Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2018. (COM(2019)0316 – C9-0059/2019)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2018., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2018., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99. i od 164. do 167.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118. i od 260. do 263.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0043/2020),

1.  daje razrješnicu Visokom predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za izvršenje proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje za financijsku godinu 2018.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Sudu Europske unije, Europskom ombudsmanu i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 57, 28.2.2018. (2) SL C 327, 30.9.2019., str. 1. (3) SL C 340, 8.10.2019., str. 1. (4) SL C 340, 8.10.2019., str. 9. (5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0043/2020),

A.  budući da su učinkovitost i djelotvornost sustava upravljanja i upotreba resursa u sjedištu i delegacijama Unije ključna vodeća načela za postizanje ciljeva vanjske politike, za pružanje odgovora na geopolitičke izazove i za jačanje uloge Unije kao globalnog aktera;

B.  budući da je nužno promicati kulturu zajedničkog upravljanja u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) jačanjem europskog karaktera i osjećaja pripadnosti kod diplomatskog osoblja;

C.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna utemeljenog na uspješnosti kao i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  izražava žaljenje, kao opću primjedbu, što poglavlje 10.izvješća Revizorskog suda o računovodstvenoj dokumentaciju institucije za financijsku godinu 2018. („izvješće Revizorskog suda”) pod naslovom „Administracija” ima prilično ograničeno područje primjene i zaključke, iako se naslov 5 „Administracija” VFO-a smatra naslovom niskog rizika;

2.  smatra da bi revizija iz poglavlja 10. izvješća Revizorskog suda trebala biti bolje uravnotežena među institucijama Unije te se ne bi smjela ograničavati na zahtjeve u pogledu usklađenosti;

3.  vjeruje da bi trebalo provoditi više revizija u području operativnih rashoda ili pitanja koja postaju iznimno važna ili su od ključne važnosti za ESVD, poput sposobnosti strateške komunikacije i informacijske tehnologije, na primjer kibersigurnost, uspješnosti globalnog sigurnosnog paketa za delegacije ili financijskog upravljanja i administrativne potpore platformi za potporu misijama za zajedničku civilnu sigurnosnu i obrambenu politiku;

4.  primjećuje također da Revizorski sud drugu godinu zaredom nije naveo nikakva posebna pitanja za ESVD;

5.  primjećuje sa zadovoljstvom da Revizorski sud drugu godinu zaredom nije utvrdio bitne razine pogreške u godišnjem izvješću o radu ESVD-a i dogovoru o upravljanju;

6.  primjećuje da je ukupni proračun ESVD-a za 2018. godinu iznosio 678,5 milijuna EUR (što je povećanje od 2,8 % u odnosu na 2017.) sa stopom izvršenja od 99,9 % za obveze i 84,8 % (nešto niže nego 2017. kad je iznosila 86,7 %) za plaćanja na kraju godine te dodatnim doprinosima Komisije za pokrivanje administrativnih troškova zaposlenika Komisije koji su upućeni na rad u delegacijama Unije; prima na znanje raščlambu tekućeg proračuna, odnosno 249,7 milijuna EUR za sjedište ESVD-a i 428,8 milijuna EUR za delegacije;

7.  primjećuje da je 2018. zaprimljen doprinos Europskog razvojnog fonda i uzajamnih fondova u iznosu od 58,5 milijuna EUR, dok je taj iznos 2017. bio 55 milijuna EUR;

8.  potiče ESVD da po mogućnosti pojednostavni sadašnju proračunsku nomenklaturu kako bi se upravljanje za ESVD učinilo lakšim i učinkovitijim postupnim pojednostavljenjem 35 proračunskih linija koje se koriste za financiranje aktivnosti osoblja Komisije u delegacijama, pri čemu treba voditi računa o geografskim i raznim razvojnim instrumentima;

9.  primjećuje s uvažavanjem pojednostavljenje upravljanja proračunom, pri čemu su treću godinu zaredom zajednički opći troškovi svih ureda delegacije (najamnine, osiguranje, čišćenje i ostali opći troškovi), među kojima su i delegacije Europskog razvojnog fonda, u cijelosti financirani iz proračunskih linija ESVD-a; podržava napore koje ESVD ulaže u modernizaciju i pojednostavnjenje svoje uprave putem projekta „Innovative 2019”, koji uključuje 20 prijedloga u fazi ispitivanja; traži od ESVD-a da Odbor za proračunski nadzor izvijesti o prijedlozima koji su u fazi ispitivanja;

10.  primjećuje da je proračun sjedišta iznosio 249,7 milijuna EUR, od čega je 162,4 milijuna EUR (tj. 65,5 %) bilo namijenjeno za plaće i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja, 30,8 milijuna EUR (tj. 12 %) za zgrade i povezane troškove, a 34,9 milijuna EUR (tj. 14 %) za IT računalne sustave, opremu i namještaj;

11.  primjećuje da se u okviru proračuna delegacija koji iznosi 428,8 milijuna EUR, 118,4 milijun EUR (tj. 27,6 %) odnosi na plaće statutarnog osoblja, 168 milijuna EUR (39,2 %) na zgrade i povezane troškove, 72,1 milijuna EUR (ili 16,8 %) na vanjsko osoblje i vanjske usluge, 27,6 milijuna EUR (6,4 %) na ostale troškove povezane s osobljem, a 42,7 milijuna EUR (10 %) na ostale administrativne troškove; također napominje da je 196,4 milijuna EUR (u usporedbi s 185,6 milijuna EUR u 2016. i 204,7 milijuna u 2015.) dobiveno od Komisije za administrativne troškove zaposlenika Komisije koji rade u delegacijama Unije, pri čemu je taj iznos bio podijeljen između naslova V. Komisije u iznosu od 47,2 milijuna EUR, administrativnih linija operativnih programa u iznosu od 93,2 milijuna EUR i Europskog razvojnog fonda i uzajamnih fondova u iznosu od 58,5 milijuna EUR (u usporedbi s 55 milijuna EUR 2017. godine i 45,4 milijuna EUR 2016. godine);

12.  primjećuje složenost politike upravljanja nekretninama s obzirom na misiju ESVD-a; naglašava da ESVD mora dostaviti dostatno obrazloženje u vezi sa svojom politikom upravljanja zgradama prilikom kupnje i unajmljivanja nekretnina ili upravljanja nekretninama; poziva ESVD da stalno nadzire svoju politiku upravljanja nekretninama te da posebno osigura hitno djelovanje u svakom slučaju sumnje na prijevaru ili korupciju koje se utvrde prilikom kupnje ili unajmljivanja nekretnina ili upravljanja njima; poziva ESVD da u okviru postupka davanja razrješnice dostavi dostatna objašnjenja svojih postupaka javne nabave i troškova za nekretnine u okviru postupka davanja razrješnice;

13.  naglašava da je dobra suradnja između Parlamenta i ESVD-a ključna za upravljanje i reviziju predmeta u vezi s nekretninama; čvrsto potiče ESVD da na vrijeme podnese na odobrenje predmete u vezi s nekretninama kako bi se omogućilo dovoljno vremena za temeljito preispitivanje i daljnja pitanja; ponavlja da se podnošenjem predmeta proračunskom tijelu neposredno prije krajnjeg roka stvaraju nepotrebna vremenska ograničenja i da se proračunsko tijelo sili na davanje odobrenja bez mogućnosti produljenja razdoblja preispitivanja;

14.  poziva ESVD da u sljedećim postupcima davanja razrješnice nastavi Odboru za proračunski nadzor slati radni dokument politika ESVD-a o upravljanju nekretninama, uključujući informacije o kontekstu i plaćanju troškova za nekretnine; prima na znanje iscrpne i detaljne informacije o politici upravljanja nekretninama ESVD-a dostavljene u pisanom upitniku;

15.  primjećuje da je ESVD prenio 30,8 milijuna EUR od kojih je najveći iznos iskorišten za kupnju zgrade u Washingtonu, čime je konačni proračun za sjedište smanjen na 239 milijuna EUR, a proračun za delegacije narastao za 10,7 milijuna EUR;

16.  primjećuje da je Unija suočena sa sve izazovnijim međunarodnim okruženjem, što dovodi do sve brojnijih zahtjeva da Unija zauzme vodeću ulogu na međunarodnoj sceni; ističe središnju ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje u provedbi vanjske politike Unije, pod vodstvom Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije; napominje da pojačana uloga ESVD-a nije popraćena odgovarajućim povećanjem broja zaposlenika; poziva na to da se na raspolaganje stave dostatni ljudski resursi kako se ne bi ugrozila djelotvornost Unije kao globalnog aktera;

17.  primjećuje da ESVD ima ključnu ulogu u osiguravanju usklađenosti vanjske politike Unije; također naglašava potrebu za osiguravanjem potrebnih sredstava za uspješnu provedbu učinkovite zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a;

18.  prepoznaje složeno područje djelovanja ESVD-a u kojima se delegacije razvijaju, s obzirom na to da su politički i socioekonomski uvjeti često složeni i nestabilni i da uključuju visoke rizike s potencijalno značajnim proračunskim i financijskim posljedicama, posebice za sigurnost osoblja i infrastrukture;

19.  poziva ESVD da otvori radna mjesta lokalnih predstavnika odgovornih za izvješćivanje o zakonodavnom radu u zemljama od strateškog interesa, posebno u zemljama pristupnicama i zemljama Istočnog partnerstva, kako bi Unija dobila bolji uvid u susjedstvo i kako bi ono brže usvajalo pravnu stečevinu; poziva ESVD da poduzme mjere za rješavanje problema koji vode do utvrđenih pogrešaka u nabavi i da spriječi buduće povrede relevantnih pravila;

20.  primjećuje da je radnoj skupini East Strat Com godine 2018. dodijeljen 1,1 milijun EUR za rad usmjeren na borbu protiv dezinformiranja koje stiže iz Rusije; proračun je 2019. porastao na 3 milijuna EUR; poziva na znatno povećanje proračuna kako bi Unija uspješno reagirala na informacijski rat koji vodi Rusija; poziva na više informativnih kampanja kojima bi se bolje objasnile politike Unije u zemljama Istočnog partnerstva;

21.  potvrđuje, u tom kontekstu, da bi moglo biti teže upravljati strukturom određenih troškova ESVD-a, kao što su troškovi infrastrukture, zbog fluktuacija deviznog tečaja ili specifičnih lokalnih tržišnih uvjeta, čime je upravljanje i planiranje na razini delegacija još teže;

22.  primjećuje da se člankom 60. Financijske uredbe predviđaju novi načini izvršavanja proračuna u delegacijama, odnosno mogućnost zamjenika voditelja delegacija da djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti i da provedu operativni proračun Komisije kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja;

23.  pozdravlja, u tom kontekstu, prilagodbe unutarnjih pravila ESVD-a u skladu s time, ali ipak poziva ESVD da pažljivo prati takve situacije kada će se koristiti tom novom odredbom, ponajprije u malim delegacijama; poziva ESVD da u okviru svoje strategije unutarnje kontrole obrati posebnu pozornost na povezane potencijalne rizike tako što će provoditi pojačanu kontrolu na daljinu u pogledu adekvatnosti financijskih tokova i/ili tako što će pružiti veću razinu privremene potpore s pomoću relevantnog ad hoc praćenja tih razdoblja i izvješćivanja o njima; podsjeća da je standard unutarnje kontrole pod nazivom „Kontinuitet poslovanja” nekoliko godina bio jedan od najslabijih komponenti sustava unutarnje kontrole ESVD-a, posebno za delegacije;

24.  smatra kao pozitivne korake stvaranje instrumenta za procjenu rizika i upravljanje rizikom s registrima rizika za sjedište i delegacije, kao i donošenje novog okvira unutarnje kontrole; međutim, poziva ESVD da se ne ograniči samo na podizanje svijesti o rizicima, već da se pobrine za to da se ublažavanje rizika učinkovito provodi i sustavno preispituje;

25.  prima na znanje stopu anomalija otkrivenih u ex ante provjerama obveza i plaćanja (209 pogrešaka u 1041 slučaju odnosno 258 pogrešaka u 1841 slučaju); žali zbog toga što se otkrivene pogreške ponavljaju, odnosno što popratna dokumentacija nije dostupna kad se financijske operacije prikazuju u okviru ex ante financijske provjere; poziva ESVD da nastavi pružati posebnu potporu za sve javne nabave određene vrijednosti u delegacijama; pozdravlja uvođenje elektroničkih radnih postupaka za financije u sjedištu do kraja 2019. godine, čija je namjena doprinijeti smanjenju broja pogrešaka u općem smislu;

26.  pozdravlja usklađivanje u 2018 ex post metodologije s metodologijom Revizorskog suda 2018., čime se omogućuje utvrđivanje stope pogreške po glavnim područjima rashoda, odnosno rashoda za osoblje, infrastrukturu, sigurnost i IT/telekomunikacije i na temelju nasumično odabranih uzoraka operacija; smatra da će taj pozitivan razvoj omogućiti upravi i dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja bolji pregled operativnih i ukupnih financijskih rizičnih iznosa na temelju veće i iscrpne pokrivenosti financijskih transakcija; ističe da će ta metodologija pružiti objektivnije osnove za izdavanje posebnih akcijskih planova s mjerama za ublažavanje i potencijalnim rezervama;

27.  ističe važnost pružanja potpore delegacijama koja je usmjerena na rezultate u svim područjima, poglavito potporu u nabavi; smatra da bi iskustvo, suradnja i rezultati Regionalnog centra za Europu koji obuhvaća 27 delegacija trebalo vrednovati na odgovarajući način, posebno za višu razinu jamstva koja se pružaju, uz mogućnost razmatranja drugih podjednako učinkovitih sredstava;

28.  poziva ESVD da postupno ojača svoj lanac jamstva u skladu s novim standardima unutarnje kontrole stavljajući veći naglasak na individualne kompetencije i odgovornost osoba zbog njihove uloge pri provođenju kontrola (što se odražava i u upitniku za 2018. o provedbi načela unutarnje kontrole, i to u području kontrole nad tehnologijom koja nije tako dobro ocijenjena), kao i na rizike od prijevare;

29.  pozdravlja napore koje ESVD ulaže u poticanje osjećaja odgovornosti kod novoimenovanih šefova delegacija za dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije, što je, pored njihovog političkog mandata, jedna od njihovih operativnih odgovornosti; smatra da se to odnosi i na sve dionike u vanjskim poslovima poput posebnih predstavnika EU-a, posebnih izaslanika EU-a, voditelja vojnih operacija i voditelja civilnih misija;

30.  podsjeća da je rezerva ključna za stvaranje odgovornosti i stoga predstavlja preventivni i transparentni instrument pri izgradnji lanca jamstva ESVD-a koji odražava aktualne izazove ili preostale i nastale slabosti s kojima se suočavaju šefovi delegacija;

31.  primjećuje da su samo dvije delegacije izrazile utemeljene rezerve, tj. delegacija u Siriji, kao i 2017., i delegacija u Vijeću Europe u Strasbourgu zbog neusklađenosti provedenih ugovora s pravilima o javnoj nabavi; potiče ESVD da nastavi s potpunom revizijom svih ugovora, koja je u tijeku, kako bi se osigurala usklađenost s financijskim pravilima;

32.  primjećuje da je krajem 2018. broj diplomata država članica u ukupnom broju administratora iznosio 33,76 %, što  je gotovo istovjetno razini iz 2014. od 33,8 %; primjećuje sljedeće blage fluktuacije između 2014. i 2018. godine: 32,83 % krajem 2017., 31,7 % krajem 2016. i 32,9 % 2015. godine; poziva ESVD da se pridržava formule za zapošljavanje utvrđenoj u Odluci 2010/427/EU(1), odnosno omjera jedne trećine zaposlenika iz država članica i dvije trećine iz institucija Unije;

33.  zabrinut je i dalje zbog kronične neravnoteže profila zaposlenika ESVD-a u pogledu državljanstva; napominje da su na kraju 2017. godine diplomati iz država članica činili 32,83 % ukupnog administrativnog osoblja ESVD-a (tj. 307 osoba), dok je krajem 2016. godine 31,7 % zaposlenika ESVD-a bilo iz država članica, u usporedbi s 32,9 % tijekom 2015. i 33,8 % 2014. godine;

34.  naglašava da ESVD, unatoč opetovanim pozivima, i dalje ne ispunjava zahtjeve u pogledu geografske ravnoteže i da je u znatnoj mjeri nerazmjeran, dok su šefovi delegacija iz Belgije (9), Njemačke (15), Francuske (16), Italije (21), Poljske (5), Češke (2); posebno primjećuje povećani broj talijanskih šefova delegacija u protekle dvije godine;

35.  poziva na povećanje geografske ravnoteže u samom ESVD-u; ponovno ističe važnost odgovarajuće i značajne prisutnosti državljana svih država članica; naglašava da ESVD mora zajamčiti da su sve države članice primjereno zastupljene poštovanjem nadležnosti i zasluga kandidata; stoga potiče ESVD da nastavi komunicirati s državama članicama radi promocije radnih mjesta među nacionalnim diplomatima;

36.  poziva ESVD da pri izradi proračuna u svim javnim rashodima uzme u obzir rodnu perspektivu;

37.  podsjeća da rodno osviještena politika predstavlja (re)organizaciju, poboljšanje, razvoj i evaluaciju političkih procesa kako bi se u sve politike na svim razinama i u svim fazama uključila perspektiva rodne ravnopravnosti, i to od strane dionika uključenih u donošenje politika;

38.  primjećuje sa zadovoljstvom da je rodna ravnoteža gotovo dosegnula jednakost u ukupnom broju radnih mjesta od kojih 47,4 % zauzimaju žene; međutim, poziva ESVD da nastavi smanjivati postojeće kvalitativne neravnoteže na svim razinama, funkcijama i različitim kategorijama, posebno za pozicije administratora na kojima je trenutno 34,92 % žena; potiče ESVD da nastavi raditi na nizu mjera poduzetih s ciljem podupiranja rodne ravnoteže i povećanja raznolikosti, kao što je mreža za žene na vodećim položajima i posebna osposobljavanja za žene u upravi i one koje teže upravljanju;

39.  primjećuje da bi rodnu i geografsku ravnotežu trebalo poštovati i u pogledu posebnih predstavnika EU-a, primjećuje da su trenutno dva od osam posebnih predstavnika žene; također smatra da je potrebno uzeti u obzir etičke standarde kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa; podržava pripremu etičkih smjernica ESVD-a, uzimajući u obzir posebnosti rada u delegaciji;

40.  naglašava istu situaciju u ukupnoj raspodjeli osoblja prema spolu na rukovodećim položajima, s blagim poboljšanjem od 27,1 % u 2018. u odnosu na 24,5 % u 2017., što predstavlja 71 ženu, odnosno 60 od 211 mjesta na pozicijama srednjeg rukovodstva (ili 28,4 % u usporedbi s 26 % u 2017.) i 11 od 51 mjesta na višim rukovodećim položajima (odnosno 21,57 % u usporedbi s 18 % u 2017.);

41.  poziva na to da se nastave ulagati napori kako bi se ispravile te neravnoteže; poziva ESVD da ažurira svoju strategiju za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti kako bi uključivala konkretne ciljeve u pogledu prisutnosti žena na rukovodećim položajima; ističe činjenicu da bi poboljšanje geografske i rodne ravnoteže u ESVD-u doprinijelo povećanju vlastite odgovornosti Unije nad vanjskim djelovanjem;

42.  napominje da su žene na čelu 34 delegacije od ukupno 135 delegacija; izražava žaljenje i zbog niskog udjela kandidatkinja na rukovodećim položajima pri godišnjem postupku rotacije za delegacije, koji je i dalje nizak i iznosi samo 18 %; potiče ESVD da nastavi surađivati s državama članicama kako bi pridobio više kandidatkinja;

43.  primjećuje da se, nakon redovitog rasta od 2011., broj upućenih nacionalnih stručnjaka iz država članica stabilizirao na 449, što je jednak broj kao i 2017.,; napominje da je 87,31 % upućenih nacionalnih stručnjaka raspoređeno u sjedište ESVD-a, uz obrazloženje da odgovaraju vrlo specijaliziranim potrebama unutar strukture ESVD-a; poziva ESVD da obrati posebnu pozornost na moguće pitanje sukoba interesa u svojoj politici zapošljavanja upućenih nacionalnih stručnjaka;

44.  podsjeća na važnost razdoblja mirovanja za dužnosnike koji bili zaposleni u institucijama ili agencijama Unije jer neriješena pitanja sukoba interesa mogu ugroziti provedbu visokih etičkih standarda u cijeloj administraciji Unije; naglašava da članak 16. Pravilnika o osoblju omogućuje institucijama i agencijama Unije, uključujući ESVD, da odbiju zahtjev bivšeg dužnosnika za preuzimanje određenih dužnosti ako ograničenja nisu dovoljna za zaštitu legitimnih interesa institucija; boji se da često nije moguće provesti propisane uvjete u vezi sa zapošljavanjem nakon odlaska iz javne službe; potiče ESVD, sve druge agencije i institucije Unije da razmotre cijeli niz alata dostupnih u skladu s člankom 16. Pravilnika o osoblju, posebno kada ih se obavijesti o prelasku u organizaciju ili društvo koji su upisani u registar transparentnosti, a kako bi se isključio svaki rizik od lobiranja bivših dužnosnika kod institucija Unije u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe; nadalje, poziva sve institucije i agencije Unije, uključujući ESVD, da obavezno objave procjenu svakog slučaja u skladu s člankom 16. Pravilnika o osoblju;

45.  smatra da je potrebno dodatno sjediniti iskustva o provedbi i nadzoru članka 16. Pravilnika o osoblju i povezanih etičkih pravila u svim institucijama Unije; pozdravlja namjeru predsjednice Komisije Ursule von der Leyen da se osnuje etičko tijelo Unije zajedničko svim institucijama Unije;

46.  primjećuje da su se privlačnost i broj projekata kolokacije postupno povećali zbog njihove isplativosti i sinergija te da je tako nastao mehanizam kojim se omogućuje povrat cjelokupnog troška kolokacija;

47.  pozdravlja porast broja sporazuma o kolokaciji koje su delegacije Unije postigle s državama članicama potpisivanjem dvadeset i dva nova sporazuma 2018. koji se odnose na 65 delegacija, tako da je sad ukupno 114 takvih projekata; prima također na znanje sklapanje dvaju sporazuma na razini službe s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo i Glavnom upravom Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći te pozdravlja činjenicu da se o daljnjim sporazumima na razini službe pregovara s Europskom investicijskom bankom, Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu i Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa;

48.  primjećuje sa zadovoljstvom da su projekti kolokacije generirali nezanemarive nove izvore prihoda za ESVD u iznosu od 52,1 milijun EUR, zahvaljujući čemu ESVD može razviti vlastitu politiku kupnje nekretnina; napominje da je u vlasništvu ESVD-a 34 poslovnih zgrada delegacija, dok je u najmu njih 143;

49.  zahtijeva da ESVD osigura da kolokacije u njegovim prostorima budu otvorene za sve zainteresirane institucije i tijela Unije, kao što su Parlament i Europska investicijska banka, pod istim uvjetima kao i za ESVD; ističe gospodarske koristi kolokacije jer se njome smanjuju troškovi održavanja i operativni troškovi, kao i troškovi osiguranja; nadalje ponavlja da ESVD mora osigurati da troškovi najma ili kupnje nekretnina za njegove delegacije budu u skladu s cjenovnim rasponom kojeg se moraju pridržavati predstavništva država članica; naglašava da će ESVD u svoje izračune uključiti odgovarajuće procjene troškova osiguranja kako bi se izbjegao zahtjev za dodatnim financiranjem u kasnijim fazama;

50.  pozdravlja napredak postignut u pogledu smanjenja broja delegacija u kojima je premašen maksimalan prostor po osobi od 35 m2, u skladu s preporukom Revizorskog suda, kako bi se najbolje iskoristili prostori ESVD-a i kako bi se izbjegla nepotrebna potrošnja;

51.  podržava trajni mehanizam godišnjeg pregleda kao učinkovit instrument za upravljanje radnom snagom kako bi se bolje odredili prioriteti i osigurala stalna prilagodba ljudskih resursa u mreži delegacija ESVD-a za razvoj geopolitičkih prioriteta i veličinu portfelja projekata (npr. priprema za otvaranje delegacije u Ujedinjenoj Kraljevini, zatvaranje delegacije na Solomonskim Otocima, jačanje delegacije u Panami i otvaranje delegacije u Mongoliji); primjećuje da je 2018. godine među delegacijama premješteno osam radnih mjesta kao prvi rezultat racionalizacije ljudskih resursa;

52.  ponavlja da je Unija poduzela korak prema pravednim plaćama za sve unutar svojih institucija; naglašava da bi ESVD stažistima trebao osigurati pristojne plaće u svome sjedištu i delegacijama za sve vrste stažiranja (Plava knjiga, Bruges i ostalo); pozdravlja provedbu plaćenog stažiranja u delegacijama i prekid ponude neplaćenog stažiranja, u skladu s preporukama Europskog ombudsmana; prima na znanje da se broj stažista u delegacijama više nego učetverostručio, s 26 u 2017. na 109 u 2018.;, žali, međutim, zbog toga što od ukupno 404 stažiranja koje je ESVD nudio 2018. godine, njih 126 nije bilo plaćeno jer su bili dio obveznog osposobljavanja za studente; poziva ESVD da zajamči odgovarajuću naknadu za sve stažiste ESVD-a kako se ne bi pojačala diskriminacija zbog ekonomskih razloga;

53.  smatra da bi bilo korisno poboljšati upravljačke alate za radno opterećenje zajedno s akcijskim planom za privlačenje i zadržavanje ljudi, uzimajući u obzir razne profesionalne potrebe, iskustvo i nacionalnosti; pozdravlja izvješće o ljudskim resursima i poziva ESVD da jasno navede svoje institucionalne potrebe (ili nova potrebna stručna znanja) i utvrdi rizike svoje radne snage na korporativnoj razini koji bi mogli ugroziti ostvarenje ciljeva politika ESVD-a; podržava mjere ESVD-a poduzete kako bi se olakšalo sve veće radno opterećenje zbog rezova osoblja;

54.  primjećuje sa zabrinutošću 135 slučajeva mirenja obrađenih u 2018. u delegacijama i sjedištu u vezi s neriješenim sporovima oko prava i obveza ili različitim vrstama sukoba na radu, uključujući navodno psihičko i spolno uznemiravanje; poziva ESVD, posebno službu za posredovanje koja sada odgovara izravno glavnom tajništvu, da nastavi davati najveći prioritet tom problemu u upravljanju resursima; ponovo ističe važnost poticanja kulture nulte tolerancije na uznemiravanje i obveznog istraživanja prijavljenih slučajeva; pozdravlja inicijativu za podizanje svijesti o borbi protiv uznemiravanja koju je 2018. pokrenuo glavni tajnik ESVD-a kako bi se pružilo više informacija o politici ESVD-a za borbu protiv uznemiravanja;

55.  poziva također u tom kontekstu ESVD da proširi mrežu povjerljivih savjetnika, koja se trenutačno sastoji od 6 osoba, posebno u okviru mreže delegacija, po mogućnosti povećanjem broja obučenih volonterskih savjetnika u delegacijama; potiče ESVD da potiče socijalni dijalog bez obzira na porijeklo i različit status osoblja;

56.  primjećuje da je ESVD, nakon što je ažurirao administrativni dogovor s Europskim uredom za borbu protiv prijevara i ojačao suradnju na pitanjima povezanima s prijevarama s glavnim upravama koje djeluju u vanjskim poslovima, kao što su Glavna uprava za instrumente vanjske politike (DG FPI), Glavna uprava za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) te Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) 2017., nastavio ulagati napore u poboljšanje svoje strategije za borbu protiv prijevara; naglašava da bi trebalo provesti daljnju suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Komisijom (glavnim upravama za vanjske poslove, kao što su DG FPI, DG NEAR i DG DEVCO); sa zadovoljstvom prima na znanje senzibiliziranje voditelja delegacija u dogovoru s DG DEVCO-om i DG NEAR-om o sprečavanju prijevara i izvješćivanju u okviru načela unutarnje kontrole „Sprečavanje prijevara”; pozdravlja činjenicu da je ESVD član mreže za otkrivanje prijevara kojom predsjeda Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF);

57.  poziva ESVD da u svojem godišnjem izvješću o radu navede broj predmeta upućenih OLAF-u i tekuće istrage OLAF-a u vezi s mogućim sukobom interesa u ESVD-u;

58.  primjećuje da je 2018. zabilježen jedan prijavljeni slučaj navodnog zviždača, gdje je riječ bila o vanjskoj osobi koja je podnijela prijavu protiv člana osoblja Komisije u delegaciji Unije; traži od ESVD-a da Parlamentu dostavi informacije o politici i postupcima koje je uspostavio, posebno u delegacijama, u slučaju prijavljivanja nepravilnosti;

59.  podržava napore ESVD-a da poboljša transparentnost promicanjem i poboljšanjem e-registra ESVD-a putem kojeg građani mogu zatražiti pristup dokumentima; primjećuje sa zadovoljstvom da su građani upotrebljavali e-sustav ESVD-a češće nego 2017.; traži od ESVD-a da osigura brz odgovor na zahtjeve građana;

60.  pozdravlja stupanje na snagu triju zajedničkih odluka o uvjetima za zapošljavanje 2020. za lokalno osoblje u zdravstvenoj službi i lokalno osoblje za fondove zbrinjavanja, kojima se uvodi novi okvir pravila za lokalno osoblje u delegacijama kako bi se modernizirali i poboljšali sustavi socijalnog osiguranja; pozdravlja prvu zajedničku anketu osoblja Komisije i ESVD-a u delegacijama iz 2018.; podupire pokretanje unutarnje revizije zapošljavanja lokalnog osoblja i upravljanja njime kako bi se uklonili određeni nedostaci koje je Revizorski sud pronašao u postupcima zapošljavanja lokalnog osoblja u delegacijama (tj. nedostatak transparentnosti u pogledu određenih koraka postupka);

61.  prima na znanje reviziju Službe za unutarnju reviziju o „koordinaciji Europske komisije i ESVD-a” i sa zadovoljstvom prima na znanje zaključak revizije da su aktivnosti koordinacije između službi Komisije (DG DEVCO, NEAR i FPI) i ESVD-a općenito djelotvorne i učinkovite; međutim, napominje da je potrebno imati nefragmentirani pregled ukupne vanjske pomoći Unije određenoj zemlji te da je potrebno ojačati procjenu rizika i upravljanja, u koordinaciji s DG DEVCO-om i DG NEAR-om, razvojem zajedničkog stava o nesigurnostima i strategijama za ublažavanje;

62.  skreće pozornost na zaključke i preporuke tematskog izvješća Revizorskog suda br. 15/2018 naslovljenog „Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor”; poziva ESVD da (i) poduzme mjere za poboljšanje operativne učinkovitosti misija pružanjem odgovarajućih praktičnih smjernica i dostatne potpore, (ii.) poboljša stopu popunjenosti radnih mjesta u misijama, (iii.) utvrdi mandate i proračune koji bi bili prikladni za operacije i osmisli zajedničku, sveobuhvatnu izlaznu strategiju kojom će se jasno definirati uloge i odgovornosti u okončanju misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike, (iv.) poveća usmjerenost na aspekte održivosti i (v.) poboljša pokazatelje uspješnosti i procjene učinka ESVD-a radi odgovarajućeg praćenja i evaluacije ostvarivanja zadaća;

63.  podržava jačanje povezanosti između izrade politika, javne diplomacije i strateške komunikacije; u tom kontekstu napominje da je 2018. godine ESVD-u dodijeljeno 3 milijuna EUR (u odnosu na 1,1 milijun EUR 2017. godine) za konsolidaciju mjere „Strateški komunikacijski plus“ kako bi se suzbile dezinformacije i hibridne prijetnje, razvila otpornost na tuđe upletanje, uzimajući u obzir razvoj službi poslovnog obavještavanja;

64.  naglašava potrebu za borbom protiv propagande i otkrivanjem dezinformacija i zlonamjernog stranog utjecaja; ističe važnost Radne skupine ESVD-a za stratešku komunikaciju te traži da joj se osiguraju potrebna financijska sredstva i osoblje;

65.  pozdravlja stvaranje sustava brzog uzbunjivanja, uspostavljenog između institucija Unije i država članica, kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi povezanih s kampanjama dezinformiranja i koordiniralo odgovore na temelju informacija otvorenog koda koje pružaju akademska zajednica, osobe koje provjeravaju činjenice, internetske platforme i međunarodni partneri; potiče ESVD da razradi dugoročnu viziju sustava brzog uzbunjivanja i da potiče koordinaciju s državama članicama i drugim ključnim partnerima; nadalje, potiče ESVD da promiče internetsku stranicu EUvsDisinfo.eu koja sadrži više od 5000 slučajeva dezinformiranja, ali je 2018. prikupila samo 1,2 milijuna pregleda;

66.  podržava napore ESVD-a na jačanju svih aspekata fizičke sigurnosti i sigurnosti IT-a, od sigurnosti osoblja i zgrada kupovinom nove sigurnosne opreme, do osposobljavanja regionalnih službenika za sigurnost radi očuvanja sigurnosnih interesa ESVD-a i pružanja daljnjeg znanja o sigurnosti kroz provedbu formalne politike upravljanja sigurnosnim rizicima te kibersigurnosnim izazovima; posebno pozdravlja pokretanje programa za podizanje svijesti o sigurnosti kako bi se smanjili rizici u sjedištu, na temelju ankete osoblja iz 2018., te sustav upravljanja sigurnosnim rizikom u delegacijama kako bi se standardiziralo izvješćivanje o lokalnim sigurnosnim prijetnjama, uključujući rizike u vezi sa zdravljem i sigurnošću; potiče ESVD da donese stvarnu politiku za digitalizaciju svojih usluga;

67.  pozdravlja prvo izvješće o praćenju rezolucije o razrješnici za ESVD za financijsku godinu 2017. koju je usvojila većina zastupnika u Parlamentu i predanost ESVD-a rješavanju glavnih preporuka i primjedbi iznesenih tijekom postupka davanja razrješnice u cilju daljnjeg poboljšanja upravljanja sredstvima Unije;

68.  traži od ESVD-a da podnese izvješće o daljnjem postupanju za financijsku godinu 2018. u skladu s člankom 266. Financijske uredbe;

69.  pozdravlja nove inicijative za poboljšanje komunikacije u odnosu na građane Unije o važnosti javne diplomacije i strateške komunikacije kao sastavnog dijela vanjskih odnosa Unije; potiče ESVD da ulaže u digitalne komunikacije putem društvenih medija i internetskih stranica; pozdravlja činjenicu da je ESVD počeo uključivati kreatore mišljenja u provođenje javnih kampanja za podizanje svijesti na europskoj razini; nadalje, potiče upotrebu besplatnih društvenih mreža otvorenog koda s vlastitim hostom, posebno uzimajući u obzir zaštitu podataka korisnika;

70.  izražava žaljenje zbog toga što ESVD još uvijek nema sustav upravljanja okolišem; prima na znanje da su uloženi napori u promicanje upotrebe videokonferencija; međutim, traži od ESVD-a da uspostavi konkretan akcijski plan kako bi smanjio ekološki otisak svojeg sjedišta i delegacija;

71.  pozdravlja program kratkoročnih upućivanja osoblja između ESVD-a i Parlamenta; ističe ulogu tog programa u jačanju uzajamnog razumijevanja struktura i radnih metoda obiju institucija, čime se poboljšava suradnja između tih dviju institucija; potiče ESVD da aktivnije promiče taj program među svojim osobljem kako bi se povećao broj sudionika; nadalje, preporučuje da se proširi program razmjene i upućivanja diplomata između ESVD-a i diplomatskih službi država članica, čiji je cilj doprinijeti razvoju zajedničke diplomatske kulture;

72.  naglašava sve veću važnost politike EU-a za Arktik i potrebu za jačanjem vjerodostojnosti Unije među partnerima osiguravanjem stabilnosti položaja veleposlanika EU-a za Arktik.

(1) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).