Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2020. o Republici Gvineji, a posebice o nasilju prema prosvjednicima (2020/2551(RSP))

P9_TA(2020)0036 RC-B9-0104/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Republici Gvineji,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Ujedinjenih naroda, Europske unije i veleposlanstava Sjedinjenih Američkih Država i Francuske u Republici Gvineji od 5. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) od 4. studenoga 2019. nakon incidenata u Conakryju,

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima naroda od 9. studenoga 2019. o gušenju prosvjeda u Republici Gvineji,

–  uzimajući u obzir 35. sjednicu Radne skupine za Univerzalni periodični pregled u okviru Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, koja se održala od 20. do 31. siječnja 2020.;

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (Sporazum iz Cotonoua),

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda koja je donesena 27. lipnja 1981., a stupila je na snagu 21. listopada 1986.,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Gvineje, koji je 19. travnja 2010. odobrilo Nacionalno tranzicijsko vijeće i koji je usvojen 7. svibnja 2010.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Nacionalni okvirni program u okviru 11. Europskog razvojnog fonda za razdoblje 2015. – 2020., u sklopu kojeg se dodjeljuju sredstva za Republiku Gvineju;

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je predsjednik Alpha Condé na vlasti u Republici Gvineji još od izbora održanih 2010. te ponovne pobjede na izborima 2015.; budući da se od sredine listopada 2019. u zemlji održavaju masovni prosvjedi, uglavnom u organizaciji Nacionalne fronte za obranu ustava (FNDC), potaknuti bojaznima oporbe da će predsjednik Condé pokušati proširiti svoje ustavne ovlasti; budući da je Ustavom Republike Gvineje obnašanje dužnosti predsjednika ograničeno na dva mandata; budući da bi drugi mandat predsjednika Condéa trebao isteći krajem 2020.;

B.  budući da je njegov izbor za predsjednika 2010. bio prvi korak prema demokratskim reformama i transparentnosti nakon godina vojne vladavine; budući da je predsjednik Condé optužen za korupciju i za ograničavanje političkih sloboda; budući da je reforma Ustava isključivo radi produženja predsjedničkog mandata kako bi se omogućilo da Alpha Condé ostane na vlasti raspirila nasilje;

C.  budući da je predsjednik Condé također nedavno pokušao zaobići institucionalne prepreke svojoj reformi vršenjem utjecaja na Ustavni sud Republike Gvineje i Izborno povjerenstvo; budući da je u ožujku 2018. predsjednik Ustavnog suda Kéléfa Sall razriješen dužnosti; budući da je ministar pravosuđa Cheick Sako podnio ostavku zbog toga što se protivio izmjenama Ustava kojima bi se omogućio treći predsjednički mandat;

D.  budući da vladajuća stranka Zbor gvinejskog naroda (fr. Rassemblement du Peuple Guinéen) nema dvotrećinsku većinu u parlamentu koja je potrebna za izmjenu Ustava; budući da bi se održavanjem referenduma o izmjeni Ustava zaobišao parlament Republike Gvineje;

E.  budući da je predsjednik Condé 19. prosinca 2019. najavio planove za održavanje referenduma o reformi Ustava 1. ožujka 2020.; budući da su parlamentarni izbori koji su prvotno bili zakazani za 16. veljače odgođeni te će se održati istog dana kao i referendum; budući da predloženi novi ustav uključuje produljenje predsjedničkog mandata s pet na šest godina, uz ograničenje na dva mandata; budući da se očekuje da će predsjednik Condé iskoristiti tu izmjenu Ustava kako bi ishodio treći predsjednički mandat;

F.  budući da je Nacionalna fronta za obranu Ustava (FNDC) – savez oporbenih stranaka, organizacija civilnog društva i sindikata – organizirala prosvjede i planira štrajkove u znak protivljenja izmjeni Ustava; budući da je između 12. listopada i 28. studenoga 2019. uhićeno najmanje sedam članova FNDC-a, koji su kazneno gonjeni pod optužbom da su njihovi pozivi na prosvjede protiv novog nacrta ustava predstavljali radnje koje bi mogle poremetiti javni red i ugroziti javnu sigurnost, ali su na kraju oslobođeni zbog međunarodnog pritiska;

G.  budući da je situacija u zemlji izrazito napeta, povećane su političke napetosti te dolazi do izbijanja nasilnih prosvjeda; budući da je odgovor vlade na te incidente bio vrlo oštar i da je policija reagirala prekomjernom, neopravdanom i nezakonitom primjenom sile nad prosvjednicima te da su organizacije za ljudska prava izvještavale o barikadama, strijeljanjima i korištenju suzavca u glavnom gradu Conakryju i u sjevernom opozicijskom uporištu Mamouu; budući da je policija u Wanindari navodno upotrijebila ženu kao ljudski štit kako bi se zaštitila od kamenja koje su bacali prosvjednici;

H.  budući da je Fodé Oussou Fofana, potpredsjednik glavne oporbene stranke Saveza demokratskih snaga Republike Gvineje, optužio predsjednika za „ustavni državni udar” i „prijevaru”; budući da su se oporbene stranke obvezale da će u znak prosvjeda bojkotirati parlamentarne izbore;

I.  budući da su ECOWAS i Afrička komisija o ljudskim pravima i pravima narodâ pozvale na poštovanje temeljnih prava prosvjednika i na bolje upravljanje prosvjedima od strane snaga sigurnosti;

J.  budući da je Komisija UN-a za ljudska prava primijetila da sigurnosne snage koje su reagirale na prosvjede koji su počeli u Conakryju 14. i 15. listopada 2019. „nisu poštovale međunarodne norme i standarde o uporabi sile”; budući da su pogreb prosvjednika ubijenih tijekom tih prosvjeda obilježili daljnje nasilje i smrtni slučajevi;

K.  budući da se prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2019. Republika Gvineja nalazi na 101. mjestu od 180 zemalja; budući da je od 2015. najmanje 20 novinara primilo sudski poziv ili je pak bilo pritvoreno ili kazneno gonjeno; budući da su od početka prosvjeda u listopadu 2019. uhićivani novinari, borci za ljudska prava i aktivisti civilnog društva, uključujući Abdourahmanea Sanoha (koordinatora FNDC-a) koji je kasnije pušten na slobodu, dok su drugi i dalje u pritvoru i izloženi nasilju; budući da je u prosvjedima ubijeno najmanje 28 civila i jedan oružnik; budući da organizacije za ljudska prava procjenjuju da je od 2015. ubijeno najmanje 70 prosvjednika i drugih prisutnih osoba, uključujući Amadoua Boukarioua Baldéa, studenta kojeg su policijski službenici pretukli na smrt tijekom prosvjeda na Sveučilištu u Labéu u svibnju 2019.;

L.  budući da je nekoliko lokalnih nevladinih organizacija osudilo zatvorske uvjete u Republici Gvineji, a posebno „ozbiljne nedostatke koji se odnose na prenapučenost, hranu i prehranu te nedostatak osposobljavanja za većinu zatvorskih čuvara” (u skladu s izvješćem organizacije Human Rights Watch); budući da ti uvjeti predstavljaju povod za zabrinutost diljem zemlje, ali su posebno ozbiljni u središnjem zatvoru u Conakryju;

M.  budući da je Republika Gvineja jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi i da još uvijek trpi posljedice dugogodišnjeg lošeg gospodarskog upravljanja i korupcije, unatoč tome što ima najveću svjetsku zalihu boksita u rudnicima oko Bokea; budući da dvije trećine od 12,5 milijuna stanovnika Gvineje živi u siromaštvu i da je kriza prouzročena ebolom između 2013. i 2016. znatno oslabila gospodarstvo te zemlje; budući da su osobe mlađe od 25 godina, koje čine više od 60 % stanovništva, posebno pogođene nezaposlenošću;

N.  budući da je u trenutačnom kontekstu prosvjeda protiv reforme Ustava, čime je dodatno pogoršan sukob između vlade i oporbenih stranaka, Organizacija Republike Gvineje za ljudska i građanska prava (OGDH) osudila opetovana kršenja ljudskih prava u Republici Gvineji; budući da su ta kršenja ljudskih prava rezultirala uništenjem javnih zgrada i objekata, pokušajima jačanja etničkih podjela i prisilnim deložacijama s privatnog vlasništva; budući da je između veljače i svibnja 2019. vlada Republike Gvineje prisilno deložirala više od 20 000 ljudi iz gradskih četvrti u Conakryju kako bi osigurala zemljište za ministarstva, strana veleposlanstva, poduzeća i druge projekte javnih radova;

O.  budući da je između 2014. i 2020. Europska unija preko Nacionalnog okvirnog programa u okviru 11. Europskog razvojnog fonda (EDF) osigurala potporu Republici Gvineji u iznosu od 244 000 000 EUR, usmjerenu na institucijsku reformu i modernizaciju uprave, gradski sanitarni sustav, zdravstvo, cestovni prijevoz i potporu nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;

1.  žali zbog aktualnog nasilja u Republici Gvineji; snažno osuđuje kršenje slobode okupljanja i slobode govora, kao i nasilje, ubojstva i druga kršenja ljudskih prava; poziva vladine snage da se odmah suzdrže od nasilja te da dopuste održavanje legitimnih i mirnih prosvjeda bez zastrašivanja;

2.  poziva vladu Republike Gvineje da pokrene brzu, transparentnu, nepristranu i neovisnu istragu smrtnih slučajeva i ozljeda prosvjednika, navoda o prekomjernoj uporabi sile ili drugim kršenjima ljudskih prava koje su počinili službenici kaznenog progona te da odgovorne, uključujući pripadnike policijskih i sigurnosnih snaga, privede pravdi tako da ne ostanu nekažnjeni; podsjeća vladu Republike Gvineje da bi borba protiv korupcije i okončanje nekažnjavanja također trebali biti prioriteti;

3.  duboko žali zbog svih planova za izmjenu ustavnih odredbi zemlje o ograničenjima predsjedničkog mandata; odlučno ponavlja da funkcionalna demokracija mora obuhvaćati poštovanje vladavine prava i svih ustavnih odredbi, što po potrebi obuhvaća ograničenja predsjedničkog mandata; poziva predsjednika Republike Gvineje da poštuje Ustav Republike Gvineje, a posebno njegov članak 27.;

4.  poziva na poštovanje prava na slobodu prosvjeda, okupljanja, udruživanja i izražavanja koja su zajamčena međunarodnim standardima te ugovorima i konvencijama Ujedinjenih naroda koje je ratificirala Republika Gvineja; poziva vladu Republike Gvineje da poduzme hitne mjere kako bi osigurala poštovanje prava na slobodne i mirne prosvjede te da stvori sigurno okružje bez uznemiravanja, nasilja i zastrašivanja i olakša dijalog s oporbom;

5.  apelira na sve uključene strane da spriječe daljnju eskalaciju napetosti i nasilja; poziva vladu Republike Gvineje te oporbene skupine i civilno društvo da djeluju suzdržano i odgovorno te da vode konstruktivan dijalog kako bi se postiglo trajno, sporazumno i mirno rješenje; poziva EU da nastavi ulagati napore u jačanje uloge civilnog društva i poticanje nedržavnih aktera da preuzmu aktivnu ulogu;

6.  apelira na vladu Republike Gvineje da osigura pravovremeno održavanje transparentnih, vjerodostojnih i slobodnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, uz potpuno sudjelovanje oporbenih stranaka, te da im među ostalim dopusti registraciju, provedbu kampanja, pristup medijima i ostvarivanje slobode okupljanja;

7.  podsjeća na važnost autonomnog nacionalnog izbornog povjerenstva koje djeluje neovisno o vladi i političkim strankama; apelira na vladu Republike Gvineje i predsjednika Condéa da osiguraju da Nacionalno neovisno izborno povjerenstvo u Republici Gvineji može djelovati potpuno transparentno i bez uplitanja, zastrašivanja ili prisile od strane političara ili stranaka koji su trenutno na vlasti;

8.  apelira na vlasti Republike Gvineje da u potpunosti poštuju sve domaće i međunarodne obveze u vezi s građanskim i političkim pravima, uključujući pravo na slobodu govora, okupljanja i udruživanja, pravo na slobodu od mučenja, zlostavljanja i proizvoljnog pritvaranja te pravo na pošteno suđenje; naglašava da poštovanje ljudskih prava mora biti u središtu političkog rješenja krize;

9.  poziva vlasti Republike Gvineje da u skladu s međunarodnim standardima istraže i kazneno gone pripadnike snaga sigurnosti protiv kojih postoje dokazi da su kazneno odgovorni za prošle i sadašnje zlouporabe;

10.  podsjeća da je dinamično civilno društvo koje može djelovati bez straha, zastrašivanja i nasilja nužan preduvjet za učvršćivanje demokracije; apelira na vladu i snage sigurnosti da potiču okružje kojim se potiče zaštita i sigurnost predstavnika nevladinih organizacija i civilnog društva, uključujući reviziju zakonodavstva o korištenju sile na javnim okupljanjima;

11.  naglašava da je važno osigurati i promicati pluralističko, neovisno i slobodno medijsko okružje koje služi demokraciji; apelira na vlasti Republike Gvineje da odmah prekinu svako uznemiravanje i zastrašivanje novinara, među ostalim i da okončaju proizvoljno ukidanje licencija za medije, da poštuju pojedinačna prava novinara i boraca za ljudska prava koji rade u zemlji i da zajamče njihovu sigurnost kako bi oni mogli pratiti političko stanje i stanje ljudskih prava u zemlji i o tome izvještavati;

12.  odlučno kritizira zatvaranje Abdourahmanea Sanoha i drugih vođa oporbe i civilnog društva; poziva na to da se odmah oslobode politički zatvorenici u zemlji te da se istraže raširene optužbe o zlostavljanju zatvorenika;

13.  poziva vlasti Republike Gvineje da zaustave daljnje deložacije stanovnika s njihove zemlje ili vlasništva, sve dok ne budu mogle jamčiti poštovanje prava rezidenata, što obuhvaća i odgovarajuću prethodnu obavijest, te naknadu i preseljenje prije deložacija; naglašava da bi se odgovarajuća naknada trebala dati svim prisilno deložiranim pojedincima koji takvu naknadu još nisu primili;

14.  ponavlja da je važno da Republika Gvineja surađuje s regionalnim partnerima kako bi zajedno ojačali demokraciju, razvoj i sigurnost; apelira na vlasti u Republici Gvineji da blisko surađuju s regionalnim organizacijama, uključujući ECOWAS, kako bi se ponovno uspostavile temeljne slobode, u potpunosti istražila kršenja ljudskih prava počinjena tijekom prosvjeda te omogućila mirna demokratska tranzicija; podsjeća da se rješenje aktualne krize može pronaći samo u otvorenom i pristupačnom unutarnjem dijalogu između vlade i oporbenih skupina; isto tako, podsjeća da ECOWAS i susjedne zemlje Republike Gvineje mogu imati ključnu ulogu u poticanju unutarnjeg dijaloga i osiguravanju njegova nastavka; poziva gvinejsku vladu i ECOWAS da blisko surađuju kako bi osigurali da se izbori 2020. održe mirno i da budu reprezentativni; poziva Komisiju i države članice da slijede preporuke iz Univerzalnog periodičnog pregleda Republike Gvineje iz siječnja 2020., a posebno u pogledu prava na život, tjelesnog integriteta, slobode izražavanja i mirnog okupljanja te upotrebe sile i nekažnjavanja; apelira na vlasti Republike Gvineje da konstruktivno sudjeluju u predstojećem Univerzalnom periodičnom pregledu Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, među ostalim da na terenu UN-u omoguće potpun pristup, te da u cijelosti provedu naknadne preporuke radne skupine;

15.  apelira na Europsku uniju da pomno prati stanje u Republici Gvineji i da pozove vladu na odgovornost za svako kršenje obveza iz međunarodnog prava i sporazuma o ljudskim pravima, posebno u vezi s člancima 8., 9. i 96. Sporazuma iz Cotonoua;

16.  poziva potpredsjednika Europske komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da nastave politički dijalog, kao i dijalog u okviru članka 8. Sporazuma iz Cotonoua, kako bi se brzo smanjile napetosti u zemlji i pomoglo, ako se to zatraži, u pripremama za mirne izbore, uključujući medijaciju i mjere za sprečavanje predizbornog i poslijeizbornog nasilja; nadalje, poziva potpredsjednika Europske komisije / Visokog predstavnika i ESVD da surađuju s vlastima Republike Gvineje, ECOWAS-om, Uredom UN-a za ljudska prava u Republici Gvineji, Afričkom komisijom o ljudskim pravima i pravima narodâ te posebnim predstavnikom glavnog tajnika za zapadnu Afriku i Sahel kako bi se oblikovala zajednička strategija za rješavanje aktualne političke krize;

17.  pozdravlja činjenicu da je 11. Europski razvojni fond usredotočen na podupiranje vladavine prava u Republici Gvineji; apelira na Komisiju i ESVD da nastave podupirati jačanje civilnog društva i neovisnih državnih institucija;

18.  poziva Delegaciju Europske unije u Republici Gvineji da kontinuirano prati stanje neovisnog civilnog društva u zemlji, promatra suđenja političkim zatvorenicima te da se nastavi baviti stanjem ljudskih prava u zemlji u dijalogu s vlastima Republike Gvineje; poziva Komisiju da pomno prati stanje u Republici Gvineji i da o tome redovito izvješćuje Parlament;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku i Parlamentu Republike Gvineje, institucijama ECOWAS-a, Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a te Afričkoj uniji i njezinim institucijama.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2020. o dječjem radu u rudnicima na Madagaskaru (2020/2552(RSP))

P9_TA(2020)0037 RC-B9-0102/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Madagaskaru, posebno one od 9. lipnja 2011.(1) i 16. studenoga 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

—  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Ženevsku deklaraciju o pravima djeteta iz 1924. i njezino usvajanje na Općoj skupštini UN-a 1959.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji kojim se promicanje prava djeteta u unutarnjim i vanjskim poslovima izričito prepoznaje kao cilj EU-a,

–  uzimajući u obzir konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje od 6. lipnja 1973. i konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 182 o zabrani i hitnim mjerama za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada od 1. lipnja 1999.,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju od 16. ožujka 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(3) postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenim sukobima),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

–  uzimajući u obzir Odbor o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2016. o dječjem radu,

–  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, kojima se provodi okvir Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć iz 2011.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2019. o pravima djece povodom 30. obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta(4),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 25. srpnja 2019. kojom se 2021. proglašava Međunarodnom godinom za ukidanje dječjeg rada,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. o izgradnji održive Europe do 2030.(5),

–  uzimajući u obzir Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, uključujući sve njihove priloge i dodatke,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(7),

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a iz 2011. o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Opći komentar br. 24 (2017.) Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava o obvezama država u skladu s Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kad je riječ o poslovnim aktivnostima (E/C.12/GC/24),

–  uzimajući u obzir načela UNICEF-a o pravima djece i poslovanju,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2016. o EU-u i odgovornim globalnim vrijednosnim lancima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodne federacije „Terre des Hommes” iz studenog 2019. pod naslovom „Dječji rad u sektoru tinjca na Madagaskaru”(9),

–  uzimajući u obzir članak 26. Sporazuma iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se u članku 32. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta navodi da „države stranke priznaju djetetu pravo na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja svakog rada koji bi za nj bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, ili bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili socijalni razvoj”;

B.  budući da je Konvencija UN-a o pravima djeteta najviše ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, da su je ratificirale sve države članice te da se u njoj utvrđuju jasne zakonske obveze država da promiču, štite i poštuju prava svakog djeteta u svojoj jurisdikciji;

C.  budući da se Europska unija obvezala promicati i štititi prava djeteta u svojem unutarnjem i vanjskom djelovanju te djelovati u skladu s međunarodnim pravom, uključujući odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i njezine fakultativne protokole(10);

D.  budući da se Poveljom traži da primarni cilj u svim djelovanjima EU-a bude zaštita djece te se njome zabranjuje dječji rad određivanjem najniže dobi za zapošljavanje, koja ne smije biti niža od najniže dobi pri završetku obveznog školovanja, te se u njoj navodi da mlade osobe primljene na posao moraju imati radne uvjete prilagođene svojoj dobi i biti zaštićene od ekonomskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje ili psihički, duhovni, moralni ili društveni razvoj ili bi mogla ugroziti njihovo obrazovanje;

E.  budući da se člankom 12. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i člankom 24. Povelje poštuje pravo djeteta da ga se sasluša i da se njegovo mišljenje o pitanjima koja se na njega odnose uzme u obzir, u skladu s njegovom dobi i zrelošću;

F.  budući da se EU obvezao provesti Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ispuniti njegove ciljeve, uključujući cilj br. 8.7. „bez odgode poduzeti učinkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, modernog ropstva i trgovanja ljudima te osigurati zabranu i iskorjenjivanje najgorih oblika dječjeg rada, među ostalim novačenje i iskorištavanje djece vojnika, a do 2025. iskorijeniti sve oblike dječjeg rada”(11);

G.  budući da je oko 152 milijuna djevojčica i dječaka u dobi od 5 do 17 godina diljem svijeta primorano na rad(12), pri čemu najveći dio njih živi u najmanje razvijenim zemljama; budući da su Afrika (72,1 milijuna djece) te Azija i pacifičke države (62,1 milijuna djece) regije svijeta s najvećim brojem žrtava dječjeg rada; budući da su poljoprivreda, usluge i industrija, uključujući rudarstvo, tri glavna sektora s dječjim radom; budući da, iako je postignut određeni napredak u smanjenju dječjeg rada, Međunarodna organizacija rada procjenjuje da će do 2025., nastavi li se istim ritmom pada, na dječji rad još uvijek biti primorano 121 milijuna dječaka i djevojčica;

H.  budući da se u članku 3. točki (d) konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182 o zabrani i hitnim mjerama za iskorjenjivanje najgorih oblika dječjeg rada iz 1999. pogibeljan dječji rad definira kao „rad koji bi po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja mogao naštetiti zdravlju, sigurnosti ili moralu djece”; budući da je Madagaskar ratificirao sve ključne međunarodne ugovore o dječjem radu, uključujući Konvenciju o pravima djeteta (i njezina dva fakultativna protokola), konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje i konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada; budući da je vlada, između ostalog u suradnji s međunarodnim organizacijama poslodavaca i radnika, izradila nacionalni akcijski plan za borbu protiv dječjeg rada na Madagaskaru; budući da se tim obvezama i mjerama ne postižu učinkoviti rezultati na terenu;

I.  budući da Međunarodna organizacija rada u svojoj definiciji dječjeg rada navodi da „ne treba poistovjećivati sav rad koji obavljaju djeca s dječjim radom koji treba iskorijeniti”; budući da se sudjelovanje djece ili adolescenata u radu kojim se ne utječe na njihovo zdravlje i osobni razvoj ili ometa njihovo školovanje općenito smatra pozitivnim; budući da su se u okviru Programa Afričke unije do 2063. i nedavno potpisanog desetogodišnjeg Akcijskog plana za iskorjenjivanje dječjeg rada, prisilnog rada, trgovine ljudima i modernog ropstva u Africi (2020. – 2030.) afričke zemlje obvezale na iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada na kontinentu u skladu s ciljem održivog razvoja br. 8.7 iz Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.;

J.  budući da je među najgorim oblicima dječjeg rada najprošireniji pogibeljan rad djece, na koji je primorano otprilike 73 milijuna djece u dobi od 5 do 17 godina koja rade u opasnim uvjetima u brojnim sektorima, uključujući rudarstvo(13); budući da je 2018. godine 47 % sve djece na Madagaskaru u dobi od 5 do 17 godina bilo primorano na dječji rad, od toga otprilike 86 000 djece u sektoru rudarstva(14); budući da je rudarstvo sektor s najvišim stopama smrtnosti djece, s prosjekom od 32 smrtna slučajeva na 100 000 djece u dobi od 5 do 17 godina;

K.  budući da je Madagaskar peta po redu zemlja na svijetu s najvećim brojem djece koja ne pohađaju školu(15); budući da svako drugo dijete na Madagaskaru mlađe od pet godina pati od zaostajanja u razvoju te da samo 13 % djece ima pristup električnoj energiji(16); budući da 74 % od ukupnog stanovništva živi ispod nacionalne granice siromaštva, a 80 % živi u ruralnim područjima(17); budući da tri četvrtine stanovništva živi s manje od 1,90 američkih dolara dnevno; budući da prema podacima UNICEF-a samo 30 % djece na Madagaskaru ima pristup osnovnoj školi; budući da je obrazovanje od ključne važnosti za sprečavanje dječjeg rada i njihova življenja na ulici, gdje su izložena trgovanju ljudima i izrabljivanju;

L.  budući da je Madagaskar treći najveći svjetski izvoznik tinjca, s izvozom u vrijednosti od 6,5 milijuna USD 2017., a uz Indiju, Kinu, Šri Lanku, Pakistan i Brazil jedna je od zemalja u kojoj najčešće dolazi do kršenja prava djece u rudarenju tinjca;

M.  budući da je tinjac naziv skupine različitih minerala koji se koriste u elektroničkoj i automobilskoj industriji te ih se može pronaći u velikom broju proizvoda, od lakova do poboljšivača tla, i od kozmetike do pametnih telefona;

N.  budući da se procjenjuje da u sektoru rudarenja tinjca na Madagaskaru radi 11 000 djece; budući da je većina tog dječjeg rada koncentrirana u trima južnim pokrajinama: Anosyu, Androyu i Ihorombeu, u kojima se bilježe nedostaci djece u pogledu zdravlja, prehrane i razvoja obrazovanja;

O.  budući da su djeca primorana na rad u sektoru tinjca na Madagaskaru izložena teškim i nesigurnim radnim uvjetima koji uzrokuju bolove leđa, glavobolju zbog vrućine i nedostatka vode ili kisika u rudnicima, bol u mišićima zbog opetovanog i napornog rada s teškim teretom te česti kašalj i respiratorne probleme zbog vrlo sitnih čestica prašine od tinjca u rudnicima i centrima za preradu odnosno uokolo njih, kao i opasnosti od smrti zbog urušavanja rudnika ili odrona zemlje; budući da vlasti Madagaskara mnogim rudarskim zajednicama ne mogu pružiti odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju ili objektima s čistom pitkom vodom;

P.  budući da su glavni uzroci dječjeg rada siromaštvo, migracije, rat ili uništavanje okoliša i klimatske promjene, nemogućnost pristupa kvalitetnom obrazovanju, nedostatak pristojnih radnih mjesta za roditelje, nedostatak socijalne zaštite i socijalnih normi; budući da rješavanje problema dječjeg rada stoga iziskuje višedimenzionalan pristup i analizu obrazaca dječjeg rada u posebnom kontekstu;

Q.  budući da se Madagaskar nalazi na dnu Indeksa ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda i zauzima 161. mjesto od 189 zemalja (2017.), da je u skladu s Višedimenzionalnim indeksom siromaštva 57 % stanovništva Madagaskara izloženo ozbiljnom višedimenzionalnom siromaštvu te da je u ožujku 2019. 1,3 milijuna ljudi na Madagaskaru bilo u teškoj situaciji zbog nesigurnosti opskrbe hranom(18); budući da je dječji rad simptom temeljnih uzroka koji se međusobno jačaju, uključujući siromaštvo, nejednakost i nedostatak pristupa osnovnim socijalnim uslugama; budući da se dječji rad kao takav ne može promatrati izolirano;

R.  budući da se sektor rudarenja tinjca na Madagaskaru oporezuje nizom složenih mehanizama, pri čemu su razine poreza na izvoz relativno niske i ne donose uvijek izravnu korist rudarskim zajednicama; budući da je izdano samo otprilike 40 izvoznih dozvola, što upućuje na to da se velika većina rudarenja tinjca obavlja nezakonito te na nereguliranim i nesigurnim obrtničkim rudnicima; budući da je porast izvoza u kombinaciji sa znatnim smanjenjem cijena po toni povećao rizik od iskorištavanja radne snage;

S.  budući da je cilj Akcijskog plana Europske unije za demokraciju i ljudska prava za razdoblje 2015. – 2019. rješavanje problema dječjeg rada, među ostalim podupiranjem „partnerskih zemalja radi promicanja, zaštite i ostvarivanja prava djece s naglaskom na gospodarska, socijalna i kulturna prava poput prava na obrazovanje, zdravlje i prehranu i borbu protiv najgorih oblika dječjeg rada, uvijek radeći u najboljem interesu djeteta.”(19);

T.  budući da Odbor za prava djeteta u Općoj napomeni 16. „priznaje da dužnosti i odgovornosti u pogledu poštovanja prava djece u praksi nadilaze službe i institucije koje pripadaju državi ili su pod njezinom kontrolom te se primjenjuju na privatne aktere i poslovne subjekte” dodajući da „svi poslovni subjekti moraju ispunjavati svoje obveze u pogledu prava djece, a države se moraju pobrinuti da to čine”;

U.  budući da se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obvezala na politiku nulte tolerancije u pogledu dječjeg rada u trgovinskim sporazumima EU-a(20) te je pozvala kandidatkinju za potpredsjednicu za demokraciju i demografiju Dubravku Šuicu da razvije sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta(21);

V.  budući da je EU proteklih nekoliko godina počeo donositi zakone kojima se jača poslovna odgovornost i u zakonodavstvo uključivati elemente dužne pažnje u pogledu ljudskih prava, primjerice u Uredbu EU-a o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima i Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju; budući da su države članice počele u istom cilju donositi zakone na nacionalnoj razini, primjerice zakon Ujedinjene Kraljevine o modernom ropstvu, francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća, nizozemski zakon o dužnoj pažnji u pogledu dječjeg rada ili njemački i talijanski nacionalni akcijski planovi za provedbu Vodećih načela UN-a; budući da je Komisija najavila da namjerava istražiti načine za poboljšanje transparentnosti u cijelom lancu opskrbe, uključujući aspekte obvezne dužne pažnje;

W.  budući da je Parlament u rezoluciji iz 2010. pozvao Komisiju da razmotri zabranu uvoza proizvoda koji su proizvedeni uz korištenje dječjeg rada u EU te je svoje zahtjeve ponovio u rezoluciji iz 2016. u kojoj poziva na „uravnotežen i realističan zakonodavni prijedlog”, uključujući mjere kao što su označivanje proizvoda koji su proizvedeni bez korištenja dječjeg rada i zabrana uvoza robe proizvedene uz korištenje dječjeg rada;

1.  oštro osuđuje neprihvatljivo korištenje dječjeg rada u svim njegovim oblicima;

2.  duboko je zabrinut zbog velikog broja djece radnika u rudnicima Madagaskara i kršenja prava te djece; podsjeća vlasti Madagaskara na njihovu odgovornost da poštuju prava djece te jamče njihovu sigurnost i integritet;

3.  pozdravlja činjenicu da je iskorjenjivanje dječjeg rada jedan od prioriteta nove Komisije te od nje traži da pruži detalje o tome kako se namjerava boriti protiv dječjeg rada putem politike, zakonodavstva i financiranja EU-a, uključujući nove inicijative;

4.  pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala donijeti novu sveobuhvatnu strategiju o pravima djece te je poziva da se pobrine za to da se tom strategijom doprinese rješavanju temeljnih uzroka dječjeg rada i njegovih najgorih oblika; poziva EU da osigura da poštovanje ljudskih prava, uključujući borbu protiv dječjeg rada i izrabljivanja, ostane ključan element njegova političkog dijaloga s Madagaskarom;

5.  pozdravlja činjenicu da su države članice naglasile potrebu za ubrzavanjem djelovanja i unutar i izvan Europske unije kako bi se ispunila vizija i ciljevi Programa Ujedinjenih naroda do 2030.(22); ponovno potvrđuje da je hitno potrebno pokušati učinkovito riješiti problem kršenja ljudskih prava od strane transnacionalnih korporacija; stoga pozdravlja tekuće pregovore o obvezujućem ugovoru UN-a za transnacionalne korporacije i ljudska prava; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da se konstruktivno uključe u te pregovore te da preuzmu aktivnu ulogu i doprinesu izradi konkretnih prijedloga, koji će uključivati pristup pravnim lijekovima; stoga poziva države članice da ovlaste Komisiju da aktivno sudjeluje u pregovorima;

6.  pozdravlja činjenicu da je EU poduzeo određene korake za izradu obvezujućih propisa u području poslovne dužne pažnje u određenim sektorima u kojima postoji visok rizik od kršenja ljudskih prava, primjerice u području drva i minerala iz područja zahvaćenih sukobima; napominje da su neke države članice također izradile zakonodavstvo, kao što su francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća i nizozemski zakon o dužnoj pažnji u pogledu dječjeg rada; napominje i da je EU izradio niz inicijativa za promicanje dužne pažnje i da se u nekoliko rezolucija Europskog parlamenta tražilo od EU-a da dalje izrađuje obvezujuća pravila u tom području;

7.  poziva Komisiju i države članice da tijesno surađuju s različitim sektorima kako bi se osiguralo učinkovito praćenje različitih lanaca opskrbe te kako bi se na tržištima EU-a izbjegli proizvodi i usluge povezani s dječjim radom; ponavlja svoj poziv na usklađivanje i jačanje kontrola uvoza i lanca opskrbe, među ostalim radom na uvođenju obveznog postupanja s dužnom pažnjom i na provedbi standarda OECD-a;

8.  podsjeća da je rudarstvo jedan od sektora s najvećim rizikom od kršenja prava radnika; prima na znanje da će Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima stupiti na snagu u siječnju 2021. te da bi Komisija o njezinoj provedbi Parlament trebala izvijestiti do siječnja 2023.; smatra da bi se u reviziji trebalo voditi računa o učinku Uredbe na terenu i procijeniti mogućnost da se u nju uvrste minerali kao što je tinjac;

9.  potiče EU i države članice da surađuju s Madagaskarom i podupiru donošenje i provedbu zakonodavstva, politika, proračuna i programa djelovanja kojima bi se doprinijelo potpunom ostvarivanju svih prava svakog djeteta, uključujući djecu koja rade, kao i poboljšanju radnih uvjeta onih koji su uključeni u rudarski sektor; poziva izaslanstvo EU-a na Madagaskaru da nastavi pomno pratiti stanje dječjih prava u toj zemlji;

10.  ističe da je važno da višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. odražava predanost EU-a okončanju siromaštva i najgorih oblika dječjeg rada te iskorjenjivanju dječjeg rada do 2025. u skladu s ciljevima održivog razvoja, među ostalim na Madagaskaru(23), unutar vremenskog okvira Programa Ujedinjenih naroda do 2030.(24); poziva vladu Madagaskara da u potpunosti provede svoje obveze iz Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada i Konvencije br. 138 o minimalnoj dobi za zapošljavanje, posebno povećanjem financijske sposobnosti za praćenje i provjeru radnih i životnih uvjeta radnika u rudnicima te, u širem smislu, pružanjem odgovarajućeg pristupa osnovnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, sanitarnim uslugama i vodi za piće; poziva vladu Madagaskara da štiti prava djece i promiče iskorjenjivanje dječjeg rada;

11.  potiče Komisiju da s Madagaskarom razmotri pitanje rudarskih poduzeća u toj zemlji koja koriste dječji rad kako bi se zajamčilo da se u EU izravno ili neizravno ne uvozi nijedan dio njihove proizvodnje;

12.  poziva na reviziju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Madagaskara te drugih partnera iz istočne i južne Afrike kako bi uključivao čvrsto poglavlje o trgovini i održivom razvoju u kojem će se utvrditi poštovanje međunarodno dogovorenih standarda radničkih prava, uključujući borbu protiv dječjeg rada;

13.  poziva sva poduzeća iz EU-a i međunarodna poduzeća da poštuju načela pravedne trgovine te etički nedvojbenog porijekla robe i materijala;

14.  preporučuje da se u budućnosti primjenjuje Uredba o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u kontekstu iskorjenjivanja dječjeg rada, među ostalim u području socijalne uključenosti i ljudskog razvoja, čime će se osigurati da EU ulaže u obrazovanje, zdravlje, prehranu, socijalnu zaštitu i opće jačanje sustava za zaštitu djece;

15.  potiče Komisiju i izaslanstva EU-a da provedu smislena savjetovanja s lokalnim i međunarodnim organizacijama civilnog društva kako bi se osiguralo da će se u postupku programiranja Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uzeti u obzir dokazi iz programa te iskustva djece koja rade, među ostalim i u postupku programiranja koji se odnosi na Madagaskar;

16.  preporučuje da Komisija nastavi podupirati provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, boriti se protiv dječjeg rada i modernih oblika prisilnog rada te štititi branitelje ljudskih prava kroz tematski program Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju o ljudskim pravima i demokraciji;

17.  poziva EU da kao glavni dionik u području ljudskih prava u svijetu preuzme vodeću ulogu u iskorjenjivanju dječjeg rada i poduzimanju hitnih i učinkovitih mjera za okončanje dječjeg rada u svim njegovim oblicima do 2025.;

18.  preporučuje da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u sljedećem Akcijskom planu EU-a za demokraciju i ljudska prava prednost da zaštiti i promicanju prava djece te iskorjenjivanju dječjeg rada;

19.  preporučuje ESVD-u da sljedeći akcijski plan EU-a za demokraciju i ljudska prava izradi uz smisleno i učinkovito sudjelovanje organizacija civilnog društva, uključujući organizacije za prava djece, i samu djecu;

20.  poziva Komisiju da osigura da se predstojeća strategija EU-a za Afriku temelji na namjeri da se provedu ciljevi održivog razvoja i ulaže u širok raspon prava djece, te da se istodobno zajamči da će iskorjenjivanje dječjeg rada biti u središtu te strategije; preporučuje da Komisija prava djece stavi u središte sporazuma koji će naslijediti sporazum iz Cotonoua;

21.  poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu provedbenu strategiju za Program održivog razvoja do 2030. i da kao glavni cilj postavi iskorjenjivanje dječjeg rada; naglašava da je potrebno u potpunosti provesti načelo usklađenosti politika u interesu razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a, i u pogledu prava djece integrirati pristup „nečinjenja štete”; u tu svrhu naglašava važnost uključivanja borbe protiv prisilnog i dječjeg rada u sve sporazume o gospodarskom partnerstvu EU-a putem obvezujućih i provedivih poglavlja o održivom razvoju koja moraju odražavati najviše ekološke i socijalne standarde, posebno u pogledu dječjeg rada, u skladu s obvezom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u pogledu politike „nulte tolerancije” prema dječjem radu;

22.  podsjeća da je jedan od glavnih izazova za zemlje u razvoju uspon u globalnom vrijednosnom lancu koji se ostvaruje ekonomskom diversifikacijom, za koju su potrebna pravedna pravila globalne trgovine koja pogoduju razvoju; u tom kontekstu naglašava da bi se EU trebao suzdržati od usvajanja trgovinske politike kojom se kao opće pravilo u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu zemljama u razvoju zabranjuje nametanje izvoznih poreza na sirovine, u mjeri u kojoj je to u skladu s WTO-om; poziva Komisiju da u okviru WTO-a aktivno radi na promicanju multilateralnih pravila za održivo upravljanje globalnim vrijednosnim lancima, uključujući obvezu dužne pažnje u lancu opskrbe;

23.  poziva Madagaskar da u svoje nacionalne razvojne programe uvrsti sudjelovanje mladih, da usvoji mehanizme za jačanje njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka te da osigura posebna i odgovarajuća proračunska sredstva u programima koji će svim mladima omogućiti da imaju pristup osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju;

24.  prima na znanje aktualnu reviziju rudarskog kodeksa Madagaskara i poziva vladu da prednost da ispunjavanju svojih međunarodnih obveza, među ostalim u pogledu socijalnih i ekoloških standarda, dostojanstvenog rada i poštovanja ljudskih prava općenito te prava djece, oslanjajući se na postojeće inicijative kao što je inicijativa za odgovorno vađenje tinjca;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću AKP-a i EU-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Južnoafričkoj razvojnoj zajednici, Komisiji Afričke unije i vladi Madagaskara.

(1) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 129. (2) SL C 356, 4.10.2018., str. 58. (3) SL C 263, 25.7.2018., str. 371. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0066. (5) https://www.consilium.europa.eu/media/41693/se-st14835-en19.pdf (6) SL C 101, 16.3.2018., str. 19. (7) SL C 337, 20.9.2018., str. 33. (8) SL C 215, 19.6.2018., str. 125. (9) https://www.terredeshommes.nl/sites/tdh/files/visual_select_file/tdh_mica_madagascar_rapport.pdf (10) Članak 3. Ugovora o Europskoj uniji. (11) Ujedinjeni narodi. 2015. Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030., dokument UN-a. A/RES/70/1. Dokument je dostupan na: https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E (12) Međunarodna organizacija rada. 2017. Globalne procjene dječjeg rada: rezultati i trendovi, 2012. – 2016. https://www.ilo.org/global/publications/books/WCMS_575499/lang--en/index.htm (13) https://www.ilo.org/ipec/facts/WorstFormsofChildLabour/Hazardouschildlabour/lang--en/index.htm (14) INSTAT/UNICEF, Madagaskar 2018., Travail des enfants (Dječji rad), Multiple Indicator Cluster Surveys (MICS), PowerPoint prezentacija. (15) Internetska stranica Svjetske banke, upis u osnovne škole, https://data.worldbank.org/indicator/SE.PRM.ENRR?locations=MG (16) Internetska stranica Svjetske banke, Gdje radimo, Madagaskar, „Pregled”, https://www.worldbank.org/en/country/madagascar/overview (17) Ministarstvo gospodarstva i planiranja, Nacionalno izvješće o ljudskom razvoju, RNDH n°6, 2018., https://bit.ly/2IWdx8o (18) OCHA, Madagaskar, Aperçu de la situation Humantaire (Pregled humanitarne situacije), ožujak – travanj 2019., https://tinyurl.com/y4z3zrbo (19) Vijeće Europske unije. 2015. Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. Mjera 15.b https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_action_plan_on_human_rights_and_democracy_en_2.pdf (20) „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu” kandidatkinje za predsjednicu Europske komisije Ursule von der Leyen. Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024. Dokument je dostupan na: https://ec.europa.eu/commission/sites/betapolitical/files/political-guidelines-next-commission_en.pdf_hr (21) Ursula von der Leyen, novoizabrana predsjednica Europske komisije. Mandatno pismo Dubravki Šuici, kandidatkinji za potpredsjednicu za demokraciju i demografiju. 10. rujna 2019. Dokument je dostupan na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/mission-letterdubravka-suica_en.pdf (22) https://www.consilium.europa.eu/media/41693/se-st14835-en19.pdf (23) https://www.un.org/development/desa/dpad/least-developed-country-category-madagascar.html (24) Novi Europski konsenzus o razvoju: „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”. 2017. https://www.consilium.europa.eu/media/24011/european-consensus-for-development-st09459en17.pdf

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije Vijeća 98/700/PUP, Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0631 – C8-0150/2019 – 2018/0330B(COD))

P9_TA(2020)0038 A9-0022/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0631),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 21. ožujka 2019. da se Prijedlog Komisije podijeli i da se ovlasti Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da sastavi zasebno zakonodavno izvješće za odredbe koje se odnose na Internetsku bazu za krivotvorene i vjerodostojne isprave (FADO), točnije za uvodne izjave od 80. do 83., 102., 114. i 115. te članak 80. prijedloga Komisije;

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) te članak 79. stavak 2. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0150/2019),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 87. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 4. prosinca 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0022/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/… Europskog parlamenta i Vijeća o internetskom sustavu krivotvorenih i vjerodostojnih isprava (FADO) i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije Vijeća 98/700/PUP

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi(EU) 2020/493.)

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 62. (2) SL C 168, 16.5.2019., str. 74.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2020. o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (2019/2967(RSP))

P9_TA(2020)0039 B9-0093/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (CSW64) i njezinu prioritetnu temu revizije i ocjene provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje,

–  uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i Platformu za djelovanje za jačanje položaja žena koja je usvojena u Pekingu te kasnije zaključne dokumente koji su doneseni na posebnim sjednicama UN-a, Peking +5, Peking +10, Peking +15 i Peking +20, o novim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje koje su usvojene 9. lipnja 2000., 11. ožujka 2005., 2. ožujka 2010. i 9. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. donesen u rujnu 2015. i njegove ciljeve održivog razvoja, a posebno ciljeve br. 3 i 5,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 2019. objavio Europski institut za jednakost spolova (EIGE) pod nazivom „Peking +25 – Peti pregled provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Gospodarske komisije za Europu ECE/AC.28/2019/3 (Regionalni sastanak o postignućima u provedbi Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (Peking+25)),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020. (GAP II), koji je Vijeće donijelo 26. listopada 2015. i godišnje izvješće o njegovoj provedbi iz 2018., koje su 11. rujna 2019. objavile Komisija i Visoka predstavnica,

–  uzimajući u obzir inicijativu EU-a i UN-a pod nazivom „Spotlight” čiji je cilj uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva od 6. prosinca 2018. pod naslovom „Rodna ravnopravnost, mladež i digitalizacija”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja(4),

–  uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Vijeću o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (O-000006/2020 – B9-0005/2020),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo Europske unije koje je sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima te je rodno osviještena politika stoga važan alat za integriranje tog načela u sve politike, mjere i djelovanja EU-a, među ostalim i u njezinu vanjskom djelovanju;

B.  budući da prava žena i rodna ravnopravnost nisu samo temeljna ljudska prava, koja bi u jednakoj mjeri trebali braniti i žene i muškarci, nego su i preduvjet za jačanje društvenog i gospodarskog razvoja i smanjenje siromaštva, kao i nužan temelj za miroljubiv, prosperitetan i održiv svijet;

C.  budući da su, iako je Pekinška platforma za djelovanje uspostavljena prije 25 godina, mnogi izazovi utvrđeni 1995. i dalje relevantni (kao što su razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena, niske stope zaposlenosti među ženama, nedovoljna zastupljenost u donošenju odluka, nejednaka raspodjela neplaćenog rada i rodno uvjetovano nasilje, među mnogim drugima); budući da će na 64. sjednici Komisije UN-a o statusu žena naglasak biti na reviziji i ocjenjivanju provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, ishodima 23. posebnog zasjedanja Opće skupštine i potpunoj realizaciji Programa održivog razvoja do 2030.;

D.  budući da je peti cilj održivog razvoja postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja svih žena i djevojčica diljem svijeta; budući da je riječ o samostalnom cilju, što znači da ga je potrebno uključiti u cijeli Program održivog razvoja do 2030. i u ostvarivanje svih ciljeva održivog razvoja; budući da jačanje položaja žena podrazumijeva da im se pružaju potrebni alati kako bi postale ekonomski neovisne, bile jednako zastupljene u društvu, imale jednaku ulogu u svih sferama života te dobile veću moć u javnom životu i kontrolu nad svim odlukama koje utječu na njihove živote;

E.  budući da su „akcijske koalicije” globalna, inovativna partnerstva s više dionika koja mobiliziraju vlade, civilno društvo, međunarodne organizacije i privatni sektor; budući da teme akcijske koalicije za generacijsku ravnopravnost obuhvaćaju rodno uvjetovano nasilje, ekonomsku pravdu i prava, tjelesnu autonomiju te spolno i reproduktivno zdravlje i prava, feminističko djelovanje za klimatsku pravdu, tehnologiju i inovacije za rodnu ravnopravnost, feminističke pokrete i vodstvo, koje su odabrane na temelju načela ljudskih prava i s pomoću na podacima utemeljenog postupka savjetovanja s međunarodnim feminističkim skupinama, organizacijama lokalnih aktivista, vladama i drugim partnerima; budući da akcijske koalicije odražavaju jedan od ciljeva Foruma za generacijsku ravnopravnost, a to je postizanje konkretnih rezultata u pogledu rodne ravnopravnosti tijekom Desetljeća djelovanja UN-a (2020. – 2030.) kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja; budući da će se u sklopu svake akcijske koalicije pokrenuti ciljani skup konkretnih, ambicioznih i hitnih mjera u razdoblju 2020.‑2025. kako bi se postigao konkretan učinak na rodnu ravnopravnost i ljudska prava djevojčica i žena;

F.  budući da je globalno gledajući EU međunarodni predvodnik s obzirom na to da je najveći svjetski donator razvojne pomoći i, zajedno sa svojim državama članicama, pruža više od polovine službene razvojne pomoći na svjetskoj razini, a usto je veliki pobornik Programa održivog razvoja do 2030. te se snažno zalaže za njegovu provedbu; budući da se Europskim konsenzusom o razvoju rodna ravnopravnost, ljudska prava žena i djevojčica te jačanje njihovog položaja i njihova zaštita uključuju u sva područja vanjskog djelovanja EU-a kao temeljno načelo i prioritet;

G.  budući da se diljem svijeta primjećuje organizirani, zabrinjavajući otpor protiv prava žena i pripadnika zajednice LGBTIQ+; budući da je taj otpor vidljiv i u državama članicama u kojima pokreti protiv rodne ravnopravnosti nastoje ograničiti spolno i reproduktivno zdravlje i prava, zabraniti spolni odgoj i rodne studije te promicati kampanje ocrnjivanja Istanbulske konvencije; budući da se to nazadovanje u pogledu prava žena i rodne ravnopravnosti mora smatrati napadom na samu demokraciju;

H.  budući da su se razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena u EU-u smanjile od 2013., ali su i dalje visoke (oko 16 % odnosno 37 %); budući da rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti i dalje stagniraju i iznose 11,5 postotnih bodova; budući da je vjerojatnost da će žene biti zaposlene na nepuno radno vrijeme i dalje gotovo četiri puta veća nego kod muškaraca, što je gotovo nepromijenjeno od 2013.;

I.  budući da žene u Europi i diljem svijeta i dalje snose veću odgovornost za skrb o djeci i starijoj rodbini nego muškarci; budući da se, na primjer, procjenjuje da žene u EU-u obavljaju u prosjeku oko 13 sati više neplaćenog rada tjedno nego muškarci; budući da, unatoč određenom napretku, ciljevi iz Barcelone u pogledu pružanja formalne skrbi za djecu još nisu u potpunosti ispunjeni u nekim državama članicama te da si gotovo trećina kućanstava u EU-u i dalje teško može priuštiti skrb za djecu; budući da postoje znatne razlike u dostupnosti formalnih usluga dugotrajne skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i znatne razlike u rashodima država članica za te usluge;

J.  budući da je, unatoč tome što se udio žena na položajima na kojima se donose odluke uglavnom povećao od 2013., napredak obično bio spor i nedosljedan; budući da se stupanj podzastupljenosti žena razlikuje u sektorima i državama članicama te među njima; budući da su posebno niske razine zastupljenosti žena (oko 20 % ili manje) zabilježene na mnogim položajima na kojima se donose gospodarske i poslovne odluke, zatim u sportu, u diplomatskom sektoru i na Sudu Europske unije;

K.  budući da je gotovo svaka treća neudana ili neoženjena osoba izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te da žene čine veliku većinu (87 %) samohranih roditelja; budući da su otprilike svaka druga osoba migrantskog podrijetla iz zemalja izvan EU-a i gotovo trećina žena s invaliditetom u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da četiri petine članova romske zajednice imaju prihode ispod praga siromaštva u svojoj zemlji boravišta i da je manje od jedne petine Romkinja (u dobi od 16 godina i više) zaposleno;

L.  budući da se prema definiciji iz Istanbulske konvencije nasilje nad ženama smatra kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena; budući da je rodno uvjetovano nasilje i dalje je svakodnevna stvarnost milijuna žena i djevojčica; budući da je skoro svaka druga žena u EU-u doživjela seksualno uznemiravanje, a svaka treća je bila žrtvom fizičkog i/ili seksualnog nasilja; budući da žene i djevojčice čine više od dvije trećine žrtava trgovanja ljudima; budući da izloženost određenih skupina žena intersekcijskim i višestrukim oblicima diskriminacije dodatno povećava njihovu izloženost različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja; budući da se borbom protiv diskriminacije u zakonima i praksi te suzbijanjem diskriminacijskih stavova i normi u pitanjima poput dječjih brakova i drugih običajnih praksi jačaju prava i položaj žena; budući da je uskraćivanje prava i odbijanje pružanja skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja jedan od oblika nasilja nad ženama;

M.  budući da pojava nasilja na internetu (uključujući govor mržnje na internetu, uhođenje na internetu, zlostavljanje ili uznemiravanje te dijeljenje eksplicitnih slika bez pristanka) izaziva sve veću zabrinutost jer takvo nasilje može ušutkati žene i odvratiti ih od toga da preuzmu istaknutu ulogu u javnom životu; budući da žene na javnim funkcijama, kao što su političarke, novinarke i borkinje za prava žena i manjina, sve više postaju žrtvama seksističkog uznemiravanja na internetu; budući da su žene izložene i rodno uvjetovanom uznemiravanju i zlostavljanju na radnom mjestu, što je izašlo na vidjelo i potvrđeno u okviru nedavnog globalnog pokreta # MeToo;

N.  budući da se razina pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima uvelike razlikuje diljem svijeta, ali i u državama članicama i među njima; budući da su uskraćivanje ili ograničavanje pristupa posebno štetni za one u najosjetljivijim situacijama; budući da sve zemlje koje su bile obuhvaćene analizom u okviru Zemljopisnog prikaza pristupa kontracepcijskim sredstvima za 2019. moraju napraviti više kako bi se poboljšao pristup informacijama i kontracepcijskim sredstvima tako da ljudi imaju izbor u pogledu svog reproduktivnog života;

O.  budući da žene pokreću pozitivne promjene te doprinose sprečavanju i rješavanju sukoba, izgradnji mira, mirovnim pregovorima i obnovi nakon sukoba;

P.  budući da je rodna ravnopravnost preduvjet za održivi razvoj i učinkovito upravljanje klimatskim izazovima kako bi se postigla poštena i pravedna tranzicija u sklopu koje nitko neće biti zapostavljen; budući da sve mjere klimatske politike moraju obuhvaćati rodnu i intersekcijsku perspektivu; budući da žene moraju imati snažniju ulogu u prostoru za klimatske promjene kao predvodnice, stručnjakinje i tehničke akterice promjena;

Q.  budući da je jačanje ekonomskog položaja žena ključno za održivi razvoj i gospodarski rast; naglašava važnost podupiranja ženskog poduzetništva, uloge žena u trgovinskim politikama i sporazumima te uključivanja žena u nova gospodarska područja kao što su IKT, STEM, digitalni sektor, umjetna inteligencija i zeleno gospodarstvo, kao pokretača održivog rasta i financijske neovisnosti žena;

1.  upućuje sljedeće preporuke Vijeću:

Opće napomene

a.  da potvrdi svoju nepokolebljivu predanost Pekinškoj platformi za djelovanje i naknadnim konferencijama o reviziji te brojnim djelovanjima za rodnu ravnopravnost koja su u njoj sadržana; ponavlja da rad na ostvarivanju prava žena i rodne ravnopravnosti iziskuje koordiniran i višesektorski pristup koji uključuje sve dionike koji se bore protiv trajnih višestrukih oblika diskriminacije, prevladavajućih rodnih stereotipa i nedostatka rodne ravnopravnosti;

EU kao globalni akter

g.  da u pogledu rodno osviještene politike osigura dosljednost i komplementarnost među svim postojećim vanjskim instrumentima i politikama EU-a, uključujući trgovinsku politiku EU-a, novi konsenzus o razvoju, paket resursa EU-a o rodno osviještenoj politici u razvojnoj suradnji i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju;

Jačanje ekonomskog i političkog položaja žena

p.  da ojača napore za veću uključenost žena na tržište rada i pruži veću potporu ženskom poduzetništvu jer su to ključni faktori za postizanje dugoročnog uključivog gospodarskog rasta, suzbijanje nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena; da poduzme mjere za rješavanje pitanja nezaposlenosti žena, posebno njihove dugotrajne nezaposlenosti;

Iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja i osiguranje temeljnih prava žena

x.  da osudi sve oblike rodno uvjetovanog nasilja i činjenicu da su žene i djevojčice i dalje izložene psihološkom, fizičkom, seksualnom i ekonomskom nasilju, uključujući nasilje u obitelji, seksualno uznemiravanje, kibernasilje, uhođenje na internetu, silovanje, rani i prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, zločine počinjene iz časti, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju, seksualno iskorištavanje i trgovinu ljudima te druge oblike nasilja koji predstavljaju teško kršenje njihovih ljudskih prava i dostojanstva; da primi na znanje ozbiljnu zabrinutost Parlamenta zbog pojave femicida, što je najekstremniji oblik nasilja nad ženama;

Rodno osjetljive i uključive politike i institucije

ad.  da osigura provedbu sustavne rodno osviještene politike kao ključne strategije kojom će se poduprijeti ostvarenje rodne ravnopravnosti u praksi; da prizna da se rodno osviještena politika mora provesti u svim područjima politika te da prizna posebnu važnost provedbe procjena učinka na rodnu ravnopravnost;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te, radi obavijesti, Komisiji.

(1) SL C 162, 10.5.2019., str. 9. (2) SL C 346, 27.9.2018., str. 6. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0014. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0080. (5) SL L 101, 15.4.2011., str. 1.