Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2990(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0036/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0036/2020

Rasprave :

PV 15/01/2020 - 6
CRE 15/01/2020 - 6

Glasovanja :

PV 15/01/2020 - 10.10
CRE 15/01/2020 - 10.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0010

Usvojeni tekstovi
PDF 156kWORD 48k
Srijeda, 15. siječnja 2020. - Strasbourg Završno izdanje
Stajalište Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe
P9_TA(2020)0010B9-0036/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe (2019/2990(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(1), od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(2), od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja(3) i od 13. veljače 2019. o stanju rasprave o budućnosti Europe(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog kandidatkinje za predsjednicu Komisije Ursule von der Leyen od 16. srpnja 2019. u okviru političkih smjernica za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024. i organizaciju Konferencije o budućnosti Europe (u daljnjem tekstu „Konferencija”),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. o općem pristupu Konferenciji o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir mišljenje u obliku pisma Odbora za ustavna pitanja od 9. prosinca 2019. o organizaciji Konferencije o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir ishod sastanka radne skupine Konferencije predsjednika od 19. prosinca 2019. o Konferenciji o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je na izborima za Europski parlament 2019. povećan odaziv birača, što svjedoči o većem angažmanu građana i zanimanju za proces europske integracije te o očekivanjima da će Europa savladati aktualne i buduće izazove;

B.  budući da je potrebno savladati unutarnje i vanjske izazove s kojima se Europa suočava, kao i nove društvene i transnacionalne izazove koji nisu bili u potpunosti predviđeni u vrijeme donošenja Ugovora iz Lisabona; budući da je broj velikih kriza koje su pogodile Uniju pokazao da su reforme potrebne u više područja upravljanja;

C.  budući da je načelo europske integracije od osnivanja Europske ekonomske zajednice 1957., koje su potom potvrdili svi čelnici država i vlada te nacionalni parlamenti država članica tijekom svakog kruga uzastopne integracije i promjena ugovora, oduvijek bilo stvaranje „sve tješnje unije među narodima Europe”;

D.  budući da postoji konsenzus o tome da bi mandat Konferencije o budućnosti Europe trebao biti postupak u trajanju od dvije godine, s time da bi početak rada bio na dan Roberta Schumana 9. svibnja 2020. (70. obljetnica Schumanove deklaracije), a završetak do ljeta 2022.;

E.  budući da bi taj konferencijski proces trebao biti prilika za usko uključivanje građana EU-a u postupak „odozdo prema gore” u kojem se njihov glas sluša i doprinosi raspravama o budućnosti Europe;

F.  budući da je Europski parlament jedina institucija EU-a koju su izravno izabrali građani EU-a i da bi trebao imati vodeću ulogu u tom konferencijskom procesu;

Cilj i djelokrug Konferencije

1.  pozdravlja prijedlog za održavanje Konferencije o budućnosti Europe i smatra da je deset godina nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona primjereno vrijeme da se građanima EU-a ponovno pruži prilika za žustru raspravu o budućnosti Europe radi stvaranja Unije u kojoj želimo živjeti zajedno;

2.  smatra da je Konferencija prilika za to da se utvrdi što EU čini dobro i koje nove mjere su mu potrebne za još bolje djelovanje, povećanje kapaciteta za djelovanje i veću demokratičnost; smatra da bi njezin cilj trebao biti usvajanje pristupa „odozdo prema gore” kako bi se građani izravno uključili u konstruktivan dijalog te je mišljenja da bi se dugoročno trebao predvidjeti trajni mehanizam za suradnju s građanima kad je riječ o promišljanju o budućnosti Europe;

3.  smatra da bi prije pokretanja konferencijskog procesa trebalo pokrenuti fazu za slušanje kako bi se građanima diljem Europske unije omogućilo da iznesu svoje ideje, daju prijedloge i iznesu vlastitu viziju toga što Europa znači za njih; predlaže da metodologije za prikupljanje i obradu doprinosa građana budu ujednačene i koherentne u svim državama članicama i na razini EU-a;

4.  smatra da bi sudjelovanje građana u konferencijskom procesu trebalo biti organizirano tako da je u potpunosti zastupljena raznolikost naših društava; smatra da bi savjetovanja trebala biti organizirana s pomoću najučinkovitijih, najinovativnijih i najprikladnijih platformi, uključujući internetske alate, te da bi trebala doprijeti do svih dijelova EU-a kako bi se zajamčilo da tijekom rada Konferencije svaki građanin može izreći svoje mišljenje; smatra da će osiguravanje sudjelovanja mladih biti ključan dio dugotrajnih učinaka Konferencije;

5.  ističe da bi Konferencija trebala biti otvoren i transparentan proces u kojem se primjenjuje uključiv, participativan i uravnotežen pristup prema građanima i dionicima; naglašava da bi sudjelovanje građana, organiziranog civilnog društva i niza dionika na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebalo biti ključan element tog inovativnog i originalnog procesa;

6.  predlaže da Konferencija bude proces koji će voditi niz tijela s utvrđenim/ad hoc odgovornostima, uključujući institucionalna tijela i izravno sudjelovanje građana;

7.  predlaže da se plenarnim zasjedanjem Konferencije omogući otvoren forum za rasprave među različitim sudionicima bez unaprijed utvrđenog ishoda te istodobno obuhvati doprinos građanskih agora i pritom ne ograničava djelokrug za unaprijed određena politička područja ili metode integracije; predlaže da se u najboljem slučaju mogu unaprijed utvrditi politički prioriteti, čiji popis ne bi bio konačan, na primjer:

   europske vrijednosti, temeljna prava i slobode
   demokratski i institucijski aspekti EU-a
   okolišni izazovi i klimatska kriza
   socijalna pravda i jednakost
   gospodarska pitanja i pitanja u vezi sa zapošljavanjem, uključujući oporezivanje
   digitalna transformacija
   sigurnost i uloga EU-a u svijetu;

naglašava da je riječ o neiscrpnom nizu politika koje bi mogle poslužiti kao smjernice za Konferenciju; predlaže da se kao pomoć za utvrđivanje programa i rasprava u okviru konferencijskog procesa koriste posebna istraživanja Eurobarometra;

8.  smatra da bi se u sklopu Konferencije trebale razmotriti inicijative koje su se poduzimale uoči izbora 2019.; smatra da bi tijekom konferencijskog procesa u obzir trebalo uzeti rad na pitanjima kao što su sustav glavnih kandidata i transnacionalne liste kako bi se dovoljno unaprijed pripremili sljedeći europski izbori 2024., vodeći računa o postojećim rokovima te koristeći sve dostupne međuinstitucijske, političke i zakonodavne alate;

Organizacija, sastav i vođenje konferencijskog postupka

9.  predlaže da se Konferencija sastoji od niza tijela s različitim odgovornostima, kao što su: plenarno zasjedanje Konferencije, građanske agore, agore za mlade, upravljački odbor i izvršni koordinacijski odbor; traži da sva tijela na svim razinama Konferencije budu rodno uravnotežena;

10.  predlaže da se tijekom cijelog konferencijskog procesa održi više tematskih građanskih agora koje bi odražavale političke prioritete te da se one sastoje od najviše 200 do 300 građana, pri čemu bi najmanje tri građanina bila iz svake države članice, a njihov bi se broj izračunao u skladu s načelom degresivne proporcionalnosti; naglašava da bi se one trebale održavati na različitim lokacijama diljem Unije i da moraju biti reprezentativne (u smislu geografskog područja, spola, dobi, socioekonomskog položaja i/ili razine obrazovanja);

11.  nadalje, predlaže da neovisne institucije u državama članicama među svim građanima EU-a nasumično biraju građane koji će sudjelovati u skladu s navedenim kriterijima te da se utvrde kriteriji na temelju kojih bi se jamčilo da izabrani političari, visoki predstavnici vlada i predstavnici profesionalnih interesnih skupina ne mogu sudjelovati u građanskim agorama; poziva na to da građanske agore imaju različite sudionike na različitim lokacijama, pri čemu svaka pojedina tematska građanska agora mora biti sastavljena od istih sudionika na svakom sastanku kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost; insistira na najmanje dva sastanka svake tematske građanske agore kako bi se omogućio doprinos za plenarno zasjedanje Konferencije i dobile općenite povratne informacije o raspravama na drugom sastanku u obliku dijaloga; naglašava da bi građanske agore trebale nastojati postići dogovor konsenzusom, a ako to nije moguće, može se izraziti mišljenje manjine;

12.  predlaže da se osim građanske agore održe najmanje dvije agore za mlade: jedna na početku Konferencije i druga pred kraj jer mladi zaslužuju vlastiti forum s obzirom na to da su mlade generacije budućnost Europe i da će na njih najviše utjecati svaka odluka donesena danas o budućem smjeru EU-a; traži da sudionici budu stari između 16 i 25 godina te da se odabir, veličina, status i metode rada temelje na istim kriterijima koji se primjenjuju na građansku agoru;

13.  traži da se poduzmu mjere kako bi se osiguralo da se svim građanima (uključujući mlade) koji sudjeluju u konferencijskom procesu pruži potpora pri nadoknadi troškova putovanja i smještaja te po potrebi pomogne da ostvare pravo na slobodne dane, kao i povrat socijalnih troškova (npr. gubitak prihoda, dnevna skrb i posebne mjere za osobe s invaliditetom);

14.  traži da članstvo plenarnog zasjedanja Konferencije čine:

   Europski parlament, koji predstavlja građane Unije, s najviše 135 članova
   Vijeće, koje predstavlja države članice, s 27 članova
   nacionalni parlamenti s dva do četiri člana po parlamentu države članice
   Europska komisija koju će predstavljati tri povjerenika
   Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija s po četiri člana
   socijalni partneri na razini EU-a s po dva člana na svakoj strani;

15.  naglašava da će, kako bi se zajamčila razmjena povratnih informacija, predstavnici tematskih građanskih agora i agora za mlade biti pozvani na plenarno zasjedanje Konferencije kako bi predstavili svoje zaključke i o njima raspravljali tako da ih se može uzeti u obzir tijekom rasprava na plenarnom zasjedanju Konferencije;

16.  insistira na tome da Vijeće mora biti zastupljeno na ministarskoj razini te da predstavnici Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata trebaju osigurati uravnoteženo političko zastupanje koje odražava njihovu raznolikost; ističe da će institucijske stranke Konferencije sudjelovati kao ravnopravni partneri i da će se osigurati strogi paritet između Europskog parlamenta, s jedne strane, te Vijeća i nacionalnih parlamenata, s druge strane; ustraje u tome da se treba nastojati postići konsenzus u vezi s preporukama plenarnog zasjedanja Konferencije ili barem da preporuke predstavljaju stajališta većine predstavnika svake od triju institucija EU-a i nacionalnih parlamenata;

17.  predlaže da se Konferencija sastaje barem dva puta u pola godine na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu; predlaže da na prvom sastanku plenarno zasjedanje Konferencije usvoji plan rada i da, nakon svakog sastanka plenarnog zasjedanja Konferencije, sudionicima Konferencije i javnosti na raspolaganje stavi izvješće s plenarnog zasjedanja sa zaključcima te izvješća radnih skupina; smatra da bi konačne zaključke trebalo donesti na završnom sastanku plenarnog zasjedanja Konferencije, sa sažetkom ishoda konferencijskog procesa u cjelini;

18.  naglašava daje potrebno pružiti potporu u okviru pripremih sjednica te potporu od strane etabliranih i iskusnih organizacija civilnog društva i drugih stručnjaka; uviđa važnost stručnog znanja nevladinih organizacija, sveučilišta, istraživačkih centara i skupina za strateško promišljanje diljem Europe te ih poziva da podrže konferencijski proces na različitim razinama i pruže potporu raznim tijelima;

19.  smatra da bi Konferencija trebala tražiti načine za uključivanje predstavnika zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u rasprave o budućnosti Europe;

20.  mišljenja je da bi se Konferencija trebala organizirati pod visokim pokroviteljstvom triju glavnih institucija EU-a na najvišoj razini, odnosno pod pokroviteljstvom predsjednika Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije; smatra da bi se tim visokim pokroviteljstvom trebao zajamčiti proces i omogućiti njegov nadzor, kao i pokretanje konferencijskog procesa;

21.  mišljenja je da bi upravljački odbor i izvršni koordinacijski odbor trebali osigurati upravljanje konferencijskim procesom kako bi se osigurale učinkovite smjernice za cjelokupni proces i sva relevantna tijela;

22.  predlaže da se upravljački odbor sastoji od:

   predstavnika Parlamenta (svi zastupljeni klubovi zastupnika te predstavnik Odbora za ustavna pitanja i predstavnik Predsjedništva Europskog parlamenta)
   predstavnika Vijeća (predsjedništva EU-a)
   predstavnika Komisije (tri nadležna povjerenika);

traži da upravljački odbor bude sastavljen tako da se osigura politička i institucijska ravnoteža te da svi sastavni dijelovi tog odbora imaju jednaku važnost;

23.  smatra da bi upravljački odbor trebao biti odgovoran za pripremu sastanaka plenarnog zasjedanja Konferencije (izrada dnevnog reda, izvješća i zaključci plenarnih zasjedanja), kao i za građanske agore i agore za mlade te nadzor aktivnosti i organizaciju konferencijskog procesa;

24.  nadalje, predlaže da izvršni koordinacijski odbor bude sastavljen od triju glavnih institucija EU-a pod vodstvom Parlamenta; insistira na tome da članovi izvršnog koordinacijskog odbora budu dio upravljačkog odbora; preporučuje da odbor bude nadležan za svakodnevno upravljanje konferencijskim procesom, posebno za praktičnu organizaciju Konferencije, radnih skupina, građanskih agora i svih ostalih inicijativa koje utvrdi upravljački odbor;

25.  predlaže da konferencijskom procesu pomaže tajništvo, čiji bi članovi trebali biti iz triju glavnih institucija EU-a;

Komunikacija u kontekstu konferencijskog procesa i politički memorandum

26.  mišljenja je da su komunikacija s građanima, sudjelovanje građana u konferencijskom procesu te rad i ishod Konferencije od iznimne važnosti; ističe da bi se tri institucije trebale koordinirati u pogledu svih postojećih i novih komunikacijskih alata za digitalno i fizičko sudjelovanje, počevši od postojećih resursa Parlamenta i Ureda za vezu Europskog parlamenta, kako bi građani tijekom konferencijskog procesa mogli biti u tijeku i pratiti rad čim počnu plenarna sjednica te građanske agore i agore za mlade;

27.  smatra da bi se svi sastanci Konferencije (uključujući plenarne sastanke te građanske agore i agore za mlade) trebali prenositi na internetu i biti otvoreni za javnost; insistira na tome da se objave svi dokumenti u vezi s Konferencijom, uključujući doprinose dionika, te da se svi postupci vode na službenim jezicima Unije;

28.  smatra da bi konferencijski proces, njegov koncept, strukturu, vremenski raspored i djelokrug trebali zajednički dogovoriti Parlament, Komisija i Vijeće u memorandumu o razumijevanju;

Rezultati

29.  traži da se u okviru Konferencije izrade konkretne preporuke koje će institucije morati uzeti u obzir te pretvoriti u djelovanja kako bi se ispunila očekivanja građana i dionika nakon dvogodišnjeg procesa i rasprave;

30.  poziva sve sudionike Konferencije da se, u skladu sa svojim ulogama i nadležnostima, općenito zalažu za to da se osigura odgovarajuće praćenje njezinih rezultata;

31.  obvezuje se da će Konferenciju stvarno i bez odgode popratiti zakonodavnim prijedlozima, pokretanjem izmjena ugovora ili na drugi način; poziva ostale dvije institucije da preuzmu istu obvezu;

o
o   o

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Komisije, predsjedniku Europskog vijeća i aktualnom Predsjedništvu Vijeća.

(1) SL C 252, 18.7.2018., str. 215.
(2) SL C 252, 18.7.2018., str. 201.
(3) SL C 252, 18.7.2018., str. 235.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0098.

Posljednje ažuriranje: 24. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti