Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2824(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0035/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0035/2020

Rasprave :

PV 15/01/2020 - 19
CRE 15/01/2020 - 19

Glasovanja :

PV 16/01/2020 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0015

Usvojeni tekstovi
PDF 187kWORD 56k
Četvrtak, 16. siječnja 2020. - Strasbourg Završno izdanje
COP15 uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Kunming 2020.)
P9_TA(2020)0015B9-0035/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (2019/2824(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir reviziju na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti te svoju rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2018. o 14. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14)(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 20. svibnja 2015. naslovljeno „Stanje prirode u Europskoj uniji: izvješće o stanju i kretanjima stanišnih tipova i vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima za razdoblje od 2007. do 2012. prema zahtjevu iz članka 17. Direktive o staništima i članka 12. Direktive o pticama” (COM(2015)0219),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša(4) (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike(5) (Okvirna Direktiva o vodama),

–  uzimajući u obzir izvješće IPBES-a „Globalna procjena biološke raznolikosti i usluga ekosustava” od 31. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir crvenu listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode,

–  uzimajući u obzir Povelju o biološkoj raznolikosti iz Metza od 6. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja te Dokument za razmatranje od 30. siječnja 2019. pod nazivom „Prema održivoj Europi do 2030.” (COM(2019)0022),

–  uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o klimatskim promjenama, dezertifikaciji, degradaciji tla, održivom upravljanju zemljištem, sigurnosti opskrbe hranom i prisutnosti stakleničkih plinova u zemljišnim ekosustavima te posebno izvješće od 25. rujna 2019. o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena, kao i posebno izvješće Međuvladina panela naslovljeno „Globalno zatopljenje od 1,5 °Cˮ te njegovo 5. izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće iz rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352) i komunikaciju Komisije od 20. rujna 2013. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama” (COM(2013)0659),

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu iz 2019. naslovljeno „Stanje biološke raznolikosti u svijetu u pogledu hrane i poljoprivrede”,

–  uzimajući u obzir izjavu od 15. listopada 2019. visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na Trećem odboru Opće skupštine UN-a u New Yorku,

–  uzimajući u obzir Poziv iz Pekinga na očuvanje biološke raznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena od 6. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 4. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2020.” (SOER 2020),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pitanja Komisiji i Vijeću u pogledu 15. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15), koji će se održati u Kunmingu u Kini 2020. godine (O-000044/2019 i O-000043/2019),

A.  budući da je cilj Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020. poduzimanje učinkovitih i hitnih koraka za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti kako bi se osiguralo da do 2020. ekosustavi budu otporni te da i dalje pružaju osnovne usluge i na taj način osiguravaju i očuvaju raznolikost života na planetu te doprinose dobrobiti ljudi i iskorjenjivanju siromaštva;

B.  budući da vizija za bioraznolikost za 2050. („vizija za 2050.”) koja je donesena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), glasi „živjeti u skladu s prirodom” te da u njoj stoji da se do 2050. biološka raznolikost mora vrednovati, čuvati, obnavljati i mudro upotrebljavati, da se istodobno moraju održavati usluge ekosustava i zdrav planet te se moraju zajamčiti pogodnosti koje su od ključne važnosti za sve ljude i naše buduće generacije;

C.  budući da vizija za 2050., donesena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, ima pet općih ciljeva koji isto tako čine okvir ciljeva biološke raznolikosti iz Aichija za 2020.: (a) uhvatiti se u koštac s glavnim uzrocima gubitka biološke raznolikosti na način da se o biološkoj raznolikosti vodi računa u svim aspektima upravljanja i društva; (b) smanjiti izravne pritiske na biološku raznolikost i promicati održivu uporabu; (c) poboljšati položaj biološke raznolikosti zaštitom ekosustava, vrsta i genetske raznolikosti; (d) povećati koristi od biološke raznolikosti i usluga ekosustava za sve te (e) poboljšati provedbu sudjelovanjem u planiranju, upravljanjem znanjem i izgradnjom kapaciteta;

D.  budući da će, kako je naglašeno u Globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava IPBES-a, trenutačni negativni trendovi u području biološke raznolikosti i ekosustava ugroziti napredak ka postizanju 80 % ciljeva održivog razvoja koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, vodu, gradove, klimu, oceane i zemljište; budući da se predviđa da će u prvom redu i najteže biti pogođeni autohtoni narodi i mnoge najsiromašnije zajednice svijeta; budući da se stoga gubitak i degradacija biološke raznolikosti ne smiju smatrati samo ekološkim pitanjima već i razvojnim, gospodarskim, socijalnim i moralnim pitanjima;

E.  budući da je masovna uporaba sistemskih herbicida širokog spektra, kao što je glifosat, izravno odgovorna za masivni gubitak biološke raznolikosti;

F.  budući da prema IPCC-u i Međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava ne postoji trajno rješenje za rješavanje problema klimatskih promjena bez bolje provedbe usklađenih i učinkovitih prirodnih rješenja;

G.  budući da se klimatske promjene smatraju pokretačem porasta ekstremnih vremenskih uvjeta koji uzrokuju prirodne katastrofe diljem svijeta, uključujući šumske požare;

H.  budući da je u Protokolu iz Nagoye o pristupu i podjeli dobiti utvrđen transparentan pravni okvir za poštenu i ravnopravnu podjelu dobiti nastalih korištenjem genetskih resursa i s tim povezanog tradicionalnog znanja;

I.  budući da je cilj Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU-u i pomoći u zaustavljanju globalnog gubitka biološke raznolikosti do 2020.;

J.  budući da su EU i države članice usvojile Program održivog razvoja do 2030. i njegovih sedamnaest ciljeva održivog razvoja i da su potpuno predane njihovoj provedbi;

K.  budući da u svojim političkim smjernicama Europska komisija 2019. – 2024. navodi da je njezina ambicija da EU surađuje s globalnim partnerima kako bi se u sljedećih pet godina ograničio gubitak biološke raznolikosti;

L.  budući da su šume neophodne za svjetsku opskrbu hranom i da se u šumama nalazi 80 % svjetske biološke raznolikosti iako pokrivaju samo 30 % površine Zemlje;

M.  budući da staništima i vrstama prijeti opasnost od klimatskih promjena, o čemu svjedoči izumiranje većine velikog koraljnog grebena u Australiji, i događaja uzrokovanih ekstremnim klimatskim uvjetima kao što je veliki šumski požar u Australiji u kojem je stradalo više od milijardu životinja; budući da su očuvanje prirode i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti ključni za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama;

N.  uzimajući u obzir prekoračenje četiriju od devet ograničenja našeg planeta, kako je utvrdio Centar za otpornost iz Stockholma;

Opće napomene

1.  sa zabrinutošću primjećuje da se u globalnoj procjeni IPBES-a o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava jasno naglašava razmjer ekološke krize i potreba za hitnim i usklađenim naporima kojima se potiču transformativne promjene, s obzirom na to da priroda globalno propada brzinom koja je nezabilježena u ljudskoj povijesti, stopa izumiranja vrsta raste, a oko milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje, što ima ozbiljne posljedice na ljude diljem svijeta i utjecat će na život naših budućih generacija;

2.  izražava duboku zabrinutost oko kopnenih klimatskih promjena koje stvaraju dodatan stres za biološku raznolikost kako je izneseno u posebnom izvješću IPCC-a od 8. kolovoza 2019.; izražava duboku zabrinutost zbog smanjenja broja morskih sisavaca i drugih ribljih stokova te dramatičnog nestanka koraljnih grebena, kako je navedeno u posebnom izvješću IPCC-a od 24. rujna 2019., za koje se, prema posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 C, predviđa da će više od 99 % njih nestati ako temperatura poraste za 2°C;

3.  izražava duboku zabrinutost nakon objave izvješća IPCC-a o oceanu i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena, u kojem se klimatske promjene identificiraju kao jedan od glavnih izravnih pokretača gubitka biološke raznolikosti i ističe da se predviđa da će u sljedećim desetljećima negativni učinci tih promjena na prirodu i biološku raznolikost, usluge ekosustava, oceane i sigurnost opskrbe hranom postajati sve važnije; ističe upozorenje IPCC-a da na zdravlje oceana i morskih ekosustava trenutno utječu globalno zatopljenje, onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje morske biološke raznolikosti, podizanje razine mora, zakiseljavanje, deoksigenacija, morski toplinski valovi, dosad nezabilježeno otapanje ledenjaka i morskog leda i erozija obale te češće prirodne katastrofe, koje utječu na obalne ekosustave promjenom njihova načina funkcioniranja i ubrzavanjem smanjenja broja morskih sisavaca i riba te uzrokuju dramatični nestanak koraljnih grebena i mangrova; podsjeća na to da su oceani dio rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima; stoga poziva EU da u svojoj Strategiji zaštite biološke raznolikosti oceane uvrsti u jedan od svojih prioriteta i poziva sve strane Konvencije o biološkoj raznolikosti da prepoznaju ocean kao zajedničko dobro čovječanstva kako bi razvili novi pristup u kojem će individualna i kolektivna odgovornost biti daleko iznad tradicionalnih načela slobode i vlasništva oceana u cilju jamčenja njihove zaštite;

4.  smatra da smo suočeni s okolišnom krizom, što zahtijeva provedbu ozbiljnih mjera na razini EU-a i globalno; poziva Komisiju da, uz klimatske promjene, zaštitu i obnovu prirode uvrsti visoko na popis prioriteta u okviru europskog zelenog dogovora;

5.  izražava zabrinutost da se uz trenutačni trend gubitka biološke raznolikosti ciljevi biološke raznolikosti iz Aichija za 2020. neće ostvariti te ponovno poziva sve stranke da hitno ulože pojačane napore; žali što EU nije na putu da postigne svoj glavni cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i propadanja ekosustava do 2020.; poziva Komisiju i države članice da se obvežu da će poduzeti hitne, konkretne i dodatne obvezne napore u očuvanju i obnovi biološke raznolikosti kako bi se ostvarili ciljevi EU-a i doprinijelo postizanju ciljeva iz Aichija;

6.  podsjeća da su biološka raznolikost i zdravi ekosustavi, uključujući oceane, koji apsorbiraju više od 25 % emisija CO2 i glavni su opskrbljivački kisikom, ključni za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i jačanje kapaciteta otpornosti i prilagodbe EU-a na klimatske promjene; sa žaljenjem napominje da je samo 7 % oceana službeno zaštićeno; podsjeća na važnost razvijanja i provedbe prirodnih rješenja za očuvanje bioraznolikosti, istovremeno ublažavajući i prilagođavajući se na klimatske promjene, posebno za apsorpciju ugljika; stoga traži veću dosljednost i sinergiju između triju konvencija iz Rija(6) te da se one bolje usklade s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030.; poziva Komisiju da zajamči potpunu integraciju biološke raznolikosti u svoje klimatske politike;

7.  pozdravlja Poziv iz Pekinga na očuvanje biološke raznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena od 6. studenoga 2019.;

8.  ističe da bi uvijek trebalo izbjegavati kompromise u zaštiti klime i biološke raznolikosti, osobito u sektoru biogospodarstva, koji, ako ne ugrozi kvalitetu ekosustava, može odigrati središnju ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo; izražava zabrinutost da se takvi kompromisi nisu dovoljno razmatrali u nedavnim raspravama u pogledu donošenja politike; poziva Komisiju i sve dionike da razviju usklađen pristup kako bi se izgradilo istinski održivo biogospodarstvo koje se temelji na očuvanju prirode i drugim rješenjima utemeljenim na ekosustavima jer takav pristup daje najbolje rezultate za klimu i biološku raznolikost;

9.  naglašava da je biološka raznolikost neophodna ne samo za proizvodnju hrane, goriva i lijekova nego je, zajedno sa zdravim prirodnim okolišem, važna i za dugoročni gospodarski razvoj;

10.  pozdravlja obveze koje je preuzela Ursula von der Leyen u političkim smjernicama Europske komisije 2019. – 2024. i u mandatnom pismu od 10. rujna 2019. povjereniku za okoliš i oceane, a koje se odnose na predstavljanje ambiciozne strategije o biološkoj raznolikosti za 2030. u okviru europskog zelenog plana u prvih 100 dana rada nove Komisije, te njezinu namjeru da EU bude globalni predvodnik na Konferenciji stranaka CBD-a 2020., kao što je to bio i na Pariškoj konferenciji o klimi 2015.; ustraje u tome da to bude visoko na popisu prioriteta nove Komisije i da EU potakne globalne ambicije o biološkoj raznolikosti prije konferencije COP15; poziva Komisiju da, s obzirom na svjetsku krizu biološke raznolikosti koja je istaknuta u nedavnom izvješću IPBES-a, primijeni novi pristup i da odustane od dobrovoljnih obveza te da predloži ambicioznu i uključivu strategiju biološke raznolikosti za 2030. kojom se uvode pravno obvezujući ciljevi za EU i njegove države članice, uključujući posebne ciljeve zaštite barem 30 % kopnenog i morskog područja te obnove barem 30 % ugroženih ekosustava na razini Unije do 2030.;

11.  smatra da bi se u okviru te nove strategije posebna pozornost trebala posvetiti obnovi ekosustava, staništa i vrsta, u prvom redu kroz istraživanje i inovacije, kako bi se potaknula primjena prirodnih oblika gospodarstva u svim sektorima, što je ključno za postizanje ciljeva biološke raznolikosti;

12.  poziva Komisiju i države članice da zatraže da se na konferenciji COP15 usvoje odredbe o strateškom predviđanju, procjeni tehnologija i praćenju novih tehnoloških dostignuća, uključujući ona koja proizlaze iz sintetičke biologije;

13.  poziva Komisiju i države članice da na konferenciji COP15 pozovu na uspostavu globalnog moratorija o ispuštanju organizama dobivenih tehnologijom „gene drive“ u prirodu, što uključuje i terenska ispitivanja, kako bi se spriječilo prijevremeno uvođenje tih novih tehnologija i kako bi se poštovalo načelo predostrožnosti, koje je sadržano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Konvenciji o biološkoj raznolikosti;

14.  naglašava da je zaštita i očuvanje biološke raznolikosti ključan izazov te da spada u strateške interese EU-a kojemu bi se trebala posvetiti najveća politička pozornost; traži od Komisije i država članica da aktivno surađuju s trećim zemljama, posebno putem svojih vanjskih instrumenata poput Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, kako bi se promicali i postavili ciljevi za mjere za zaštitu, očuvanje i obnovu biološke raznolikosti te upravljanje njima, posebno kada je riječ o multilateralnim i trgovinskim sporazumima i mjerama protiv neusklađenosti; stoga poziva Komisiju da u sve buduće trgovinske sporazume uključi obvezujuća i provediva poglavlja o trgovini i održivom razvoju;

15.  podsjeća na vlastito stajalište da bi se u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju 45 % sredstava trebalo dodijeliti ulaganjima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima, upravljanju i zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i borbi protiv dezertifikacije;

16.  naglašava da je potreban sveobuhvatan višerazinski pristup upravljanju koji se odnosi na zaštitu, očuvanje, obnovu i održivo korištenje biološke raznolikosti i usluga ekosustava; poziva EU i države članice da se i dalje snažno zalažu za dodatno jačanje Konvencije o biološkoj raznolikosti te da preuzmu vodeću ulogu u pripremi za okvir za razdoblje nakon 2020., posebno uoči Konferencije Ujedinjenih naroda o klimi, da za biološku raznolikost utvrde cilj ekvivalentan cilju od 1,5 ºC iz Pariškog klimatskog sporazuma te da transparentno izlože svoje vizije i prioritete za globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.;

17.  podsjeća da je očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava samo po sebi sinergijsko i ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja; naglašava da je potrebno i poziva Komisiju i države članice da učinkovite mjere očuvanja biološke raznolikosti i prirode uključe u ciljeve biološke raznolikosti u svim sektorima, da promijene gospodarski model i zamijene ga održivijim modelima uzimajući u obzir otisak EU-a, povećaju dosljednost ekološke politike u svim unutarnjim i vanjskim politikama EU-a, uključujući u poljoprivredi, ribarstvu, obnovljivoj energiji, prometu, trgovini i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.; smatra da je za bolju integraciju zaštite, očuvanja i obnove biološke raznolikosti potrebna veća suradnja u svim sektorima; ističe da je posebnu pozornost potrebno posvetiti životnom ciklusu proizvoda, od njihova nastajanja do potrošnje, kako bi se zaštitili prirodni resursi i biološka raznolikost i uzeli u obzir kumulativni učinci, uključujući prijevoz;

18.  smatra da je neophodno rješavati ključne pokretače gubitka biološke raznolikosti dugoročnim strateškim pristupom i hitno utvrditi i očuvati najkritičnija i strateška žarišta biološke raznolikosti i usluga ekosustava te ekosustave visokog integriteta na temelju osjetljivosti određenog područja, prisutnosti ugroženih vrsta, nedostataka u znanju i/ili učinkovitog upravljanja te prisutnosti uobičajenih vrsta koje su ključne za ekološke procese te ograničiti gubitke biološke raznolikosti i negativne učinke na područja i sredstva za život autohtonih naroda i lokalnih zajednica;

19.  poziva Komisiju i države članice da ustraju na tome da se na konferenciji COP15 zajamči da se prije uvođenja tehnologija koje bi mogle utjecati na tradicionalno znanje, inovacije, prakse, sredstva za život i upotrebu zemlje, resursa i vode traži slobodni, prethodni i informirani pristanak autohtonih naroda i lokalnih zajednica te da se on i dobije; naglašava da se to mora učiniti prije uvođenja novih tehnologija na participativan način koji uključuje sve zajednice na koje se to potencijalno odnosi;

20.  ponavlja da oporavak okoliša, unatoč njegovoj važnosti, u kontekstu Izazova iz Bonna ostaje gotovo pa zanemaren u državama članicama EU-a;

21.  naglašava da klimatska kriza i posljedice masovnog gubitka biološke raznolikosti predstavljaju veliku prijetnju ljudskim pravima; podsjeća da su temeljna ljudska prava na život, zdravlje, hranu i pitku vodu u opasnosti ako nema zdravog okoliša; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanja da rade na strategiji EU-a za zaštitu prava na zdrav okoliš blisko surađujući s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama kao što je Ured Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), koji je nedavno pokrenuo zajedničku strategiju s Programom UN-a za okoliš (UNEP);

Provedba Konvencije i Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020.

22.  pozdravlja odluku donesenu na konferenciji COP14 u Egiptu kojom se stranke, među ostalim, poziva da ubrzaju napore za provedbu Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020. i da razmotre provedbu nacionalnih procjena biološke raznolikosti i funkcija i usluga ekosustava; smatra da je od ključne važnosti povećati napore u provedbi trenutačnog Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020., usredotočiti se na ostvarenje ciljeva biološke raznolikosti iz Aichija i Protokola iz Nagoye te raditi na ambicioznom strateškom planu za razdoblje nakon 2020. kao i na mehanizmu za njegovu provedbu koji formalno uključuje lokalna i regionalna tijela te, imajući u vidu scenarij za 2050., voditi računa o novim izazovima u području biološke raznolikosti u skladu s Programom do 2030. i s njegovim ciljevima održivog razvoja;

23.  sa zabrinutošću primjećuje da u EU-u, u skladu s ocjenama(7) stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za očuvanje, samo 7 % morskih vrsta i 9 % morskih stanišnih tipova pokazuju „povoljno stanje očuvanosti” te da 27 % ocjena vrsta i 66 % ocjena stanišnih tipova pokazuju „nepovoljno stanje očuvanosti”; nadalje ističe da, prema istim ocjenama, u zadnjem desetljeću u 48 % morskih životinjskih i biljnih vrsta za koje su poznati populacijski trendovi dolazi do pada populacije, čime se povećava rizik od izumiranja vrsta koje se nadziru;

Globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.

24.  pozdravlja napredak postignut na konferenciji COP14 o sveobuhvatnom i participativnom postupku razvoja globalnog okvira za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020.; podržava Povelju o biološkoj raznolikosti iz Metza, koju je usvojio G7;

25.  naglašava da je potrebno povećati razinu ambicioznosti i uključivosti globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020., kao i njegovu djelotvornost; poziva Komisiju i države članice da ojačaju mehanizme provedbe Konvencije o biološkoj raznolikosti i da aktivno rade na razvoju ambicioznih pravno obvezujućih ciljeva, detaljnih rokova, jasnih pokazatelja uspješnosti, instrumenata za praćenje i mehanizama za uzajamno ocjenjivanje/izvješćivanje koji se temelje na zajedničkim standardima, po mogućnosti u suradnji s podnacionalnim vlastima, kako bi se osigurala potpuna transparentnost i odgovornost stranaka te ukupna učinkovitost sljedećeg globalnog strateškog plana za biološku raznolikost;

26.  ističe da je za zaštitu biološke raznolikosti na globalnoj razini, zaustavljanje njezina trenutačnog pada i njezinu maksimalnu obnovu potreban međunarodni okvir u obliku globalno pravno obvezujućeg sporazuma; smatra da se taj okvir mora temeljiti na specifičnim, mjerljivim, kvantificiranim, ambicioznim, realističnim i sektorskim ciljevima s rokovima i čvrstim obvezama koje će obuhvaćati pojačane nacionalne strategije i akcijske planove za biološku raznolikost i druge odgovarajuće instrumente poput podnacionalnih akcijskih planova, financijske obveze i poboljšana jamstva za izgradnju kapaciteta, kao i mehanizam za praćenje i reviziju koji će se provoditi svakih pet godina, pri čemu bi se razina ambicioznosti trebala stalno povećavati; ističe da je za dobar proces praćenja potrebno redovito izvještavanje stranaka i usklađeno prikupljanje i obrađivanje usporedivih i dosljednih podataka i pokazatelja;

27.  poziva Komisiju i države članice da traže da se u globalni okvir za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. kao ključni stupovi uvedu načelo predostrožnosti, pristup temeljen na pravima i strateško predviđanje, analiza tehnologija i praćenje u pogledu usvajanja novih tehnologija;

28.  poziva Komisiju i države članice da promiču definiciju novog globalnog cilja koji bi omogućio da se preokrene trend gubitka biološke raznolikosti na globalnoj razini nakon 2030., da omoguće regeneraciju prirode na korist svima i doprinesu zaštiti biološke raznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih, borbi protiv dezertifikacije i degradacije tla te sigurnosti hrane; poziva EU da tijekom pregovora zauzme veću razinu ambicije i da potencijalno pozove na zaštitu pola planeta do 2050.; mišljenja je da bi jasan cilj globalnog očuvanja za 2030. od najmanje 30 % prirodnih područja i cilj obnove najmanje 30 % narušenih ekosustava koji se mogu obnoviti trebali biti sadržani u okviru za razdoblje nakon 2020. te da bi EU trebao postaviti slične ciljeve na domaćoj razini;

29.  naglašava da će međunarodni napori i sporazumi biti ispunjeni samo ako se aktivno uključe svi dionici; poziva na uspostavljanje koalicije dionika, iz privatnog i javnog sektora, za izradu globalnog okvira za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020.; ističe da je program rješenja iz Pariškog sporazuma koristan za razvoj pozitivnog programa za sve dionike relevantne za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama te poziva na uključivanje sličnih mjera u okvir za razdoblje nakon 2020.

30.  naglašava da je važno maksimalno skratiti vrijeme između donošenja globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. i njegova prenošenja u nacionalne ciljeve za biološku raznolikost i podnacionalne akcijske planove, kako bi se izbjegla kašnjenja u poduzimanju konkretnih mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti;

Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030.

31.  apelira na Komisiju da izradi strategiju kojim bi se riješili glavni uzroci gubitka biološke raznolikosti, kako u EU-u tako i u svijetu;

32.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenost strategije za poljoprivredu „od polja do stola” i ambicije nulte razine onečišćenja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom nakon 2020., posebno u pogledu smanjenja upotrebe pesticida;

33.  poziva Komisiju i EIB da uključe komponente provjere biološke raznolikosti u svoje financijske instrumente kako bi se izbjegli nepovoljni učinci na biološku raznolikost; poziva EIB da ažurira svoje ekološke i socijalne standarde s odredbama EU-ove strategije za biološku raznolikost do 2030.;

34.  poziva na pravno obvezujući cilj na razini EU-a kako bi se oporavila narušena staništa do 2030. oporavkom prirodnih šuma, tresetišta, poplavnih područja, močvara, biološki raznolikih travnjaka, obalnih zona i morskih područja; žali što se EU-ovom strategijom za biološku raznolikost do 2020. nije postigao cilj oporavka 15 % narušenih ekosustava;

35.  poziva Komisiju i EIB da u svoja vanjska djelovanja uključe provjeru utjecaja na biološku raznolikost, posebice u svom vanjskom financijskom instrumentu, kako bi se osiguralo da se financijskim sredstvima ili programima EU-a ne doprinosi gubitku neto biološke raznolikosti;

36.  mišljenja je da će globalna ambicija EU-a morati biti u skladu s njegovim domaćim mjerama u okviru strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030.;

37.  poziva Komisiju da uključi cilj smanjenja globalnog otiska EU-a kao jedan od fokusa strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030. kako bi se izbjegle neusklađenosti između domaćih i međunarodnih mjera;

Ekonomski aspekti i financiranje

38.  pozdravlja dogovor o povećanju ulaganja u prirodu i ljude do 2020. i nakon toga koji je na konferenciji COP14 postiglo 196 vlada; ističe da gospodarski rast može olakšati održivi razvoj samo ako ne rezultira gubitkom biološke raznolikosti i smanjenjem sposobnosti prirode da bude na dobrobit ljudima;

39.  naglašava da je nužno prikladno i dostatno financirati biološku raznolikost; poziva na uključivanje mjera za poboljšanje biološke raznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama u sljedeći VFO te uključivanje biološke raznolikosti u sva područja politika kako bi se ostvario znatan i pozitivan napredak u pogledu vizije za 2050.; poziva Komisiju i Vijeće da uspostave jasan cilj za uključivanje ciljeva biološke raznolikosti od barem 10 % u VFO povrh uključivanja klimatskih ciljeva; isto tako naglašava da je potrebno uspostaviti transparentniju, sveobuhvatniju i strožu metodologiju za praćenje trošenja sredstava na klimatske ciljeve i ciljeve biološke raznolikosti; ponavlja poziv da se barem udvostruče financijska sredstva za program LIFE; nadalje, poziva na postupno ukidanje štetnih subvencija i osiguravanje usklađenosti između svih fondova i programa EU-a kako bi se zajamčilo da nikakvi rashodi u okviru proračuna EU-a ne mogu doprinijeti gubitku biološke raznolikosti;

40.  ističe da se uključivanje biološke raznolikosti u politike mora popratiti prikupljanjem podataka; sa zabrinutošću napominje da se osnovna istraživanja, uključujući taksonomska, koja su ključna za tu svrhu, vrlo loše financiraju te da im nedostaje podrška u financiranju politika i istraživanja; poziva na odgovarajuće financiranje osnovnih istraživačkih projekata i izgradnju kapaciteta u okviru programa Obzor Europa te na korištenje dijela tehničke pomoći drugih fondova EU-a u tu svrhu;

41.  poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu novih međunarodnih financijskih mehanizama za očuvanje i zaštitu biološke raznolikosti na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i učine sve što je u njihovoj moći kako bi uključili biološku raznolikosti u postojeće fondove; napominje da ekonomske aktivnosti mogu biti važan pokretač globalnog gubitka biološke raznolikosti i gubitka prirodnog kapitala; stoga poziva poduzeća i financijske organizacije da zajedno preuzmu snažne obveze i obveze na doprinose u pogledu biološke raznolikosti, uključujući prilagodbu svojih aktivnosti biološkoj raznolikosti te naglašava važnost poticanja privatnih inicijativa financiranja u tom pogledu; žali zbog neusklađenosti podataka o financijskim tokovima za biološku raznolikost koji potječu iz domaćih i međunarodnih javnih i privatnih izvora, kojom se ugrožavaju sustavi praćenja i izvješćivanja te negativno utječe na moguće reforme; stoga poziva Komisiju, države članice i EIB da razviju usklađene standarde o skupovima podataka o financijskim tokovima za biološku raznolikost; ističe da će budući plan za održivo financiranje morati pomoći sudionicima na financijskim tržištima da razumiju rizike povezane s gubitkom biološke raznolikosti uključivanjem biološke raznolikosti u zahtjeve za otkrivanje financijskih podataka;

42.  ističe da je važno povećati ulaganja, uključujući ulaganja u prirodna rješenja i odgovarajuće inicijative koje rezultiraju istovremenom koristi i za biološku raznolikost i za klimatske aktivnosti, čime će se smanjiti učinak klimatskih promjena na biološku raznolikost, uz istodobno postupno ukidanje ulaganja koja su štetna za okoliš; podsjeća da se većina ulaganja u okviru Pariškog sporazuma mora iskoristiti za očuvanje i oporavak biološke raznolikosti; žali što se, unatoč potencijalu prirodnih klimatskih rješenja, kopnena sekvestracija ugljika financira sa samo 2,5 % proračuna za ublažavanje klimatskih promjena; poziva na veće korištenje financijskih sredstava na svjetskoj i europskoj razini za zaštitu i obnovu prirodnih ekosustava kao sredstva za očuvanje biološke raznolikosti te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima;

43.  pozdravlja odluku Grupe EIB-a da sve svoje financijske aktivnosti uskladi s ciljevima Pariškog sporazuma i da najmanje 50 % EIB-ovih financijskih sredstava bude namijenjeno za djelovanja u području klime; poziva EIB da nastavi proširivati mjere za zaštitu i očuvanje biološke raznolikosti u svojoj financijskoj omotnici; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i financijskim sektorom kako bi svoje aktivnosti uskladila s Pariškim sporazumom i osigura da se financijske transakcije i ulaganja na razini EU-a i šire provjeravaju u smislu utjecaja na klimu i biološku raznolikost;

44.  ističe da se međunarodne organizacije poput MMF-a, Programa UN-a za okoliš (UNEP) i OECD-a slažu da je ekološko oporezivanje ključan alat u rješavanju ekoloških izazova poput gubitka biološke raznolikosti; pozdravlja politike poput zelene fiskalne mreže UNEP-a i MMF-a kojima se olakšavaju dijeljenje znanja i dijalog o zelenoj fiskalnoj reformi; skreće pozornost na 3. cilj iz Aichija i potrebu za pozitivnim poticajima za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti te cilj br. 15 održivog razvoja i potrebu da se mobiliziraju i značajno povećaju financijska sredstva iz svih izvora kako bi se očuvali i održivo koristili biološka raznolikost i ekosustavi; stoga ističe potencijal poštenog ekološkog oporezivanja usklađenog s načelom „onečišćivač plaća” kako bi se smanjila šteta za okoliš i stvorila financijska sredstva za zaštitu prirode; poziva EU i države članice da preusmjere sustave oporezivanja prema većoj upotrebi ekološkog oporezivanja;

45.  sa zabrinutošću napominje da je samo 8,3 % ukupnih financijskih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti, što je najmanji postotak od 2015., unatoč nezabilježenoj i sve bržoj stopi izumiranja vrsta; poziva Komisiju da poveća dodjelu sredstava kako bi se osigurala dugoročna i dosljedna zaštita biološke raznolikosti diljem Unije; ustraje u tome da bi se sljedeći VFO trebao oslanjati na pouzdanu metodologiju kako bi se pratila biološka raznolikost te izbjegao rizik od precjenjivanja mjera koje potiču biološku raznolikost;

Šumarstvo, poljoprivreda, ribarstvo i tla

46.  ističe usku povezanost poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti, zdravog tla i očuvanja biološke raznolikosti; prima na znanje negativan učinak intenzivne poljoprivrede i intenzivnog ribarstva na biološku raznolikost; naglašava, međutim, da održiva poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo mogu smanjiti negativne učinke na vrste, staništa i ekosustave te učinke klimatskih promjena;

47.  stoga poziva EU i stranke da preuzmu čvrste obveze u pogledu održivih prehrambenih sustava, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, uključujući zahtjeve i strategije za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja i hranjivih tvari, smanjenje upotrebe pesticida i zaštitu tla, staništa i vrsta koji pružaju ključne usluge ekosustava, kao što je oprašivanje, i povećanu selektivnost za smanjenje kumulativnog učinka na morske i obalne ekosustave te za doprinos oporavku stokova u osjetljivim i prelovljenim područjima; poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji Direktive EU-a o održivoj uporabi pesticida (2009/128/EZ) uvrsti obvezujuće ciljeve smanjenja emisija na razini EU-a te poziva Komisiju, države članice i regionalne vlasti da usmjere potporu poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu prema održivim praksama i ekološkim programima;

48.  poziva Komisiju i države članice da financijski podrže poljoprivrednu i šumarsku praksu u skladu s ciljevima biološke raznolikosti, kao što su integrirana zaštita bilja i hranjivih tvari, ekološka poljoprivreda, agroekološke prakse, očuvanje tla i vode, konzervacijska poljoprivreda, agrošumarstvo, silvopastoralni sustavi, upravljanje navodnjavanjem, mali ili parcelirani sustavi te prakse za poboljšanje dobrobiti životinja;

49.  podsjeća da su u skladu s komunikacijom Komisije naslovljenom „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” šume neophodne za prirodne biološke sustave na našem planetu, da pokrivaju 30 % Zemljine kopnene površine i uključuju 80 % njezine biološke raznolikosti; naglašava da je krčenje šuma glavni uzrok smanjenja biološke raznolikosti i da su korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i emisije iz šumarstva povezane s krčenjem šuma značajan uzrok klimatskih promjena; izražava zabrinutost zbog učinka potrošnje EU-a na krčenje šuma jer je EU krajnji potrošač 10 % proizvoda povezanih s krčenjem šuma; poziva Komisiju da usvoji jedinstvenu definiciju nulte stope krčenja šuma;

50.  poziva Komisiju da predloži sveobuhvatan skup mjera za smanjenje otiska potrošnje EU-a na zemljište (uključujući zakonodavstvo) koji se temelji na dubinskoj analizi te kojim se osiguravaju održivi lanci opskrbe bez krčenja šuma za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a, kao i akcijski plan EU-a za palmino ulje; smatra da bi se djelovanje EU-a protiv krčenja šuma trebalo uhvatiti u koštac s glavnim pokretačima kao što su palmino ulje, soja, govedina i kakao; traži od Komisije da u najkraćem mogućem roku postupno ukine biogoriva koja se upotrebljavaju u EU-u i za koja postoji velika vjerojatnost da uzrokuju neizravne promjene u uporabi zemljišta;

51.  naglašava da politike za šume moraju biti usklađene, boriti se protiv gubitka biološke raznolikosti i učinaka klimatskih promjena na jednak način te povećati prirodne ponore u EU-a uz istodobnu zaštitu, očuvanje i povećanje biološke raznolikosti;

52.  ističe da nikakav učinak zamjene šumskih proizvoda ne može nadomjestiti gubitak starih i primarnih šuma, koje su prepoznate kao nezamjenjive(8) te bi se trebale zaštititi pravnim i poticajnim instrumentima koji su usmjereni na njihovu kompleksnost, povezanost i reprezentativnost;

53.  ističe da se prema Projekciji svjetskog stanovništva iz lipnja 2019. očekuje da će svjetsko stanovništvo u sljedećih 30 godina porasti za 2 milijarde ljudi, što će povećati utjecaj korištenja zemljišta i mora na biološku raznolikost i sekvestraciju ugljika; međutim, napominje kako sve veći gubitak biološke raznolikosti ugrožava sigurnost hrane i prehranu; poziva stranke da promiču održivo korištenje biološke raznolikosti u programima kojima se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom i boljoj prehrani te ispunjavanju ciljeva održivog razvoja, s posebnom pozornošću posvećenom cilju br. 2 (iskorjenjivanje gladi);

Urbana područja

54.  napominje da su onečišćenje, širenje gradova, prekrivanje tla i uništavanje staništa glavni uzroci uništavanja biološke raznolikosti; podsjeća da u Globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava IPBES-a stoji da se površina gradskih područja udvostručila od 1992. i da dvije trećine građana EU-a žive u urbanim područjima; poziva na bolju procjenu uloge urbanih područja i gradova u očuvanju biološke raznolikosti te na veću uključenost gradova i lokalnih vlasti u definiranju politika za zaštitu i očuvanje biološke raznolikosti i usluge ekosustava kao i praćenje, izvješćivanje i verifikaciju;

55.  ustraje u tome da je potencijal gradova za pružanje pomoći u zaštiti biološke raznolikosti i usluga ekosustava podcijenjen; podsjeća na to da poboljšanje koristi od biološke raznolikosti, usluga ekosustava i urbane zelene infrastrukture u gradovima i prigradskim područjima poboljšava zdravlje ljudi; poziva Komisiju i države članice da promiču uključivanje i daljnju integraciju biološke raznolikosti i funkcija ekosustava u urbanizam, politike i planiranje uz smanjenje emisija ugljika i poboljšanje prilagodbe na klimatske promjene;

56.  napominje da urbana područja mogu imati transformativnu ulogu u EU-u u pogledu biološke raznolikosti; ističe da su onečišćenje plastikom i onečišćenje vode važni uzroci gubitka biološke raznolikosti; smatra da bi snažno kružno gospodarstvo, u kontekstu novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo, moglo biti ključno u naporima EU-a za obnovu biološke raznolikosti;

57.  izražava žaljenje zbog činjenice da plastika i onečišćenje porijeklom od, primjerice, postrojenja za pročišćavanje vode, farmakoloških proizvoda i neodrživih poljoprivrednih praksi kao što je intenzivna uporaba hranjivih tvari, duboko utječu na zdravlje oceanskih ekosustava;

Zaštićena područja EU-a

58.  poziva na detaljnu analizu svih zaštićenih područja u EU-u, uključujući područja mreže Natura 2000, te na poboljšanje, bolju povezanost i proširenje tih područja; naglašava potrebu za standardiziranom metodom za izračun zaštićenih područja u EU-u i jasne definicije pojma „zaštićeno područje”; naglašava da su u svjetlu nedavnog izvješća Međuvladinog panela o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena potrebni sveobuhvatna ocjena i znatno povećanje zaštićenih morskih područja EU-a i njihova upravljanja; poziva na proširenje zaštićenih morskih područja EU-a na više odobalnih voda; naglašava da je, osim veličine, za sprečavanje gubitka biološke raznolikosti zaštićenih područja ključna i njihova kvaliteta, te da je stoga potrebno staviti veći naglasak na njihovo dobro i održivo upravljanje;

59.  poziva Komisiju da nastavi s pravnim djelovanjem kada utvrdi da se ne poštuju zakoni EU-a o zaštiti prirode; ističe da postupci u području povreda zaštite okoliša moraju biti učinkovitiji zbog rizika od nepopravljive štete za okoliš; ističe da je potrebno hitno zajamčiti pravilnu provedbu direktiva o prirodi i na transparentan način poduzeti daljnje korake u pogledu pritužbi o povredama zakonodavstva;

60.  napominje da bi okvir za očuvanje prirode mogao, ako se loše provodi, stvoriti potencijalno neprijateljski okoliš za aktiviste i zaštitnike okoliša te izravno ili neizravno dovesti do ugrožavanja njihovih života; naglašava da bi EU trebao aktivno osuditi ubojstva aktivista i zaštitnika okoliša;

61.  ističe da zelena infrastruktura pruža usluge ekosustava kojima se podupire biološka raznolikost, primjerice povećanjem količine ekoloških koridora u gradskim okruženjima;

Inovacije, istraživanje i obrazovanje

62.  podsjeća na važnost inovacija, istraživanja i razvoja kako bi se postigli ciljevi vizije za 2050.; naglašava važnost podupiranja istraživanja i građanske znanosti kako bi se ojačalo znanje, posebno u pogledu oceana, čije veći dio nije istražen; poziva Komisiju i Vijeće da u sljedećem VFO-u povećaju proračunska sredstva za dio Obzora Europa koji se odnosi na prirodne resurse na 120 milijardi EUR, uključujući osnovna i primijenjena istraživanja, primjerice u području taksonomije, te da se pokrene mjera za zaštitu i oporavak biološke raznolikosti u okviru Obzora Europa; poziva stranke da se posebno usredotoče na veze između očuvanja biološke raznolikosti i koristi za ljudsko zdravlje i ekonomsko blagostanje te da koordiniraju mjere za prikupljanje podataka;

63.  poziva Komisiju da podupre daljnja istraživanja o učincima uporabe i promjene uporabe zemljišta, uključujući krčenje šuma i proizvodnju bioenergije, na emisije stakleničkih plinova te da uzme u obzir te rezultate pri donošenju budućih politika;

64.  napominje da bi se, u skladu s europskom strategijom za plastiku u kružnom gospodarstvu donesenom 16. siječnja 2018., količina od 150 milijuna tona plastike koja se akumulirala u svjetskim oceanima mogla udvostručiti do 2030., ugrožavajući pritom više od 660 vrsta i oštećujući naš okoliš; poziva Komisiju da donese vodeće inicijative za borbu protiv onečišćenja plastikom i njegova učinka na biološku raznolikost; ističe specifičan slučaj mikroplastike koja obuhvaća više od 80 % prikupljenog morskog otpada i koja ugrožava morsku biološku raznolikost; stoga pozdravlja predanost Ursule von der Leyen otvaranju nove fronte u borbi protiv plastičnog otpada hvatanjem u koštac s mikroplastikom; naglašava potrebu za pristupom kružnoga gospodarstva kojim se naglasak stavlja na istraživanje i inovacije za održive proizvode;

65.  naglašava važnost obrazovanja u podizanju razine svijesti o biološkoj raznolikosti i zaštiti okoliša; napominje da su obrazovna zaštićena područja važan i učinkovit alat za podizanje razine svijesti javnosti i poboljšanje očuvanja;

Izgradnja kapaciteta, osviještenost javnosti i uključivanje svih dionika

66.  naglašava da su izgradnja kapaciteta i podizanje svijesti ključni za uspješnu provedbu i stvaranje boljeg razumijevanja važnosti biološke raznolikosti; stoga pozdravlja odluku COP14 kojom se stranke, druge vlade i donatori pozivaju da, ako su u prilici da to učine, osiguraju financijska sredstva za izgradnju kapaciteta, tehničku pomoć i prijenos tehnologije;

67.  naglašava važnost pružanja sveobuhvatnih informacija i traženja veće uključenosti civilnog društva i građana iz različitih dobnih skupina kako bi se postigli ciljevi EU-a i globalni ciljevi;

68.  poziva stranke na promicanje javne osviještenosti i sudjelovanje više dionika kako bi se osiguralo pronalaženje prilagođenih rješenja u suradnji s lokalnim zajednicama i autohtonim stanovništvom radi poticanja održive upotrebe zemljišta za veću biološku raznolikost te kako bi se u potpunosti poštovale regionalne razlike u krajolicima i staništima;

69.  pozdravlja namjeru da se aktivno radi na uključivanju više dionika, što je od temeljne važnosti za vrednovanje, zaštitu, očuvanje, održivo iskorištavanje i obnovu biološke raznolikosti te naglašava da će se boljom suradnjom s različitim razinama upravljanja, sektorima i privatnim akterima te između njih stvoriti mogućnosti za uključivanje ciljeva biološke raznolikosti u druge politike; smatra da je neophodno uključiti poslovne i financijske organizacije te u tom pogledu pozdravlja napore Komisije da uključi privatni sektor u očuvanje biološke raznolikosti, posebno u okviru platforme EU-a Poslovanje i biološka raznolikost; u tom pogledu pozdravlja pokretanje inicijativa iz privatnog sektora kao što je koalicija „One Planet Business for Biodiversity” na UN-ovu sastanku na vrhu o djelovanju u području klime u New Yorku;

70.  poziva Komisiju da razmotri usklađenu metodologiju za izračun ekološkog otiska poduzeća iz EU-a, kao i njihova utjecaja na biološku raznolikost;

71.  smatra da su u društvu potrebne transformativne promjene kako bi se riješilo pitanje klimatskih promjena, degradacija okoliša i gubitka biološke raznolikosti; ističe važnost načela pravedne tranzicije uz osiguravanje uključivosti i ravnopravnosti postupka;

72.  napominje da osviještenost javnosti te pristup sveobuhvatnim i lako razumljivim informacijama omogućuju potrošačima da donose informirane odluke o kupnji i promiču održivu potrošnju te stoga ustraje u tome da bi trebali biti dio sveobuhvatnog skupa mjera, posebno onih koje se odnose na proizvode koji vode do krčenja šuma, uništavanja ekosustava i kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju sljedivost i kontrolu proizvoda preko svojih vrijednosnih i opskrbnih lanaca te tako osiguraju potpunu transparentnost i za potrošače;

73.  naglašava da je potrebno bolje razviti ekološko i antideforestacijsko označavanje;

74.  pozdravlja sastanak Međunarodne unije za očuvanje prirode u Marseilleu koji će se održati 2020. godine; poziva Komisiju da tijekom tog foruma pošalje vidljive znakove svoje potpore u vezi sa svojim obvezama u pogledu biološke raznolikosti;

o
o   o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 35, 31.1.2018., str. 2.
(2) SL C 356, 4.10.2018., str. 38.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0431.
(4) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.
(5) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.
(6) Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije i Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime.
(7) Izvješće o regionalnoj ocjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava za Europu i srednju Aziju https://ipbes.net/sites/default/files/2018_eca_full_report_book_v5_pages_0.pdf
(8) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. srpnja 2019. o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (COM(2019)0352).

Posljednje ažuriranje: 24. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti