Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0166/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 30
CRE 17/06/2020 - 30

Glasovanja :

PV 18/06/2020 - 20
PV 19/06/2020 - 12

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0169

Usvojeni tekstovi
PDF 173kWORD 54k
Petak, 19. lipnja 2020. - Bruxelles
Turizam i promet u 2020. i nadalje
P9_TA(2020)0169RC-B9-0166/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o prometu i turizmu od 2020. nadalje (2020/2649(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je turizam međusektorska gospodarska aktivnost koja ima dalekosežan učinak na gospodarski rast, zapošljavanje te društveni i održivi razvoj;

B.  budući da je u sektoru turizma zaposleno 22,6 milijuna ljudi, odnosno 11,2 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u, da je njegov doprinos BDP-u EU-a u 2019. iznosio 9,5 %, da pomaže u promicanju uravnotežene regionalne strukture i ima pozitivan učinak na regionalni razvoj; napominje da je u EU-u ugroženo najmanje 6,4 milijuna radnih mjesta;

C.  budući da turizam, a posebno prekomjerni turizam, kao i sve ljudske aktivnosti, utječe na klimatske promjene i ima negativne učinke na okoliš i gospodarstvo kao što su povećano onečišćenje, gubitak biološke raznolikosti, prometno zagušenje, troškovi održavanja infrastrukture i rastuće cijene, budući da se taj sektor zalaže za ubrzanje napretka prema razvoju održivog turizma te želi zajamčiti da održivi turizam doprinosi europskim i međunarodnim klimatskim ciljevima zahvaljujući inicijativama usmjerenim na smanjenje emisija;

D.  budući da se turizam sastoji od složenog vrijednosnog lanca mnogih dionika koji su izravno povezani s aktivnostima putničkog prometa;

E.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 od svih velikih gospodarskih sektora najteže pogodila prometni, kulturni i turistički sektor, pri čemu je velika nezaposlenost posebno pogodila sezonske radnike i one u nepovoljnom položaju;

F.  budući da je zdravstvena kriza posebno negativno utjecala na kulturne lokalitete i prostore, festivale i muzeje, a 40 % turista svoje odredište odabire na temelju kulturne ponude;

G.  budući da je Komisija donošenjem komunikacije naslovljene „Turizam i promet od 2020. nadalje” (COM(2020)0550) i Paketa o turizmu i prometu 13. svibnja 2020. poduzela prvi potreban korak kako bi podržala oporavak našeg dragocjenog prometnog i turističkog sektora od pandemije bolesti COVID-19;

H.  budući da je prošlo deset godina otkako je Komisija u lipnju 2010. objavila komunikaciju naslovljenu „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352), u kojoj je iznesena strategija i akcijski plan za turizam EU-a;

I.  budući da je od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. EU nadležan za pružanje potpore usmjerene na koordinaciju i dopunjavanje djelovanja država članica u tom području(1);

Europski planovi oporavka turizma i prometa nakon pandemije bolesti COVID-19

1.  smatra da su za jamčenje opstanka i konkurentnosti prometnog i turističkog sektora potrebne brza kratkoročna i dugoročna potpora, dok je provedba mjera kojima će se turisti potaknuti da ponovno putuju u Europu i unutar nje nužna za smanjenje dodatnih gubitaka u tom sektoru i za njegovu dugoročnu održivost; naglašava da trenutačna kriza predstavlja i jedinstvenu priliku da se turizam u EU-u modernizira i da postane održiviji i pristupačniji osobama s invaliditetom te da ga se počne promatrati kao industrijski ekosustav s ciljevima ulaganja, ljudskim kapitalom, potrebama za tehnološkim inovacijama i pokazateljima uspješnosti, kao i važan sektor koji bi mogao doprinijeti postizanju ciljeva klimatske neutralnosti do 2050.;

2.  ističe da je u trenutačnoj krizi, kada se mnoga prijevozna poduzeća bore za preživljavanje, iznimno važno dalje ulagati u stratešku prometnu infrastrukturu na razini EU-a; nadalje naglašava da bi planovi oporavka prometa, zajedno s potporom usmjerenom na očuvanje postojećih prometnih sektora, trebali biti usmjereni na inovativne mogućnosti rasta;

3.  pozdravlja komunikaciju naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19”, koju je Komisija usvojila u okviru paketa, kao i prijedlog postupnog i koordiniranog pristupa usmjerenog na ponovnu uspostavu neograničenog slobodnog kretanja osoba; traži da se na razini EU-a uspostavi mehanizam za utvrđivanje dovoljno niske stope prijenosa te da se osigura ujednačena primjena te stope diljem EU-a; poziva Komisiju da podupre „ponovno pokretanje turizma” preporukom da se naglasak stavi na „održivi turizam”, kao i da vjerodostojno certificirana poduzeća i destinacije postanu predvodnici u ekološki prihvatljivim, društveno odgovornim i ekonomski održivim putovanjima i turizmu; pozdravlja inicijativu Komisije čiji je cilj osigurati stalan protok robe, osobito hrane i medicinske opreme, u cijelom EU-u te sve inicijative čiji je cilj osigurati potpuno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a bez neopravdanih provjera i kašnjenja;

4.  ponovno ističe važnost načela nediskriminacije u postupnom ukidanju nacionalnih i prekograničnih ograničenja, kao i uzajamnog priznavanja dogovorenih mjera na razini EU-a, te naglašava da je važno izbjeći bilateralne sporazume između pojedinačnih država članica (tzv. turistički koridori), koji bi dodatno utjecali na gospodarstva država članica koje su najteže pogođene zdravstvenom krizom, osobito u sektoru turizma; zabrinut je zbog činjenice da je nekoliko država članica nedavno uvelo jednostrane mjere koje ne samo da bi mogle ugroziti funkcioniranje jedinstvenog tržišta i imati negativan učinak na živote milijuna građana EU-a, već bi mogle zadati dodatan udarac turizmu i povjerenju; stoga snažno potiče Komisiju da spriječi provedbu svih vrsta diskriminirajućih i neepidemioloških mjera država članica, kojima se dovodi u pitanje integritet schengenskog područja i koči brz oporavak europskog sektora putovanja i turizma;

5.  ističe da treba podupirati i promicati turistička područja u EU-u, među ostalim kroz privlačne ponude za posjetitelje, pod uvjetom da epidemiološki te društveni i zdravstveni uvjeti u dotičnom području to dopuštaju; smatra da je ključno da i poduzeća i njihovi klijenti u potpunosti poštuju i provode sve zdravstvene, higijenske i sanitarne mjere, kao što je ograničavanje socijalnih kontakata, kako bi se zajamčili sigurni uvjeti za posjetitelje; poziva na uspostavu jedinstvenih kriterija procjene u cijeloj Uniji kako bi se istaknula sigurna područja za receptivni i emitivni turizam; slaže se s tim da treba uvesti i održavati najviše razine sigurnosti i zaštite, za što bi se mogle upotrijebiti interoperabilne digitalne tehnologije (npr. namjenske informacijske internetske stranice Komisije ili korištenje digitalnoinovacijskih centara) radi pružanja pomoći putničkoj i turističkoj industriji i samim turistima, poštujući pritom prava privatnosti i zaštite podataka pojedinaca; naglašava da bi trebalo razviti sustav ranog upozoravanja za učinkovito upozoravanje turista na potencijalne zdravstvene prijetnje na njihovu odredištu, kako bi se protokoli o karanteni i evakuaciji odmah mogli primijeniti i biti učinkoviti;

6.  prepoznaje važnost međunarodnih putnika za naš turistički sektor; stoga poziva Komisiju i države članice da ocijene mogu li se na vanjskim granicama Unije ukinuti ograničenja za nenužna putovanja, a da se pritom ne ugroze javno zdravlje i sigurnost, te da vode računa o epidemiološkoj situaciji u svakoj trećoj zemlji i rade na uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera protiv bolesti COVID-19, posebno u zračnom prometu, poštujući standarde Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i zajednički dokument Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) naslovljen „Protokol o zdravstvenoj sigurnosti zračnog prometa u kontekstu pandemije bolesti COVID-19: Operativne smjernice za postupanje s putnicima u zračnom prijevozu te djelatnicima u zrakoplovstvu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19ˮ za sigurno ponovno pokretanje zračnog prometa u Europi te snažno poziva na njihovu brzu provedbu;

7.  ističe važnost prekograničnih i sezonskih radnika za pružanje usluga u turističkom sektoru kao ključne sastavnice rada na gospodarskom oporavku i poziva na donošenje mjera za poticanje njihove mobilnosti i zaštitu njihovih prava, što obuhvaća i bolju provedbu postojećeg zakonodavstva;

8.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „COVID-19: Smjernice za postupno ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti”, kao i smjernice koje se temelje na okviru načela i zajedničkom paketu instrumenata koji će pomoći u ponovnom pokretanju svih vrsta usluga prijevoza diljem EU-a poduzimanjem koordiniranih, nediskriminirajućih i razmjernih mjera;

9.  poziva Komisiju i države članice da se dogovore o privremenim, razmjernim i nediskriminirajućim mjerama u skladu sa znanstvenim dokazima kako bi se olakšao siguran tranzit i kretanje iz jedne zemlje u drugu, koje će se temeljiti na pouzdanim procjenama rizika te biti usklađene s međunarodnim standardima koje su definirala tijela kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ili Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC); ističe važnost uzajamnog priznavanja mjera dogovorenih u okviru EU-a za ponovnu uspostavu putovanja u EU i inozemstvo; naglašava da provedba mjera za suzbijanje širenja pandemije, kao i njihovo ublažavanje, ni u jednom trenutku ne smije dovesti do smanjenja visokih sigurnosnih standarda EU-a u prometu;

10.  ističe da je probir učinkovito sredstvo za smanjenje širenja virusa i izgradnju povjerenja kada ograničavanje socijalnih kontakata nije moguće, pod uvjetom da su dostupne brze, pouzdane i cjenovno pristupačne metode probira; poziva Komisiju da u suradnji s ECDC-om i državama članicama redovito ocjenjuje postoje li testovi koji ispunjavaju te uvjete te da, kada ti testovi budu dostupni, provodi koordinirani postupak nabave kako bi se osigurali najbolji mogući uvjeti i cijena; apelira na Komisiju i države članice da se koriste svim dostupnim sredstvima financiranja kako bi se građanima zajamčilo besplatno testiranje;

11.  naglašava da bi trebalo ukinuti ograničenja putovanja i granične kontrole za regije, područja i države u kojima se epidemiološka situacija poboljšava i u dovoljnoj je mjeri stabilna, nakon što se utvrde zajednički kriteriji za procjenu te situacije; naglašava da je poboljšanje epidemiološke situacije ključno za ponovnu uspostavu sigurnog putovanja i prijevoza te nastavak pružanja usluga u turizmu; nadalje, poziva Komisiju da u koordinaciji s državama članicama istraži izvedivost i dodanu vrijednost mjera zdravstvenog pregleda kao što su dijagnostički testovi (npr. serološki testovi ili brisevi) i mjerenje temperature putnicima koji putuju iz prometnih čvorišta; poziva da se za različite načine prijevoza uspostave standardi i detaljni protokoli za zajedničke higijenske mjere; smatra da bi svi prijevoznici trebali na usklađen način primjenjivati jedinstvene mjere kako bi se osigurala predvidljivost i jasnoća; smatra da bi tehnički operativni protokoli trebali biti preduvjet za sigurno putovanje;

12.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „COVID-19: Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19” i snažno potiče države članice da podijele te upute s nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da financijski podrže sektor putovanja i turizma u provedbi tih mjera, u potpunoj suradnji s turističkom i putničkom industrijom i u skladu s ambicijama europskog zelenog plana i digitalizacijom;

13.  poziva Komisiju da u suradnji s javnim tijelima država članica, dionicima u turizmu i međunarodnim organizacijama uvede pečat EU-a za certificiranje sigurnosti i jasne i učinkovite zdravstvene protokole kojima se jamči da turistički i putnički objekti i operateri u EU-u ispunjavaju najviše higijenske i sigurnosne standarde, u cilju poticanja provedbe posebnih mjera na temelju smjernica EU-a, jačanja povjerenja i sigurnosti za putnike koji posjećuju države članice i oporavka sektora;

14.  poziva Komisiju da, uz primjenu visoke razine zaštite potrošača, predloži zajednička pravila na razini EU-a o uvjetima u pogledu vaučera koji se izdaju u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, koji uvijek ovise o tome hoće li ih potrošači dobrovoljno prihvatiti i koji neće utjecati na obvezu poduzeća da putnicima nadoknade troškove u roku predviđenom pravom EU-a, kako bi vaučeri postali fleksibilniji, a time i zanimljiviji i održiviji i kako bi se spriječilo da još jedan slučaj neujednačene provedbe dovede do različitog postupanja prema potrošačima i narušavanja tržišnog natjecanja na prometnom i turističkom tržištu; nadalje, potiče Komisiju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva kako bi osigurala pravilnu provedbu i ujednačenu primjenu prava EU-a te da promiče primjenu usklađenih pravila o dobrovoljnim vaučerima;

15.  poziva Komisiju da, na temelju iskustva krize zbog pandemije bolesti COVID-19 i sličnih sustava država članica, istraži mogućnost uvođenja europskog sustava jamstva putovanja za osiguranje financijske likvidnosti poduzeća kako bi se putnicima zajamčili povrat novca i troškovi repatrijacije, kao i pravedna naknada za sve štete nastale u slučaju stečaja; štoviše smatra da bi turiste trebalo poticati na sklapanje putnog osiguranja;

16.  poziva Komisiju da pokrene posebnu komunikacijsku kampanju EU-a o putovanju i turizmu, koja bi se vodila i preko informacijske aplikacije na razini Unije, u cilju promicanja putovanja unutar EU-a, vraćanja povjerenja građana u putovanje i turizam tijekom pandemije izazvane koronavirusom, obrazovanja turista o postojećim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama te izgradnje održivih i koherentnih vrijednosti kroz „turistički brend EU-a”; poziva na to da pojam „sigurne i pametne destinacije” bude središnji pojam u izgradnji održivog, odgovornog i pristupačnog turizma;

17.  traži da se na razini EU-a uvede mehanizam za utvrđivanje praga, temeljenog na znanstvenim dokazima i pouzdanim i ujednačenim podacima, za sigurnost i zaštitu kad je riječ o ukidanju ili uvođenju ograničenja putovanja te da se odredi odgovarajuća razina praćenja i pripremi akcijski plan za slučaj negativnog razvoja epidemiološke situacije; u tom pogledu naglašava da je potreban konkretniji i detaljniji akcijski plan za praćenje i evaluaciju predložene strategije postupnog izlaska iz krize prouzročene bolešću COVID-19;

18.  poziva Komisiju, javna tijela država članica i dionike na suradnju kako bi se što prije utvrdile jasne smjernice i zajednički planovi pripravnosti za mogući drugi val pandemije, koji bi obuhvaćali prevenciju infekcija i mjere kontrole u sektoru putovanja i turizma, s obzirom da bi produljene mjere zabrane kretanja prema procjenama mogle ove godine dovesti do pada BDP-a od 16 %;

19.  pozdravlja program SURE koji državama članicama pomaže da pokriju troškove nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera i koji poduzećima omogućuje da očuvaju radna mjesta u turističkom sektoru; nadalje ističe važnost ulaganja u prekvalifikaciju, osposobljavanje u području digitalnih vještina i inicijative za potporu zapošljavanju, čime će se spriječiti trajni gubitak radnih mjesta i socijalna nejednakost nastala zbog pandemije;

Veća solidarnost i koordinacija u turističkom sektoru EU-a

20.  ističe važnost pomaka prema istinskoj europskoj turističkoj politici koja će znatno doprinijeti jačanju konkurentnosti Unije, promicanju suradnje među državama članicama i regijama i stvaranju mogućnosti za daljnja ulaganja i inovacije u tom sektoru; podsjeća da je važno izbjeći prekomjernu regulaciju turističkih usluga unutar jedinstvenog tržišta u cilju uklanjanja i sprečavanja regulatornih proturječnosti i preklapanja, osiguravanjem bolje koordinacije politika i zakonodavstva koji se odnose na turistički sektor;

21.  pozdravlja prijedlog Komisije da se organizira europski sastanak na vrhu o turizmu na kojem će sudjelovati institucije EU-a, turistički sektor, regije, gradovi i dionici kako bi se razmotrila budućnost europskog turizma, te podržava razvoj plana za 2050. ususret održivom, inovativnom i otpornom europskom turističkom ekosustavu („Europski program za turizam 2050.”); stoga poziva Komisiju da na temelju ishoda tog dijaloga donese novu strategiju i akcijski plan za turizam u EU-u 2021. kako bi se zadržao položaj Europe kao vodeće destinacije zahvaljujući „turističkom brendu EU-a”; naglašava da ta dugoročna strategija mora uključivati plan za digitalizaciju sektora i programe za ponovno oživljavanje turističkih područja; naglašava da se tom strategijom mora podupirati zelena tranzicija sektora prilagodbom postupaka te obnovom infrastrukture i objekata; naglašava da bi Komisija trebala pomno pratiti njezinu pravilnu provedbu;

22.  pozdravlja inicijativu Komisije kojom se predviđa fleksibilnost u okviru pravila o državnim potporama; međutim, inzistira na potrebi za izvedivim projektima i tržišnom natjecanju te socijalnim i ekološkim standardima, kao i za jasnim i sektorski prilagođenim smjernicama u prometnom i turističkom sektoru kako bi se omogućila učinkovita koordinacija među svim državama članicama te kako bi se zajamčilo da se nacionalni sustavi naknada koriste na pravedan, pravovremen i ujednačen način, na ograničeno vrijeme, s ciljem otklanjanja gubitaka prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19 i bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja;

23.  naglašava važnost pojačane suradnje između europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i svih relevantnih dionika u cilju rješavanja međusektorskih pitanja povezanih s turizmom; u tom pogledu poziva Komisiju da uspostavi strategiju za turizam EU-a koja će obuhvaćati konkretniji i detaljniji akcijski plan s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima, uključujući ciljeve UN-a za održivi razvoj, i sadržavati prijedlog da države članice utvrde jasne strateške ciljeve usmjerene na rezultate; insistira na tome da se u suradnji s Parlamentom i državama članicama donese odgovarajuća strategija za održivi turizam, koja uključuje mjere koje trebaju primjenjivati i poštovati sve države članice, turistički sektor i turisti;

24.  ističe da prijedlog plana EU-a za oporavak koji je Komisija predstavila 27. svibnja 2020., koji uključuje pojačani dugoročni proračun EU-a (VFO za razdoblje 2021. – 2027.) i novi instrument za oporavak u iznosu od 750 milijardi EUR koji bi trebao biti uvjetovan uvođenjem strukturnih reformi i poštovanjem ekoloških i socijalnih standarda, služi kao dobar temelj za daljnje pregovore; pozdravlja činjenicu da je turizam prepoznat kao jedna od gospodarskih aktivnosti koje su najteže pogođene krizom bolesti COVID-19; napominje da se u novom instrumentu za oporavak pod nazivom „Nova generacija EU-a” navodi da bi pad prometa u turizmu u drugom tromjesečju 2020. mogao biti veći od 70 %, dok osnovne potrebe za ulaganjima u turizam zauzimaju prvo mjesto među različitim ekonomskim sustavima, s iznosom od 161 milijarde EUR; poziva Komisiju da u paketu za oporavak osigura važno mjesto za sektor turizma te da objavi smjernice za brz pristup financiranju oslobođenom nerazmjernog administrativnog opterećenja, kako u tekućim tako i u budućim programima; u tom kontekstu ističe važnost ulaganja u taj sektor kroz instrument za oporavak i otpornost koji će omogućiti razvoj strategije za održiv, fleksibilan i konkurentan turizam diljem EU-a; smatra da plan oporavka EU-a mora uključivati mogućnost za pružanje dodatne financijske potpore sektoru turizma na temelju udjela sektora putovanja i turizma u BDP-u države članice;

25.  izražava žaljenje što u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO 2021. – 2027.) ne postoji posebna proračunska linija za održivi turizam te žali što trenutačno ne postoji konkretan i ciljani kratkorični financijski instrument, koji bi pomogao oporavak turističkog sektora; naglašava da bi trebalo razmotriti primjenu posebnog tretmana i posebnih mjera za najudaljenije i otočne regije;

26.  poziva Komisiju i države članice da hitno podrže poduzeća i radnike, uključujući samozaposlene radnike, u prometnom, kulturnom i turističkom sektoru, posebno MSP-ove te makropoduzeća i obiteljska poduzeća, u pogledu upravljanja likvidnošću te da im pomognu da zadrže radna mjesta i smanje nepotrebno administrativno opterećenje; nadalje, poziva na stvaranje europskog okvira za radnike u cijelom vrijednosnom lancu turističke industrije, u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima i obuhvaćajući sve vrste radnika;

27.  poziva na revidiranu europsku strategiju za MSP-ove kojom bi se uzeo u obzir učinak bolesti COVID-19 na MSP-ove i predložile konkretne inicijative za oporavak kako bi im se pomoglo smanjenjem birokracije, smanjenjem troškova pristupa financiranju i poticanjem ulaganja u strateške vrijednosne lance, u skladu s europskom industrijskom politikom koja se temelji na ekosustavima, zelenom planu i digitalnoj tranziciji; podsjeća da je potrebno provesti nužne prilagodbe kako bi se ispoštovale nove zdravstvene i sigurnosne mjere te osigurati znatna ulaganja kako bi se zajamčila sigurnost potrošača, poštovanje ograničavanja socijalnih kontakata te druge relevantne mjere opreza; naglašava važnost uspostave mreža i klastera diljem EU-a koji bi mogli dovesti do usklađivanja najboljih praksi, strategija i sinergija unutar sektora MSP-ova;

28.  ističe da se tisuće poduzeća, posebno MSP-ova, bori za opstanak, a mnoga od njih suočena su s insolventnošću; poziva Komisiju i države članice da prate razvoj događaja i procijene mogućnost pojačane hitne potpore, u odnosu na već najavljene instrumente, poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se izbjegao stečaj poduzeća;

Prema turističkom sektoru EU-a otpornom na promjene u budućnosti

29.  naglašava da je turistički sektor u velikoj mjeri ovisan o prometnom sektoru te da bi stoga poboljšanje dostupnosti, održivosti i povezivosti svih načina prijevoza, uz održavanje najviše razine sigurnosti u svim prometnim sektorima (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima), imalo znatan utjecaj na unapređenje turističkog sektora EU-a; u tom pogledu naglašava da bi Komisija, s obzirom na to da je 2021. godina Europska godina željeznice i da postoji potreba za smanjenjem emisija iz prometa, trebala promicati sve održive alternativne načine putovanja;

30.  ističe potrebu za poticanjem održivih načina putovanja kao što je pružanje veće potpore turističkoj biciklističkoj infrastrukturi i noćnim vlakovima; naglašava potencijalne ekonomske i ekološke koristi koje održivi načini prijevoza, poput biciklizma, mogu imati za turizam, te poziva Komisiju da promiče i ulaže u biciklističku infrastrukturu kako bi potaknula takvu vrstu turizma;

31.  ističe da sve države članice trebaju imati mrežu razvijene, moderne, sigurne i održive infrastrukture kako bi se olakšala putovanja diljem EU-a, a rubne države članice učinile pristupačnijima za turizam unutar Europe i međunarodni turizam; stoga poziva Komisiju da podupre ponovno uspostavljanje prekograničnih veza koje nedostaju, da provodi provjere kvalitete postojeće infrastrukturne mreže te da predloži hitne dodatne mjere za najmanje napredna i udaljena područja u kojima su mreže često najslabije razvijene i kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost; napominje da pogranične regije u EU-u čine 40 % teritorija Unije i trećinu njezina stanovništva; poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice imaju odgovarajuće planove za dovršenje cjelokupne osnovne mreže TEN-T do 2030. i sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050., te da naznače raspored i raspoloživost proračunskih sredstava, s posebnim naglaskom na prekograničnim dionicama, posebno u državama članicama koje ne napreduju u tim područjima; ističe da to uključuje prijeko potreban projekt jedinstvenog europskog neba, koji bi, iako se na njemu već dugi niz godina na razini EU-a ništa ne radi, europskom zrakoplovstvu odmah donio sigurnost, učinkovitost i održivost;

32.  poziva Komisiju da istraži izvedivost i potencijalne koristi mehanizma za upravljanje krizom (CMM) za turistički sektor EU-a kako bi se ne samo na odgovarajući način i brzo odgovorilo na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19, već i kako bi se pripremilo na izazove slične prirode i razmjera u budućnosti; naglašava da je važno uključiti rješenja za financiranje kratkoročnih financijskih manjkova te osigurati srednjoročne i dugoročne okvire i strategije; poziva Komisiju da izda smjernice utemeljene na najboljoj praksi u turističkom sektoru u slučaju kriza velikih razmjera kao što je aktualna pandemija te da olakša razvoj i koordinaciju odgovarajućih internetskih platformi na kojima dionici mogu razmjenjivati najbolje prakse i informacije;

33.  poziva Komisiju da predloži novi europski program uključivog turizma po uzoru na inicijativu Calypso, koji bi ranjivim društvenim skupinama omogućio korištenje nacionalnih turističkih vaučera u povezanim objektima u drugim državama članicama koje svojim građanima također nude program socijalnog turizma; napominje da se takvi programi u mnogim državama članicama provode s vrlo dobrim rezultatima i smatra da bi bilo vrlo pozitivno da ti programi postanu interoperabilni na razini EU-a;

34.  ističe važnost zajedničkog pristupa EU-a zaštiti konkurentnosti sektora kroz poboljšanje njegove komunikacijske strategije prema građanima; nadalje, naglašava koordinacijsku ulogu EU-a u turističkom sektoru, koju bi trebalo poboljšati uvođenjem mjera EU-a s dodanom vrijednošću i daljnjim olakšavanjem razmjene najboljih praksi među državama članicama; poziva na smanjenje neopravdanog administrativnog i fiskalnog opterećenja, podupiranje osnivanja poduzeća i promicanje prekogranične prodaje i pružanja usluga;

35.  ističe važnost međunarodne suradnje u sektoru putovanja i turizma te potiče institucije EU-a da nastave poticati dijalog i suradnju sa Svjetskom turističkom organizacijom UN-a (UNWTO);

36.  smatra da bi se pojavom novih tehnologija i daljnjom digitalizacijom znatno povećala privlačnost sektora putovanja i turizma, a da bi platforme prilagođene korisnicima i novi poslovni modeli poboljšali rast, konkurentnost i blagostanje tog sektora; stoga smatra da su redovito osposobljavanje i prekvalifikacija postojeće radne snage u tom sektoru od iznimne važnosti, s posebnim naglaskom na digitalnim vještinama i inovativnim tehnologijama;

37.  poziva Komisiju da ocijeni mogućnost uspostave internetskog postupka podnošenja zahtjeva za vizu kao načina privlačenja većeg broja međunarodnih turista u Europu, pri čemu treba održati strogu zaštitu europskih granica; napominje da je izbijanje bolesti COVID-19 ukazalo na potrebu za prihvaćanjem inovacija i promjenom načina pružanja usluga, među ostalim onih koje omogućavaju bolje međuljudske kontakte; stoga poziva Komisiju da ispita mogućnosti jeftinog, vremenski učinkovitog postupka dobivanja e-viza na daljinu za europske turističke destinacije za državljane trećih zemalja koji putuju u dobroj vjeri i trebaju vizu, i čiji bi se biometrijski podaci ionako prikupili kad sustav ulaska/izlaska postane potpuno operativan;

38.  ističe važnost promicanja održivog turizma, koji doprinosi otvaranju radnih mjesta, zaštiti i obnovi prirodnih ekosustava i bioraznolikosti te rastu i konkurentnosti, oslanjajući se na nove poslovne modele; poziva Komisiju da dionicima u turizmu, posebno malim pružateljima ugostiteljskih usluga u svim segmentima tržišta, kojima treba posvetiti posebnu pozornost i dati podršku, olakša pristup financijskim sredstvima EU-a; ističe da bi se tim sredstvima trebao podupirati prijelaz na održivije, inovativnije, otpornije i visokokvalitetne turističke proizvode i usluge te dodatno doprinijeti održivosti, izvansezonskim putovanjima i geografskoj raspoređenosti turističkih tokova; smatra da je potrebno pružiti potporu i omogućiti koordinaciju na razini Unije kako bi se poboljšalo upravljanje turizmom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, između ostalog uvođenjem certifikata o održivosti turizma; ističe važnost promicanja prelaska s prekomjernog turizma na druge oblike kulturnog i održivog turizma koji poštuju naš okoliš i našu kulturnu baštinu;

39.  ističe važnost turizma za određene zemlje i zemljopisna područja EU-a, u kojima su usluge povezane s turizmom često važan čimbenik u osiguravanju radnih mjesta i predstavljaju jedan od glavnih izvora prihoda lokalnog stanovništva; poziva Komisiju da pripremi prilagođene mjere za ponovnu uspostavu slobode kretanja i prometnih veza između najudaljenijih regija i otoka te kopna EU-a; naglašava da su posebne rute za povezivanje te dodatna financijska i administrativna potpora od iznimne važnosti za te regije; naglašava da je u strategiju i inicijative EU-a za turizam važno uključiti obalni i pomorski aspekt, kao i mogućnosti financiranja te promotivne i komunikacijske alate, te ojačati funkcioniranje relevantnih tržišta uspostavom prilagođenih politika u suradnji s dionicima i vlastima u turističkim destinacijama; podsjeća na važnost podupiranja obiteljskih poduzeća koja razvijaju lokalna ili regionalna tržišta i promiču lokalni turizam, s obzirom na to da ona predstavljaju znatan udio radnih mjesta u europskom privatnom sektoru i djeluju kao prirodni inkubatori poduzetničke kulture;

40.  podsjeća da kulturni turizam čini 40 % ukupnog europskog turizma i da 68 % Europljana tvrdi da kulturna baština, koja obuhvaća kulturne rute među kojima su Put sv. Jakova („Camino de Santiago”) koji će 2021. proslaviti jubilej ili Godinu sv. Jakova, utječe na izbor njihova turističkog odredišta(2); stoga poziva Komisiju da predloži da države članice u sljedećem planu rada za kulturu postave jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na rezultate te da poboljšaju trenutačni strateški okvir za kulturu; naglašava da ulaganja u kulturne lokalitete treba promatrati i tretirati kao resurs za poboljšanje konkurentnosti i rasta na lokalnoj razini, a da se pritom ne zaboravi njihova suštinska vrijednost kao dijela naše kulturne baštine koju treba zaštititi, posebno od klimatskih promjena i prekomjernog turizma; poziva Komisiju da ojača financijsku održivost kulturnih lokaliteta koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) te da potiče razvoj programa financiranja koji se temelje na privatnim fondovima; nadalje poziva na povećanje proračuna za program Discover EU koji može znatno potaknuti omladinski turizam; naglašava posebne potrebe kulturnih ustanova koje tijekom ovog razdoblja oporavka primaju državnu potporu jer moraju osigurati sigurnost posjetitelja i održati svoj gospodarski model; traži od Komisije da pronađe alternativne mehanizme potpore za kulturne radnike koji uvelike ovise o funkcionalnom turizmu;

41.  ističe prednosti ruralnog i seoskog ekoturizma te poziva Komisiju da nastavi promicati i podupirati inicijative kojima bi se stvorili dodatni izvori prihoda za ruralna područja i mogućnosti zapošljavanja, spriječila depopulacija i povećala društvena korist; naglašava ulogu koju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), a posebno program LEADER, može imati u podupiranju lokalnih i ruralnih turističkih inicijativa te poziva na odgovarajuće financiranje tog programa u programskom razdoblju 2021. – 2027.; smatra da je potrebno ojačati agroturizam u ruralnim područjima kako bi se diversificirali izvori prihoda poljoprivrednika, posebno na malim poljoprivrednim gospodarstvima, i tako spriječilo napuštanje zemljišta i depopulacija te poduprlo ruralno gospodarstvo; u tom pogledu naglašava da je potrebno izdvojiti posebna sredstva za agroturizam, koji ima ključnu ulogu u diversifikaciji prihoda poljoprivrednika i u razvoju ruralnih područja;

42.  ističe važnost zdravstvenog turizma, koji obuhvaća lječilišni, wellness i termalni turizam; poziva Komisiju da, kada je to prikladno, promiče europsku zdravstvenu prevenciju, balneologiju te održivi i planinski zdravstveni turizam; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u poboljšanje održive turističke infrastrukture i važnost veće vidljivosti europskih destinacija za termalni i wellness turizam; poziva Komisiju da predvidi dodatne mogućnosti financiranja utemeljene na znanstvenim činjenicama jer zdravstveni turizam može pomoći u smanjenju zdravstvenih troškova preventivnim mjerama i nižom potrošnjom farmaceutskih proizvoda, a usto bi pridonio poboljšanju održivosti i kvalitete rada;

43.  ističe važnost pristupačnosti usluga putovanja i turizma za sve starije stanovništvo, kao i za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim ograničenjima; poziva Komisiju i države članice da aktivno potiču aktualni razvoj standarda Međunarodne organizacije za normizaciju u pogledu pristupačnih turističkih usluga te da osiguraju njihovu brzu i ispravnu provedbu nakon usvajanja, kao i da pružatelji usluga poštuju relevantne standarde pristupačnosti koji su već na snazi ili su u postupku provedbe; nadalje, poziva Komisiju da uloži napore kako bi se olakšala moguća šira provedba i priznavanje iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom;

44.  ističe važnu ulogu sporta u turizmu te podsjeća da su sportski događaji i aktivnosti važni za privlačnost europskih regija turistima; ističe mogućnosti koje proizlaze iz putovanja sportaša i gledatelja na sportske događaje, što može privući turiste u čak i najudaljenija područja; naglašava važnost europske gastronomije, gastronomskih ruta i hotelijersko-ugostiteljskog sektora za turizam i gospodarstvo u cjelini; naglašava da se ta područja stoga moraju uključiti u cjelokupnu turističku strategiju;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednici Komisije, predsjedniku Europskog vijeća i aktualnom Predsjedništvu Vijeća.

(1) Članak 195. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
(2) Posebno izvješće Eurobarometra br. 466 o kulturnoj baštini, 12/2017.

Posljednje ažuriranje: 8. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti