Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2131(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0022/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0022/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0158

Usvojeni tekstovi
PDF 208kWORD 64k
Četvrtak, 18. lipnja 2020. - Bruxelles
Politika tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2019.
P9_TA(2020)0158A9-0022/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. lipnja 2020. o politici tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2019. (2019/2131(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 101. do 109.,

–  uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, rezolucije, javna savjetovanja, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 15. srpnja 2019. o politici tržišnog natjecanja za 2018. (COM(2019)0339) i radni dokument službi Komisije objavljen istog datuma kao popratni dokument,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. siječnja 2019. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(1),

–  uzimajući u obzir mandatno pismo izabrane predsjednice Ursule von der Leyen od 10. rujna 2019. upućeno Margrethe Vestager,

–  uzimajući u obzir pisane i usmene odgovore kandidatkinje za povjerenicu Margrethe Vestager sa saslušanja pred Europskim parlamentom 8. listopada 2019.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije - Obavijest Komisije o povratu nezakonite i nespojive državne potpore(2),

—  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja(4),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2019. o Izvješću Komisije od 15. srpnja 2019. o politici tržišnog natjecanja za 2018.,

—  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2019. o Izvješću Komisije od 15. srpnja 2019. o politici tržišnog natjecanja za 2018.,

—  uzimajući u obzir izvješće od 4. travnja 2019. naslovljeno „Politika tržišnog natjecanja za digitalno doba”, koje su sastavili stručnjaci na visokoj razini Europske komisije,

—  uzimajući u obzir preliminarno mišljenje od 26. ožujka 2014. Europskog nadzornika za zaštitu podataka naslovljeno „Privatnost i konkurentnost u razdoblju velike količine podataka: međusobna povezanost između zaštite podataka, prava tržišnog natjecanja i zaštite podataka u digitalnom gospodarstvu” i mišljenje 8/2016 od 23. rujna 2016. Europskog nadzornika za zaštitu podataka naslovljeno „Usklađena provedba temeljnih prava u razdoblju velike količine podataka”,

—  uzimajući u obzir Izjavu Europskog odbora za zaštitu podataka od 29. kolovoza 2018. o učincima gospodarske koncentracije na zaštitu podataka,

—  uzimajući u obzir pismo koje su 4. veljače 2020. ministri gospodarstva i financija Francuske, Njemačke, Italije i Poljske poslali povjerenici Margrethe Vestager, kao i zajednički doprinos Austrije, Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Švedske sastavljen tijekom pripreme za nadolazeće Europsko vijeće koje će se održati u ožujku 2020.,

—  uzimajući u obzir prijedlog Francuske, Njemačke i Poljske od 4. srpnja 2019. naslovljen „Za modernizaciju europske politike tržišnog natjecanja”,

—  uzimajući u obzir izvješće Europske organizacije za zaštitu potrošača (BEUC) iz 2019. pod naslovom „Uloga politike tržišnog natjecanja u zaštiti dobrobiti potrošača u digitalnom dobu”,

—  uzimajući u obzir odluku Komisije od 7. siječnja 2019. da se sedam skupina pravila EU-a o državnim potporama (inicijativa o modernizaciji državnih potpora za razdoblje 2014.–2020.) produlje do kraja 2022. te da se u međuvremenu pokrenu evaluacije,

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. ožujka i 27. svibnja 2019.,

—  uzimajući u obzir izjavu 18 država članica na 6. sastanku ministara pod naslovom „Prijatelji industrije” od 18. prosinca 2018.,

—  uzimajući u obzir izvješće Strateškog foruma za važne projekte od zajedničkog europskog interesa pod naslovom „Jačanje lanaca strateške vrijednosti za europsku industriju spremnu na budućnost”,

—  uzimajući u obzir aktualnu reviziju smjernica o horizontalnoj suradnji,

—  uzimajući u obzir javno savjetovanje o uredbama o horizontalnom skupnom izuzeću,

—  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. lipnja 2019. naslovljeno „Prema prilagođenom europskom pravnom okviru za poduzeća socijalne ekonomije”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0022/2020),

A.  budući da tržišno natjecanje i učinkovita provedba politike tržišnog natjecanja trebaju donositi koristi svim građanima EU-a, posebno onima u osjetljivom položaju potrošača, uz istovremeno promicanje inovacija i poštenog tržišnog natjecanja među poduzećima koja posluju na jedinstvenom tržištu, posebno jamčenjem da mala i srednja poduzeća imaju priliku za pravedno natjecanje;

B.  budući da se politika tržišnog natjecanja treba prilagoditi digitalnim, ekološkim, geopolitičkim, industrijskim i društvenim izazovima te treba biti usklađena s prioritetima iz Europskog zelenog plana i ciljevima Pariškog sporazuma kako bi se osigurali jednaki uvjeti u svim sektorima kao temelj socijalne tržišne ekonomije EU-a, istovremeno uzimajući u obzir poduzeća socijalne ekonomije;

C.  budući da globalna suradnja u području provedbe prava tržišnog natjecanja pomaže pri izbjegavanju nedosljednosti u pravnim lijekovima i ishodima mjera provedbe te poduzećima pomaže smanjiti troškove usklađivanja;

D.  budući da bi politika tržišnog natjecanja na brzorastućim digitalnim tržištima u određenim slučajevima mogla biti prespora i stoga potencijalno neučinkovita u pogledu rješavanja sustavnog nefunkcioniranja tržišta i ponovne uspostave tržišnog natjecanja; budući da bi dodatno ex ante reguliranje i praćenje moglo biti korisno u pogledu jamčenja učinkovitijeg nadzora;

E.  budući da bi europska tijela nadležna za tržišno natjecanje isto tako trebala pomno izbjegavati nedostatnu provedbu prava na digitalnim tržištima, s obzirom na to da su ta tržišta oprezna u pogledu prestroge provedbe prava;

F.  budući da je primarni cilj politike tržišnog natjecanja EU-a sprečavanje neravnoteža u pogledu tržišnog natjecanja u cilju očuvanja integriteta unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača;

G.  budući da su nedavni skandali povezani s podacima, istrage i dokazi pokazali na koji način platforme prikupljaju, koriste i prodaju podatke trećim stranama te na koji su način dominantni subjekti i platforme u području tehnologija sustavno pratili potrošače na internetu;

Uloga politike tržišnog natjecanja na globaliziranim tržištima

1.  ističe da je međunarodna suradnja ključna u kontekstu globalizacije kako bi se osigurala učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da nastavi razvijati utjecaj politike tržišnog natjecanja EU-a u svijetu, posebno nastavljajući odgovarajući dijalog i jačajući suradnju s SAD-om, Kinom, Japanom i drugim trećim zemljama, kada je to moguće, uspostavom sporazuma o suradnji druge generacije kojima se omogućuje učinkovitija razmjena informacija između tijela nadležnih za tržišno natjecanje; podržava angažiranost Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u Međunarodnoj mreži za tržišno natjecanje; potiče Komisiju da zahtijeva da se pravila o tržišnom natjecanju (koja obuhvaćaju i državne potpore) uvrste u sve sporazume EU-a o slobodnoj trgovini te da budu obuhvaćena u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi se osiguralo poštovanje poštenog tržišnog natjecanja na svim razinama; sa žaljenjem napominje da je paraliza unutar Tijela za rješavanje sporova WTO-a negativno utjecala na Komisiju;

2.  poziva Komisiju da razvije alate kojima će se omogućiti bolje praćenje izravnih stranih ulaganja u svim državama članicama kako bi se osigurala brza provedba mehanizma za provjeru izravnih stranih ulaganja te da predloži alat za jačanje aktualnog mehanizma, istovremeno osiguravajući da je Europska unija i dalje otvorena i privlačna za izravna strana ulaganja; usmjerava pozornost Komisije na činjenicu da poduzeća u trećim zemljama ostvaruju pogodnosti na svojim domaćim tržištima, što bi moglo dovesti do neravnoteže tržišnog natjecanja prilikom ulaganja u jedinstveno tržište;

3.  traži od Komisije da zajamči reciprocitet s trećim zemljama u pogledu javne nabave, državnih potpora i politike ulaganja, uključujući razmatranjem socijalnog i ekološkog dampinga; podsjeća na potrebu da se tržišta javne nabave otvore u trećim zemljama do kojih još uvijek nije omogućen pristup; potiče Komisiju da radi na pristupanju ključnih trećih zemalja, poput Kine, Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi s prihvatljivom inicijalnom ponudom; ističe da se svakim instrumentom za bolje otvaranje međunarodnog tržišta, kao što je instrument EU-a za međunarodnu javnu nabavu, koji treba biti dovršen do 2021. trebaju spriječiti dodatna birokracija i nove neravnoteže na tržištu koje negativno utječu na poduzeća u EU-u;

4.  poziva Komisiju da zajamči pošteno tržišno natjecanje između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon njezina izlaska iz EU-a kako bi se osigurali jednaki uvjeti i izbjegao damping;

5.  u potpunosti podržava provedbu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa kao što je Europski savez za baterije (European Battery Alliance); poziva Komisiju da, kada je riječ o disruptivnim tehnologijama, potiče važne projekte od zajedničkog europskog interesa, da pojednostavi relevantne odredbe i uskladi svoje zahtjeve kako bi se odobrili i manji industrijski istraživački projekti;

6.   podsjeća na potrebu da Komisija jednako nadzire državne potpore koju primaju subjekti iz EU-a i izvan EU-a kako bi se izbjegla asimetrija u odnosu na inozemne konkurente te da usmjeri povećanu pozornost na strana državna poduzeća koja njihove vlade subvencioniraju na načine koji su subjektima u EU-u zabranjeni pravilima o jedinstvenom tržištu EU-a; poziva Komisiju da razmotri nedavni prijedlog nizozemske vlade i mogućnost da se u pravo tržišnog natjecanja EU-a uvrsti stup kojim se Komisiji omogućuju prikladni istražni instrumenti u slučajevima kada se smatra da je poduzeće svojim postupanjem narušilo tržišno natjecanje zbog nacionalnih subvencija ili da je ostvarilo prekomjeran profit na temelju dominantnog položaja na domaćem tržištu (primjerice, uvrštavanjem provjera državnih potpora za poduzeća iz trećih zemalja u pravila EU-a o javnoj nabavi);

7.  ponavlja svoj zahtjev da Komisija istraži dovodi li program kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora do mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja, posebno između malih i srednjih poduzeća te multinacionalnih poduzeća;

8.  poziva Komisiju da čvršće podupre snažnu industrijsku politiku EU-a kako bi se zajamčila i održala visoka konkurentnost na svjetskim tržištima; ističe da Komisija i države članice trebaju promicati i podržavati projekte EU-a od strateškog interesa i ukloniti prepreke kako bi se otvorio put inovativnim predvodnicima EU-a u sektorima od posebnog prioritetnog značaja za EU, uz istovremeno poštovanje neovisne primjene pravila o tržišnom natjecanju kojima se jamče jednaki uvjeti; pojašnjava da takav pristup ne bi trebao škoditi interesima malih i srednjih poduzeća i potrošača te da bi trebao biti usmjeren na prelazak na gospodarstvo veće održivosti i konkurentnu industriju podataka i digitalnu infrastrukturu EU-a, kao što je razvoj 5G-a;

9.   poziva Komisiju da iskoristi priliku preispitivanja smjernica o horizontalnim sporazumima o suradnji kako bi se stvorio fleksibilniji okvir i povećala pravna sigurnost za poduzeća; poziva Komisiju da pravovremeno i učinkovitije komunicira s nositeljima projekata suradnje određene veličine te da omogući postavljanje novih pitanja u okviru dobrovoljnog brzog postupka prijave;

10.  pozdravlja činjenicu da se Komisija u svojoj obavijesti od 9. prosinca 1997.(5) obvezala da će revidirati svoju definiciju relevantnog tržišta kako bi se u obzir uzela dugoročna vizija koja obuhvaća globalnu dimenziju, digitalizaciju i potencijalno buduće tržišno natjecanje; poziva Komisiju da se u svojim istragama nastavi oslanjati na čvrsta ekonomska i pravna načela poštovanjem načela o proporcionalnosti i provedbe propisanog postupka prilikom razmatranja novih vrsta tržišta;

11.  ističe da su jednaki uvjeti na međunarodnoj razini u multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima i štiti prostor za donošenje politika država ključni za Europu, uključujući europska poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća, te za radnike i potrošače; smatra da se njima doprinosi poticanju održivog gospodarskog razvoja, jamčenju stabilnog i predvidljivog okruženja, postizanju veće konkurentnosti i uzajamnosti, osiguravanju i otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta u EU-u i trećim zemljama te jamčenju visokih standarda rada i zaštite okoliša jer sve veći broj radnih mjesta ovisi o globalnim vrijednosnim lancima; u tom pogledu naglašava važnost povećane transparentnosti, održivosti i odgovornog poslovanja u globalnim vrijednosnim lancima te poziva EU da među ostalim mjerama razmotri uspostavu pravnog okvira za obveznu dužnu pažnju u globalnim lancima vrijednosti kao nužan korak za postizanje tog cilja;

12.  poziva Komisiju da u svjetlu sve šire rasprave uskladi pravila EU-a o tržišnom natjecanju, industrijsku politiku i međunarodnu trgovinu jer oni moraju ići ruku pod ruku s održivošću i poštovanjem okoliša; ističe posebnu potrebu za financiranjem istraživanja kao temelja za inovacije i razvoj europskih poduzeća te kao glavnog elementa za poticanje trgovine i konkurentnosti;

13.  ističe da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) imaju ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini i da su ona odgovorna za oko 30 % izvoza robe iz EU-a u ostatak svijeta(6); smatra da je unutarnje tržište i dalje daleko najvažnije tržište za MSP-ove; podsjeća da bi, kako bi se MSP-ovima pomoglo da se nose s većim izazovima ulaska na nova tržišta i kako bi im se omogućilo da se natječu na temelju vlastitih zasluga, trgovinska politika i politika tržišnog natjecanja EU-a trebale doprinijeti gospodarskoj raznolikosti i trgovinskom okruženju koje pogoduje MSP-ovima te da bi time trebalo obuhvatiti razmatranje modernizacije definicije MSP-ova u EU-u, posebno dodavanjem kvalitativnih kriterija;

14.  u potpunosti podržava nastojanja Komisije u kontekstu aktualne reforme WTO-a, uključujući njegovo žalbeno tijelo, da ažurira i učini djelotvorno provedivima multilateralna pravila o subvencijama ili sektorskim inicijativama kako bi se na odgovarajući način riješilo pitanje subvencija na međunarodnoj razini, posebno u pogledu industrijskih subvencija, poduzeća u državnom vlasništvu i prisilnih prijenosa tehnologije, te kako bi se djelovalo na suprotstavljanju politikama i praksama trećih zemalja koje nisu usmjerene na tržište; poziva Komisiju da u to područje u potpunosti uključi Europski parlament i države članice;

15.  naglašava da je učinkovita provedba odredbi trgovinskih sporazuma o održivom razvoju važna za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja te ekoloških i socijalnih standarda; u tom pogledu pozdravlja uvođenje ekoloških i socijalnih kriterija u postupku reformiranja mjera protiv državnih potpora i antidampinških mjera; smatra da bi se u kontekstu aktualne reforme WTO-a moglo istražiti i moguće uključivanje preciznih temeljnih normi Međunarodne organizacije rada (MOR) na koje se može podnijeti žalba u okviru prava WTO-a kako bi se doprinijelo stvaranju jednakih uvjeta na globalnoj razini;

16.  u tom kontekstu pozdravlja aktualne multilateralne pregovore o e-trgovini u okviru WTO-a te poziva na donošenje sveobuhvatnog i ambicioznog skupa pravila kojima će se razriješiti prepreke za digitalnu trgovinu, osigurati da se poduzeća mogu natjecati diljem svijeta s jednakim uvjetima za sve te povećati povjerenje potrošača u internetsko okruženje bez nanošenja štete europskim standardima zaštite podataka; naglašava da bi EU trebao imati vodeću ulogu u tim međunarodnim pregovorima uz blisko savjetovanje s Europskim parlamentom, državama članicama i dionicima, uključujući civilno društvo;

17.  smatra da bi pristup unutarnjem tržištu EU-a trebao ovisiti o poštovanju sanitarnih, fitosanitarnih i okolišnih standarda; poziva Komisiju da zajamči da se trgovinskom politikom i politikom tržišnog natjecanja EU-a ne ugrožavaju ni poštovanje socijalnih i ekoloških standarda EU-a ni razvoj ambicioznijih standarda;

18.  poziva Komisiju da na odgovarajući način analizira i prouči tržišta javne nabave trećih zemalja s kojima ima sporazum o slobodnoj trgovini ili o njemu pregovara kako bi dogovorila najbolje uvjete pristupa za europska poduzeća;

19.  poziva Komisiju da koordinira potrebne mjere uključenih glavnih uprava (Glavne uprave za trgovinu i Glavne uprave za tržišno natjecanje) kako bi se osiguralo da se pravilima o tržišnom natjecanju i njihovom provedbom jamči pošteno tržišno natjecanje za europska poduzeća na tržištima trećih zemalja i obratno;

20.  poziva Komisiju da posebno obrati pozornost na ulogu uspostave međunarodnih normi za pošteno tržišno natjecanje; ustraje u tome da bi EU trebao ojačati svoj multilateralni pristup postavljanju normi, posebno u kontekstu Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) i Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC); upozorava na nacionalizaciju pristupa postavljanju normi, posebno u kontekstu kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put” i drugih strategija za jačanje povezanosti; poziva Komisiju da u tom kontekstu uspostavi koordinatora na visokoj razini za politiku normizacije;

21.  ističe važnost uključivanja rodne perspektive i na multilateralnoj i na bilateralnoj razini, uključujući poglavlja o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima i kreiranje rodno osjetljivih mjera (npr. jamčenje da ex ante i ex post procjene učinka obuhvaćaju utjecaj trgovinske politike i trgovinskih sporazuma EU-a na rodna pitanja), kako bi se potaknulo tržišno natjecanje i promicao uključivi gospodarski rast;

Prilagodba tržišnog natjecanja digitalnom dobu

22.  poziva Komisiju da preispita pravila o spajanju i pripajanju te da ojača protumonopolsku aktivnost vodeći računa o učincima tržišne i mrežne moći povezane s osobnim i financijskim podacima; posebno poziva Komisiju da utvrdi da kontrola nad takvim podacima ukazuje na postojanje tržišne moći u skladu s njezinim smjernicama o članku 102. UFEU-a; poziva Komisiju da izvuče pouku iz spajanja Facebooka i WhatsAppa te da u skladu s time prilagodi svoje kriterije; stoga predlaže da svaka koncentracija takvih podataka na tržištu podliježe prethodnoj neformalnoj izjavi;

23.  poziva Komisiju da revidira pojam „zlouporabe dominantnog položaja” i doktrinu „ključnih instrumenata” kako bi se osiguralo da su pogodni i relevantni u digitalnom dobu; predlaže da se provede šira analiza tržišne moći povezane s učincima konglomerata i nadzornika („gatekeeper”) kako bi se riješio problem zlouporabe dominantnog položaja velikih subjekata i nedostatka interoperabilnosti; poziva Komisiju da provede savjetovanje s dionicima kako bi se razmotrila evolucija digitalnog gospodarstva, uključujući njegovu višestranu prirodu;

24.  poziva Komisiju da razmotri revidiranje pragova za pregled koncentracija kako bi se uvrstili čimbenici poput broja obuhvaćenih potrošača i vrijednosti povezanih transakcija, kao dio aktualnog preispitivanja Uredbe o koncentracijama(7);

25.  poziva Komisiju da u okviru svojeg aktualnog preispitivanja Uredbe o koncentracijama razmotri povećane razine koncentracija do kojih dolazi zbog horizontalnog vlasništva velikih društava za upravljanje imovinom, kao i uvođenje smjernica o primjeni članaka 101. i 102. u tom pogledu;

26.  napominje da bi na specifičnim tržištima financijskih podataka (npr. trgovanje kapitalom, rejtinzi i mjerila) oligopolistična koncentracija mogla dovesti do slučajeva zlouporabe dominantnog položaja dobavljača koji imaju ulagače i potrošače financijskih podataka; poziva Komisiju da čvrsto djeluje protiv takvih slučajeva zlouporabe dominantnih položaja, kojima se ugrožava tok financijskih tržišta i koji su suprotni interesima održivog razvoja;

27.  ističe da, iako su brojna novoosnovana poduzeća stvorena u nadi da će ih pripojiti veće poduzeće, otkup novoosnovanih poduzeća od strane dominantnih subjekata, uključujući velika tehnološka poduzeća i platforme, mogao bi predstavljati prepreku inovacijama i prijetnju suverenosti; poziva Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da razmotre prakse poput pripajanja i njihove učinke na tržišno natjecanje, posebno u pogledu „ubojitih pripajanja” kako su definirani u izvješću stručnjaka na visokoj razini od 4. travnja 2019. pod naslovom „Politika tržišnog natjecanja za digitalno doba”; poziva Komisiju da provede studiju o prebacivanju tereta dokazivanja u skladu sa Zakonom o digitalizaciji u okviru njemačkog prava tržišnog natjecanja („GWB-Digitalisierungsgesetz”) koji je objavljen u listopadu 2019.;

28.  traži od Komisije da procijeni na koji se način mogu uvesti stroži režimi pristupa podacima, uključujući interoperabilnost podataka, posebno kada se pristupom podacima otvaraju sekundarna tržišta za komplementarne usluge ili kada su podaci ograničeni na dominantna poduzeća;

29.  naglašava da neki subjekti, zbog njihova dvojnog statusa platforme i dobavljača, zloupotrebljavaju svoj položaj i nameću nepoštene uvjete konkurentima, neovisno o tome jesu li aktivni na internetu ili izvan njega; poziva Komisiju da razmotri problem davanja prednosti vlastitim proizvodima ili uslugama, uvede potrebne odredbe i primijeni odgovarajuće instrumente na one subjekte koji daju prednost vlastitim proizvodima ili uslugama; poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja ex ante regulatornih obveza u slučajevima kada pravo tržišnog natjecanja nije dovoljno da se zajamči sporivost na tim tržištima, čime bi se izbjeglo ograničavanje pristupa konkurentima i zajamčilo da se monopolizacijom budućih inovacija neće onemogućiti uklanjanje „uskih grla”;

30.  napominje da Komisija razmatra potrebu za ciljanom ex ante regulacijom specifičnih sustavnih pitanja koja se mogu pojaviti na digitalnim tržištima; stoga poziva Komisiju da uvede centralizirani ex ante sustav praćenja tržišta (uzimajući u obzir rezultate procjene učinka), da nacionalnim i europskim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i regulaciju omogući potrebna sredstva za anonimno prikupljanje podataka kako bi se nefunkcioniranje tržišta bolje i pravovremeno uočilo te da, kada je to prikladno, uvede ciljanu regulaciju kada prakse postanu sustavne;

31.  stoga poziva Komisiju da utvrdi ključne digitalne subjekte i niz pokazatelja kojima se definira njihova sustavna priroda; ističe da bi se mogli razmotriti sljedeći pokazatelji: zlouporaba praksi određenih širokih mreža, kontrola nad znatnom količinom nereplikabilnih podataka, neizbježna situacija na višestranom tržištu ili mogućnost subjekta da sam definira tržišna pravila;

32.  usmjerava pozornost Komisije na preuzimanja operatera digitalnih podataka, uključujući zdravstvene, financijske i obrazovne podatke, koja provode strani subjekti koji drže monopol, kao i na rizike povezane sa zaštitom privatnosti koji nadilaze već ionako štetne učinke tih vrsta transakcija za tržišno natjecanje; poziva Komisiju da te aspekte uzme u obzir u okviru nadolazeće Europske strategije za podatke te da istraži unakrsno korištenje podataka, u slučajevima kada se podaci iz jedne usluge koriste za proširenje ponude platforme na nove usluge;

33.  pozdravlja europsku podatkovnu strategiju Komisije predstavljenu 19. veljače 2020., čiji je cilj poboljšati upotrebu podataka u korist potrošača i poduzeća; podržava namjeru Komisije da donese zakonodavstvo o upotrebi podataka i pristupu podacima; naglašava važnost zaštite osobnih podataka potrošača i načina na koji se oni dijele kako bi se povećali sigurnost i povjerenje potrošača; ističe da se potrošačima treba zajamčiti da su njihovi podaci sigurni, i da stoga sveobuhvatna suradnja u pogledu sigurnosti podataka treba postati prioritet; naglašava da bi jedan od glavnih elemenata strategije također trebala biti klauzula kojom se sprečava prodaja osobnih podataka trećim stranama bez suglasnosti dotične osobe čiji se podaci obrađuju;

34.  naglašava da, iako posredničke platforme imaju važnu ulogu u pristupu potrošača internetskim uslugama, neke od njih zloupotrebljavaju svoj privilegirani položaj i ponašaju se kao nadzornici („gatekeeper”), među ostalim u zatvorenim ekosustavima i internetskim platformama za trgovanje; poziva Komisiju da u okviru svoje politike tržišnog natjecanja usmjeri posebnu pozornost na takve nadzornike i da čim prije dovrši svoje aktualne istrage;

35.  potiče Komisiju da ojača pravo potrošača na izbor, ulogu Europske mreže centara za potrošače (ECC-Net) i provede studiju o tome je li potrebna uspostava europskog tijela za zaštitu potrošača; u tom kontekstu napominje da politika tržišnog natjecanja ne služi samo za jamčenje poštenih cijena za potrošače već i za pružanje kvalitete, raznolikosti i inovacija;

36.  ističe da je u interesu Europske unije da se uspostave paneuropski platni sustavi; poziva Komisiju da podrži inicijative koje ostvaruju taj cilj i da prepozna da njihov uspjeh ovisi o inovativnoj prirodi sustava za potrošače i poduzeća te o održivosti njegova ekonomskog modela;

Učinkovitost instrumenata politike tržišnog natjecanja

37.  ističe da novčane kazne mogu utjecati na ugled kažnjenih poduzeća; međutim, ističe da čak kada se nameću velike novčane kazne, one često ne odvraćaju dovoljno od neželjenog ponašanja i mogu se u konačnici prenijeti na potrošače; poziva Komisiju da se koristi i alternativnim metodama i da, po potrebi, koristi strukturne mjere kako bi se u potpunosti zajamčila učinkovitost politike tržišnog natjecanja EU-a; ističe da bi u okviru budućih pravnih lijekova nalog za obustavu protuzakonitih radnji trebao biti puno preskriptivniji;

38.  podsjeća da može doći do zlouporabe tržišne moći čak i kada se proizvodi ili usluge pružaju besplatno; smatra da se dijeljenje privatnih podataka trećim stranama u svrhu marketinga ili prodaje često provodi bez prikladnog znanja potrošača jer se često ne pružaju alternative dijeljenju podataka; smatra da u digitalnom gospodarstvu koncentracija podataka u rukama malog broja poduzeća dovodi do nefunkcioniranja tržišta, prekomjernog izvlačenja rente i blokiranja ulaska novih subjekata na tržište;

39.  podsjeća da je tržište internetskih pretraživača od posebne važnosti pri jamčenju konkurentnih uvjeta na jedinstvenom digitalnom tržištu; sa žaljenjem napominje da je jedan pretraživač koji drži preko 92 % udjela na tržištu internetskog pretraživanja u većini država članica postao nadzornik interneta; poziva na to da se doprinos svih dionika, koji obuhvaća posljednjih devet godina protumonopolske povijesti, iskoristi za hitnu procjenu jesu li predloženi pravni lijekovi doista dugoročno korisni potrošačima, internetskim korisnicima i internetskim poduzećima; poziva Komisiju da razmotri prijedlog koji je usmjeren na odvajanje pretraživača, kako je istaknuto u Rezoluciji Parlamenta od 27. studenoga 2014. o potpori pravima potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu(8), od njihovih komercijalnih usluga kako bi se prekinuo status quo, što bi potencijalno mogao biti dugoročni način ostvarenja poštenog i učinkovitog tržišnog natjecanja na europskom digitalnom tržištu;

40.  ističe da su protumonopolske istrage spore, kao što je slučaj s Google Shoppingom, u usporedbi s brzim digitalnim tržištima; ističe da takva situacija dovodi do štetnih učinaka te do financijskih i strukturnih rizika kojima podliježu određeni subjekti ako pokrenu duge i skupe postupke; ističe da je potrebno poštovati propisani postupak, međutim, poziva Komisiju da se koristi brzim protumonopolskim postupcima i da pronađe nove poticaje, kao što je program oslobađanja od kazni i smanjenja kazni, kako bi poduzeća bolje surađivala u pogledu raskrinkavanja kartela diljem EU-a;

41.  ističe da je potrebno redovito razmatrati mogućnost korištenja privremenih mjera za obustavu svih praksi kojima se može ozbiljno ugroziti tržišno natjecanje; poziva Komisiju da ublaži kriterije u vezi s tim mjerama, uz poštovanje vladavine prava, kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta; poziva Komisiju da revidira Obavijest o mjerama(9) vodeći računa o promjenama u digitalnom sektoru i njegovom razvoju tijekom posljednjih godina;

42.  pozdravlja trajne napore Komisije u pogledu suzbijanja zlouporabe od strane velikih platformi; poziva Komisiju da ponovno obrati pozornost na predmete u kojima predložene mjere očito nisu bile učinkovite u pogledu poboljšanja tržišnog natjecanja, kao što je slučaj s Google Shoppingom; naglašava da bi, u nedostatku ciljanih i učinkovitih mjera praćenja poslovanja koje su unaprijed testirane s obuhvaćenim poduzećem, moglo biti nužno potpuno strukturno odvajanje općih i specijaliziranih pretraživačkih usluga, uključujući lokalno pretraživanje; ističe da bi, u usporedbi sa strukturnim mjerama, mjere praćenja poslovanja mogle biti brzo rješenje kojim se uklanja mogućnost da konkurenti budu izgurani s tržišta tijekom produljenih rasprava o prodaji;

43.  ističe da Komisija treba dodijeliti dostatna sredstva kako bi se pravila EU-a o tržišnom natjecanju mogla učinkovito provesti; napominje da je potrebno zajamčiti specifičnu stručnost, posebno o sve važnijim pitanjima poput dominantnog položaja internetskih platformi ili umjetne inteligencije;

44.  poziva Komisiju da izda smjernice o tumačenju „znatnih prepreka učinkovitom tržišnom natjecanju” kako su navedene u Uredbi o koncentracijama, kako Komisija ne bi samo razmatrala cijene, rezultate i inovacije u slučaju spajanja, već i socijalne i ekološke troškove takvih transakcija u svjetlu načela iz UFEU-a, te da posebnu pozornost usmjeri na zaštitu okoliša;

45.  poziva Komisiju da istraži novu uslugu tekućeg računa koju će u nadolazećim godinama neka od najvećih svjetskih tehnoloških poduzeća pružiti potrošačima; potiče Komisiju da posebnu pozornost usmjeri na njihov ulazak na to novo digitalno financijsko tržište, kao i na ogromnu količinu podataka koju će ta poduzeća prikupiti od svojih potrošača i potencijalno koristiti;

Pravila o tržišnom natjecanju koja podržavaju Europski zeleni plan

46.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o europskom zelenom planu i u njemu utvrđene ciljeve kojima se želi poduprijeti troškovno učinkovit prijelaz na klimatsku neutralnost do 2050. i postupno ukinuti fosilna goriva; podržava najavljeno revidiranje Smjernica EU-a o državnim potporama do 2021. kako bi ih se uskladilo s tim ciljevima;

47.  podržava Komisijinu reviziju smjernica o državnim potporama u svim relevantnim sektorima, kao što je prijevoz, uključujući zračni i pomorski, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana, i to primjenom načela pravednog prijelaza i priznavanjem komplementarne uloge vlada država članica u potpori ulaganjima u dekarbonizaciju i čistu energiju, uz istovremeno jamčenje jednakih uvjeta i ravnoteže na tržištu; poziva Komisiju da u kontekstu preispitivanja Direktive o oporezivanju energije(10) ispita stvaraju li aktualna porezna izuzeća nepošteni uvjeti tržišnog natjecanja među sektorima; poziva Komisiju da ispita dovodi li oslobođenje od poreza za kerozin do narušavanja tržišnog natjecanja koje koristi sektoru zrakoplovstva;

48.  poziva Komisiju da, kao dio predstojeće revizije Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju, osigura veću fleksibilnost za potpore koje se dodjeljuju za energiju koju proizvode građani iz obnovljivih izvora, u skladu s obvezama koje je EU preuzeo u području klime;

49.  ističe da Komisija treba spriječiti sve potencijalne negativne učinke u slučajevima kada se velika poduzeća koriste javnim potporama, koje su im dodijeljene u cilju „ozelenjivanja” njihovih poslovnih modela, za druge ciljeve poput jačanja njihova dominantnog položaja u određenom sektoru;

50.  poziva Komisiju da pruža daljnje smjernice i okvir za daljnja ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada, kao i za obnovu kapaciteta, hibridne projekte i pohranjivanje električne energije;

51.  u tom pogledu ističe da, kako bi Europski zeleni plan bio uspješan, europski proizvođači održivih proizvoda i usluga trebaju prepoznati njegove prednosti i biti pošteđeni nepoštenog tržišnog natjecanja s poduzećima iz trećih zemalja;

52.  napominje da Europski zeleni plan mora osigurati usklađenost politika u području poljoprivrede, klimatskog djelovanja, okoliša i trgovine;

Sektorske politike

53.  poziva Komisiju da se sustavnije koristi istragama u sektorima koji su ključni za svakodnevni život građana u digitalno doba, kao što su zdravlje, mobilnost, oglašavanje na internetu, energetika, turizam, uključujući praćenje gornjih granica cijena internetskih platformi za smještaj, kultura, financijske i platne usluge te mediji, uz održavanje visokih standarda EU-a;

54.  poziva Komisiju da primi na znanje prisutnost monopola i oligopola na nacionalnim razinama kao potencijalni znak slabosti jedinstvenog tržišta ili prepreka poštenom tržišnom natjecanju;

55.  zahtijeva od Komisije da provede preliminarnu studiju o koncentraciji medijskog vlasništva u Europi, među ostalim u kontekstu multinacionalnih korporacija koje otkupljuju europske pružatelje medijskih usluga;

56.  ponavlja da se oporezivanje ponekad koristi za dodjelu neizravne državne potpore, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti natjecanja na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju da ažurira svoje postojeće smjernice o pojmu državnih potpora kako bi se zajamčilo da države članice ne dodjeljuju državnu potporu u obliku poreznih povlastica; žali zbog zlouporabe odluka o porezima i pozdravlja nedavne presude Općeg suda kojima je potvrđeno da procjena odluke o porezima koju Komisija provodi u pogledu državnih potpora ne predstavlja porezno usklađivanje; napominje da se odluke Komisije često osporavaju na sudu te ih je stoga potrebno temeljito pripremiti; ustaje u tome da Komisija mora imati pristup informacijama koje porezna tijela država članica dijele među sobom kako bi bolje uočila kršenje pravila o tržišnom natjecanju; poziva na usvajanje prijedloga o konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) i javnom izvješćivanju po državama;

57.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost kažnjavanja država koje prekrše pravila o državnim potporama;

58.  poziva Komisiju da čim prije ispita neusklađenosti između pravila o državnoj potpori u području potpore za likvidaciju i sustava za sanaciju iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka(11) te da u skladu s time revidira svoju Komunikaciju o bankarstvu od 30. srpnja 2013.(12), uključujući u svjetlu nedavnih slučajeva, vodeći računa o potrebi da se zaštite porezni obveznici;

59.  poziva Komisiju da pomno razmotri slučajeve u bankarskom sektoru koji su potencijalno relevantni u pogledu tržišnog natjecanja u određenim državama članicama u kojima se potrošači trenutačno suočavaju s visokim kamatnim stopama(13) i nedostatkom transparentnosti u pogledu kredita, do čega možda dolazi zbog koncentracije vlasništva u bankarskom sektoru, što bi moglo dovesti do zavaravajućih praksi prodaje hipoteka;

60.  poziva Komisiju da svake godine ocijeni jesu li i dalje ispunjeni zahtjevi za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a u financijskom sektoru;

61.  nadalje, poziva Komisiju da temeljito istraži i predloži daljnje mjere za rješavanje kvazi-monopola „velike četvorke”, četiriju računovodstvenih poduzeća koja provode reviziju nad najvećim kompanijama uvrštenima na burzu poput odvajanja usluga revizije od konzultantskih usluga i uspostave obavezne „zajedničke revizije” kako bi se poduzećima izvan „velike četvorke” omogućilo razvijanje kapaciteta potrebnih za revidiranje najvećih kompanija;

62.  poziva Komisiju da zajamči pošteno tržišno natjecanje i veću transparentnost u komercijalnim praksama platformi izvan interneta, uključujući supermarkete i hipermarkete, kako bi se zajamčilo da proizvođači u EU-u uživaju poštene uvjete i dobivaju poštenu cijenu za svoje proizvode; poziva Komisiju da nastavi sa svojom temeljitom analizom opsega i učinka nabavnih saveza, povezanih sa strategijama određivanja cijena i drugim strategijama, na gospodarsko funkcioniranje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, posebno vodeći računa o posljedicama za male dobavljače i poljoprivrednike; žali zbog činjenice da prodaja uz gubitak nije na popisu praksi koje su zabranjene na razini EU-a; ističe da se u okviru strategije „od polja do stola” i prava tržišnog natjecanja u EU-u mora priznati važan doprinos primarnih proizvođača u nabavi visokokvalitetne hrane i ostvarivanju javnog dobra za društvo;

63.  poziva na jasniju, fleksibilniju i predvidljiviju primjenu pravila o tržišnom natjecanju na proizvođače i organizacije proizvođača kako bi se povećala pravna sigurnost; stoga poziva Komisiju da ocjeni provedbu i razjasni odredbe Uredbe o jedinstvenom ZOT-u(14), posebno u pogledu iznimki na pravila o tržišnom natjecanju koje se dodjeljuju određenim sporazumima i praksama udruženih poljoprivrednika; potiče na uspostavu više organizacija proizvođača kako bi poljoprivrednici mogli ojačati svoj položaj i učinkovito pregovarati o cijenama te se boriti s neravnotežama moći unutar lanca opskrbe hranom;

64.  poziva Komisiju da iz pravila o državnim potporama izuzme porezne odredbe koje su države članice posebno uvele u cilju poticanja poljoprivrednika da provedu dobrovoljnu preventivnu štednju kako bi se uspješnije nosili sa sve većim klimatskim i zdravstvenim rizicima, kao i gospodarskim krizama; pozdravlja dovršetak preispitivanja Uredbe de minimis(15), kojom će se pomoći poljoprivrednicima da se suoče s klimatskim promjenama, uz istovremeno sprečavanje neravnoteža na tržištu; posebno ističe potrebu za jasnim smjernicama za poljoprivredni sektor u pogledu zahtjeva povezanih sa zaštitom okoliša i održivošću; pozdravlja aktualnu provjeru primjerenosti i učinkovitosti propisa o modernizaciji državnih potpora iz 2012. i aktualno preispitivanje Uredbe o skupnom izuzeću u poljoprivredi(16);

65.  poziva Komisiju da provede evaluaciju primjene članka 209. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u i razjasni njegovo područje primjene, posebno u pogledu odstupanja od pravila o tržišnom natjecanju za određene sporazume i prakse udruženih poljoprivrednika, kako bi se predmetnim subjektima pružila veća jasnoća i pravna sigurnost u slučajevima u kojima se primjenjuje taj članak te kako bi se Komisiji omogućila veća fleksibilnost u provedbi tog članka;

66.  prepoznaje ulogu sektorskih organizacija u lancu, koje služe kao platforma za dijalog, istraživanje i razvoj, razmjenu najboljih praksi i transparentnost tržišta;

67.  poziva na jačanje uloge sektorskih organizacija u cilju promicanja bolje uravnoteženih odnosa u lancu opskrbe hranom i podržava proširenje klauzule o podjeli vrijednosti na sve subjekte, a ne samo na prvog kupca, u sklopu predstojeće reforme ZPP-a u skladu s nacrtom izvješća o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda koji je u travnju 2019. usvojio Odbor Parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj;

68.  poziva da se u članku 210. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u uvede brzo automatsko izuzeće od članka 101. UFEU-a, pod uvjetom da su ispunjena načela nužnosti i proporcionalnosti, kako bi se poljoprivrednim sektorskim organizacijama omogućilo da ispune zadaće koje su im povjerene Uredbom o jedinstvenom ZOT-u radi ostvarivanja ciljeva iz članka 39. UFEU-a;

69.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se odredbe članka 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u brzo aktiviraju kako bi se moglo reagirati na ozbiljne neravnoteže na tržištu;

70.  pozdravlja uspjeh mjera za upravljanje ponudom uvedenih za kvalitetne sireve i šunke na zahtjev organizacija proizvođača, međustrukovnih organizacija i skupina subjekata; poziva na to da se odredbe Uredbe o jedinstvenom ZOT-u kojima se dopušta uvođenje pravila kontrole ponude prošire kako bi obuhvaćale sve proizvode koji nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u cilju postizanja bolje ravnoteže između ponude i potražnje;

71.  poziva Komisiju da ostvari dijalog sa svim relevantnim dionicima o funkcioniranju lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te da prilagodi politiku tržišnog natjecanja EU-a u skladu s najnovijim kretanjima u trgovinskom okruženju;

72.  pozdravlja donošenje Direktive (EU) 2019/633 od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima(17), što predstavlja važan prvi korak u jamčenju poštenih uvjeta među subjektima te rješavanju pitanja neravnoteže pregovaračke moći u lancu opskrbe hranom; potiče države članice da tu direktivu što prije prenesu u nacionalne pravne sustave i poziva Komisiju da pomno prati napredak u njezinu prenošenju i promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama; potiče države članice da popis zabranjenih praksi prošire dodavanjem daljnjih nepoštenih praksi i da postave više standarde;

73.  podsjeća na to da je došlo do znatnog horizontalnog i vertikalnog restrukturiranja, što je dovelo do daljnje konsolidacije u već ionako koncentriranoj industriji sjemena, agrokemijskoj industriji, sektoru životinjske genetike i industriji poljoprivrednih strojeva, kao i u sektorima prerade i maloprodaje; poziva Komisiju da pri procjeni spajanja u tim sektorima uzme u obzir posljedice koje nadilaze potrošačke cijene; naglašava da se interesi poljoprivrednika u EU-u, građana i okoliša moraju štititi tako što se sveobuhvatno i holistički procjenjuje učinak, na razini poljoprivrednog gospodarstva, spajanja i pripajanja među dobavljačima sirovina u poljoprivredi, uključujući proizvođače proizvoda za zaštitu biljaka;

74.  smatra da je nužno da Komisija nastavi s detaljnim praćenjem tržišta pesticida, sjemena i karakteristika u EU-u te da prati utjecaj digitalizacije na sektor poljoprivrede;

75.  odlučno poziva Komisiju da uspostavi trajnu informacijsku platformu na razini EU-a u vezi s alatima za upravljanje rizikom kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se nose s nepredvidivim klimatskim uvjetima, nestabilnošću tržišta i drugim rizicima i preko koje će dionici moći razmjenjivati najbolje prakse, kao što je najavila u svojoj Komunikaciji o budućnosti hrane i poljoprivrede iz studenoga 2017.;

76.  ističe da velike razlike u izravnim plaćanjima onemogućuju provedbu održivih inicijativa poljoprivrednika za klimu i okoliš te narušavaju tržišno natjecanje u EU-u; podsjeća na obvezu koju je Europsko vijeće preuzelo 7. i 8. veljače 2013. u pogledu usklađivanja plaćanja diljem EU-a do 2020.;

77.  skreće pozornost na sve veći broj prosvjeda poljoprivrednika i napominje da je kumulativni učinak sporazuma o slobodnoj trgovini na poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a jedan od problema koji ih zabrinjava; u tom se pogledu pita ne stavljaju li možda sporazumi o slobodnoj trgovini proizvođače iz poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a u nepovoljniji položaj na tržištu s obzirom na razlike u standardima u pogledu socijalne zaštite, zdravlja, rada, okoliša i dobrobiti životinja u trećim zemljama; stoga poziva Komisiju da što prije predstavi najnovije izvješće o kumulativnom učinku aktualnih i budućih trgovinskih sporazuma te poziva na primjenu načela uzajamnosti i usklađenosti u pogledu poljoprivrednih proizvoda te na zaštitu osjetljivih sektora u budućim i aktualnim trgovinskim pregovorima, jamčeći provedbu svih potrebnih inspekcija;

78.  pozdravlja prijedlog uredbe o programu za jedinstveno tržište i, konkretnije, mjere u prehrambenom lancu koje se u okviru njega podupiru, kao što su veterinarske i fitosanitarne mjere koje se provode u situacijama ugroženog zdravlja životinja i biljaka; odlučno poziva Vijeće i Parlament da hitno zaključe pregovore i donesu uredbu;

79.  naglašava važnost pravovremenog zaključivanja dvaju prijedloga prijelaznih uredaba koje je Komisija predstavila kako bi se izbjegla kašnjenja i komplikacije koji bi mogli dovesti do nestabilnosti tržišta;

80.  smatra ključnim da Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj zadrži sve nadležnosti u vezi s primjenom članaka 209. i 210. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u i državnom potporom koja se koristi za promicanje razvoja poljoprivrednog i šumarskog sektora te ruralnih područja, čime se osigurava stručno znanje koje je potrebno za rješavanje relevantnih pitanja i koordinaciju djelovanja u tom području, što je nužno s obzirom na specifičnu prirodu tih sektora te u potpunosti u skladu s ciljevima i potporom predviđenima u okviru ZPP-a;

81.  poziva Komisiju da nastavi usmjeravati posebnu pozornost na pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa pri primjeni pravila o državnim potporama, posebno u kontekstu izoliranih, udaljenih ili perifernih regija i otoka u Uniji; ukazuje na određene poteškoće u primjeni pravila paketa Almunia za određene usluge od općeg gospodarskog interesa, kao što je poštanski sektor, čije se pružanje javnih usluga može definirati i organizirati na nacionalnoj razini u skladu s pravom EU-a;

82.  podsjeća na potrebu za smjernicama za bolje usmjerenje državne potpore, posebno u pogledu pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa, uključujući energetiku, prijevoz i telekomunikacije;

83.  ponavlja svoj poziv da se regije bogate ugljenom utvrde kao područja kojima je potrebna potpora kako bi se pravila EU-a o državnim potporama mogla prilagoditi tako da se omogući donošenje mjera koje se odnose na potrebne strukturne promjene, s tim da se poduzeća koja posluju u tim regijama jasno obvežu da će poduzeti konkretne mjere u cilju postizanja ugljične neutralnosti i klimatskih ciljeva EU-a; podsjeća da se za aktivnosti koje su tradicionalno dio društveno odgovornog poslovanja ne smije primati privilegirana državna potpora;

84.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojem detaljnom preispitivanju Uredbe o općem skupnom izuzeću (GBER)(18) uvrstila produljenje tog programa na projekte Europske teritorijalne suradnje (tzv. Interreg);

85.  zabrinut je zbog neuravnoteženog postupanja prema operacijama koje EU financira ovisno o tome primaju li potporu EU-a iz sredstava kohezijske politike ili drugih fondova ili programa EU-a poput Obzor 2020./Obzor Europa ili EFSI2.0/InvestEU kako je Komisija predložila u svojem preispitivanju GBER-a; smatra da je potrebno očuvati jednake uvjete za projekte koji su slične prirode, a koji se različito financiraju jer bi se inače prednost davala određenim programima financiranja, dok bi drugi bili izuzeti;

Veća usmjerenost na građane uz pomoć Parlamenta

86.  poziva na to da se u politici tržišnog natjecanja bez izmjene Ugovora redovito koristi redovni zakonodavni postupak, po uzoru na postupak za Direktivu o protumonopolskoj naknadi štete(19) i Direktivu ECN+;

87.  poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o provedbi i praćenju sporazuma o suradnji u području tržišnog natjecanja te o provjeri izravnih stranih ulaganja; poziva Komisiju da zadrži visoke standarde o transparentnosti;

88.  ističe da Parlament želi imati veću ulogu u utvrđivanju i razvijanju općeg okvira politike tržišnog natjecanja; napominje da Parlament, kao promatrač, treba biti više uključen u rad radnih i stručnih skupina, kao što je Međunarodna mreža za tržišno natjecanje, kako bi se bolje upoznao s temama i ostao u toku s razvojem događanja te time bolje izvršavao svoju ulogu suzakonodavca; poziva Komisiju da posebno uključi Parlament pri sastavljanju instrumenata neobvezujućeg prava poput obavijesti i smjernica;

89.  poziva Komisiju da organizira višesektorske i međuinstitucijske forume koji će uključivati industriju, nacionalne regulatore, uključujući tijela za zaštitu podataka, skupine potrošača i druge relevantne dionike te da politiku tržišnog natjecanja poveže sa drugim područjima djelovanja;

90.  ističe da se u aktualnom obrascu za podnošenje žalbe za slučajeve državne potpore zahtijevaju mnogi specifični detalji o tome kada je državna potpora dodijeljena, a to obični građani ne mogu nikako znati; stoga poziva Komisiju da pojednostavi obrazac za podnošenje žalbe kako bi se običnim građanima omogućilo podnošenje žalbi;

91.  sa žaljenjem ukazuje na nedostatak informacija pruženih tijekom istraga Komisije nad podnesenim žalbama; poziva Komisiju da podnositelju žalbe pošalje potvrdu o primitku i obavijest o pokretanju istrage, uključujući predviđeno trajanje istrage;

92.  podsjeća na važnost koordinacije s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i poziva Komisiju da Europskom parlamentu dostavi ocjenu provedbe Direktive ECN+; podsjeća da je Komisija u prilogu Direktivi ECN+ utvrdila da su privremene mjere tijelima za tržišno natjecanje ključan instrument u cilju jamčenja da tržišno natjecanje neće biti ugroženo tijekom trajanja istrage; podsjeća da je potrebno ocijeniti postoji li način da se usvajanje privremenih mjera u ECN-u pojednostavi unutar dvije godine od datuma prenošenja Direktive u nacionalno pravo u cilju omogućavanja tijelima nadležnima za tržišno natjecanje da se učinkovitije nose s razvojem situacije na brzim tržištima;

93.  ističe da je politička neovisnost tijela nadležnih za tržišno natjecanje iznimno važna kako bi se zajamčile nepristranost i vjerodostojnost politike tržišnog natjecanja; prima na znanje da je za sprečavanje neravnoteže tržišnog natjecanja potreban javni nadzor nad lobiranjem u svim institucijama EU-a; stoga ponavlja svoj poziv za uspostavu poboljšanog registra transparentnosti EU-a; ustraje u redovitoj razmjeni s Komisijom u skladu s međuinstitucijskim sporazumom s Parlamentom; poziva izvršnu potpredsjednicu za tržišno natjecanje da ostane u bliskom kontaktu s odborom ECON i s njegovom radnom skupinom za tržišno natjecanje, prikladnim za ostvarenje redovitog dijaloga;

94.  podsjeća na to da se izvršna potpredsjednica Europske komisije za Europu spremnu za digitalno doba, tijekom saslušanja čiji je cilj bio njezino potvrđivanje, održanog 8. listopada 2019., obvezala da će njezini portfelji povezani s politikom digitalnog gospodarstva i tržišnim natjecanjem biti strogo odvojeni;

Odgovori politike tržišnog natjecanja na COVID-19

95.  pozdravlja brzu reakciju Komisije i donošenje privremenog okvira za mjere državne potpore i njegove dvije izmjene te uvjete koje predviđa za pomoć poduzećima pogođenima krizom; podržava Komisiju i države članice u primjeni pune fleksibilnosti predviđene privremenim okvirom za mjere državne potpore tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19;

96.  podupire primjenu privremenog okvira za mjere državne potpore koliko god je to potrebno tijekom razdoblja oporavka; poziva Komisiju da pravovremeno ocijeni treba li taj privremeni okvir po potrebi produljiti i nakon kraja 2020.;

97.  pozdravlja uvjete iz druge izmjene privremenog okvira u pogledu dokapitalizacije potpore poduzećima, posebno u pogledu zabrane isplate dividendi, otkupa dionica i raspodjele bonusa za banke i druga poduzeća, kao i zaštitne mjere protiv predatorskih postupaka usmjerenih na druga poduzeća iz EU-a kada je riječ o poduzećima koja su primila državnu potporu;

98.  pozdravlja činjenicu da se državnim potporama koje se dodjeljuju bankama u sklopu privremenog okvira za mjere državne potpore osigurava financiranje gospodarstva i doprinosi jamčenju financijske stabilnosti, pri čemu se djeluje unutar čvrstog postojećeg zakonodavnog okvira predviđenog Direktivom o oporavku i sanaciji banaka i pravilima o sanaciji;

99.  ističe da postoji rizik narušavanja tržišta i stvaranja nejednakih uvjeta zbog povećanih razlika u razinama državne potpore koju dodjeljuju države članice; prima na znanje Instrument za potporu solventnosti, koji je dio plana oporavka Next Generation EU, kojim se planira odgovoriti na rizike koje te razlike predstavljaju za cjelovitost jedinstvenog tržišta;

100.  pozdravlja izvanredna financijska sredstva i državne potpore za potporu poduzećima i radnicima u borbi protiv gospodarskih posljedica pandemije; poziva Komisiju da utvrdi zajedničke minimalne standarde kako bi se specificirao zahtjev da poduzeća koja primaju financijsku pomoć moraju poštovati ekološke, društvene i upravljačke kriterije i transparentnost oporezivanja, kako bi se izbjeglo da različiti nacionalni kriteriji dovedu do daljnjih razlika te kako bi se pokazalo da se primljena javna potpora upotrebljava za usklađivanje njihovog poslovanja s klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a i Pariškim sporazumom; podsjeća da bi se potpora trebala dodjeljivati samo za pokrivanje gubitaka nastalih zbog COVID-a 19; naglašava da bi se državne potpore trebale dodjeljivati samo poduzećima koja se suočavaju s neposrednim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, a ne poduzećima koja su i prije krize imala financijske probleme; poziva da se poduzećima registriranima u poreznim oazama onemogući pristup državnim potporama ili paketima financijske potpore ako se ne obvežu da će promijeniti svoje poslovne prakse;

101.  pozdravlja komunikaciju Komisije o Privremenom okviru za procjenu protumonopolskih pitanja povezanih s poslovnom suradnjom pri odgovoru na aktualno izbijanje bolesti COVID-19; ističe da je Komisija izdala prvo pismo podrške od 2003.; ističe da je ova kriza ukazala na potrebu za brzim i učinkovitim odgovorima u ubrzanom okruženju te ističe prednosti participativne protumonopolske politike i pružanja pravne sigurnosti poduzećima pri stupanju u poslovnu suradnju u ključnim strateškim sektorima;

102.  kada je riječ o učincima pandemije, naglašava da je potrebo ojačati gospodarsku otpornost ključnih europskih sektora poticanjem našeg gospodarskog oporavka preko istraživanja i inovacija; poziva Komisiju da pri reviziji Komunikacije o definiciji tržišta iz 1997. primijeni dinamičniji pristup i postavi kriterij inovacija kao temeljni element relevantne analize tržišta kada je riječ o europskoj kontroli koncentracija; poziva Komisiju da u okviru svoje revizije prikladnosti razmotri mogućnost zauzimanja naklonjenijeg pristupa sporazumima o suradnji te istraživanju i razvoju;

103.  ističe da su zbog pandemije poduzeća postala izložena stranim ponudama; svjestan je da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ukazala na nedostatke u opskrbnim lancima u EU-u i manjak strateške suverenosti EU-a u područjima kao što su medicinski proizvodi ili hrana, kao i potrebu da se ključna poduzeća i imovina u EU-u zaštite od neprijateljskog preuzimanja od strane velikih dominantnih aktera;

104.  ističe da je od najveće važnosti pojačati napore EU-a u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja i antagonističkog ponašanja stranih državnih subjekata odnosno poduzeća povezanih s vladom prema ugroženim europskim poduzećima koja se suočavaju s padom poslovanja zbog pandemije bolesti COVID-19 jer je cilj takvog djelovanja preuzeti kontrolu nad ključnim europskim tehnologijama, infrastrukturom i stručnim znanjem; stoga poziva Komisiju da odmah predloži privremenu zabranu preuzimanja europskih poduzeća od strane stranih državnih subjekata odnosno poduzeća povezanih s vladom iz trećih zemalja;

105.  pozdravlja inicijative platformi društvenih medija za borbu protiv lažnih vijesti i širenje službenih informacija Svjetske zdravstvene organizacije o bolesti COVID-19 putem svojih platformi; međutim, upozorava na te platforme koje su imale znatnu tržišnu snagu još prije krize; podržava poziv Komisije da se provede studija o platformama sa značajnim mrežnim učincima koje imaju ulogu filtera mreže, kao dio predstojećeg ex ante prijedloga regulatornog okvira, pod uvjetom da to ne dovede do daljnjih kašnjenja; poziva Komisiju da platformama zabrani mikrociljano oglašavanje te da poveća transparentnost za korisnike; podržava suradnju u razvoju aplikacija za praćenje kontakata značajnih sudionika izvan Europe na tržištu operacijskog sustava pametnih telefona; poziva Komisiju da osigura da se prikupljanjem podataka neće dodatno učvrstiti tržišna snaga nekoliko dominantnih aktera;

106.  ističe da kriza bolesti COVID-19 predstavlja egzistencijalni rizik za dosad neviđen broj poduzeća diljem EU-a te da je uzrokovala golem porast stopa nezaposlenosti; poziva Komisiju da procijeni je li koncept obrane posrnulog poduzeća koji se trenutačno primjenjuje prikladan svrsi trenutačne krize; čvrsto vjeruje da politika tržišnog natjecanja i industrijska politika zajedno mogu pomoći u izgradnji europskog suvereniteta na održiv način; pozdravlja Komisijinu strategiju industrijske politike;

107.  primjećuje učinkovit i djelotvoran rad Komisije tijekom krize COVID-19; ističe da je znatan dio ljudskih resursa trebalo preraspodijeliti za praćenje državnih potpora s obzirom na iznimne okolnosti; poziva na davanje više informacija o trenutačnom stanju resursa osoblja Glavne uprave za tržišno natjecanje i njihovu razvoju tijekom tog mandata;

108.  poziva Komisiju da bolje informira Parlament o svom tekućem radu, posebno o reviziji definicije mjerodavnog tržišta i reviziji smjernica o državnim potporama; poziva Komisiju da Parlamentu dostavi detaljnu procjenu raspodjele ukupnog iznosa državnih potpora odobrenih u okviru privremenog okvira za državne potpore po državama članicama, sektoru i vrsti odobrene potpore (bespovratna sredstva, jamstva itd.), kao i svih dodatnih uvjeta koje primjenjuju države članice; smatra da bi panoptička i detaljna evaluacija zastupnicima u Europskom parlamentu pružila pregled ekonomskih mjera poduzetih na nacionalnoj razini, kao i konkretne pojedinosti o vrsti potpore, vrsti korisnika i načinu odobrenja, ako postoji; ističe da bi pregled stanja državnih potpora, koji sadrži nekoliko tablica i grafičkih prikaza o državnim potporama i njihovu utjecaju na unutarnje tržište, trebalo pravodobno ažurirati;

109.  poziva Komisiju da nakon krize Parlamentu i Vijeću predstavi komunikaciju o učincima pandemije bolesti COVID-19 na tržišno natjecanje i provedbu prava tržišnog natjecanja, cjelovitost jedinstvenog tržišta i budućnost politike tržišnog natjecanja;

110.  poziva Komisiju da bankama koje primaju državnu potporu nametne obvezu zadržavanja svojih usluga bankarstva s građanima/potrošačkog bankarstva te da zajamči da banke ne smiju koristiti krizu bolesti COVID-19 kao izgovor za trajno smanjenje takvih usluga;

o
o   o

111.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, nacionalnim parlamentima i nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0062.
(2) SL C 247, 23.7.2019., str. 1.
(3) SL L 11, 14.1.2019., str. 3.
(4) SL L 186, 11.7.2019., str. 57.
(5) SL C 372, 9.12.1997., str. 5.
(6) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/International_trade_in_goods_by_enterprise_size
(7) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.
(8) SL C 289, 9.8.2016., str. 65.
(9) SL C 267, 22.10.2008., str. 1.
(10) SL L 283, 31.10.2003., str. 51.
(11) SL L 173, 12.6.2014., str. 190.
(12) SL C 216, 30.7.2013., str. 1.
(13) https://data.worldbank.org/indicator/FR.INR.LNDP?locations=RO&most_recent_value_desc=false
(14) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(15) SL L 352, 24.12.2013., str. 1.
(16) SL C 213, 8.9.2009., str. 9.
(17) SL L 111, 25.4.2019., str. 59.
(18) SL L 187, 26.6.2014., str. 1.
(19) SL L 349, 5.12.2014., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 8. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti