Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2130(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0026/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0026/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0165

Usvojeni tekstovi
PDF 180kWORD 56k
Petak, 19. lipnja 2020. - Bruxelles Završno izdanje
Bankovna unija – godišnje izvješće
P9_TA(2020)0165A9-0026/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2019. (2019/2130(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2018.(1),

–  uzimajući u obzir povratne informacije Komisije i Europske središnje banke (ESB) u vezi s Rezolucijom Parlamenta od 16. siječnja 2019. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2018.,

–  uzimajući u obzir odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća za paket mjera za banke,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586) koji je podnijela Komisija 24. studenog 2015.,

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije iz 2010.,

–  uzimajući u obzir političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024. pod naslovom „Ambicioznija Europska unija – moj program za Europu” koje je Ursula von der Leyen predstavila 16. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o finalizaciji Basela III(2) i zaključke Vijeća Ecofin od 12. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama od 24. svibnja 2018. (COM(2018)0339),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke o nadzornim aktivnostima 2018. iz ožujka 2019.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) iz srpnja 2019. pod nazivom „Praćenje rizika posredništva u nebankovnom financijskom sektoru EU-a za 2019.”(4),

–  uzimajući u obzir zaključke o planu djelovanja u pogledu financijske tehnologije Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) s konzultacija o pristupu EBA-e financijskim tehnologijama iz ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e iz studenog 2019. naslovljeno „Procjena rizika europskog bankovnog sustava”(5),

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e od 18. srpnja 2019. o području regulatornog rada, regulatornom statusu aktivnosti financijskih tehnologija i pristupima njihovom odobravanju,

–  uzimajući u obzir izvješće europskih nadzornih tijela iz siječnja 2019. naslovljeno „Financijske tehnologije: sigurna regulatorna okruženja i inovacijski centri”(6),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 7. studenoga 2013. između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih ESB-u u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma(7),

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između ESB-a i Europskog revizorskog suda od 9. listopada 2019. u pogledu revizije nadzornih zadaća ESB-a(8),

–  uzimajući u obzir potporu na sastanku na vrhu država europodručja od 14. prosinca 2018. o izvješću Euroskupine u njegovu uključivom sastavu s kojom se uspostavlja radna skupina na visokoj razini,

–  uzimajući u obzir potporu na istom sastanku na vrhu država europodručja načinu funkcioniranja zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 30. travnja 2019. o primjeni i preispitivanju Direktive 2014/59/EU (Direktiva o oporavku i sanaciji banaka) i Uredba (EU) br. 806/2014 (Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRMR)) (COM(2019)0213),

–  uzimajući u obzir izjavu dogovorenu na sastanku na vrhu država europodručja održanom 21. lipnja 2019.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda o testiranju otpornosti banaka na stres na razini EU-a od 10. srpnja 2019.(9),

–  uzimajući u obzir najavu ESB-a od 22. kolovoza 2019. o reviziji nadzornih očekivanja u pogledu bonitetnog rezerviranja za nove loše kredite kako bi se uzela u obzir nova uredba EU-a o nadzornim očekivanjima u pogledu bonitetnog rezerviranja(10),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. lipnja 2019. naslovljenu „Četvrto izvješće o napretku u smanjenju loših kredita i daljnjem smanjenju rizika u bankarskoj uniji” (COM(2019)0278),

–  uzimajući u obzir tehničke savjete Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala od 18. srpnja 2019. Europskoj komisiji u pogledu pitanja održivosti na tržištu kreditnih rejtinga(11),

–  uzimajući u obzir dokument za raspravu Europskog stabilizacijskog mehanizma iz listopada 2019. naslovljen „Dovršetak bankovne unije kao potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji”(12),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Akcijski plan o financiranju održivog rastaˮ (COM(2018)0097),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o budućim perspektivama agencija za kreditni rejting(13),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije koja se temelji na razlikama između zakona o nesolventnosti banaka i njihove moguće usklađenosti,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. rujna 2019. o stanju provedbe zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca(14),

–  uzimajući u obzir mišljenja EBA-e od 8. kolovoza 2019. o prihvatljivosti depozita, razini pokrića i suradnji između sustava osiguranja depozita, od 30. listopada 2019. o sustavu isplate depozitnih jamstava i od 23. siječnja 2020. o financiranju sustava osiguranja depozita i uporabe fondova sustava osiguranja depozita,

–  uzimajući u obzir Zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela od 4. listopada 2019. o rizicima pranja novca i financiranja terorizma koji pogađaju financijski sektor Europske unije(15),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije koja se odnosi na opcije i nacionalna diskrecijska prava na temelju Direktive o sustavu depozitnih jamstava i njihovu primjenu u kontekstu europskog sustava osiguranja depozita,

–  uzimajući u obzir sporazum o razmjeni informacija između ESB-a i nadležnih tijela zaduženih za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o povlačenju prijedloga o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a (COM(2014)0043),

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e iz studenog 2019. naslovljeno „Loši krediti – postignuti napredak i izazovi u budućnosti”(16),

–  uzimajući u obzir reviziju financijske stabilnosti koju provodi ESB,

–  uzimajući u obzir zajednički savjet europskih nadzornih tijela upućen Europskoj komisiji od 10. travnja 2019. o potrebi za poboljšanjima u vezi sa zahtjevima za upravljanje rizikom IKT-a u financijskom sektoru EU-a(17),

–  uzimajući u obzir godišnje gospodarsko izvješće Banke za međunarodne namire za 2018.;

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e od 29. listopada 2019. o mogućim preprekama prekograničnom pružanju bankarskih usluga i usluga platnog prometa(18);

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0026/2020),

A.  budući da je za stabilniju, konkurentniju i konvergentnu ekonomsku i monetarnu uniju potrebna stabilna bankovna unija i razvijenija i sigurna unija tržišta kapitala te uspostava proračunskog instrumenta;

B.  budući da je dovršenje bankarske unije ključan doprinos međunarodnoj percepciji eura i njegovoj većoj ulozi na globalnim tržištima;

C.  budući da su negativni rizici za globalni gospodarski rast i gospodarski rast europodručja povećani, osobito nakon globalnog izbijanja pandemije COVID-19, te da i dalje stvaraju izazove za financijsku stabilnost;

D.  budući da će bankovna unija ostati nedovršena sve dok ne bude raspolagala zaštitnim mehanizmom za Jedinstveni fond za sanaciju i Europskim sustavom osiguranja depozita kao trećim stupom bankovne unije;

E.  budući da je tržište maloprodajnih financijskih usluga koje dobro funkcionira važno i za gospodarstvo i za građane EU-a;

F.  budući da bankovna unija i dalje nema učinkovite alate za rješavanje problema s kojima se potrošači suočavaju: umjetna složenost, nepoštena poslovna praksa, isključivanje ranjivih skupina iz uporabe osnovnih usluga te ograničeno sudjelovanje javnih tijela;

G.  budući da je razina loših kredita u nekim financijskim institucijama i dalje visoka unatoč ukupnom smanjenju loših kredita posljednjih godina;

H.  budući da se povjeravanje nadzora nad financijskim institucijama relevantnima za sustav ESB-u pokazalo uspješnim; budući da ESB po potrebi može izvršavati nadzorne zadaće u odnosu na sve kreditne institucije s odobrenjem za rad i podružnice s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama;

I.  budući da je razvoj jedinstvenog sanacijskog mehanizma, čiji je cilj osigurati ujednačena pravila i postupke te zajednički postupak donošenja odluka za urednu sanaciju posrnulih banaka s minimalnim utjecajem na realno gospodarstvo, bio učinkovit; budući da još uvijek postoji posao koji treba obaviti kako bi se učinkovito spriječile intervencije u posrnulim bankama koje financiraju porezni obveznici;

J.  budući da nedavni skandali povezani s pranjem novca velikih razmjera koji uključuju financijske institucije u EU-u pokazuju da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati odvojeno te da nedostaje odgovarajući sustav nadzora i provedbe zakonodavstva EU-a;

K.  budući da je europski bankovni sektor i dalje daleko glavni pružatelj financijskih sredstava poduzećima, za razliku od drugih jurisdikcija, gdje tržišta kapitala čine znatan udio u financiranju poduzeća;

L.  budući da je više od deset godina nakon financijske krize Odbor za financijsku stabilnost i dalje nedovoljno razmotrio probleme poduzeća koja su prevelika i prepovezana da bi se dopustilo njihovo propadanje;

Opća razmatranja

1.  podsjeća na napredak postignut u provedbi bankovne unije, posebno u pogledu smanjenja rizika; naglašava, međutim, da je potrebno ostvariti daljnji napredak u pogledu podjele rizika i smanjenja rizika kako bi se odgovorilo na izazove koji ostaju u određenim institucijama;

2.  podsjeća da je bankovna unija otvorena svim državama članicama koje se žele pridružiti;

3.  pozdravlja potporu predsjednice Europske komisije i predsjednice ESB-a dovršenju bankovne unije i, u širem smislu, ekonomske i monetarne unije putem, primjerice, stvaranja drugog proračunskog instrumenta kako bi se postigla stabilnija, konkurentnija i konvergentna Unija;

4.  Naglašava da Euroskupina nije institucija, ni tijelo ni agencija Europske unije, već neformalni međuvladin forum za raspravu; žali zbog činjenice da države članice i dalje djeluju izvan okvira Zajednice, što ugrožava ulogu Parlamenta kao suzakonodavca i njegovo pravo na demokratski nadzor;

5.  ističe neefikasnost dosad vođenih međuvladinih pregovora, osobito onih koji se odnose na proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost i radnu skupinu Euroskupine na visokoj razini za bankovnu uniju; potiče na nastavak pregovora u otvorenom okruženju kojim se jamči aktivna uključenost Parlamenta u pravni poredak EU-a; ističe povećanu sudsku zaštitu o tome da će te promjene imati za posljedicu, uz strože zahtjeve u pogledu transparentnosti i pristupa dokumentima;

6.  pozdravlja povećanje ukupne otpornosti europskog bankovnog sustava, što je potvrđeno EBA-inom procjenom rizika europskog bankovnog sustava za 2019.; posebno pozdravlja činjenicu da su banke zadržale stabilne omjere kapitala i kvalitetu imovine, što je vidljivo u daljnjem smanjenju loših kredita;

7.  naglašava, međutim, da su razine profitabilnosti i dalje niske i da se makroekonomsko okruženje pogoršava, i to zbog pandemije COVID-19 koja je izazvala dosad neviđene izazove u svjetskom gospodarstvu, što je utjecalo na kvalitetu imovine, a time i na profitabilnost banaka; nadalje, napominje da se očekuje da će visoka razina tržišnog natjecanja, posebno u području financijske tehnologije (FinTech), kao i veći operativni rizici povezani s digitalizacijom i inovacijama te nedostatak integracije tržišta zbog preostale rascjepkanosti među državama članicama, predstavljati dodatne izazove za profitabilnost banaka;

8.  napominje trenutačne izglede za niski rizik i nisku profitabilnost u bankarskom sektoru; ističe činjenicu da niske kamatne stope i dalje postoje kao odgovor na trenutačnu makroekonomsku situaciju; ističe, nadalje, da su usporavanje gospodarskog rasta i geopolitičke napetosti, uključujući učinke Brexita, kao i kiberrizike i sigurnost podataka, jedan od glavnih izazova s kojima se suočava bankarski sektor EU-a, uz klimatske promjene i rizike od pranja novca i financiranja terorizma;

9.  primjećuje da se profitabilnost banaka od 2012. postupno povećava, uz povrat kapitala koji premašuje 6 % od 2017.; ističe, međutim, da taj razvoj nije manji od procijenjenog troška kapitala za većinu banaka; ističe da je okruženje niskog rizika i niskih kamatnih stopa dovelo do nižih troškova za rezervacije i gubitke; ističe da to, međutim, nije strukturno poboljšanje te da se ne očekuje da će se u kratkom roku smanjiti profitabilnost; podsjeća na potrebu za stalnim ocjenjivanjem razina financiranja za gospodarstvo, a posebno za mala i srednja poduzeća, iz financijskog sustava u cjelini; poziva na odgovarajuću procjenu učinka prošlih i budućih propisa na postizanje cilja financiranja gospodarstva;

10.  ističe da sposobnost banaka da nude kredite i osiguraju likvidnost ima ključnu ulogu za ublažavanje najozbiljnijih gospodarskih posljedica bolesti COVID-19 kod europskih građana; u tom kontekstu prima na znanje zakonodavne i nadzorne mjere koje su predložene ili već usvojene kako bi se osiguralo da banke nastave kreditirati tijekom te krize; pozdravlja fleksibilnost banaka pri bonitetnom tretmanu zajmova, primjeni računovodstvenih pravila i otpuštanju zaštitnih slojeva kapitala; ističe da bi svako odobreno rasterećenje trebalo biti u potpunosti raspoloživo za podršku klijentima banaka, obiteljima i poduzećima; podržava postupke nadzornih tijela za bankarstvo da na banke primjenjuju stroga privremena ograničenja na isplatu dividendi i bonusa te otkup vlastitih udjela;

11.  naglašava ključnu ulogu bankovnog sektora u usmjeravanju sredstava u realno gospodarstvo, a posebno u održiva i društveno odgovorna ulaganja, čime se potiče rast i zapošljavanje i omogućuje prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo, ne ugrožavajući pritom financijsku stabilnost;

12.  u tom pogledu pozdravlja politički dogovor o Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja; poziva na reviziju Direktive EU-a o nefinancijskom izvješćivanju kako bi bolje odražavala obveze izvješćivanja i objavljivanja u vezi s okolišnim, društvenim i upravljačkim ciljevima;

13.  zabrinut je zbog toga što slabosti banaka u pogledu rizika povezanih s klimatskim promjenama možda neće biti u potpunosti razumljive i pozdravlja obvezu EBA-e da u svoju godišnju procjenu rizika uključi razmatranja o klimatskim rizicima i da uvede testove otpornosti na stres u vezi s klimatskim promjenama; u tom pogledu ističe važnost odgovarajuće objave i procjene rizika;

14.  nadalje, poziva sve europske banke da se priključe načelima UN-a za odgovorno bankarstvo i, u skladu s tim, da svake godine izvještavaju o svojim naporima u provedbi održivog financiranja i smanjenju rizika povezanih s klimatskim promjenama u svojim bilancama; poziva EU i nacionalna nadležna tijela odgovorna za bankovni sektor da slijede preporuke Načela odgovornog poslovanja banaka, održive bankarske mreže i Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava gdje je to moguće;

15.  poziva na uspostavu standarda za zelene obveznice na razini EU-a te na definiranje okvira povoljnog za razvoj tih obveznica kako bi se povećala transparentnost, učinkovitost i vjerodostojnost održivih ulaganja;

16.  prima na znanje rad Bazelskog odbora za nadzor banaka u pogledu državnog rizika; ističe da bi regulatorni okvir EU-a za bonitetni tretman javnog duga trebao biti usklađen s međunarodnim standardima; poziva na daljnje rasprave o stvaranju europske sigurne imovine na temelju evaluacije prijedloga Komisije o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama i mogućih promjena kako bi se ojačala međunarodna uloga eura, stabilizirala financijska tržišta i banke omogućilo da diversificiraju svoje portfelje;

17.  naglašava činjenicu da su financijska tržišta međusobno usko povezana; ističe važnost pripravnosti nadzornih tijela za bankarstvo na sve moguće ishode Brexita, imajući na umu da se time dopunjuje pripravnost samih privatnih subjekata; pozdravlja sve značajne mjere i suradnju do sada; prima na znanje praksu osnivanja podružnica u EU-u iz Ujedinjene Kraljevine kako bi se nastavilo pružati usluge;  u tom pogledu naglašava rizik regulatorne arbitraže zbog različite primjene pravila u svakoj državi članici; stoga smatra da je potrebno daljnje usklađivanje kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i osiguralo da su rizici na odgovarajući način riješeni; naglašava važnost jednakih uvjeta u financijskim propisima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita i potrebi za sprečavanjem regulatorne utrke prema dnu;

18.  ponovno podsjeća na obveze koje je EU preuzeo u suradnji s Ujedinjenom Kraljevinom u okviru revidirane političke izjave; obvezuje se na održavanje bliske i strukturirane suradnje u regulatornim i nadzornim pitanjima i na političkoj i na tehničkoj razini;

19.  žali zbog toga što Komisija i velika većina vlada EU-a do sada nisu uspjele osigurati potpunu ravnotežu spolova u institucijama i tijelima EU-a, posebno u pogledu imenovanja na visoke razine u gospodarskim, financijskim i monetarnim pitanjima; poziva vlade država članica, Europsko vijeće, Euroskupinu i Komisiju da aktivno rade na postizanju rodne ravnoteže u svojim predstojećim prijedlozima za uži izbor i imenovanja te da uključe barem jednu ženu i jednog mužjaka kandidata po postupku imenovanja; ponavlja svoju rezoluciju o poštovanju načela rodne ravnoteže na predstojećim popisima kandidata;

20.  ističe važnost dovršetka unije tržišta kapitala kojom se dopunjuje bankovna unija u okviru financiranja realnog gospodarstva; nadalje ističe da bi potpuno integrirana unija tržišta kapitala zajedno s cjelovitom bankarskom unijom omogućila javnu i privatnu podjelu rizika te da bi usto ojačala međunarodnu ulogu eura te dodatno ojačala konkurentnost europskih tržišta i promicala održiva privatna ulaganja; u tom pogledu ističe potrebu za jednakim uvjetima kojima se malim i srednjim poduzećima izbjegavaju nepovoljni uvjeti pristupa financiranju te potreba za pažljivom praćenjem izdavanja sekuritiziranih proizvoda;

Nadzor

21.  pozdravlja napredak u smanjenju rizika i povećanju financijske stabilnosti u bankarskom sektoru; napominje, međutim, da je još uvijek prisutno slabosti u određenim institucijama te da je potreban daljnji napredak; podsjeća na ciljeve bankovne unije da se osigura financijska stabilnost i potiče istinski jedinstveno tržište, jednaki uvjeti i predvidljivost za sudionike na tržištu;

22.  ipak smatra da se trenutačni nadzorni okvir prije svega usredotočio na izloženosti kreditnom riziku na štetu izloženosti tržišnom riziku koja se odnosi na nelikvidne vrijednosne papire, uključujući izvedenice; poziva na donošenje odgovarajućih mjera za poboljšanje revizije kvalitete imovine te u tom pogledu pozdravlja uključivanje instrumenata 2. i 3. razine u ispitivanje otpornosti na stres u 2018.; ponavlja svoj poziv upućen jedinstvenom nadzornom mehanizmu da među svoje glavne nadzorne prioritete uključi smanjenje tih složenih i nelikvidnih financijskih instrumenata, uključujući izvedenice;

23.  pozdravlja napore uložene u jačanje financijskog sektora i smanjenje loših kredita na europskoj razini te mjere za smanjenje rizika koje su postignute u nedavnom bankarskom paketu; napominje da se udio loših kredita za koje su dužnici važne institucije smanjio za više od polovice od početka bankovnog nadzora ESB-a, u razdoblju od studenoga 2014. do lipnja 2019.; ističe da je u rujnu 2019. prosjek loših kredita u europodručju iznosio 2,9 %, što je smanjenje u odnosu na 6,5 % u prosincu 2014..; pozdravlja taj znatan napredak; ističe da je razina loših kredita i dalje visoka u određenim institucijama i da su potrebni dodatni napori za rješavanje tog pitanja; prima na znanje aktualni zakonodavni rad na direktivi za pružatelje usluga servisiranja kredita i kupce kredita te naglašava potrebu da se osigura da razvoj sekundarnih tržišta za zajmove i stvaranje izvansudskog mehanizma za naplatu uključe odgovarajuću zaštitu potrošača;

24.  naglašava potrebu u kontekstu transakcija s lošim kreditima potrebno zaštititi prava potrošača; napominje važnost potpune provedbe Direktive o hipotekarnim kreditima (2014/17/EU); poziva države članice da uspostave mjere kojima se osigurava da se zajmoprimci, koji bi mogli biti u ionako osjetljivim financijskim situacijama, ne podvrgavaju agresivnom i nepoštenom postupanju i praksama subjekata koji kupuju dugove i kolekcionare loše regulirani; poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji Direktive o potrošačkim kreditima donese ambicioznije odredbe o zaštiti dužnika od štetnih praksi, čime bi se zajamčilo da se ta prava primjenjuju na jednak način na postojeće i buduće zajmove;

25.  ističe važnost zaštite prava potrošača, posebno u pogledu bankovnih naknada i transparentnosti troškova proizvoda, profitabilnosti i rizika; u tom pogledu poziva EBA-u da se više usredotoči na ispunjavanje svog mandata za pravilno prikupljanje, analizu i izvješćivanje o potrošačkim trendovima te na preispitivanje i koordinaciju financijske pismenosti i obrazovnih inicijativa od strane nadležnih tijela;

26.  napominje da su nedavne bankarske krize pokazale da su kreditne institucije pogrešno prodavale obveznice i druge financijske proizvode malim ulagateljima; poziva nadzorna i sanacijska tijela da odlučno provode nedavno uvedene odredbe Direktive o oporavku i sanaciji banaka o zaštiti potrošača, posebno minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL); potiče Komisiju da dodatno ispita pitanje prodaje financijskih proizvoda od strane bankarskih institucija;

27.  poziva europska nadzorna tijela da u potpunosti iskoriste svoje ovlasti kako bi osigurale visok stupanj zaštite potrošača, uključujući, prema potrebi, ovlasti za intervenciju proizvoda kada su financijski i kreditni proizvodi doveli ili bi mogli imati posljedice na štetu potrošača;

28.  napominje da je rad na provedbi konačnih standarda Basel III već započeo; naglašava da bi se standardi BCBS-a trebali prenijeti u europsko pravo pravodobno i u skladu s njihovim ciljevima, vodeći pritom računa o posebnostima europskog bankovnog sustava, gdje je to primjereno, i načelu proporcionalnosti; upozorava da bi, zbog raznolikosti bankovnih modela diljem EU-a, jedinstveno rješenje koje se temelji na podacima i koje može biti moguće loše odgovarati europskom tržištu; ističe da bi trebalo osigurati konkurentnost i financijsku stabilnost bankovnog sektora EU-a te da ne bi smjela biti ugrožena njezina sposobnost financiranja gospodarstva, posebno malih i srednjih poduzeća; uvjeren je da su održive i dobro kapitalizirane financijske institucije nužne za dobro financiranje gospodarstva EU-a i stabilne bankarske unije; podsjeća na svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o finalizaciji Basela III i poziva Komisiju da pri izradi novih zakonodavnih prijedloga djeluje u skladu s preporukama koje su u njoj iznesene;

29.  uzima u obzir važnost procjene primjerenosti internih modela i stalnog vrednovanja tih modela kako bi se osigurala njihova pouzdanost i otpornost; prima na znanje zaključke ciljanog preispitivanja internih modela koje provodi ESB; poziva banke da u skladu s time poboljšaju svoju uporabu i primjenu svojih internih modela;

30.  zabrinut je zbog toga što je EBA upozorila da neće podnijeti svoje prijedloge za smanjenje administrativnog opterećenja za male institucije u roku koji su suzakonodavci utvrdili u paketu za bankarstvo;

31.  podsjeća na to da bi standardi koje nude međunarodni forumi trebali izbjegavati regulatornu rascjepkanost i pomagati u promicanju ravnopravnih uvjeta za sve međunarodno aktivne banke;

32.  napominje da, u svojem izvješću o procjeni rizika i osjetljivosti bankovnog sektora EU-a, EBA ukazuje na razlike u primjeni i određivanju zaštitnog sloja za OSV instituciju među državama članicama; stoga poziva na daljnje usklađivanje primjene zaštitnih slojeva kapitala u cijelom EU-u kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve;

33.  pozdravlja Memorandum o razumijevanju između Europske središnje banke i Europskog revizorskog suda u pogledu praktičnih dogovora o razmjeni informacija između te dvije institucije s obzirom na njihove mandate;

34.  zahtijeva povećanje standarda transparentnosti u nadzoru banaka, primjerice u rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene, kako bi se ojačalo povjerenje tržišta kapitala i financijskih tržišta, poduzeća i građana te osigurala dosljednost u postupanju u svim državama članicama; pozdravlja poboljšanje i poboljšanje razmjene informacija među nadzornim i sanacijskim institucijama;

35.  Napominje da inovativne financijske tehnologije korjenito mijenjaju financijski sektor, uključujući bankarske i platne usluge, te pozdravlja učinkovitost i širi raspon odluka koje te ponude nude potrošačima na tržištu; podržava tehnološku neutralnost kao vodeće načelo i potiče ulaganja u financijsku tehnologiju;

36.  ističe kako je potrebno riješiti izazove koje predstavljaju te nove tehnologije, kao što su osiguravanje održivih prekogranično interoperabilnih poslovnih modela, jednaki uvjeti u pogledu regulacije i nadzora te kibersigurnost; ističe odgovornost financijskih institucija u osiguravanju zaštite podataka klijenata i njihove sigurnosti u skladu s pravom EU-a; također primjećuje sve veće oslanjanje bankarskog sektora na računalstvo u oblaku i potiče Komisiju da odgovori na zajednički savjet europskih nadzornih tijela o potrebi za zakonodavnim poboljšanjima u vezi sa zahtjevima za upravljanje rizikom IKT-a u financijskom sektoru EU-a; ponavlja da uravnoteženi zakonodavni okvir i pravna sigurnost mogu poboljšati okruženje sklono inovacijama bez ugrožavanja financijske stabilnosti;

37.  prepoznaje doprinos nebankarskog sektora financijskog posredovanja, koji je prethodno bio poznat kao usporedni bankarski sustav, u daljnjem diversifikaciji kanala financiranja za gospodarstvo; ističe, međutim, da postoji značajna međusobna povezanost između sektora nebankarskog financijskog posredovanja i „tradicionalnog” bankarskog sektora, koji izaziva zabrinutost zbog sistemskog rizika s obzirom na nedostatak odgovarajućih propisa i nadzora nad njima;

38.  u tom pogledu poziva na koordinirano djelovanje radi rješavanja tih rizika, uključujući uspostavu makrobonitetnih alata i daljnju operacionalizaciju postojećih alata za suzbijanje prijetnji za financijsku stabilnost koje predstavlja rastuća uloga nebankarskog sustava financijskog posredovanja; smatra da je potrebno ocijeniti jesu li bonitetni zahtjevi velikih izloženosti, posebno nebankarskom financijskom posredovanju, dostatni za jamčenje financijske stabilnosti; nadalje ističe rizike koje je Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) istaknuo u okviru svojeg instrumenta za praćenje rizika nebankarskog poslovanja u EU-u za 2019., kao što su oni koji proizlaze iz transformacije likvidnosti, preuzimanja rizika i šire poluge koji utječu na sektor;

39.  pozdravlja sporazum o razmjeni informacija između ESB-a i tijela zaduženih za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, podsjeća na svoju Rezoluciju od 19. rujna 2019. o stanju provedbe zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca, pozdravlja dokument sa zajedničkim stajalištem od 8. studenoga 2019. koji je pripremio nekoliko ministara financija europodručja, a kojim se poziva na usklađivanje europskog regulatornog okvira za pranje novca i financiranje terorizma;

40.  podsjeća da za učinkovitost napora za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma nadležna tijela i financijske institucije moraju djelovati koordinirano; ističe da je potrebno bolje uskladiti bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca; podsjeća na svoju ozbiljnu zabrinutost zbog regulatorne i nadzorne fragmentacije u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, što je dovelo do neuspjeha u pružanju odgovarajućeg nadzora i odgovora na nedostatke nacionalnih nadzornih tijela te dovodi u pitanje njihovu sposobnost nadzora nad sve većim prekograničnim aktivnostima u EU-u;

41.  uvjeren je da i SSM ima ulogu u borbi protiv pranja novca i pozdravlja osnivanje posebne jedinice za suzbijanje pranja novca; posebno napominje složenost procjene važne primjerenosti upravljanja bankama na najvišoj razini zbog vrlo raznolikog prenošenja Direktive o kapitalnim zahtjevima; stoga potiče da se u Uredbu o kapitalnim zahtjevima uključe zahtjevi u pogledu „poslovnog ugleda i stručnosti”;

42.  pozdravlja zaključke Vijeća od 5. prosinca 2019. kojima se Komisiji daje mandat da istraži načine osiguravanja bolje suradnje među tijelima i dodjele zadaća u vezi sa sprečavanjem pranja novca tijelu EU-a te da određene dijelove Direktive protiv pranja novca pretvori u uredbu kako bi se osigurao jedinstven pravilnik; pozdravlja Komunikaciju Komisije o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, u kojoj se iznose prijedlozi za dodatno usklađenje pravila za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma i za učinkovito rješavanje rizika koje prekogranične nezakonite aktivnosti predstavljaju za integritet financijskog sustava EU-a i sigurnost građana EU-a, i to osnivanjem novog tijela EU-a;

43.  potvrđuje da je potrebno poduzeti pravne i nadzorne mjere kako bi se riješio problem pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju kriptoimovina; poziva Komisiju da dodatno provede procjene učinka u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma koji mogu proizaći iz ranjivosti koje mogu nastati zbog sve veće upotrebe novih tehnologija u kreditnim i financijskim institucijama te brzog širenja kriptomaterijala s obzirom na nepostojanje zajedničkog regulatornog režima i anonimnosti povezane s tom imovinom;

44.  poziva Komisiju da 2020. ocijeni aktualno stanje na tržištu agencija za kreditni rejting kako bi ga ocijenila u pogledu tržišnog natjecanja, asimetričnosti informacija i transparentnosti na tržištima; napominje da ocjene održivosti temeljene na ekološkim, socijalnim i upravljačkim kriterijima mogu postati važna dopuna procjenama kreditnog rizika; ističe važnost standardizacije u kriterijima za ocjenu održivosti i jamčenja da je razvoj tržišta za pružanje rejtinga održivosti konkurentan i da nije koncentriran s ograničenim brojem pružatelja usluga;

45.  napominje kako je potrebno povećati nastojanja da se usklade aktivnosti financijskog tržišta s ciljevima održivosti i ekološkim, društvenim i upravljačkim kriterijima, ističući pritom središnju ulogu europskih nadzornih tijela u tim ciljevima; u tom pogledu poziva EBA-u da, u koordinaciji s ESRB-om, poduzme korake prema zajedničkoj metodologiji za mjerenje intenziteta klimatskih rizika kojima su izložene financijske institucije, uključujući rizike povezane s mogućom amortizacijom imovine u slučaju promjene regulatornog tretmana koja proizlazi iz ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih, makroekonomskog učinka naglih promjena u korištenju energije i porasta učestalosti prirodnih katastrofa;

Sanacija

46.  pozdravlja činjenicu da Jedinstveni sanacijski odbor 2019. nije morao provoditi sanacijske mjere; poziva Komisiju da razmotri odgovarajuće daljnje postupanje u vezi s vlastitim izvješćem o provedbi BRRD-a i SRMR-a iz travnja 2019.; potiče Komisiju da ispita je li zakonodavstvo dostatno kako bi se osiguralo da se sve banke, ako to bude potrebno, saniraju bez novca poreznih obveznika; poziva Komisiju da u obzir uzme reviziju Odbora za financijsku stabilnost o zakonodavstvu „prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje” i da riješi potencijalne nedostatke, posebno u pogledu zaštite depozita stanovništva;

47.  poziva Jedinstveni sanacijski odbor da dovrši postupak izrade planova sanacije i analizira imaju li sve relevantne banke dostatni MREL; napominje da SRB ne otkriva redovito u kojoj mjeri banke ispunjavaju ciljeve MREL-a;

48.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost daljnjeg usklađivanja posebnih aspekata postojećih nacionalnih propisa o insolventnosti te da ocijeni u kojoj je mjeri takvo daljnje usklađivanje potrebno kako bi se osigurala dosljedna i učinkovita primjena okvira za upravljanje krizama; poziva Komisiju da u okviru revizije Direktive o sustavima osiguranja depozita (Direktiva o sustavima osiguranja depozita) pojasni načelo najmanjeg troška u okviru Direktive o sustavima osiguranja depozita;

49.  poziva na daljnje razmatranje okvira jedinstvenog sanacijskog mehanizma i potrebe za procjenom primjenjivosti Komunikacije o bankarstvu iz 2013.(19); napominje da je potrebno zajamčiti jednake uvjete tržišnog natjecanja i dosljednu primjenu testa javnog interesa;

50.  primjećuje važnu ulogu koju rane intervencije mogu imati u sprečavanju propadanja banaka i kriza; međutim, napominje da se zahtjevi za primjenu mjera rane intervencije preklapaju s nekim standardnim interventnim mjerama ESB-a; naglašava da se u takvim slučajevima primjenjuju standardne interventne mjere; stoga smatra da bi se to preklapanje trebalo ukloniti dovoljnim pojašnjenjem pravne osnove za svaki instrument kako bi se osigurala postupna primjena mjera;

51.  prima na znanje odluku Euroskupine o „načelnom sporazumu” u vezi s reformom Europskog stabilizacijskog mehanizma i njezinih nadležnosti; poziva na stvaranje zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju i njegovu brzu operacionalizaciju; zabrinut je zbog nedostatka mehanizma u bankovnoj uniji kako bi se osiguralo da se likvidnost može osigurati banci u slučaju sanacije kako bi se osigurao neometan kontinuitet usluga i stabilnost financijskih tržišta te poziva Komisiju da pokuša riješiti taj nedostatak bez daljnjeg odlaganja;

52.  naglašava da banke moraju moći poslovati preko granica i pritom upravljati svojim kapitalom i likvidnošću na konsolidiranoj razini kako bi se njihovi rizici diversificirali i kako bi se riješio svaki nedostatak profitabilnosti; ističe svoje stajalište da bi pravila trebala omogućiti veću fleksibilnost za matično društvo u tom pogledu te istodobno osigurati vjerodostojne i provedive mehanizme koji u slučaju krize zahtijevaju matično društvo (subjekt u sanaciji) da osigura kapital, MREL i likvidnost društvima kćerima koja se nalaze u zemlji domaćinu unutar bankovne unije;

Osiguranje depozita

53.  izjavljuje da bankovna unija i dalje nema svoj treći stup; poziva na dovršetak bankovne unije stvaranjem potpuno provedenog europskog sustava osiguranja depozita kako bi se deponenti zaštitili od poremećaja u bankarstvu, osiguralo povjerenje deponenata i ulagača diljem bankarske unije i ojačala stabilnost europodručja kao cjeline; prepoznaje prednosti podjele rizika i daljnjeg smanjenja rizika u određenim institucijama;

54.  potiče Vijeće da što prije nastavi pregovore o EDIS-u te istodobno osigura usklađen okvir s Direktivom o sustavima osiguranja depozita kako bi se ostvarilo cilj poboljšanja financijske stabilnosti;

55.  poziva Komisiju da analizira okvir funkcionalnih institucijskih sustava zaštite u kontekstu EDIS-a;

56.  prima na znanje nastavak rasprava o dovršetku bankovne unije u okviru Radne skupine na visokoj razini za EDIS, koja je u siječnju 2019. osnovana za izvješćivanje Euroskupine, uključujući daljnja poboljšanja okvira za upravljanje krizama za banke; zabrinut je zbog toga što Parlament nije bio obaviješten o raspravama koje se vode u kontekstu Radne skupine na visokoj razini o EDIS-u, koja se izvješćuje o Euroskupini; napominje da je Komisija sudionik radne skupine na visokoj razini i podsjeća na članak 9. okvirnog sporazuma iz 2010. koji sadržava obvezu Komisije da zajamči jednako postupanje, posebno u pogledu zakonodavnih pitanja, između Parlamenta i Vijeća;

o
o   o

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, EBA-i, ESB-u, Jedinstvenom odboru za sanaciju, vladama i parlamentima država članica i nadležnim tijelima, kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0030.
(2) SL C 224, 27.6.2018., str. 45.
(3) https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/publications/annual-report/html/ssm.ar2018~927cb99de4.hr.html#toc1
(4) https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/reports/nbfi_monitor/esrb.report190717_NBFImonitor2019~ba7c155135.en.pdf?aad1f4a011a6d589537645242475aa89
(5) https://eba.europa.eu/sites/default/documents/files/document_library/Risk%20Analysis%20and%20Data/Risk%20Assessment%20Reports/2019/Risk%20Assessment%20Report_November%202019.PDF
(6) JC 2018 74.
(7) SL L 320, 30.11.2013., str. 1.
(8) https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/legal/pdf/memorandum_of_understanding_between_the_eca_and_the_ecb_regarding_the_ecbs_supervisory_tasks.pdf
(9) „Tematsko izvješće br. 10/2019.: Testiranje otpornosti banaka na stres na razini EU-a: iznesena je dosad najveća količina informacija o bankama, no potrebno je poboljšati koordinaciju i pridavati veću pozornost rizicima”, Europski revizorski sud, 10. srpnja 2019., https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=50393
(10) Izjava za medije, „ECB revidira nadzorna očekivanja u pogledu bonitetnog rezerviranja za loše kredite kako bi se uzela u obzir nova uredba EU-a”, 22. kolovoza 2019., https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2019/html/ssm.pr190822~f3dd1be8a4.en.html
(11) ESMA 33-9-321.
(12) Niz dokumenata za raspravu/7, Europski stabilizacijski mehanizam, listopad 2019.
(13) SL C 380E, 11.12.2012., str. 24.
(14) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0022.
(15) JC 2019 59.
(16) https://eba.europa.eu/file/233465/download?token=xH5hxq39
(17) JC 2019 26, https://eba.europa.eu/file/102634/download?token=ZR98JZp8
(18) https://eba.europa.eu/file/178124/download?token=7fFsD9og
(19) SL C 216, 30.7.2013., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 8. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti