Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nigeriji, a naročito najnoviju od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika UN-a od 24. prosinca 2019. o Nigeriji,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan Europske unije od 25. studenog 2019.,

–  uzimajući u obzir izjavu od 2. rujna 2019. posebne izvjestiteljice UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja u vezi s njezinim završenim posjetom Nigeriji,

–  uzimajući u obzir izjavu za medije Vijeća sigurnosti UN-a o terorističkim djelima u sjeveroistočnoj Nigeriji od 31. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice tadašnje potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice o terorističkom napadu Boko Harama u Bornu, u sjeveroistočnoj Nigeriji, od 29. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir odjeljak posvećen Nigeriji u izvješću organizacije Human Rights Watch za svijet 2019. godine,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za ljudska prava od 29. kolovoza 2019. o Nigeriji s obzirom na izostanak drugog periodičkog izvješća,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju religije ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 2013.,

–  uzimajući u obzir da je Europski parlament Nagradu Saharov za slobodu mišljenja 2005. godine dodijelio borkinji za ljudska prava Hauwi Ibrahim,

–  uzimajući u obzir Globalni indeks terorizma iz 2019.,

–  uzimajući u obzir pismo o ograničenjima humanitarnih djelovanja u sjeveroistočnoj Nigeriji koje je predsjednik Odbora za razvoj uputio potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku te povjereniku za humanitarnu pomoć i upravljanje kriznim situacijama,

–  uzimajući u obzir Ustav Savezne Republike Nigerije, a posebno odredbe iz poglavlja IV. o zaštiti slobode vjere te pravu na slobodu mišljenja, savjesti i vjere,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989. koju je Nigerija ratificirala u travnju 1991.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se sigurnosna situacija u Nigeriji znatno pogoršala tijekom posljednjih godina, što predstavlja ozbiljnu prijetnju regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti; budući da su kršenja ljudskih prava i masovna ubojstva raširena, posebno u sjeveroistočnoj regiji te zemlje; budući da je pobunjenička skupina Boko Haram od 2009. godine ubila više od 36 000 ljudi;

B.  budući da je ta zemlja već desetu godinu poprište regionalnog oružanog sukoba; budući da su nasilni ekstremizam i terorističke aktivnosti osobito u porastu među džihadističkim skupinama, kao što su Boko Haram i ISWAP (Islamska Država u zapadnoafričkoj pokrajini), koje postaju sve snažnije i utjecajnije; budući da Boko Haram od 2009. sve češće i redovitije napada nigerijsku policiju i vojsku, političare, škole, vjerske objekte, javne ustanove i civile; budući da su velika većina žrtava muslimani;

C.  budući da od 163 zemlje na Globalnom indeksu terorizma Nigerija zauzima treće mjesto, iza Iraka i Afganistana, što je čini trećom zemljom po redu među zemljama koje je terorizam najviše pogodio;

D.  budući da sigurnosnu situaciju dodatno pogoršava porast vjerskog i etničkog nasilja u nekim dijelovima zemlje, uključujući sukob u poljoprivrednom nigerijskom srednjem pojasu, u kojemu su poljoprivrednici i nomadski pastiri u sukobu oko zemljišta i vodnih resursa;

E.  budući da se vjeruje da ISWAP trenutačno drži desetke zatočenika, uključujući kršćanske vođe, pripadnike sigurnosnih snaga i humanitarne radnike;

F.  budući da je stanovništvo Nigerije, najbrojnije u Africi, gotovo jednako podijeljeno između muslimana i kršćana; budući da se u toj zemlji nalazi najveća kršćanska zajednica u regiji s gotovo 30 milijuna kršćana koji žive u sjevernoj Nigeriji; budući da se povijesno suparništvo između pretežno muslimanskog sjevera i kršćanskog juga drastično zaoštrilo širenjem radikalnog islama;

G.  budući da je u videozapisu objavljenom 26. prosinca 2019. ISWAP preuzeo odgovornost za smaknuće 11 osoba; budući da je ta skupina navela da su sve osobe koje su ubijene bili kršćani te da je riječ o odmazdi zbog smrti vođe Islamske države Abua Bakra al-Baghdadija u Siriji;

H.  budući da su ta ubojstva dio šireg niza terorističkih djela, uključujući napad na kršćansko selo u blizini Chiboka 24. prosinca 2019., u kojemu je smrtno stradalo sedam mještana te je oteta mlada djevojka, ubojstvo trojice civila izvan grada Biu 23. prosinca 2019. te ubojstvo sedam civila u Nganzaiju 22. prosinca 2019.;

I.  budući da je prema mišljenju zaklade Humanitarian Aid Relief Trust od 2015. godine više od 6 000 kršćana smrtno stradalo od ruku džihadističkih skupina ili zbog politike „vaša zemlja ili vaša krv” koju provode fulanijski militanti; budući da se u šerijatskim državama kršćani suočavaju s ustaljenom diskriminacijom i često se smatraju građanima drugog reda;

J.  budući da, iako je predsjednik Muhammadu Buhari osudio ubojstva i pozvao stanovništvo da se ne dijeli prema vjerskoj pripadnosti, ti napadi ostaju potpuno nekažnjeni, a počinitelji rijetko odgovaraju za svoja djela; budući da je izvješće organizacije Amnesty International ukazalo na namjerni nemar nigerijskih sigurnosnih snaga u vezi sa smrtonosnim napadima na zajednice poljoprivrednika;

K.  budući da je organizacija Human Rights Watch izvijestila da je nigerijska vojska pritvorila više od 3 600 djece (od kojih su polovica djevojčice) osumnjičene za povezanost s islamističkim i nedržavnim oružanim skupinama, često na temelju slabih ili nikakvih dokaza; budući da su mnogi pritvorenici bili žrtve zlostavljanja, uključujući seksualno nasilje, te da su umrli u pritvoru zbog bolesti, gladi, dehidracije ili prostrjelnih rana; budući da vojska sustavno uskraćuje pristup objektima za zadržavanje i onemogućuje provjeru uvjeta u kojima se drže djeca;

L.  budući da je položaj djevojčica i žena u Nigeriji posebno problematičan zbog općih praksi diskriminacije, ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, raširenog sakaćenja ženskih spolnih organa i dječjih brakova;

M.  budući da je Međunarodni kazneni sud izjavio da postoji opravdana sumnja za pretpostavku da su Boko Haram i nigerijske sigurnosne snage počinile zločine protiv čovječnosti iz članka 7. Rimskog statuta, uključujući ubojstva i progon; budući da je Međunarodni kazneni sud u svom Preliminarnom istražnom izvješću iz 2019. godine izjavio da su, unatoč nizu mjera nigerijskih vlasti za utvrđivanje kaznene odgovornosti navodnih počinitelja, istražne aktivnosti ili aktivnosti kaznenog progona koje su dosad poduzete u vezi s članovima skupine Boko Haram i nigerijskim sigurnosnim snagama bile ograničene u pogledu njihova opsega i temeljitosti;

N.  budući da se od 2015. godine vladi upućuju kritike zbog neadekvatnog reagiranja na islamističke pobune diljem zemlje; budući da se nigerijska vojska i policija suočavaju s brojnim sigurnosnim prijetnjama te su preopterećene i ne mogu se uhvatiti u koštac s istodobnim sigurnosnim krizama;

O.  budući da je od svojeg osnivanja 2015. višenacionalna zajednička interventna jedinica otjerala terorističke skupine iz mnogih područja koja su ranije bila pod njihovom kontrolom, no regija je i dalje vrlo nestabilna; budući da je nedavno povlačenje 1 200 čadskih vojnika, koje se vremenski podudara s porastom nasilja u sjeveroistočnoj regiji, izazvalo zabrinutost među stanovništvom; budući da je nakon povlačenja vojnika više stotina nigerijskih civila nastanjenih u blizini napustilo to područje u strahu od novih napada džihadista;

P.  budući da su EU, Savezna Republika Njemačka i Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) u listopadu 2019. pokrenuli projekt za mirovnu i sigurnosnu strukturu i operacije (EPSAO); budući da je cilj projekta jačanje mehanizama ECOWAS-a i njegove sposobnosti da upravlja sukobom i podupire izgradnju okruženja u zapadnoj Africi nakon sukoba;

Q.  budući da je prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) situacija u Nigeriji uzrokovala neviđenu humanitarnu krizu i dovela do raseljavanja više od 2 milijuna ljudi na sjeveroistoku te zemlje; budući da prema organizaciji Human Rights Watch većina interno raseljenih osoba ne može ostvariti svoja osnovna prava na hranu, stanovanje, obrazovanje, zdravlje, zaštitu od opasnosti, kao i pravo na slobodu kretanja; budući da je EU dodijelio 28,3 milijuna EUR za pružanje potpore humanitarnoj pomoći u toj zemlji; budući da su potrebe za humanitarnom pomoći daleko veće od trenutačno raspoloživih sredstava;

R.  budući da se, prema izvješću organizacije Human Rights Watch o stanju ljudskih prava 2019. za Nigeriju, više od 35 000 interno raseljenih osoba 2018. vratilo u sjeveroistočne zajednice unatoč sigurnosnim problemima i nedostatku osnovnih potrepština, uključujući hranu i smještaj;

S.  budući da gotovo polovica nigerijskog stanovništva živi u krajnjem siromaštvu; budući da se procjenjuje da više od 7 milijuna Nigerijaca hitno treba spasonosnu pomoć;

T.  budući da tisuće Nigerijaca riskiraju život na migracijskim rutama prema EU-u u nadi da će živjeti u boljim ekonomskim, socijalnim i sigurnosnim uvjetima;

U.  budući da je prostor za humanitarno djelovanje u toj zemlji sužen i da je nekoliko humanitarnih radnika oteto i ubijeno; budući da je 2019. ubijeno osam humanitarnih radnika, a od 2011. u sukobu je život izgubilo ukupno njih 26; budući da sigurnosni rizici često ometaju isporuku pomoći i uzrokuju odlazak mnogih humanitarnih organizacija;

V.  budući da je, povrh toga, vlada obustavila rad brojniih međunarodnih humanitarnih agencija i dobrotvornih organizacija, tvrdeći da su djelovale kao praonice novca za islamističke skupine; budući da su nigerijske oružane snage u rujnu 2019. bez prethodne najave zatražile zatvaranje organizacija Action Against Hunger i Mercy Corps, što je 400 000 osoba ostavilo bez pristupa pomoći;

W.  budući da u skladu s člankom 8. Sporazuma iz Cotonoua EU redovito vodi politički dijalog s Nigerijom o ljudskim pravima i demokratskim načelima, što obuhvaća pitanja kao što su etnička, vjerska i rasna diskriminacija;

1.  izražava žaljenje zbog terorističkih napada u toj zemlji; ponovno izražava zabrinutost zbog dugotrajne krize u Nigeriji i nestabilnog sigurnosnog stanja na sjeveroistoku zemlje te oštro osuđuje opetovano kršenje ljudskih prava te međunarodnog i humanitarnog prava, bez obzira na to temelji li se na vjerskoj ili na etničkoj pripadnosti;

2.  posebno osuđuje nedavni porast nasilja nad etničkim i vjerskim zajednicama, uključujući napade na vjerske institucije i vjernike;

3.  izražava svoju sućut obiteljima žrtava i iskazuje solidarnost s nigerijskim narodom koji se već više od desetljeća suočava s posljedicama terorizma u regiji;

4.  apelira na nigerijske vlasti da zajamče poštovanje ljudskih prava u zemlji i da zaštite civilno stanovništvo od terorizma i nasilja; ustraje u tome da se ti napori moraju provoditi uz potpuno poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, u skladu s međunarodnim obvezama te zemlje;

5.  smatra da je svaki oblik istrebljenja ljudskih bića ili etničkog čišćenja barbarski zločin protiv čovječnosti; apelira na nigerijsku vladu da riješi temeljne uzroke nasilja jamčenjem jednakih prava za sve građane i donošenjem zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije; u tom pogledu inzistira na potrebi za daljnjim promicanjem međureligijskog dijaloga i mirnog suživota građana neovisno o njihovoj vjeri, što bi uključivalo sve relevantne dionike, među ostalim i Nigerijsko međureligijsko vijeće;

6.  podsjeća da su žene i djeca najosjetljiviji na učinke sukoba, terorizma i nasilja u toj zemlji; osuđuje činjenicu da terorističke skupine sve češće regrutiraju djecu i koriste ih kao vojnike ili bombaše samoubojice;

7.  vrlo je zabrinut zbog navoda o lošem postupanju prema djeci koja su pritvorena u vojnim objektima; poziva nigerijske vlasti da UN-u omoguće pristup svojim vojnim pritvornim objektima, da potpišu službeni protokol za predaju kako bi se zajamčilo da će se djeca koja se nalaze u vojnom pritvoru brzo predati odgovarajućim tijelima za zaštitu djece i da obustave vojno pritvaranje djece; ustraje u tome da bi reakcija u sklopu borbe protiv terorizma, kao i pravosudni i kaznenopravni okvir, trebali biti prilagođeni za zaštitu prava najugroženijih skupina, među kojima su i djeca;

8.  podsjeća nigerijske vlasti da su obvezne štititi prava djece i zajamčiti zaštitu i skrb za djecu pogođenu terorizmom ili sukobom, među ostalim omogućujući im pristup obrazovanju; nadalje podsjeća da su obrazovanje i ekonomske prilike snažna sredstva za borbu protiv radikalizacije i apelira na međunarodne partnere da podrže pružanje dostupnog, kvalitetnog obrazovanja kao dio strategije za suzbijanje terorizma u toj regiji;

9.  duboko je zabrinut zbog toga što su žene u Nigeriji još uvijek žrtve diskriminacije, nasilja, seksualnog zlostavljanja i silovanja; apelira na Nigeriju da u potpunosti provede Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; traži veću potporu za žrtve raširenog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, uključujući psihološku potporu;

10.  naglašava da je borba protiv nekažnjavanja ključna za stabilnost zemlje i izgradnju trajnog mira; stoga poziva nigerijske vlasti da provedu hitne, temeljite i transparentne istrage kako bi se počinitelji priveli pravdi i pozvali na odgovornost; također poziva na donošenje mjera za poboljšanje kapaciteta i neovisnosti nigerijskog pravosudnog sustava kao način promicanja učinkovite primjene kaznenog pravosuđa za borbu protiv nasilja, terorizma i korupcije;

11.  izražava žaljenje zbog činjenice da je došlo do zastoja napretka u borbi protiv Boko Harama i ISWAP-a kao i zbog sve češćih i ozbiljnijih samoubilačkih napada i izravnih napada na vojne položaje; podsjeća da je nigerijski predsjednik Buhari ponovno izabran 2019. na temelju obećanja da će poraziti nasilni ekstremizam koji promiču Boko Haram i druge terorističke skupine te apelira na predsjednika ispuni obećanja koja je dao tijekom kampanje;

12.  podupire ciljeve projekta mirovnih i sigurnosnih operacija i infrastrukture koji vode EU i ECOWAS; potiče države članice da pruže snažnu potporu kako bi doprinijele izgradnji kapaciteta i rješavanju sukoba u zapadnoj Africi;

13.  potvrđuje svoju potporu regionalnoj Multinacionalnoj zajedničkoj jedinici za posebne namjene i pohvaljuje njezina nastojanja da se učinkovito bori protiv terorizma i da ponovno uspostavi stabilnost u regiji jezera Čad; podsjeća da terorizam ne poznaje granice i poziva sve zemlje regije da nastave koordinirano djelovati u cilju sigurnosti cijele regije;

14.  potiče na daljnju reformu sigurnosnog sektora u Nigeriji kako bi se ojačali kapaciteti nacionalnih i regionalnih aktera u borbi protiv terorizma; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da nastave pružati tehničku pomoć EU-a u tom području;

15.  upozorava na instrumentalizaciju sukoba između poljoprivrednika i stočara za širenje mržnje na vjerskoj osnovi; apelira na nigerijsku vladu da provede nacionalni plan transformacije stočarstva, čiji je cilj zaštititi interese i poljoprivrednika i stočara; smatra da su potrebni daljnji koraci, kao što je jačanje mehanizama za posredovanje u sukobu, rješavanje sukoba, pomirenje i izgradnju mira;

16.  naglašava međuovisnost razvoja, demokracije, ljudskih prava, dobrog upravljanja i sigurnosti u zemlji; smatra da vojno djelovanje samo po sebi nije dovoljno za učinkovito suzbijanje terorizma; poziva nigerijsku vladu da izradi sveobuhvatnu strategiju koja će se baviti temeljnim uzrocima terorizma, i da pritom stavi naglasak na preventivni pristup čiji je cilj otkloniti privlačnost terorističke ideologije, onemogućiti prilike za regrutiranje i radikalizaciju te presjeći izvore financiranja terorizma, ali i da podupire i financira programe organizacija civilnog društva koji su usmjereni na zajednicu;

17.  poziva EU, Afričku uniju i međunarodnu zajednicu da pojačaju napore u pružanju potpore borbi protiv terorizma u Nigeriji i da nastave s kontinuiranom političkom i sigurnosnom pomoći u toj zemlji, kao i u cijeloj regiji;

18.  vrlo je zabrinut zbog utjecaja koji sigurnosna situacija u zemlji ima na učinkovitost humanitarne i razvojne pomoći; poziva EU da nastavi ulagati napore u pogledu humanitarne i razvojne pomoći ne samo u Nigeriji, već i u cijeloj regiji; pozdravlja dodatnih 50 milijuna EUR koje je EU obećao 2019. za potporu oporavku i otpornosti u Nigeriji;

19.  uviđa da su Nigerija i susjedne zemlje izložene pritisku zbog regionalnog raseljavanja; poziva na pojačanu potporu i bolju koordinaciju donatora za raseljeno stanovništvo u Nigeriji, što uključuje i dodatna financijska sredstva međunarodne zajednice; podsjeća da se sredstva iz razvojnih fondova ne bi smjela preusmjeriti sa svog prvotnog cilja, a to je iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima;

20.  osuđuje sve napade na humanitarne radnike ili objekte humanitarne pomoći i apelira na to da se donesu mjere kako bi se zajamčila sigurnost humanitarnih radnika i sigurno okruženje za rad humanitarnih organizacija;

21.  izrazito je zabrinut zbog klimatskih promjena koje se rapidno intenziviraju i zbog njihova učinka na život i izvor egzistencije stanovništva, posebno u središnjem dijelu zemlje; ponavlja da treba pronaći dugoročna rješenja kako bi se prirodni resursi zaštitili i kako bi im se osigurao pristup; podsjeća da je rješavanje problema klimatske krize ključno za osiguravanje ekonomske stabilnosti i mira u toj regiji;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku i parlamentu Nigerije, Afričkoj uniji, Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a i Panafričkom parlamentu.

(1) SL C 458, 19.12.2018., str. 43.