (4) Garibaldi, L. A. et al, Wild Pollinators Enhance Fruit Set of Crops Regardless of Honey Bee Abundance, 2013. (5) Potts, S., et al, Status and Trends of European Pollinators. Key Findings of the STEP Project, Pensoft Publishers, Sofia, str. 72. (6) Potts, S., et al, Status and Trends of European Pollinators. Key Findings of the STEP Project, Pensoft Publishers, Sofia, str. 72. (7) Gallai, N. et al., Economic Valuation of the Vulnerability of World Agriculture Confronted with Pollinator Decline, Ecological Economics, 68:3, str. 810. – 821. (8) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (9) Posebice: praćenje oprašivača i relevantnih pokazatelja u EU-u; praćenje upotrebe pesticida u okolišu uz pomoć pčela mjerenje stanja biološke raznolikosti s pomoću indeksa Crvene liste te razvoj poljoprivredničkog alata za provedbu praksi integrirane zaštite bilja diljem Europske unije. (10) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.) (11) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/approval_active_substances/approval_renewal/neonicotinoids_en (12) Tsvetkov, N., Samson-Robert, O., Sood, K., Patel, H. S., Malena, D. A., Gajiwala, P. H., Maciukiewicz, P., Fournier, V., Zayed, A. (2017.): „Chronic exposure to neonicotinoids reduces honey bee health near corn crops”, Science, Vol. 356, izdanje 6345, str. 1395. – 1397., https://doi.org/10.1126/science.aam7470 (13) Potts, S.G., et al., (2016.), The Assessment Report of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services on Pollinators, Pollination and Food Production, Tajništvo Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, Bonn, Njemačka, str. 522. (14) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida, SL L 309, 24.11.2009., str. 71.; (15) Podaci Eurostata dostupni su za kategoriju insekticida i akaricida; dodatni podaci dostupni su za različite kategorije insekticida (piretroidi, klorinati, hidrokarbonati, orpanofosfati, karbamati i oksimokarbamati te drugi insekticidi); dostupno na http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do (16) Uključujući i neonikotinoide. (17) Definicija Komisije: svaka inovacija kojom se ostvaruje znatan napredak prema cilju održivog razvoja, smanjivanjem učinaka naših načina proizvodnje na okoliš, povećavanjem otpornosti prirode na pritiske na okoliš ili ostvarivanjem učinkovitije i odgovornije uporabe prirodnih resursa.

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (2019/2804(RSP))

P9_TA(2019)0105 B9-0239/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. travnja 2018. o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (COM(2018)0233),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. travnja 2004. pod nazivom „E-zdravstvo – poboljšanje zdravstvene skrbi za europske građane: akcijski plan za europsko područje e-zdravlja (COM(2004)0356),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 21. prosinca 2007. pod nazivom „Akcijski plan za glavnu tržišnu inicijativu u području e-zdravstva” – Prilog I. komunikaciji „Vodeća tržišna inicijativa za Europu’” (COM(2007)0860, SEC(2007)1730),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 2. srpnja 2008. o prekograničnoj interoperabilnosti elektroničkih sustava zdravstvene evidencije (priopćenu pod brojem dokumenta C(2008)3282)(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. studenoga 2008. pod nazivom „Telemedicina u korist pacijenata, zdravstvenih sustava i društva” (COM(2008)0689),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. pod nazivom „Akcijski plan za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” (COM(2012)0736),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije(2),

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 7/2019 Europskog revizorskog suda pod nazivom „Mjere EU-a za prekograničnu zdravstvenu zaštitu: ambicije su velike, ali potrebno je bolje upravljanje”,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2019/243 od 6. veljače 2019. o europskom formatu za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 8. prosinca 2017. pod naslovom „Zdravstvo u digitalnom društvu – postizanje napretka u pogledu inovacija u području zdravstva koje se temelje na podacima”(6),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (O-000042/2019 – B9‑0062/2019),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da pojava novih tehnologija predstavlja i prilike i izazove za razvoj bolje zdravstvene skrbi; budući da se europski zdravstveni sustavi i sustavi skrbi suočavaju s ozbiljnim izazovima u kontekstu starenja društva, produženja očekivanog životnog vijeka i stalnog smanjenja stope nataliteta, što izaziva zabrinutost u pogledu održivosti budućeg pružanja zdravstvene skrbi; budući da, s druge strane, pojava novih tehnologija stvara nove mogućnosti; budući da je u tom kontekstu potrebna promjena paradigme u smjeru proaktivnih i prilagodljivih sustava zdravstvene skrbi u kojima je glavni naglasak na održavanju dobrog zdravlja, a ne na liječenju bolesti;

B.  budući da su rashodi za zdravstvo u velikom porastu te da u Europskoj uniji u cjelini predstavljaju 9,6 %(7) BDP-a; budući da zdravstveni sustavi trebaju maksimalno povećati učinkovitost i djelotvornost dostupnih, postojanih i održivih zdravstvenih usluga i dugotrajne skrbi te im osigurati pošten pristup, kao i pružati nove usluge u skladu s razvojem društva, osigurati neometanu skrb u okviru usluga i pružatelja skrbi te osigurati poboljšanja koja su važna za pacijente i njihove promjenjive i sve veće potrebe u pogledu zdravlja i skrbi, vodeći računa o razlikama među pacijentima u pogledu internetske povezanosti, digitalnih vještina i zdravstvene pismenosti;

C.  budući da inovativna digitalna rješenja za zdravlje i skrb mogu pojačati prevenciju bolesti i poticanje zdravog načina života, poboljšati kvalitetu života građana te omogućiti učinkovitije načine organiziranja i pružanja usluga u području zdravstva i skrbi;

D.  budući da su podaci koji se odnose na zdravlje građana EU-a ključni za digitalnu transformaciju i da ih se mora strogo zaštititi od zloupotrebe; budući da dostupnost podataka uvelike varira među državama članicama i budući da zbog nedostatka interoperabilnosti i fragmentacije tržišta u zdravstvenim sustavima građani još ne mogu u potpunosti iskoristiti prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta;

E.  budući da se digitalizacija zdravstvene skrbi neće odnositi samo na veću upotrebu mobilnih zdravstvenih aplikacija, nego će uključivati i rudarenje podataka, odnosno analizu velikih skupova podataka koji služe kao temelj za umjetnu inteligenciju i strojno učenje;

F.  budući da je organizacija i pružanje zdravstvene i socijalne skrbi u nadležnosti država članica; budući da Unija može podupirati suradnju među državama članicama u promicanju javnog zdravlja i prevencije bolesti, poboljšanju komplementarnosti njihovih prekograničnih zdravstvenih usluga te podupiranju i omogućavanju istraživanja i razvoja u području pametnog zdravstva u Europi;

G.  budući da rastu očekivanja pacijenata i njihova želja da prate svoje zdravlje, a da, kad je riječ o zdravlju, građane treba osnažiti pružanjem usluga usmjerenih na korisnike te postoji sve veća potreba ljudi da na raspolaganju imaju više preventivnih, personaliziranih i pristupačnih načina za interakciju sa zdravstvenim uslugama i zdravstvenim djelatnicima;

H.  budući da će u postupnoj digitalizaciji društva pacijenti, njegovatelji, zdravstveni djelatnici i potencijalno svi dionici u zdravstvenom lancu biti sve više suočeni s izazovima korištenja informacijske tehnologije i digitalne infrastrukture evidencije pacijenata te se postavlja pitanje sigurnosti osobnih podataka i privatnosti;

I.  budući da su osobni zdravstveni podaci po svojoj prirodi posebno osjetljivi i da bi trebali podlijegati strogim etičkim zahtjevima i informiranom pristanku građana u pogledu njihova prikupljanja, obrade, upotrebe i pohrane;

J.  budući da je iznimno važno povjerenje građana u sigurnost i povjerljivost prikupljanja, obrade, upotrebe i pohrane njihovih osobnih zdravstvenih podataka;

K.  budući da su provedba i primjena sustava digitalnog zdravstva na različitim razinama u svakoj državi članici, primjerice u pogledu korištenja najnovije tehnologije, infrastrukture podrške za digitalnu transformaciju i uporabe elektroničke zdravstvene dokumentacije u zdravstvenim uslugama;

L.  budući da je stvaranje europskog podatkovnog prostora u području zdravlja uključeno u mandatno pismo upućeno povjereniku za zdravlje, u cilju promicanja razmjene zdravstvenih podataka i podupiranja istraživanja novih preventivnih strategija, kao i liječenja, lijekova, medicinskih proizvoda i rezultata;

M.  budući da znanost, istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu za konkurentnost i otpornost Europe; budući da se eksponencijalnim skokovima u dostupnosti podataka i računalstvu potiču istraživačke inicijative u svrhu razumijevanja, sprečavanja i liječenja bolesti i zdravstvenih problema; budući da tehnike upravljanja podacima mogu na komplementaran ili učinkovitiji način pomoći u utvrđivanju nedostataka, rizika, trendova i obrazaca povezanih sa skrbi;

N.  budući da osobe iz nižih slojeva društva često imaju veće zdravstvene potrebe i da također postoji veći rizik da će ostati isključene digitalizacijom zdravstvene skrbi;

Opće napomene

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o omogućavanju digitalne transformacije zdravstva i skrbi na jedinstvenom digitalnom tržištu čiji je cilj promicanje zdravlja, sprečavanje i kontrola bolesti te pružanje pomoći da se riješe neispunjene potrebe građana, kao i, po mogućnosti, poboljšanje održivosti zdravstvenih sustava i olakšavanje građanima jednakog pristupa kvalitetnoj skrbi zahvaljujući smislenoj primjeni digitalnih inovacija;

2.  ističe da, iako digitalno zdravstvo ima velik potencijal, i dalje postoji mnogo neriješenih pitanja u pogledu privatnosti, sigurnosti i zaštite;

3.  ističe da je za potpuno iskorištavanje potencijala digitalnih zdravstvenih alata od ključne važnosti provedba digitalnih zdravstvenih komponenata, uzimajući u potpunosti u obzir privatnost podataka, sigurnost i točnost, i to na način koji uključuje potrebe pacijenata;

4.  napominje da bi usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka trebala biti preduvjet za digitalnu transformaciju na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi;

5.  smatra da se mjerama koje je predložila Komisija može pridonijeti ne samo pružanju preventivnije, personaliziranije i prilagodljivije zdravstvene skrbi europskim građanima, jačanju djelotvornosti, pravičnog pristupa, održivosti i otpornosti europskih sustava zdravstva i skrbi, nego i poticanju rasta i promicanju europske industrije u tom području, osobito pomaganjem da se u najvećoj mogućoj mjeri poveća potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta uz šire uvođenje digitalnih proizvoda i usluga u području zdravstva i skrbi, kao i pokretanju novih usluga, posebno za izolirana i nepristupačna područja čiji broj medicinskog osoblja i razina pružanja usluga trenutačno nisu dovoljni;

6.  smatra da digitalna transformacija zdravstva i skrbi treba podupirati usluge usmjerene na građane i osnažiti građane da imaju aktivniju ulogu u prevenciji bolesti i promicanju zdravlja, uključujući u uslugama u području zdravstva i skrbi, te pritom odgovoriti na potrebe građana; također smatra da bi, ako pacijent na to pristane, ta transformacija trebala omogućiti razmjenu informacija među zdravstvenim osobljem koje je, u skladu s relevantnim okvirom EU-a o zaštiti podataka, uključeno u obradu evidencije pacijenata, elektroničkih recepata, laboratorijskih nalaza, medicinskih snimaka i otpusnih pisama; istovremeno naglašava da se ne smiju zanemariti potrebe pacijenata koji nisu u mogućnosti držati korak s digitalnom transformacijom; naglašava i da digitalno zdravstvo ne bi smjelo voditi prema dehumaniziranju skrbi;

7.  vjeruje da je na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini potrebno osigurati ključnu ulogu organizacija i mreža građana te javnih zdravstvenih sustava u upravljanju i donošenju politika o digitalnom zdravlju i skrbi; u tom kontekstu naglašava važnost suradnje međusobne povezanosti evidencija zdravstvenih ustanova;

8.  smatra da su javni zdravstveni sustavi najprimjerenije instance za upravljanje i kontrolu prikupljanja, anonimizacije i pseudonimizacije, čuvanja i iskorištavanja zdravstvenih podataka, jamčeći pritom zaštitu privatnosti podataka te djelotvornost, pravičan pristup i održivost sektora zdravstva i skrbi; smatra da anonimizacija i pseudonimizacija omogućuju upotrebu osjetljivih podataka u zdravstvenim istraživanjima i napominje da tehnike pseudonimizacije omogućuju ponovnu identifikaciju davatelja podataka u slučaju rizika za njihovo zdravlje; poziva Komisiju da podrži projekte usmjerene na razvoj tih tehnika, kao i tehnologija potrebnih za izradu sintetičkih podataka za uvježbavanje algoritama za umjetnu inteligenciju;

9.  naglašava da bi se anonimizirani i pseudonimizirani zdravstveni podaci mogli koristiti za znanstvena istraživanja u zdravstvu, za provedbu zdravstvenih politika utemeljenih na dokazima te za bolje razumijevanje bolesti i rano otkrivanje događaja koji ugrožavaju javno zdravlje, uz istodobno poštovanje načela povjerljivosti podataka o pacijentu;

10.  naglašava da je prijedlog Komisije o dijeljenju informacija i upravljanju podacima neophodan za rješavanje posljedica za nacionalne zdravstvene sustave;

Potreba jamčenja pristupa osobnim podacima o zdravlju i njihove razmjene uz temeljitu primjenu pravila iz Opće uredbe o zaštiti podataka

11.  naglašava da građani imaju pravo pristupa svojim osobnim zdravstvenim podacima i da imaju pravo dijeliti te podatke u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka kako bi primili bolju zdravstvenu skrb te da bi trebali moći očekivati da ti podaci budu dostupni pravodobno i na jednostavan način; ističe da se nedavno donesenom Uredbom o zaštiti podataka poboljšava pravo pacijenata na pristup informacijama o određenim aspektima njihovog zdravlja i na zaštitu njihove privatnosti; napominje da je cilj sustava koji se temelji na pacijentu poboljšati zdravlje građana te da nacionalne zdravstvene službe moraju jamčiti takve sustave radi općeg dobra;

12.  smatra da su, zbog osjetljive prirode zdravstvenih podataka, potrebne posebne mjere kako bi se izbjegli ne samo kibernapadi, već i to da službe te podatke upotrebljavaju na neprimjeren način;

13.  uviđa da u iskorištavanju podataka iz sektora zdravstva i skrbi postoje veliki ekonomski interesi; stoga poziva Komisiju i države članice da jasno utvrde odgovornosti povezane s upravljanjem podacima;

14.  žali zbog toga što mnogi građani u Europi trenutačno imaju ograničen elektronički pristup ili uopće nemaju elektronički pristup svojim osobnim zdravstvenim podacima, posebno u slučaju prekogranične zdravstvene skrbi;

15.  poziva Komisiju da nastavi poboljšavati kibersigurnost i na taj način smanjuje rizik od povreda privatnosti i neovlaštenu uporabu zdravstvenih podataka u cijeloj Uniji;

16.  slaže se s Komisijom da bi građani trebali imati siguran pristup sveobuhvatnoj elektroničkoj evidenciji svojih zdravstvenih podataka te bi trebali zadržati kontrolu nad svojim osobnim zdravstvenim podacima i mogućnost da te podatke dijele, dok bi neovlašteni pristup trebalo zabraniti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka;

17.  poziva Komisiju da podupre razvoj i usvajanje formata za razmjenu europskih elektroničkih zdravstvenih evidencija, imajući pritom u vidu višejezičnost EU-a i korisnike s invaliditetom, posebno kada pacijenti pribjegavaju prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, koje bi u interesu pacijenata trebale sadržavati što opširnije zdravstvene podatke, te na taj način nastavi promicati suradnju među zdravstvenim tijelima država članica u svrhu uključivanja u digitalnu infrastrukturu zdravstva kako bi ona obuhvaćala interoperabilnost sustava elektroničkih evidencija država članica;

18.  naglašava važnost praćenja primjene na zdravstvo Opće uredbe o zaštiti podataka i Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu(8);

19.  poziva Komisiju i države članice da razmjenjuju najbolje prakse u pogledu dijeljenja zdravstvenih podataka, primjerice onih koji već postoje za liječenje, usluge prevencije ili istraživanja, istovremeno stavljajući snažan naglasak na privatnost građana, te da razviju norme na i uzajamno priznate programe certificiranja/akreditacije na europskoj razini, uključujući sigurnosne podatke i sigurnosne revizije;

20.  poziva zdravstvena tijela država članica da se koriste financijskim instrumentima EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi te Europski fond za strateška ulaganja, za uvođenje interoperabilnih elektroničkih zdravstvenih evidencija na nacionalnoj i regionalnoj razini, čime će se građanima omogućiti pristup njihovim osobnim zdravstvenim podacima, kao i za ulaganja u razvoj solidne i pouzdanije infrastrukture koja podržava digitalnu transformaciju i pomaže u smanjenju digitalnog jaza među državama članicama; poziva na to da se pogodnosti uvođenja računalne tehnologije i digitalizacije u područje zdravstvenih evidencija iskoriste kako bi se poboljšali pristup i kvaliteta zdravstvene skrbi u urbanim i ruralnim područjima;

21.  poziva Komisiju i države članice da pružaju potporu projektima na temelju stvarnih podataka i razviju kriterije za kvalitetu podataka prikupljenih u nekontroliranom okruženju kako bi se stvarnim podacima došlo do pozitivnih zdravstvenih ishoda; u tom kontekstu, nadalje poziva Komisiju da izradi smjernice za promicanje sekundarne upotrebe podataka za istraživanje te da osigura pošten, transparentan i nediskriminirajući pristup podacima u cijeloj Europi;

22.  poziva Komisiju i države članice da, uz dokaze iz kliničkih ispitivanja koja se provode uz nasumične kontrole, za regulatorne odluke o lijekovima upotrebljavaju stvarne podatke;

23.  poziva Komisiju da na europskoj razini pokrene promišljanje o etičkim aspektima digitalne transformacije zdravstva i skrbi, uz aktivnu uključenost građana i svih drugih dionika u zdravstvenom lancu, s ciljem razvoja etičkih standarda i propisa kako bi se zaštitila prava građana i istodobno pružila sigurnost istraživačima i medicinsko-tehnološkom sektoru, posebno u pogledu upotrebe zdravstvenih podataka i umjetne inteligencije;

24.  poziva Komisiju i države članice da za osobe koje obrađuju osobne zdravstvene podatke osiguraju odgovarajuće osposobljavanje i razvoj vještina u pogledu zaštite privatnosti i mjera sigurnosti, koje su u skladu s važećim standardima i tehnikama obrade podataka; nadalje poziva Komisiju da na razini EU-a pokrene obrazovnu kampanju o koristima i mehanizmima za razmjenu zdravstvenih podataka kako bi se razbile pogrešne predodžbe i poduprle mjere iznesene u njezinoj komunikaciji o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi;

Potreba za boljim zdravstvenim podacima

25.  smatra da je potrebno povećati kvalitetu podataka o zdravlju, standardizirati prikupljanje podataka, promicati interoperabilnost europskih registara bolesti i unaprijediti analizu podataka s pomoću računalstva i modeliranja visokih performansi, kao i osiguravanja zaštite povjerljivih ili osjetljivih podataka;

26.  ističe važnost standardizacije reguliranja zdravstvenih uređaja, kao što su uređaji m-zdravstva i e-zdravstva, čime se osigurava njihova točnost i preciznost u pogledu podataka;

27.  poziva Komisiju da uspostavi platformu za nadležna tijela, prijavljena tijela te farmaceutski i medicinsko-tehnološki sektor u pogledu primjene Uredbe o medicinskim proizvodima(9) na digitalne terapije i kombinirane proizvode, s posebnim naglaskom na potrebama novoosnovanih (start-up) poduzeća i MSP-ova;

28.  poziva Komisiju da pojača uspostavu europskog koordiniranog djelovanja za potporu sigurnoj razmjeni genomskih i ostalih zdravstvenih podataka u praksi u cilju promicanja napretka istraživača i personalizirane medicine i identificiranja najboljeg načina liječenja, osiguravajući pritom potpunu usklađenost sa zakonodavstvom o zaštiti podataka i etičkim načelima;

29.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama nastavi s ispitivanjem određenih zahtjeva za prekograničnu razmjenu zdravstvenih podataka u svrhu istraživanja i zdravstvene politike kako bi se poboljšala prevencija, dijagnoza i liječenje bolesti i time zdravstvenim sustavima pomoglo da se suoče s postojećim i budućim izazovima;

30.  smatra da je prelazak na digitalizaciju prilika za pokretanje ambicioznog programa izgradnje kapaciteta za građane te za jačanje industrijskih mogućnosti u području tehnologije i inovacija za zdravo starenje; nadalje smatra da je promicanje razvoja vještina za prihvaćanje i učinkovitu upotrebu pametnih zdravstvenih proizvoda i usluga od iznimne važnosti na svim razinama zdravstvenog vrijednosnog lanca (pacijenti, zdravstveni djelatnici, regulatorna tijela, obveznici i nadležna tijela);

31.  smatra da je osiguravanje regulatorne sredine koja je primjerena svrsi ključan element za zaštitu javnog zdravlja i osiguravanje pristupa visokokvalitetnim lijekovima; smatra i da će učinkovita upotreba sustava informacijske tehnologije poboljšati regulatornu učinkovitost u cijeloj Europi; stoga potiče Komisiju da optimizira europski regulatorni okvir usklađivanjem regulatornih telematskih projekata s naglaskom na kvaliteti podataka, interoperabilnosti i međuovisnosti europskog regulatornog okvira;

32.  smatra da bi se razvojem zajedničkog okvira za usklađivanje prikupljanja zdravstvenih podataka te za pohranu i uporabu u EU-u mogla poboljšati kvaliteta istraživanja i zdravstvenih usluga koje se pružaju građanima te također olakšati univerzalni pristup podacima;

Potreba za boljim digitalnim alatima

33.  smatra da je potrebno bolje unaprijediti promicanje zdravlja, spriječiti bolesti i pružati integrirane usluge temeljene na potrebama ljudi, osobito tijekom pandemija, i da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) mora imati ključnu ulogu u tim naporima; poziva na razvoj digitalnih rješenja i prilagođenih alata u vezi s većom suradnjom u državama članicama kako bi se izbjegle situacije nestašice lijekova;

34.  smatra da se digitalnim alatima za zdravstvenu skrb, kao što su informacije o pacijentu na prenosivim karticama, može riješiti problem pristupačnosti zdravstvenih informacija i zdravstvene pismenosti, a to je nužno za promicanje zdravlja, bolju prevenciju bolesti i djelotvornije upravljanje bolestima; smatra da takvi alati, pod uvjetom da su izrađeni uz pomoć adekvatnih zdravstvenih radnika i korisnika iz civilnog društva i da su u skladu su sa svim relevantnim zakonodavstvom, omogućuju točnije i potpunije informacije koje služe za promicanje zdravih navika i prevenciju te potporu pri donošenju odluka o zdravlju i pridržavanju tretmana liječenja od strane pacijenata;

35.  naglašava da je važno zadržati nacionalnu/regionalnu ulogu u organiziranju sustava zdravstva i skrbi, među ostalim i upotrebom digitalnih rješenja i alata s obzirom na to da oni imaju velik potencijal za poboljšanje kvalitete, pravičnosti i održivosti zdravstvenih usluga, ali i zdravlja i dobrobiti ljudi, uz istovremeno osnaživanje pacijenata;

36.  ističe da je važno pacijentima pružati informacije i podržavati ih pri donošenju informiranih odluka o njihovu zdravlju; naglašava da digitalne platforme moraju biti pristupačne korisnicima i digitalno dostupne i da pacijentima i zdravstvenim djelatnicima moraju pružati informacije bez prepreka i na više jezika;

37.  poziva Komisiju da podrži digitalizaciju regulatornih agencija i da surađuje s relevantnim akterima, posebno nacionalnim zdravstvenim sustavima, kako bi se promicala veća prekogranična suradnja i proširila primjena digitaliziranih modela skrbi, modela kućne njege i pomoćnih tehnologija u domovima prikladnih za starije osobe, te da to učini bez zadiranja u nadležnosti država članica; u tom kontekstu smatra da europske referentne mreže mogu biti odličan način da se pokaže kako digitalno zdravstvo može doprinijeti poboljšanju prekograničnih zdravstvenih ishoda i dobrobiti jer pružaju pouzdano okruženje u kojem zdravstveni djelatnici i pacijenti već surađuju i prekogranično razmjenjuju zdravstvene podatke kako bi postigli svoje ciljeve;

38.  poziva Komisiju i države članice da zajamče unaprjeđenje kompetencija i vještina zdravstvenih djelatnika koje su potrebne za prikupljanje, analizu i zaštitu zdravstvenih podataka, među ostalim utvrđivanjem zahtjeva za digitalne zdravstvene programe za zdravstvene djelatnike, stvaranjem centara izvrsnosti za cjeloživotno osposobljavanje za posebne digitalne vještine te razmatranjem mogućnosti usklađivanja osposobljavanja i izgradnjom kapaciteta regulatornih tijela za procjenu pametnih zdravstvenih proizvoda i usluga u tehnološkom okruženju koje se brzo razvija;

39.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i relevantnim regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se razvile mreže za obrazovanje građana u korištenju digitalne zdravstvene skrbi, omogućavajući univerzalni pristup; smatra da je, kako bi se postigao taj cilj, nužno poboljšati interoperabilnost sustava i vještina korisnika, uz najveću razinu zaštite osjetljivih podataka i uz pomoć alata i mehanizama koje osiguravaju sustavi javnog zdravstva;

40.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se u svim mjerama za poboljšanje digitalnih vještina i pristupa građana zdravstvenim podacima te upotrebu tih podataka vodi računa o osjetljivim skupinama kao što su stariji građani, osobe bez pristupa informacijama i osobe s invaliditetom;

41.  smatra da bi za građane trebalo postići pozitivnu ravnotežu između upotrebe digitalnih alata i izravnog savjetovanja sa zdravstvenim djelatnicima; smatra i da bi siguran pristup i prekogranična razmjena zdravstvenih podataka bili pozitivan korak naprijed;

42.  smatra da bi pacijenti trebali imati koristi od najaktualnijih informacija o svojim lijekovima; stoga poziva Komisiju da razvije dodatne elektroničke informacije o proizvodima, uključujući e-letak, kako bi se poboljšala regulatorna učinkovitost i kako bi se pacijenti osnažili zahvaljujući ažuriranim informacijama o lijekovima;

43.  poziva Komisiju da pomogne državama članicama i regionalnim tijelima u podizanju svijesti o inovativnim mogućnostima nabave i ulaganja za digitalnu transformaciju u javnom zdravstvu i skrbi te u poticanju javnih i privatnih ulaganja za opsežnu primjenu skrbi koja se temelji na digitalnim uslugama, koja je integrirana i usmjerena na pojedinca;

44.  poziva Komisiju i države članice da podrže širenje pilot-projekata i demonstracijskih projekata o pametnom zdravstvu kako bi se ubrzale krivulje spoznaja;

45.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uspostave europskog inovacijskog centra za pametno zdravstvo, u kojem bi se procjenjivale i promicale pametne zdravstvene inicijative, te da uspostavi platformu za sve dionike u zdravstvenom lancu radi osnivanja konzorcija za provedbu ambicioznih projekata velikih razmjera;

46.  poziva Komisiju i države članice da potiču razmjenu najboljih praksi i iskustva dionika koji su rano prihvatili inovativna rješenja u zdravstvu, posebno potpunim iskorištavanjem projekata iz programa INTERREG Europe i njegove platforme za učenje o politikama;

47.  poziva Komisiju da kontinuirano prati, vrednuje i promiče razmjenu dobre prakse među državama članicama i regijama kako bi potaknula učinkovite reforme i praćenje napretka prema zdravstvenoj skrbi utemeljenoj na vrijednostima i održivim zdravstvenim sustavima;

48.  poziva Komisiju da pomogne državama članicama u izradi strategija za izvanredne situacije eventualne privremene ili trajne nedostupnosti zdravstvenih podataka zbog nezgode ili napada na infrastrukturu, sustave ili softvere koji se koriste za prikupljanje, obradu ili pohranu takvih podataka;

49.  pozdravlja napore koje ECDC ulaže u izradu strategija kako bi se postojeći računalni sustavi bolje iskoristili, podaci upotrebljavali za ograničavanje širenja zaraznih bolesti i kako bi se pomoglo državama članicama da prikupljaju i obrađuju podatke;

50.  naglašava da će za uspješnu digitalnu tranziciju u području zdravstvene skrbi biti potrebno snažno političko vodstvo, dugoročna vizija te stalna ulaganja i na nacionalnoj i europskoj razini;

51.  poziva Komisiju i države članice da utvrde jasan raspored planiranih promjena za uspostavu Europe digitalnog zdravstva s procjenama u sredini razdoblja te određivanje ciljeva;

52.  poziva Komisiju i države članice da provedu preporuke Komisije iz veljače 2019. o europskom formatu za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije;

53.  poziva Komisiju da te preporuke uvrsti u prijedlog za europski podatkovni prostor u području zdravlja;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 190, 18.7.2008., str. 37. (2) SL L 194, 19.7.2016., str. 1. (3) SL L 39, 11.2.2019., str. 18. (4) SL L 88, 4.4.2011., str. 45. (5) SL L 119, 4.5.2016., str. 1. (6) SL C 440, 21.12.2017., str. 3. (7) U 2017.; OECD/EU (2018.), Ukratko o zdravlju: Europa 2018.: ciklus Stanje zdravlja u EU-u, OECD Publishing, Pariz. (8) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.). (9) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).