Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2098(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0079/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0079/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0121

Usvojeni tekstovi
PDF 189kWORD 59k
Četvrtak, 14. svibnja 2020. - Bruxelles Privremeno izdanje
Razrješnica za 2018.: Uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
P9_TA-PROV(2020)0121A9-0079/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2018.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2019/2098(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2017. (COM(2019)0334),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o agencijama EU-a za financijsku godinu 2018. s odgovorima agencija(1),

–  uzimajući u obzir pregled br. 07/2019 Revizorskog suda „Izvješćivanje o održivosti: pregled stanja u institucijama i agencijama EU-a” (kratki tematski pregled), objavljen 12. lipnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuje na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 1. stavak 2. i članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3), a posebno njezine članke 68. i 70.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(5), a posebno njezin članak 105.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0079/2020),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i članka 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga V. Poslovniku Parlamenta;

B.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice naglašava važnost daljnjeg jačanja koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti, odgovornosti institucija Unije i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  naglašava da agencije imaju znatan utjecaj na politiku, donošenje odluka i provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane, kao što su sigurnost, zaštita, zdravlje, istraživanje, gospodarska pitanja, sloboda i pravosuđe; ponavlja važnost zadaća koje izvršavaju agencije i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito neovisnosti regulatornih agencija i onih koje imaju funkciju neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća na to da su glavni razlozi za uspostavu agencija bili upravljanje sustavima Unije, olakšavanje provedbe jedinstvenog europskog tržišta i provođenje neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena; u tom pogledu pozdravlja učinkovite ukupne rezultate agencija;

2.  pozdravlja vidljiv napredak agencija u naporima da ispune zahtjeve i preporuke navedene u godišnjim postupcima davanja razrješnice; sa zadovoljstvom primjećuje da je u svom godišnjem izvješću o agencijama Unije za financijsku godinu 2018. („izvješće Revizorskog suda”) Revizorski sud izrazio bezuvjetno revizorsko mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije svih agencija; nadalje napominje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije; primjećuje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih plaćanja na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije, osim Europskog potpornog ureda za azil (EASO); primjećuje da je Revizorski sud za EASO dao osnovu za uvjetno mišljenje u odnosu na svoje zaključke o zakonitosti i pravilnosti plaćanja za financijske godine 2016. i 2017., ali da uz iznimku učinaka tih financijskih godina Revizorski sud smatra da su plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. u svim značajnim aspektima zakonita i pravilna; prima na znanje stalni napredak koji je EASO postigao u provedbi reformi i korektivnih akcijskih planova;

3.  primjećuje da su za 32 decentralizirane agencije Unije proračuni za 2018. iznosili oko 2 590 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od oko 10,22 % u usporedbi s 2017., te 2 360 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, što predstavlja povećanje od 5,13 % u usporedbi s 2017.; međutim napominje da je od tih 2 360 000 000 EUR oko 1 700 000 000 EUR financirano iz općeg proračuna Unije, što predstavlja 72,16 % ukupnog financiranja agencija u 2018. (72,08 % u 2017.); nadalje potvrđuje da je oko 657 000 000 EUR financirano naknadama i pristojbama te izravnim doprinosima zemalja sudionica;

4.  podsjeća na svoj zahtjev da se postupak davanja razrješnice racionalizira i ubrza kako bi se o davanju razrješnice odlučilo u godini koja neposredno slijedi godinu za koju se daje razrješnica i tako postupak završio u godini koja slijedi predmetnoj računovodstvenoj godini; u tom pogledu pozdravlja pozitivne napore i dobru suradnju s Mrežom agencija Europske unije („Mreža”) i pojedinačnim agencijama, a osobito s Revizorskim sudom, što pokazuje jasan potencijal za racionaliziranje i ubrzavanje postupka s njihove strane; cijeni dosadašnji napredak i poziva sve relevantne aktere da i dalje ulažu napore za nastavak postupka;

Glavni rizici i preporuke koje je utvrdio Revizorski sud

5.  sa zadovoljstvom konstatira da Revizorski sud, kako navodi u svojem izvješću, smatra da je cjelokupni rizik pouzdanosti računovodstvene dokumentacije agencija, koja se temelji na međunarodnim računovodstvenim standardima, nizak i da je u prošlosti primijećeno samo nekoliko značajnih pogrešaka; međutim, napominje da sve veći broj sporazuma o delegiranju kojima Komisija agencijama povjerava posebne dodatne zadaće i stavlja im na raspolaganje prihode sa sobom donose izazov u pogledu dosljednosti i transparentnosti računovodstvene obrade u agencijama;

6.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da Revizorski sud cjelokupni rizik za zakonitost i pravilnost povezanih prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija smatra niskim za većinu agencija, a srednje visokim za agencije koje se djelomično financiraju vlastitim sredstvima, u slučaju kojih se primjenjuju posebni propisi o zaračunavanju i naplati naknada i doprinosa od gospodarskih subjekata ili zemalja suradnica; primjećuje da Revizorski sud cjelokupni rizik za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija agencija smatra srednjim i on varira od niskog do visokog ovisno o proračunskim naslovima; primjećuje da je rizik za glavu I. (rashodi za osoblje) općenito nizak, da se za glavu II. (administrativni rashodi) smatra srednjim, a za glavu III. (operativni rashodi) varira između niskog i visokog ovisno o agenciji i prirodi njezinih operativnih rashoda; ističe da visoki rizici obično proizlaze iz javne nabave i davanja bespovratnih sredstava, o čemu bi trebalo voditi računa kad Revizorski sud bude odlučivao o uzorku za buduće provjere i revizije;

7.  primjećuje da, prema izvješću Revizorskog suda, postoji srednji rizik za dobro financijsko upravljanje i da je on u najvećoj mjeri prisutan u područjima informacijske tehnologije (IT) i javne nabave; žali što informacijska tehnologija i javna nabava ostaju područja u kojima su greške češće prisutne; ponovno poziva Komisiju da predvidi dodatno osposobljavanje i razmjenu dobre prakse za timove za javnu nabavu u agencijama;

8.  naglašava da potreba za odvojenim administrativnim strukturama i postupcima za svaku agenciju predstavlja inherentni rizik za administrativnu neučinkovitost te potiče agencije na veće tematsko povezivanje i suradnju u skladu s njihovim područjima politike kako bi se osigurala usklađenost i učinkovito dijeljenje resursa; poziva agencije da ulože dodatne napore u povećanje opsega svojih zajedničkih usluga i da tako poboljšaju učinkovitost i ekonomičnost svojih postupaka;

9.  ističe problem da dvojna operativna i upravna sjedišta agencijama ne donose operativnu dodanu vrijednost i potiče ih na daljnje mjere za suzbijanje neučinkovitosti; potiče agencije na zajedničko korištenje prostora i istovremeno usmjerenje na svoje konkretno područje rada; konstatira da je Komisija odgovorna za prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća;

10.  na temelju izvješća Revizorskog suda napominje da je, sukladno opažanjima iznesenim prijašnjih godina i zbog poznatog razvoja politika Unije u određenim područjima, za određene agencije utvrđen visok rizik u pogledu razine suradnje država članica, i to za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), EASO i Europsku agenciju za kemikalije (ECHA); ponovno poziva Komisiju da ta pitanja uvrsti na dnevni red Vijeća s ciljem jačanja suradnje država članica;

11.  potvrđuje da je učinkovit i djelotvoran rad agencija u kojem nema pogrešaka usko povezan s odgovarajućom razinom financiranja koja obuhvaća njihove operativne i administrativne aktivnosti;

Upravljanje proračunom i financijama

12.  prima na znanje odgovor Mreže kojim se pruža potpora pozivu Parlamenta da se institucijama Unije u okviru pregovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020. pruže konstruktivne povratne informacije te da je svaka agencija bila pozvana da provede analizu prijedloga Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.; prepoznaje veliku važnost višegodišnjeg financijskog okvira za izradu proračuna agencija i potiče ih da nastave istraživati nove izvore financiranja uz postojeće doprinose iz proračuna Unije;

13.  primjećuje da revidirana izvješća o izvršenju proračuna određenih agencija nisu jednako detaljna kao kod većine drugih agencija, što ukazuje na potrebu da se agencijama daju jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; priznaje napore uložene u jamčenje dosljednosti u pogledu prikazivanja računovodstvene dokumentacije i izvješćivanja o njoj; ove godine ponovno primjećuje neusklađenosti u informacijama i dokumentima koje su objavile agencije, osobito u pogledu broja osoblja, među ostalim u izvješćima o planu radnih mjesta (popunjena radna mjesta ili maksimalan broj odobrenih radnih mjesta u okviru proračuna Unije); prima na znanje odgovor Mreže da slijedi smjernice Komisije, koje su preispitane zbog nove Uredbe (EU) 2019/715(6) i usvojene 20. travnja 2020.; nadalje, ponovno poziva Komisiju da u narednim godinama tijelu nadležnom za davanje razrješnice automatski dostavi službeni proračun (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) i podatke o osoblju (plan radnih mjesta, ugovorni djelatnici i upućeni nacionalni stručnjaci na datum 31. prosinca predmetne godine) za 32 decentralizirane agencije;

Uspješnost

14.  potiče agencije i Komisiju da dalje razvijaju i primjenjuju načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti, dosljedno teže najučinkovitijim načinima za pružanje dodane vrijednosti i razmotre moguća poboljšanja učinkovitosti u pogledu upravljanja sredstvima; prima na znanje prijedlog Revizorskog suda da bi se objavljivanjem proračuna agencija po aktivnostima omogućilo povezivanje resursa s aktivnostima za koje se ti resursi upotrebljavaju i da bi to pojednostavilo dodjelu proračunskih sredstava, osiguralo učinkovitost i ograničilo nepotrebne troškove;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje da su agencije EU-a uspostavile Mrežu kao platformu za suradnju među agencijama radi povećanja vidljivosti agencija, utvrđivanja i promicanja elemenata za povećanje učinkovitosti te stvaranja dodane vrijednosti; uviđa dodanu vrijednost Mreže u njezinoj suradnji s Parlamentom i pozdravlja njezine napore pri koordiniranju, prikupljanju i konsolidiranju mjera i informacija u korist institucija Unije; nadalje cijeni smjernice koje Mreža pruža agencijama pri njihovim naporima da optimiziraju svoj kapacitet planiranja, praćenja i izvješćivanja o rezultatima, proračunu i upotrebljenim sredstvima;

16.  sa zadovoljstvom primjećuje da neke agencije uspješno surađuju po tematskim skupinama (na primjer agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova(7) i europska nadzorna tijela(8)); potiče druge agencije da pojačaju međusobnu suradnju kad god je to moguće, ne samo pri uspostavljanju zajedničkih službi i sinergija, već i u zajedničkim političkim područjima; napominje da je većina agencija usredotočena na jačanje sinergija i dijeljenje resursa te da radi na tome; prima na znanje da je Mreža izradila internetski katalog zajedničkih usluga (uglavnom informatičkih usluga), da je 2018. razvijen pilot-projekt za praćenje upotrebe i koristi zajedničkih usluga te da je on 2019. proširen na sve zajedničke usluge;

17.  primjećuje da je, prema izvješću Revizorskog suda, tijekom 2018. ostvaren određeni napredak u pogledu uvođenja sustava Sysper II (alata za upravljanje ljudskim resursima koji je razvila Komisija) te da se tijekom 2018. za taj alat prijavilo pet dodatnih agencija; međutim, primjećuje da napredak u njegovoj primjeni nije ujednačen jer je projekt složen i svaka agencija ima vlastite posebnosti; stoga poziva Komisiju da pomogne osigurati dobru primjenu tog alata; nadalje napominje da je u pogledu uvođenja e-nabave ostvaren zadovoljavajući napredak; ipak napominje da više agencija tek uvodi alate za elektroničko izdavanje računa koje je razvila Komisija;

18.   izražava zabrinutost zbog toga što samo jedna agencija Unije, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, objavljuje izvješće o održivosti; poziva sve agencije da potpuno uključe održivost u informacije pri izvješćivanju, da objavljuju izvješća o održivosti koja obuhvaćaju rad organizacije i provedene operacije te da revizijom osiguraju pouzdanost izvješćivanja o održivosti;

19.  naglašava da bi agencije Unije pri izvršavanju svojih aktivnosti trebale posvetiti posebnu pozornost jamčenju sukladnosti s pravom Unije, poštovanju načela proporcionalnosti i poštovanju temeljnih načela unutarnjeg tržišta;

20.  potiče agencije da rade na razvoju dosljedne politike za digitalizaciju svojih usluga;

Kadrovska politika

21.  napominje da su 32 decentralizirane agencije zapošljavale ukupno 7 626 službenika, privremenih i ugovornih djelatnika te upućenih nacionalnih stručnjaka tijekom 2018. (7 324 u 2017. godini), što predstavlja povećanje od 3,74 % u odnosu na prethodnu godinu;

22.  primjećuje da je 2018. na razini viših rukovodećih položaja 6 agencija ostvarilo rodnu ravnotežu, 4 agencije su imale dobru ravnotežu, ali da je u 14 agencija postojala neuravnotežena zastupljenost (u jednoj od njih bili su samo muški predstavnici); poziva agencije da pojačaju napore oko veće rodne ravnoteže među rukovodećim osobljem;

23.   nadalje primjećuje da su 2018. na razini upravnog odbora 3 agencije ostvarile rodnu ravnotežu, 6 agencija imalo je dobru ravnotežu, ali da u 21 agenciji nije bilo rodne ravnoteže (u jednoj od njih bili su samo muški predstavnici); traži od država članica i relevantnih organizacija koje sudjeluju u upravnim odborima da pri imenovanju svojih predstavnika u ta tijela vode računa o potrebi za boljom rodnom ravnotežom;

24.   primjećuje da je samo jedna agencija, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), izvijestila o potpunoj rodnoj ravnoteži i među višim rukovodstvom i u upravnom odboru; pozdravlja to postignuće i potiče druge agencije da slijede taj dobar primjer;

25.  prima na znanje informacije koje su agencije dostavile o rodnoj ravnoteži među višim rukovodstvom i u upravnim odborima te primjedbe nekih agencija da više rukovodeće osoblje čini jedino izvršni direktor; u tom smislu traži od agencija da ubuduće prikazuju podatke za sve kategorije rukovodećeg osoblja;

26.  potiče agencije da izrade dugoročni politički okvir za ljudske resurse usmjeren na ravnotežu između poslovnog i privatnog života svog osoblja, cjeloživotno usmjeravanje i razvoj karijere, rodnu ravnotežu, rad na daljinu, nediskriminaciju, geografsku ravnotežu te zapošljavanje i integraciju osoba s invaliditetom;

27.  primjećuje zaključak u izvješću Revizorskog suda, nakon kratkog tematskog pregleda iz 2017. o načinu na koji su agencije ispunile obvezu smanjenja broja osoblja u svojim planovima radnih mjesta za 5 % tijekom razdoblja od 2014. do 2018., da je smanjenje od 5 % provedeno, ali s određenim kašnjenjima;

28.   primjećuje da se neke agencije suočavaju s izazovom nedovoljnog broja osoblja, osobito kad im se dodijele nove zadaće, a ne predvidi se dodatno osoblje za njihovu provedbu te da je tijelo nadležno za davanje razrješnice zabrinuto konkretno zbog poteškoća s kojima se neke agencije suočavaju pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja u određenim razredima, što negativno utječe na opću uspješnost agencija i iziskuje zapošljavanje vanjskih suradnika;

29.  prima na znanje mjere agencija za stvaranje okruženja bez uznemiravanja, kao što su dodatna obuka zaposlenika i rukovodstva te uvođenje povjerljivih savjetnika; potiče agencije koje još nisu uvele takve mjere da to učine, a agencije u kojima je bilo pritužbi na uznemiravanje potiče da njihovu rješavanju daju prednost;

30.  napominje da agencije kontinuirano prate i ocjenjuju svoje razine broja zaposlenih i svoje potrebe u smislu dodatnih ljudskih i financijskih resursa te da, prema potrebi, podnose relevantne zahtjeve; potvrđuje da bi za takve zahtjeve trebao postojati širi međuinstitucijski proces kako bi razina resursa bila u skladu sa zadaćama i odgovornostima agencija;

31.  ističe važnost politike za dobrobit osoblja; naglašava da bi agencije trebale svim zaposlenicima osigurati pristojne i kvalitetne radne uvjete;

32.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da plaćanja u revizijskim uzorcima upućuju na trend nadoknađivanja manjka vlastitog statutarnog osoblja vanjskim osobljem (osobito konzultantima za IT) koji povremeno rade u prostorijama agencija, te ugovornim i privremenim osobljem; prima na znanje da je pet agencija angažiralo privremene djelatnike koje osiguravaju registrirane agencije za privremeno zapošljavanje, no pritom nisu poštovale sva pravila utvrđena u Direktivi 2008/104/EZ(9) i nacionalnom pravu (primjerice u pogledu radnih uvjeta za privremene djelatnike); konstatira da su se tri agencije koristile ugovorima o pružanju IT usluga i drugih konzultantskih usluga koji su bili formulirani i/ili provođeni na način koji u praksi može dovesti do stavljanja na raspolaganje (fr. mise à disposition), privremenih djelatnika zaposlenih preko agencija, umjesto pružanja jasno određenih usluga ili proizvoda, kao što bi bilo u skladu s Direktivom 2008/104/EZ, Pravilnikom o osoblju te pravilima u vezi sa socijalnim pitanjima i zapošljavanjem, čime se predmetne agencije izlažu pravnim rizicima i rizicima za svoj ugled; poziva Mrežu da uvede opću politiku koja bi spriječila zamjenu stalnog osoblja skupljim vanjskim savjetnicima;

33.  sa zabrinutošću prima na znanje zaključke Revizorskog suda da u nekim agencijama privremeni djelatnici rade u lošijim uvjetima nego radnici koje izravno zapošljava agencija; podsjeća da, u skladu s Direktivom 2008/104/EZ i nekoliko nacionalnih zakona o radu, privremeni djelatnici trebaju raditi pod istim radnim uvjetima kao i djelatnici koje izravno zapošljava poduzeće korisnik; poziva predmetne agencije da analiziraju radne uvjete svojih privremenih djelatnika i zajamče da oni budu u skladu sa zakonodavstvom Unije o radu i nacionalnim zakonodavstvom o radu;

34.  primjećuje da je u agencijama Unije vrlo mali broj slučajeva koje prijavljuju zviždači, što navodi na pomisao da osoblje nije upoznato s postojećim pravilima ili da nema povjerenje u sustav; poziva da se politike za zaštitu zviždača u svim agencijama Unije usklade s Direktivom (EU) 2019/1937(10); potiče agencije da učinkovito koriste svoja uvriježena interna pravila ili smjernice o zviždačima i poziva agencije koje tek usvajaju takva pravila da taj postupak dovrše bez nepotrebnog odlaganja;

35.  poziva sve agencije da objave svoje razine godišnje fluktuacije osoblja i prosječne razine odsutnosti s posla zbog bolovanja te da jasno navedu radna mjesta koja su popunjena 31. prosinca relevantne godine kako bi se osigurala usporedivost među agencijama;

36.  ponovno poziva Komisiju da preispita način izračuna koeficijenta plaće osoblja zaposlenog u različitim državama članicama kako bi se osigurala bolja zemljopisna ravnoteža osoblja u agencijama;

37.   sa zabrinutošću primjećuje da nizak korekcijski koeficijent koji se primjenjuje na plaće osoblja dovodi do teškoća zbog kojih agencije mogu biti ograničene u uspješnom obavljanju svakodnevnih dužnosti i koje mogu uzrokovati visoku razinu fluktuacije osoblja; naglašava da bi agencije smještene u zemljama u kojima se primjenjuje niski korekcijski koeficijent trebale primati dodatnu potporu Komisije u provedbi komplementarnih mjera kojima bi ih se učinilo atraktivnijima za sadašnje i buduće osoblje, kao što je otvaranje europskih škola i drugih ustanova; poziva Komisiju da procijeni utjecaj i održivost primjene korekcijskog koeficijenta plaća u budućnosti;

38.   napominje da većina agencija ne objavljuje oglase o slobodnim radnim mjestima na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO); konstatira zabrinutost zbog visokih troškova prijevoda; u tom pogledu pozdravlja međuagencijsku oglasnu ploču s natječajima za posao koju je uspostavila i koju održava Mreža te poziva sve agencije da se koriste tom platformom;

39.  potiče agencije Unije koje nemaju strategiju o temeljnim pravima da razmotre mogućnost njezina usvajanja, uključujući upućivanje na temeljna prava u kodeksu ponašanja koji bi mogao definirati zadaće njihova osoblja i osposobljavanje osoblja; preporučuje da se za pitanja uznemiravanja provedu djelotvorne politike sprečavanja i utvrde učinkoviti postupci za njihovo rješavanje;

Javna nabava

40.  sa zabrinutošću konstatira, na temelju izvješća Revizorskog suda, da su utvrđeni nedostatci koji se odnose na prekomjernu ovisnost o ugovornim djelatnicima, vanjskim konzultantima i privremenim djelatnicima, na primjenu neodgovarajućih kriterija za dodjelu ugovora i na sklapanje ugovora s ponuditeljima koji dostave neuobičajeno niske ponude bez opravdanog razloga; primjećuje da je nekoliko agencija eksternaliziralo velik broj svojih redovitih aktivnosti, a ponekad i temeljnih poslovnih aktivnosti, čime se oslabljuje interno stručno znanje i nadzor nad izvršenjem ugovora, a utvrđeni su i nedostaci u postupku nabave kojima se može narušiti pošteno tržišno natjecanje i provođenje javne nabave kojom se ostvaruje najveća vrijednost za uloženi novac; preporučuje odgovarajući omjer između cijene i kvalitete prilikom dodjeljivanja ugovora, optimalno osmišljene okvirne ugovore, opravdane posredničke usluge i primjenu detaljnih okvirnih ugovora; prima na znanje da uvjeti okvirnog ugovora o pružanju usluga održavanja IT-a i opreme za IT kod šest agencija nisu bili utvrđeni na odgovarajući način jer su dopuštali nabavu robe koja nije izričito navedena u tom ugovoru i za koju nije trebalo prvo provesti natječajni postupak te se izvršitelju također dopuštalo povećanje cijene za robu kupljenu od drugih dobavljača; napominje da iako agencije nemaju ovlasti za izmjenu osnovnih ugovornih uvjeta, u relevantnim ex ante kontrolama koje su provodile nije se provjeravalo jesu li povećane cijene koje je zaračunao izvršitelj točne; poziva sve agencije i tijela Unije da se strogo pridržavaju pravila javne nabave; ističe da je digitalizacija odlična prilika za agencije da povećaju učinkovitost i transparentnost, pa i u području nabave; zato poziva sve agencije i tijela da brzo dovrše i počnu primjenjivati postupke elektroničkog raspisivanja natječaja, podnošenja ponuda, izdavanja računa i da koriste e-obrasce za javnu nabavu; traži od Komisije i agencija da se hitno počnu baviti nužnim poboljšanjima u timovima za javnu nabavu, uzimajući u obzir da problem postoji i da ga je potrebno sustavno rješavati;

41.  smatra da agencije, tijela i institucije Unije moraju biti primjer u pogledu transparentnosti; stoga poziva da se objave svi popisi ugovora sklopljenih u okviru postupaka javne nabave, uključujući i one čija je vrijednost niža od zakonskog praga od 15 000 EUR;

42.  primjećuje da se decentralizirane agencije i druga tijela, kao i osam zajedničkih poduzeća Unije, zalažu za povećanje administrativne