Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), posebno njegove članke 168. i 191.,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”(1) („Sedmi program djelovanja za okoliš”) i njegovu viziju za 2050.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije („Uredba REACH”)(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa („Uredba CLP”)(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o usklađivanju zakona i ostalih propisa u vezi s primjenom načela dobre laboratorijske prakse i provjeri njihove primjene u ispitivanju kemijskih tvari(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida te njezine naknadne izmjene(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o kozmetičkim proizvodima(11) („Uredba o kozmetičkim proizvodima“),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008(12),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a(13),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike(14), kao dragocjen instrument za praćenje i rješavanje pitanja prekograničnog kemijskog onečišćenja površinskih voda,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu(15),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/2398 od 12. prosinca 2017.(16), Direktivu (EU) 2019/130 od 16. siječnja 2019.(17) i Direktivu (EU) 2019/983 od 5. lipnja 2019. Europskog parlamenta i Vijeća kojom se mijenja Direktiva 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu(18),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe(19),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. lipnja 2019. pod naslovom „Prema strategiji Unije za održivu politiku o kemikalijama”,

–  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 4. listopada 2019. pod nazivom „Više kružnosti – prijelaz na održivo društvo”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. naslovljene: „Novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu: poboljšanje provedbe sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u”,

–  uzimajući u obzir političke smjernice Komisije za razdoblje 2019. – 2024., a posebno cilj nulte stope onečišćenja za Europu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773) i temeljitu analizu u prilog toj komunikaciji(20),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2018. naslovljenu „Opće izvješće Komisije o primjeni Uredbe REACH i pregled određenih elemenata – Zaključci i mjere” (COM(2018)0116) i prateći radni dokument službi,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. studenoga 2018. naslovljenu „Prema sveobuhvatnom okviru Europske unije za endokrine disruptore” (COM(2018)0734),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. studenog 2018. naslovljenu „Revizija Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima u pogledu tvari koje uzrokuju poremećaje endokrinog sustava” (COM(2018)0739),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. lipnja 2019. naslovljenu „Rezultati provjere primjerenosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama (osim Uredbe REACH) i utvrđeni izazovi, nedostaci i slabosti” (COM(2019)0264),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. travnja 2009. o regulatornim aspektima nanomaterijala(21),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju(22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš(23),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu(24),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije d 20. svibnja 2020. naslovljenu „Zaštita prirode – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir europski plan za borbu protiv raka koji je Komisija predstavila u veljači 2020.,

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o europskom planu za borbu protiv raka(25),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. siječnja 2018. „O provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu“ (COM(2018)0032) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2018)0020),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu(26),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(27),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida(28),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida(29),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. travnja 2019. o sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore(30),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(31),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o globalnoj zabrani ispitivanja na životinjama u kozmetičke svrhe(32),

–  uzimajući u obzir izvješće Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša od 29. travnja 2019. naslovljeno „Globalni izgledi u području kemikalija II. – Od nasljeđa do inovativnih rješenja: provedba Programa održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 4. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2020.” (SOER 2020),

–  uzimajući u obzir studiju iz kolovoza 2017. koju je naručila Komisija pod naslovom „Studija o strategiji za netoksični okoliš iz Sedmog programa djelovanja za okoliš”(33),

–  uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2019. ažuriranu u svibnju 2019. koju je naručio Odbor za predstavke Europskog parlamenta naslovljenu „Endokrini disruptori: Od znanstvenih dokaza do zaštite ljudskog zdravlja”(34),

–  uzimajući u obzir izvješće iz lipnja 2019. kojim su koordinirali Europska komisija i njezin organizacijski partner, dansko Ministarstvo okoliša i hrane naslovljeno „Politika EU-a o kemikalijama: oslanjanje na prošlost, put u budućnost”,

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 05/2020 Europskog revizorskog suda o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja: ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o strategiji održivosti za kemikalije (O-000044/2020 – B9-0013/2020),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je Komisija u svojoj komunikaciji od 11. prosinca 2019. „Europski zeleni plan” najavila da će do ljeta 2020. predstaviti strategiju održivosti za kemikalije;

B.  budući da bi strategija održivosti za kemikalije trebala doprinijeti pravilnoj primjeni načela politike Unije u području okoliša utvrđenih u članku 191. stavku 2. UFEU-a;

C.  budući da EU i njegove države članice nisu uspjeli ostvariti cilj održivog razvoja br. 12 u kojem se poziva na dobro upravljanje kemikalijama i svim otpadom tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa, u skladu s dogovorenim međunarodnim okvirima, niti su znatno smanjili njihovo ispuštanje u zrak, vodu i tlo s ciljem smanjenja njihovih štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš do 2020.; budući da za ostvarenje cilja održivog razvoja br. 3, odnosno znatnog smanjenja broja smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla do 2030. treba uložiti znatne dodatne napore; budući da strategija održivosti za kemikalije može pomoći u ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

D.  budući da kemijska, fizikalna i toksikološka svojstva kemikalija uvelike variraju; budući da mnoge od tih tvari koje su prisutne u svakodnevnom životu nisu opasne ili postojane, dok neke druge mogu opstati u okolišu, nakupljati se u prehrambenom lancu i biti štetne za ljudsko zdravlje u niskim koncentracijama;

E.  budući da je onečišćenje sintetičkim kemikalijama jedna od glavnih i sve većih prijetnji javnom zdravlju i okolišu; budući da je, na primjer, rak povezan s izloženošću opasnim kemikalijama glavni uzrok smrti povezane s radom; budući da svake godine u EU-u dođe do oko 120 000 slučajeva oboljenja od raka povezanog s radom zbog izloženosti karcinogenim tvarima na radnom mjestu, što uzrokuje oko 80 000 smrtnih slučajeva godišnje(35);

F.  budući da zakonodavstvo ima ključnu ulogu u sprečavanju štete uzrokovane opasnim kemikalijama; budući da se procjenjuje da je milijun novih oboljenja od raka u posljednjih 20 godina spriječeno djelomično zbog provedbe zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu; budući da su u studiji iz 2017. kumulativne koristi zakonodavstva o kemikalijama u Europskoj uniji konzervativno procijenjene na „više desetine milijardi EUR godišnje”(36);

G.  budući da održiva strategija za kemikalije mora uistinu smanjiti izloženost ljudi i okoliša opasnim kemikalijama te istodobno poboljšati konkurentnost i inovativnost europske industrije;

H.  budući da kemijsko onečišćenje uzrokuje gubitak kopnenih i vodenih ekosustava te dovodi do smanjenja „otpornosti ekosustava” odnosno otpornosti na štetu i sposobnosti oporavka, što uzrokuje brzo smanjenje životinjskih populacija;

I.  budući da je Vijeće 26. lipnja 2019. pozvalo Komisiju da izradi akcijski plan za ukidanje svih primjena perfluoriranih kemikalija (PFAS) koje nisu neophodne zbog njihove vrlo postojane prirode i povećanih rizika za zdravlje i okoliš(37);

J.  budući da je Europska agencija za okoliš u svojem izvješću za 2020. „Europski okoliš – stanje i izgledi” izrazila rastuću zabrinutost zbog uloge kemikalija u pogoršanju stanja našeg okruženja i upozorila da predviđeno povećanje kemijske proizvodnje i sadašnje emisije postojanih i opasnih kemikalija ukazuju na to da smanjenje kemijskog opterećenja za zdravlje i okoliš nije izgledno, a trenutačne politike nisu prikladne za rješavanje problema velikog broja kemikalija;

K.  budući da je radi smanjenja kemijskog onečišćenja i poboljšanja kružne prirode europskog gospodarstva potrebno prijeći na proizvodnju kemikalija koje su same po sebi sigurne, uključujući uporabu manje opasnih kemikalija tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda; budući da se Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo mora baviti toksičnim kemikalijama kako bi se ti ciljevi ostvarili;

L.  budući da dopuštanje ulaska zabranjenih tvari ili posebno zabrinjavajućih tvari na tržište EU-a preko proizvoda uvezenih iz trećih zemalja nije u skladu s ciljem razvoja ciklusa netoksičnih materijala;

M.  budući da je dobrodošlo da Komisija financira projekte kojima se promiču inovativne digitalne tehnologije za praćenje kemikalija u lancu opskrbe (npr. lanac blokova);

N.  budući da su fetusi, dojenčad, djeca, trudnice, starije i siromašne osobe posebno osjetljivi na učinke izloženosti kemikalijama; budući da kućanstva s niskim prihodima mogu biti nerazmjerno izložena jer često žive u blizini relevantnih izvora ispuštanja, kao što su odlagališta opasnog otpada i proizvodni pogoni(38);

O.  budući da Komisija nikad nije izradila netoksičnu strategiju koja je bila obećana u okviru 7. akcijskog plana za okoliš; budući da je sada važno da Komisija predloži ambicioznu strategiju kojom se uistinu smanjuje izloženost ljudi i okoliša opasnim kemikalijama te istodobno poboljšava konkurentnost i inovativnost europske industrije;

P.  budući da su studijama koje je naručila Komisija (npr. u vezi sa strategijom za netoksični okoliš i u kontekstu provjere prikladnosti Uredbe REACH i ostalog zakonodavstva o kemikalijama) utvrđeni važni propusti u zakonodavstvu EU-a u pogledu sigurnog upravljanja kemikalijama u EU-u, uključujući nedosljednosti na razini sektorskih propisa i nedovoljnu provedbu, te da su u njima istaknute brojne mjere koje bi trebalo razmotriti;

Q.  budući da na te propuste i nedosljednosti treba odgovoriti zakonodavnim mjerama kako bi se osigurala učinkovita zaštita ljudskog zdravlja i okoliša od rizika koje predstavljaju kemikalije;

R.  budući da bi se strategija održivosti za kemikalije trebala temeljiti na najnovijim neovisnim znanstvenim spoznajama i metodama te obuhvatiti stvarnu izloženost kemikalijama tijekom cijelog životnog ciklusa;

S.  budući da u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Komisija i države članice moraju provoditi „neovisnu, objektivnu i transparentnu procjenu” aktivnih tvari u pesticidima i proizvoda s pesticidima, a Europska agencija za sigurnost hrane mora provesti neovisno znanstveno preispitivanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 o općim propisima o hrani;

1.  pozdravlja cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš; prepoznaje ključnu ulogu koju sektor proizvodnje kemikalija, zahvaljujući inovativnim proizvodnim procesima i materijalima ima u postizanju višestrukih ciljeva zelenog plana, posebno cilja nulte stope onečišćenja, klimatske neutralnosti, energetske tranzicije, promicanja energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva;

2.  smatra da svaki oblik onečišćenja treba spriječiti ili smanjiti na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje i okoliš kako bi se dobro živjelo unutar ekoloških ograničenja planeta;

3.  smatra da je jamstvo da sve primjene kemikalija, materijala i proizvoda budu sigurne, održive i kružne ključna uzlazna mjera, ne samo radi zaštite ljudskog zdravlja, postizanja netoksičnog okoliša (zrak, voda, tlo) i zaštite biološke raznolikosti, već i radi klimatski neutralnog, resursno učinkovitog, kružnog i konkurentnog gospodarstva;

4.  poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju održivosti za kemikalije kako bi se ostvario potreban pomak paradigme za provedbu cilja nulte stope onečišćenja za okoliš koji nije toksičan, čime bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša, smanjila izloženost opasnim kemikalijama, posebno u pogledu načela opreznosti i učinkovite zaštite radnika, smanjilo ispitivanje na životinjama, očuvali i obnovili ekosustavi i biološka raznolikost te potaknule inovacije u području održivih kemikalija, kao temelj za europsku strategiju za resursno učinkovito, kružno sigurno i održivo gospodarstvo, uz jačanje konkurentnosti i sposobnosti inoviranja gospodarstva Unije te jamčenje sigurnosti opskrbe i povećanje zaposlenosti unutar EU-a;

5.  naglašava da se buduća strategija održivosti za kemikalije mora također baviti održivim nabavljanjem materijala, socijalnim i ekološkim standardima te energetskim intenzitetom u proizvodnji kemikalija u cijelom lancu opskrbe, kao i zdravstvenim, socijalnim i ekološkim standardima i ljudskim pravima;

6.  ističe da bi nova strategija trebala upotpunjavati druge ciljeve politike zelenog plana i biti usklađena s njima, uključujući ciljeve zakona o klimi, novog Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, nove industrijske strategije za Europu i Europskog plana za borbu protiv raka, kao i novi kontekst za europsko gospodarstvo nakon bolesti COVID-19;

7.  ističe da bi novom strategijom trebalo predvidjeti sektore i načine na koje kemijska industrija može doprinijeti tim ciljevima, primjerice u području čiste energije, sirovina, održivog prometa, digitalizacije i smanjene potrošnje;

8.  smatra da bi Komisija trebala osmisliti sveobuhvatnu strategiju čiji bi glavni stup bila održivost i koja bi trebala doprinositi konsolidaciji svih relevantnih politika, uključujući politike koje se odnose na kemikalije, trgovinu, porez, inovacije i tržišno natjecanje, te osigurati njihovu provedbu kako bi se privukla ulaganja u Europu i stvorila tržišta za kružne proizvode i proizvode s niskom razinom emisija ugljika;

9.  ističe da je kemijska industrija od velike važnosti za europsko gospodarstvo te da su modernizacija i dekarbonizacija te industrije ključne za postizanje ciljeva zelenog plana; potvrđuje da kemijska industrija može pružiti višestruka niskougljična rješenja; ističe važnost razvoja kemijske industrije kako bi pomogla u postizanju klimatskih ambicija EU-a za 2030. i 2050.; naglašava da je promicanje sigurnih i održivih inovacija ključan element u prijelazu s linearne na održivu i kružnu industriju, čime bi se tom sektoru dala velika konkurentska prednost;

10.  smatra da bi se strategijom održivosti za kemikalije trebala postići usklađenost i sinergije između zakonodavstva o kemikalijama (npr. REACH, CLP, zakonodavstvo o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, živi, sredstvima za zaštitu bilja, biocidima, maksimalnim razinama ostataka, sigurnosti i zdravlju na radu) i povezanog zakonodavstva Unije, uključujući posebno zakonodavstvo o proizvodima (npr. igračke, kozmetika, materijali koji dolaze u dodir s hranom, građevinski proizvodi, lijekovi, ambalaža, farmaceutski proizvodi, Direktiva (EU) 2019/904 o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu), opće zakonodavstvo o proizvodima (npr. ekološki dizajn, ekološka oznaka, buduća politika za održive proizvode), zakonodavstvo o ekološkim sferama (npr. voda, tlo i zrak), zakonodavstvo o izvorima onečišćenja, uključujući industrijska postrojenja (npr. Direktiva IED, Seveso III) te zakonodavstvo o otpadu (npr. Direktiva o ograničenju opasnih tvari (RoHS), Direktiva o otpadnim vozilima (ELV));

11.  ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti smanjenju preklapanja pravnih okvira i zadaća dodijeljenih Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA), Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA);

12.  naglašava da se strategija održivosti za kemikalije mora uskladiti s hijerarhijom mjera u upravljanju rizicima kojom se u odnosu na kontrolne mjere prednost daje sprečavanju izloženosti, postupnom izbacivanju iz uporabe opasnih tvari i, kad je to moguće, njihovoj zamjeni sigurnijim alternativama;

13.  naglašava potrebu da se u kontekstu mjera za poboljšanje javnog zdravlja i jačanje otpornosti na viruse kao što je SARS-CoV-2(39) smanji i spriječi izloženost kemikalijama kao što su endokrini disruptori, za koje se pokazalo da doprinose znatnom porastu kroničnih bolesti, od kojih neke mogu poremetiti imunološki sustav i njegove upalne odgovore;

14.  naglašava da bi strategija trebala u potpunosti odražavati načelo predostrožnosti te načela da treba preventivno djelovati, da se štetu nanesenu okolišu popravlja ponajprije na izvoru i da onečišćivač treba platiti te temeljna načela europskog zakonodavstva o kemikalijama, kao što je načelo da proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici snose teret dokazivanja, te naglašava da ta načela treba učinkovito primjenjivati;

15.  smatra da bi mehanizam proširene odgovornosti proizvođača predstavljao dobar alat za provedbu načela „onečišćivač plaća” i da bi poticao inovacije;

16.  naglašava potrebu za ambicioznim ciljevima povećanja broja kemikalija koje se ispituju svake godine, posebno u pogledu njihovih svojstava endokrinih disruptora;

17.  naglašava činjenicu da bi ova strategija održivosti za kemikalije trebala ići ruku pod ruku sa strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030.;

18.  ističe da bi se nova strategija održivosti za kemikalije trebala temeljiti na čvrstim i ažuriranim znanstvenim dokazima, uzimajući u obzir rizik koji predstavljaju endokrini disruptori, opasne kemikalije u uvezenim proizvodima, kombinirani učinci različitih kemikalija i vrlo postojane kemikalije, te da bi naknadne regulatorne mjere koje se ne odnose na znanstvena pitanja (npr. prepoznavanje i klasifikacija opasnosti)(40), trebale biti popraćene procjenama učinka i uzimati u obzir doprinos relevantnih dionika kako bi se povećala jasnoća prioriteta;

19.  naglašava da održiva politika za kemikalije zahtijeva istodoban rad na nekoliko aspekata: definiranje kriterija za održive kemikalije kako bi se potaknula ulaganja radi doprinosa sprečavanju i kontroli onečišćenja, poboljšanje praćenja opasnih kemikalija u proizvodima i promicanje njihove zamjene sigurnijim alternativama, uspostava saveza s ključnim sektorima kako bi se radilo na inicijativama za kružno gospodarstvo (npr. građevinska, tekstilna, elektronička i automobilska industrija);

20.  ponovno potvrđuje da bi trebalo ukloniti sve regulatorne nedostatke i nedostatke u zakonodavstvu EU-a o kemikalijama, da bi zakonodavstvo trebalo u potpunosti provesti te da bi nova strategija održivosti za kemikalije trebala učinkovito doprinijeti brzoj zamjeni posebno zabrinjavajućih tvari i drugih opasnih kemikalija, uključujući endokrine disruptore, vrlo postojane kemikalije, neurotoksične tvari, imunotoksične tvari i postojane organske onečišćujuće tvari, kao i rješavanju kombiniranih učinaka kemikalija, nanooblika tvari i izloženosti opasnim kemikalijama iz proizvoda; vjeruje da bi strategija trebala doprinijeti i učinkovitosti mjera kontrole; ponavlja da bi svaka eventualna zabrana tih kemikalija trebala uzeti u obzir sve aspekte održivosti;

21.  ponavlja svoju zabrinutost da je zakonodavstvo kojim se sprečava prisustvo kemikalija u proizvodima, uključujući uvezene proizvode, raspršeno i da nije ni sustavno ni dosljedno te se primjenjuje samo na vrlo mali broj tvari, proizvoda i uporaba, često s brojnim izuzećima; poziva Komisiju da u okviru strategije održivosti za kemikalije predstavi akcijski plan za uklanjanje nedorečenosti u postojećem pravnom okviru, dajući prednost proizvodima s kojima potrošači dolaze u blizak i čest kontakt, kao što su tekstil, namještaj, proizvodi za djecu i upijajući higijenski proizvodi;

22.  podsjeća na to da do 2020. sve relevantne posebno zabrinjavajuće tvari, uključujući tvari sa svojstvima endokrine disrupcije koje su jednako zabrinjavajuće, moraju biti uvrštene na popis predloženih tvari iz Uredbe REACH; ističe da će nakon 2020. biti potrebni napori usmjereni na otkrivanje mogućih dodatnih posebno zabrinjavajućih tvari te na daljnje osiguravanje potpune usklađenosti registracijskih dosjea; poziva Komisiju da brzo počne izbacivati iz upotrebe posebno zabrinjavajuće tvari;

23.  smatra da bi se novom strategijom za kemikalije trebalo osigurati da se nijedna kemijska tvar koja potencijalno ima negativne učinke na ljudsko zdravlje ili okoliš ne stavi na tržište prije nego što se temeljito procijene opasnosti i rizici povezani s tom tvari;

24.  naglašava da je potrebno jasno se obvezati na osiguravanje srednjoročnog i dugoročnog financiranja poboljšanog i neovisnog istraživanja zelene kemije na temelju integrirane sigurnosti kako bi se razvile sigurne i održive alternative, uključujući nekemijske alternative, te promicala zamjena štetnih kemikalija, gdje je to izvedivo, te sigurna i održiva proizvodnja, osiguravajući odgovarajuće preduvjete za sigurne i održive inovacije i razvoj novih i sigurnijih kemikalija;

25.  naglašava da bi kemijska industrija trebala uvelike sudjelovati u takvom financiranju;

26.  naglašava da je potrebno jasno se obvezati na osiguranje sredstava za biomonitoring i okolišno praćenje utjecaja i izloženosti kemikalijama kako bi se poboljšala procjena kemijskog rizika i upravljanje njime, kao i potrebu za boljom razmjenom i upotrebom podataka o praćenju s lokalne, regionalne i nacionalne razine te razine EU-a među zemljama, sektorima i institucijama u relevantnim područjima politika (npr. voda, kemikalije, zrak, biomonitoring, zdravlje itd.); naglašava da bi studije biomonitoringa ljudi trebalo provoditi uz puno poštovanje relevantnog zakonodavstva o zaštiti podataka;

27.  smatra da bi se u znanstvenim istraživanjima trebala uzeti u obzir i epigenetika prilikom ispitivanja slučajeva sumnje na toksičnost; poziva Komisiju da podupre taj cilj i poveća europsku koordinaciju i djelovanje na području biomonitoringa; ističe potrebu za istraživanjem nedovoljno izloženih pitanja, kao što su rak povezan s endokrinim sustavom i socioekonomske posljedice endokrinih poremećaja;

28.  ističe važnost održivog financiranja istraživanja i inovacija usmjerenih na poboljšanje znanstvenog razumijevanja učinaka opasnih kemikalija na okoliš, zdravlje, bioraznolikost i otpornost ekosustava, kao i promicanja istraživanja o poboljšanju metoda utvrđivanja opasnosti povezanih s kemikalijama;

29.  ponavlja da je ispitivanja na životinjama potrebno svesti na najmanju moguću mjeru i postupno ih zamijeniti proširenom upotrebom novih metodologija pristupa i inteligentnih strategija ispitivanja, uključujući metode in vitro i in silico; poziva na ulaganje većih napora i sredstava u tu svrhu kako bi se, osim u području kozmetike, u svim relevantnim propisima uspostavile brze, pouzdane i neosporive procjene sigurnosti koje se ne temelje na ispitivanjima na životinjama; žali zbog toga što i dalje postoje prepreke za korisnost i prihvaćanje alternativnih metoda ispitivanja (koje ne uključuju životinje) u regulatorne svrhe, što je djelomično povezano s faktorima poput nedorečenosti u dostupnim smjernicama za ispitivanje(41) i nedovoljnog financiranja namijenjenog istraživanju i razvoju metoda koje ne uključuju životinje; traži da se poduzmu mjere za rješavanje te situacije;

30.  smatra da bi se, umjesto zastarjelih modela u kojima se koriste životinje, kao referentna vrijednost za validaciju novih metoda pristupa trebala koristiti najbolja raspoloživa znanstvena dostignuća;

31.  poziva Komisiju da se pobrine za znatno ubrzanje validacije i uvođenja metoda ispitivanja koje ne uključuju životinje;

32.  poziva Komisiju da istraži potencijal digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije kako bi se ubrzao razvoj alata za prediktivnu toksikologiju kojima bi se podržale inovacije;

33.  ističe da se zabrane ispitivanja na životinjama utvrđene u Uredbi o kozmetičkim proizvodima ne smiju ugroziti ispitivanjima koja se provode na temelju drugih propisa, kao što je Uredba REACH;

34.  smatra da bi se strategijom trebala proširiti primjena opće procjene rizika u cijelom zakonodavstvu;

35.  poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurala da se kombiniranim učincima kemikalija u potpunosti i dosljedno pristupa u cijelom relevantnom zakonodavstvu, među ostalim smanjenjem izloženosti i, prema potrebi, revizijom zahtjeva u pogledu podataka i razvojem novih metoda ispitivanja, po mogućnosti u skladu s metodologijama koje su dogovorile agencije EU-a;

36.  poziva Komisiju da u suradnji s ECHA-om, EFSA-om, državama članicama i dionicima razvije metodologiju kojom bi se uzeli u obzir kombinirani učinci kemikalija, uključujući kombiniranu izloženost višestrukim kemikalijama i izloženost iz različitih izvora, kao što je primjerice faktor za procjenu smjesa, te da prilagodi pravne zahtjeve za rješavanje tih učinaka u procjeni rizika i upravljanju rizikom u svim relevantnim propisima o kemikalijama i emisijama;

37.  pozdravlja primjenu načela „jedna tvar – jedna procjena opasnosti” kako bi se bolje iskoristili resursi agencija i znanstvenih tijela Unije, izbjeglo udvostručavanje napora, što obuhvaća i ispitivanje, smanjio rizik od različitih rezultata procjena, ubrzali i uskladili propisi o kemikalijama i povećala njihova transparentnost te osigurala bolja zaštita zdravlja i okoliša kao i jednaki uvjeti za industriju, pri čemu je potrebno voditi računa o posebnom položaju MSP-ova;

38.  poziva Komisiju da uspostavi u potpunosti povezanu i interoperabilnu bazu podataka EU-a o sigurnosti kemikalija kako bi se olakšala neometana razmjena podataka među tijelima i omogućio javni pristup istraživačima, regulatorima, industriji i građanima općenito;

39.  ističe da je potrebno ojačati suradnju i koordinaciju između europskih agencija za ocjenjivanje EFSA-e i ECHA-e kao i nacionalnih agencija na način da se izrade jedinstvene smjernice za procjenu rizika, posebno za biocidne i fitofarmaceutske proizvode, u kojima se uzimaju u obzir najnoviji znanstveni rezultati kako bi se izbjegle nedosljednosti;

40.  naglašava da je potreban cjelovitiji pristup u smislu procjene kemikalija sličnih opasnosti, rizika ili funkcija kao jedne grupe; stoga poziva Komisiju da u većoj mjeri primijeni znanstveno utemeljeni grupni pristup kako u evaluaciji tako i u regulatornim mjerama koje će uslijediti, kako bi se izbjegla neodgovarajuća zamjena i smanjilo testiranje na životinjama; naglašava da pristup „jedna tvar – jedna procjena opasnosti” ne bi trebao biti u suprotnosti s razvojem grupnog pristupa za procjenu vrsti u cjelini niti ga spriječiti;

41.  poziva Komisiju da uz potporu ECHA-e osigura forum za analizu prednosti, nedostataka i izvedivosti uspostavljanja novog sustava za ispitivanje kemikalija, u okviru kojeg bi ispitivanja sigurnosti provodili ovlašteni laboratoriji/institucije, uz zadani okvir regulatornog procesa, a troškove bi snosili podnositelji zahtjeva kako bi se poštovao teret dokazivanja koji je na kompanijama;

42.  smatra da su potrebne regulatorne mjere kako bi se adekvatno zaštitile ranjive skupine, kao što su djeca, trudnice i dojilje te starije osobe; poziva Komisiju da usvoji međusektorsku definiciju ranjivih skupina, i da predloži da se prema potrebi prilagode postojeći znanstveni pristupi procjenama rizika i usklade najviši standardi zaštite ranjivih skupina u cijelom zakonodavstvu o kemikalijama;

43.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti kemikalijama koje se nakupljaju i zadržavaju u tijelu, onima koje se prenose na djecu u trudnoći ili majčinim mlijekom te kemikalijama koje mogu imati učinke tijekom više generacija;

44.  ističe kako je potrebno razviti učinkovit mehanizam za koordinaciju zaštite osjetljivih skupina, npr. uvođenjem dosljednih zahtjeva u vezi s upravljanjem rizicima povezanih sa zabrinjavajućim tvarima, uključujući neurotoksine i endokrine disruptore, u relevantne zakonodavne akte EU-a;

45.  smatra da bi strategija održivosti za kemikalije trebala doprinijeti visokoj razini zaštite radnika od štetnih kemikalija;

46.  poziva Komisiju da sastavi zakonodavni prijedlog o uključivanju reproduktivno toksičnih tvari u područje primjene Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim i mutagenim tvarima na radu kako bi se ta direktiva uskladila s načinom na koji se s karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima postupa u drugom zakonodavstvu EU-a o kemikalijama (npr. REACH i zakonodavstvo o biocidima, pesticidima i kozmetici);

47.  naglašava da je važno da zahtjevi za odobrenje u okviru Uredbe REACH budu dovoljno precizni i u pogledu izloženosti predmetnoj tvari kako bi se mogao adekvatno ocijeniti rizik i poduzeti odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom, posebno kada je riječ o radnicima;

48.  napominje da se profesionalni karcinomi grupiraju zajedno sa svim drugim vrstama raka i općenito ne identificiraju kao profesionalni karcinomi; osuđuje činjenicu koja se navodi u nekoliko analiza da gotovo sve troškove povezane s profesionalnim karcinomima snose radnici i njihove obitelji; napominje da su profesionalni karcinomi povezani s iznimno visokim troškovima za radnike, poslodavce i nacionalne sustave socijalne sigurnosti; poziva Komisiju da osigura pravilno bilježenje slučajeva raka povezanih s radom i njihovih uzroka;

49.  naglašava da je važno da su poslodavcima dostupne sveobuhvatne informacije o opasnosti i sigurnosti kemikalija jer oni moraju zaštititi svoje radnike i osigurati im ispravne sigurnosne upute, osposobljavanje i zaštitnu opremu te provesti dobar sustav nadzora; poziva na učinkovite nacionalne inspekcije rada i sankcije za kršenje sigurnosnih zahtjeva; potiče na osnivanje odbora za prevenciju;

50.  ističe da je građanima, radnicima i poduzećima potrebno pružiti jasne i razumljive informacije o kemikalijama na svim jezicima EU-a te da je potrebno povećati transparentnost i sljedivost u cijelom lancu opskrbe;

51.  poziva na to da se strategijom znatno poboljša provedba Uredbe REACH u vezi s registracijom, evaluacijom, autorizacijom i ograničavanjem, te da se osigura jasnoća u pogledu njezina međudjelovanja s okvirom za sigurnost i zdravlje na radu i okvirom CLP; ponavlja načelo „bez podataka, bez tržišta”; ustraje u tome da sve registracije tvari što prije moraju biti sukladne sa zahtjevima; poziva na obvezno ažuriranje registracijskih dosjea na temelju najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, kako bi registracije i dalje bile sukladne; poziva na transparentnost u vezi s poštovanjem obveza registracije i na davanje izričitih ovlasti Europskoj agenciji za kemikalije da oduzima registracijske brojeve u slučaju kontinuirane nesukladnosti s bilo kojim od zahtjeva; ističe važnost tekućih programa koji se između ECHA-e i tog sektora provode na dobrovoljnoj osnovi u svrhu poboljšanja registracijskih dosjea povrh pitanja sukladnosti; poziva Komisiju da promiče okvir kojim se potiču takvi programi;

52.  poziva Komisiju, države članice i ECHA-u da surađuju kako bi se sve relevantne posebno zabrinjavajuće tvari koje su trenutačno poznate uvrstile na popis predloženih tvari do kraja ove godine, na što su se 2010. obvezali bivši potpredsjednik Komisije Tajani i bivši povjerenik Potočnik te kako je potvrđeno u planu Komisije iz 2013.(42);

53.  poziva Komisiju da pravilno primjenjuje Uredbu REACH u skladu s presudom Suda Europske unije od 7. ožujka 2019. u predmetu T-837/16 (Švedska protiv Europske komisije u predmetu olovnih kromata);

54.  poziva Komisiju da poštuje rokove utvrđene Uredbom REACH, posebno u pogledu odluka povezanih s autorizacijom ili ograničavanjem;

55.  naglašava da je važno da zahtjevi za autorizaciju budu dovoljno precizni u pogledu uporabe predmetne tvari kako bi se moglo utvrditi postojanje, ili nepostojanje, odgovarajućih alternativa;

56.  poziva na poboljšanje postupka ograničavanja na način da se tvari grupiraju i da se jasno utvrde i navedu znanstvene nesigurnosti u pogledu procjene rizika te vrijeme potrebno za prikupljanje informacija koje nedostaju, te da se uzmu u obzir troškovi nedjelovanja; poziva na povećanje razine dokaza potrebnih za odobravanje odstupanja od predloženog ograničenja;

57.  poziva ECHA-u da objavi toksikološke i ekotoksikološke studije koje dostave podnositelji registracije i podnositelji zahtjeva;

58.  poziva Komisiju da predloži da se područje primjene ubrzanog postupka na temelju članka 68. stavka 2. Uredbe REACH s obzirom na potrošačke uporabe proširi na sve posebno zabrinjavajuće tvari;

59.  smatra da se procjena rizika, uključujući evaluaciju, i upravljanje rizicima u pogledu tvari općenito moraju poboljšati i ubrzati, a posebno kada je riječ o utvrđivanju karcinogenih i mutagenih tvari u svjetlu predanosti Komisije borbi protiv raka;

60.  poziva Komisiju da poboljša ispitivanja koja obuhvaćaju modalitete i krajnje točke za endokrine disruptore; ističe da, iako se provode važna ispitivanja (npr. u području reprodukcije i utjecaja na sustav hormona štitnjače), mnoga od tih ispitivanja imaju nisku razinu osjetljivosti, a ponekad i velike varijabilnosti, zbog čega je njihov utjecaj prilično ograničen;

61.  traži od Komisije i država članica da se suzdrže od autorizacije tvari i odobravanja proizvoda s nepotpunim skupovima podataka o opasnostima za zdravlje i okoliš, ili u slučaju da podnositelj zahtjeva ne može dokazati da ne postoje odgovarajuće alternative, ako je to preduvjet za autorizaciju(43);

62.  poziva Komisiju da zajamči da se neovisna stručno recenzirana znanstvena literatura u potpunosti uzima u obzir i da ima jednaku težinu kao i regulatorne studije dobre laboratorijske prakse (DLP) u postupku procjene rizika svih kemikalija; ističe da je to učinkovit način da se doprinese smanjenju nepotrebnih testiranja na životinjama;

63.  poziva na to da se pojasne odredbe o registraciji kemikalija za intermedijerne primjene u okviru Uredbe REACH, kako bi se primjenjivale samo ako se intermedijer pretvara u neku drugu registriranu tvar, i da se osigura sustavna kontrola potpune usklađenosti s Uredbom REACH;

64.  poziva Komisiju da omogući brzu, učinkovitu i transparentnu regulatornu kontrolu štetnih kemikalija te da osmisli i provede sustav ranog upozoravanja kako bi se utvrdili novi rizici i rizici u nastajanju u cilju jamčenja brzog regulatornog praćenja i brzog smanjenja ukupne izloženosti;

65.  smatra da je veća transparentnost u pogledu postupaka i svojstava kemikalija način da se postigne veća razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša; ističe da treba ostvariti poboljšanja u pogledu transparentnosti oko sukladnosti podnositelja registracije, količine proizvedenih kemikalija, potpunih studija kojima se opravdava pouzdanost detaljnog sažetka studije, i pregleda proizvodnje i uporabe posebno zabrinjavajućih tvari;

66.  ističe da bi zakonodavstvo o materijalima koji dolaze u dodir s hranom trebalo revidirati u skladu s uredbama CLP i REACH kako bi se osigurao usklađen i zaštitni pristup sigurnosti materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s hranom;

67.  posebno ustraje u tome da su potrebni sveobuhvatni i usklađeni propisi o svim materijalima koji dolaze u dodir s hranom utemeljeni na načelu predostrožnosti, načelu „bez podataka, bez tržišta”, sveobuhvatnim procjenama sigurnosti koje se odnose na sve relevantne krajnje točke za sigurnost i zdravlje i temelje se na najnovijim znanstvenim podacima za sve kemikalije koje se koriste u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, učinkovitoj provedbi i boljem informiranju potrošača;

68.  poziva da se u materijalima koji dolaze u dodir s hranom postupno ukine upotreba posebno zabrinjavajućih tvari;

69.  predlaže brzu izradu popisa najboljih praksi u pogledu regulacije materijala koji dolaze u dodir s hranom na razini država članica, uključujući nacionalne mjere za borbu protiv izloženosti endokrinim disruptorima i fluorougljicima;

70.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuću povezanost revizije propisa o materijalima koji dolaze u dodir s hranom te strategije „od polja do stola” i plana za borbu protiv raka;

71.  zabrinut je zbog brojnih nedosljednosti u zakonodavstvu Unije o postojanim bioakumulativnim i toksičnim tvarima te vrlo postojanim i vrlo bioakumulativnim tvarima, koje su utvrđene u provjeri prikladnosti; poziva Komisiju da osmisli jasan akcijski plan i, ako se pokaže potrebnim, zakonodavne prijedloge o tome kako tematizirati sve postojane, bioakumulativne i toksične, kao i vrlo postojane i vrlo bioakumulativne te postojane i mobilne tvari, na temelju procjena učinka i znanstvenih spoznaja te unutar postojećih okvira, uzimajući pritom u obzir cjelokupno relevantno zakonodavstvo i komponente okoliša;

72.  potiče Komisiju da odredi čvrste rokove u akcijskom planu za perfluorirane alkilne tvari (PFAS) kako bi se osiguralo brzo postupno ukidanje svih nepotrebnih uporaba PFAS-a i ubrzao razvoj sigurnih i nepostojanih alternativa za sve uporabe PFAS-a kao dijela strategije održivosti za kemikalije;

73.  poziva Komisiju da definira koncept i kriterije „osnovne primjene” opasnih kemikalija, uzimajući kao osnovu definiciju osnovne primjene iz Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, kako bi se osigurao usklađeni pristup u pogledu regulatornih mjera za neosnovne primjene;

74.  nadalje, smatra da bi se u okviru Uredbe REACH tvari koje su neurotoksične ili imunotoksične trebale smatrati jednako problematičnima kao i posebno zabrinjavajuće tvari;

75.  ponovno potvrđuje svoj poziv od 18. travnja 2019. za sveobuhvatan okvir Europske unije o endokrinim disruptorima, a posebno za donošenje horizontalne definicije na temelju definicije Svjetske zdravstvene organizacije za kemikalije za koje se sumnja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije, kao i za kemikalije za koje se zna ili pretpostavlja da posjeduju takva svojstva u skladu s klasifikacijom karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih tvari u Uredbi CLP, odgovarajuću reviziju zahtjeva za podatke, učinkovito smanjenje ukupne izloženosti ljudi i okoliša endokrinim disruptorima na najnižu moguću razinu, izradu zakonodavnih prijedloga o uvođenju posebnih odredbi o endokrinim disruptorima u zakonodavstvo o igračkama, materijalima koji dolaze u dodir s hranom i kozmetičkim proizvodima kako bi se s endokrinim disruptorima postupalo kao s karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima, te reviziju cjelokupnog relevantnog zakonodavstva, uključujući zakonodavstvo o materijalima koji dolaze u dodir s hranom, u cilju zamjene endokrinih disruptora;

76.  ponovno potvrđuje svoj poziv od 14. ožujka 2013.(44) da se izrade metode ispitivanja i smjernice kako bi se bolje uzeli u obzir endokrini disruptori, mogući učinci malih doza, kombinirani učinci i nejednaki odnosi doze i odgovora, posebno u pogledu kritičnih razdoblja izloženosti tijekom razvoja; naglašava da endokrine disruptore treba smatrati tvarima bez praga, osim u slučaju da podnositelj zahtjeva može znanstveno dokazati postojanje sigurnog praga;

77.  poziva Komisiju da brzo provede preporuke iz provjere prikladnosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama (osim Uredbe REACH) i da uvede nove razrede opasnosti u Uredbu CLP i usporedno s time u Globalno usklađeni sustav (npr. za endokrine disruptore, kopnenu toksičnost, neurotoksičnost, imunotoksičnost, postojane bioakumulativne i toksične tvari te vrlo postojane vrlo bioakumulativne tvari);

78.  smatra da bi tvari koje su postojane, mobilne i otrovne ili vrlo postojane i vrlo mobilne trebalo dodati na popis posebno zabrinjavajućih tvari iz Uredbe REACH;

79.  poziva Komisiju da prednost da identifikaciji i regulaciji problematičnih kemikalija, kao što su karcinogene, mutagene ili reproduktivno toksične tvari i endokrini disruptori, među ostalim u okviru svojeg europskog plana za borbu protiv raka, osobito kada je riječ o zaštiti radnika, s obzirom na to da je prema Europskoj agenciji za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) rak uzrok smrti u 52 % svih smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u(45);

80.  naglašava da bi strategijom održivosti za kemikalije trebalo uvesti registraciju polimera, proširiti standarde zahtjeve obavješćivanja za tvari između 1 i 10 tona na sve takve tvari, ojačati zahtjeve obavješćivanja za toksikološka svojstva i primjene i izloženost, među ostalim uvođenjem obveze izvješća o kemijskoj sigurnosti za tvari između 1 i 10 tona, i poboljšati procjenu složenih tvari (npr. tvari nepoznatog ili promjenjivog sastava), posebno podupiranjem Europske agencije za kemikalije u dodatnom razvoju postojećih rješenja, kao što je profil identiteta tvari; poziva na razvoj posebnih metoda za procjenu te vrste tvari koje omogućuju čvrst znanstveni pristup i koje su primjenjive u praksi;

81.  podsjeća da se Unija obvezala zajamčiti sigurnost proizvedenih nanomaterijala i materijala sa sličnim svojstvima u skladu sa Sedmim programom djelovanja za okoliš te ponavlja poziv od 24. travnja 2009. da se revidira cjelokupno relevantno zakonodavstvo kako bi se zajamčila sigurnost za sve primjene nanomaterijala u proizvodima s mogućim utjecajem na zdravlje, okoliš ili sigurnost tijekom njihova životnog ciklusa te da se razviju odgovarajući testovi za procjenu opasnosti nanomaterijala i izloženosti nanomaterijalima tijekom njihova cjelokupnog životnog ciklusa;

82.  poziva Komisiju da pojasni uvjete i kriterije prema kojima upotreba biorazgradive plastike ili plastike koja se može kompostirati nije štetna za okoliš i zdravlje ljudi, uzimajući pritom u obzir sve okolišne medije u koje bi se ta plastika mogla ispustiti i primjenjujući načelo predostrožnosti;

83.  poziva Komisiju da dovrši preispitivanje preporuke o definiciji nanomaterijala, prema potrebi revidira tu preporuku i osigura da se nanomaterijali dosljedno definiraju na temelju pravno obvezujuće definicije;

84.  traži od Komisije da od ECHA-e redovito traži da evaluira rad i učinak Opservatorija EU-a za nanomaterijale (EUON);

85.  poziva na potpunu provedbu zakonodavstva o proizvodima za zaštitu bilja; poziva Komisiju da uzme u obzir brojne pozive Parlamenta od 16. siječnja 2019. da se poboljša postupak Unije za odobravanje pesticida; poziva Komisiju da ubrza prelazak Europe na niskorizične pesticide kako su definirani člankom 47. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i da smanji ovisnost o pesticidima, među ostalim zagovaranjem i podupiranjem provedbe praksi integrirane zaštite bilja, da ispuni ciljeve Direktive o održivoj uporabi pesticida te da te ciljeve prenese u relevantno zakonodavstvo, da poboljša statističke podatke o sredstvima za zaštitu bilja, razvije bolje pokazatelje rizika, smanji upotrebu gnojiva kako bi se izbjeglo iscrpljivanje tla te da pruži potporu poljoprivrednicima u ispunjavanju tih ciljeva;

86.  smatra da zabranjene aktivne tvari ne bi smjele ulaziti na tržište EU-a preko uvezenih proizvoda kako bi se zajamčila zaštita javnog zdravlja i ravnopravni uvjeti za europske poljoprivrednike;

87.  poziva Komisiju da poduzme mjere za ubrzavanje razvoja niskorizičnih sredstava za zaštitu bilja i da postavi cilj postupnog ukidanja visokorizičnih pesticida do 2030.;

88.  poziva Komisiju da postavi konkretne ciljeve kako bi se znatno smanjila upotreba kemijskih pesticida i rizik koji iz njih proizlazi;

89.  ističe zabrinjavajuće kašnjenje u provedbi programa preispitivanja i potrebu da se osigura brža i sveobuhvatna (ponovna) procjena sigurnosti aktivnih tvari u biocidima, koformulanata i cjelovitih biocida, uključujući za endokrine disruptore, kako bi se zajamčila zaštita zdravlja građana i okoliša;

90.  ističe važnost prelaska na istinski kružno i klimatski neutralno gospodarstvo te razvoja ciklusa netoksičnih materijala; smatra da bi proizvodi izrađeni od prvi put uporabljenih materijala i proizvodi izrađeni od recikliranih materijala trebali ispunjavati iste kemijske standarde; ponovno potvrđuje da u skladu s hijerarhijom otpada kako je definirana u Okvirnoj direktivi o otpadu(46) prevencija ima prednost pred recikliranjem i da bi se stoga recikliranjem ne bi trebao opravdati nastavak upotrebe opasnih tvari koje su se nekad koristile;

91.  ponavlja da problem proizvoda koji sadrže zabrinjavajuće tvari koje su se nekad koristile treba riješiti s pomoću učinkovitog sustava za praćenje i odlaganje;

92.  ponovno potvrđuje svoje stajalište od 13. rujna 2018. o mogućnostima za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu, i posebno da su zabrinjavajuće tvari one koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 57. Uredbe REACH kao posebno zabrinjavajuće tvari, tvari zabranjene Stockholmskom konvencijom (postojane organske onečišćujuće tvari), određene tvari ograničene u proizvodima navedenima u Prilogu XVII. Uredbi REACH i posebne tvari regulirane posebnim sektorskim zakonodavstvom i/ili zakonodavstvom o proizvodima;

93.  smatra da je otkrivanje svih informacija koje nisu povjerljive o opasnim kemikalijama u proizvodima duž lanca opskrbe potrošačima i upraviteljima otpadom preduvjet za postizanje ciklusa netoksičnih materijala;

94.  poziva Komisiju da razvije sveobuhvatne pokazatelje utjecaja kemikalija na zdravlje i okoliš, što bi, među ostalim, pomoglo u procjeni učinkovitosti zakonodavstva o kemikalijama;

95.  poziva Komisiju da osigura brzu uspostavu korisnicima prilagođenog, transparentnog, obveznog i usklađenog sustava EU-a za informiranje javnosti o opasnim tvarima prisutnim u materijalima, predmetima i otpadu te njegovu što skoriju dostupnost na svim jezicima Unije;

96.  ističe da bi strategija trebala pomoći industriji da postigne klimatsku neutralnost i cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, kao i poduprijeti dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, istovremeno jačajući konkurentnost te sigurnu i održivu inovativnost i proizvodnju industrije EU-a, u skladu sa zelenim planom i novom industrijskom strategijom; ističe da bi se u okviru strategije trebalo izbjeći nepotrebno administrativno opterećenje;

97.  ističe da bi strategija trebala pomoći kemijskoj industriji da postigne klimatsku neutralnost i ciljeve nulte stope onečišćenja, zahvaljujući razvoju novih integriranih vrijednosnih lanaca koji kombiniraju poljoprivredni i kemijski sektor, kao i poduprijeti dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a istovremeno jačajući konkurentnost i inovativnost industrije EU-a;

98.  poziva na pružanje potpore malim i srednjim poduzećima, što obuhvaća i tehničku pomoć za zamjenu opasnih tvari sigurnijim alternativama, kako bi im se pomoglo da budu u skladu sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama i da naprave pomak prema proizvodnji i korištenju sigurnih i održivih proizvoda, i to promicanjem istraživanja i razvoja, ulaganja u održive kemikalije i tehnoloških inovacija u okviru programa EU-a kao što je Obzor Europa;

99.  naglašava da bi zakonodavstvo o kemikalijama trebalo osmisliti tako da ga mala i srednja poduzeća mogu provoditi ne dovodeći u pitanje potrebnu razinu zaštite;

100.  naglašava da je zakonodavstvo koje pruža regulatornu stabilnost i predvidljivost od ključne važnosti za usmjeravanje inovacija potrebnih za prijelaz na kružni, siguran i održiv kemijski sektor, uključujući održivo korištenje obnovljivih sirovina za potporu bioekonomije, i dugoročna ulaganja za postizanje netoksičnog okoliša; podupire angažman dionika u tom pogledu;

101.  ističe da je potrebno da se zakonodavstvom Unije o kemikalijama pruže poticaji sigurnoj i održivoj kemiji, materijalima (uključujući plastiku) i tehnologijama, među ostalim nekemijskim alternativama, koji su inherentno sigurni i netoksični;

102.  u tom pogledu naglašava da bi strategija trebala stvoriti mogućnosti za jačanje čistih tehnologija kako bi se postigli ciljevi zelenog plana;

103.  naglašava da je potrebno poticati razvoj tih tehnologija i proizvodnju te kemije unutar EU-a;

104.  poziva Komisiju da izradi kriterije EU-a za održive kemikalije na temelju znanstvenog prijedloga Europske agencije za kemikalije (ECHA); smatra da bi te kriterije trebalo dopuniti normama za proizvode (kao što je okvir politike za održive proizvode);

105.  poziva Komisiju da daje poticaje za sigurne i održive proizvode te čistu proizvodnju i da uvede i/ili prilagodi ekonomske instrumente (npr. naknade, porezi za zaštitu okoliša, proširena odgovornost proizvođača) kako bi se postigla internalizacija vanjskih troškova tijekom cijelog životnog ciklusa kemikalija, uključujući troškove za zdravlje i okoliš, bez obzira na to koriste li se unutar ili izvan Unije;

106.  podsjeća da će se prihodi od naknada koje prima Europska agencija za kemikalije znatno smanjiti; poziva na reviziju modela financiranja ECHA-e i uspostavu predvidljivog i održivog mehanizma financiranja kako bi se osiguralo njezino pravilno dugoročno funkcioniranje i uklonile eventualne neučinkovitosti, posebno one koje su posljedica odvajanja proračunskih linija, čime bi se osigurala sredstva potrebna za ispunjavanje sve većih zahtjeva u vezi s njezinim trenutačnim radom i dostatna dodatna sredstva za svaki dodatni posao koji je potreban u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, uključujući osoblje ECHA-e koje se bavi isključivo zaštitom životinja i metodama koje ne uključuju životinje u okviru svih aktivnosti ECHA-e;

107.  poziva Komisiju i Vijeće da se suzdrže od smanjenja sredstava za ECHA-u u godišnjim proračunskim postupcima te da joj osiguraju dodatna sredstva za sve druge zadaće koje bi mogle biti potrebne, kao što je provedba evaluacija tvari;

108.  poziva da se službama Komisije čija je zadaća osigurati uspješnu provedbu strategije održivosti za kemikalije na raspolaganje stave dovoljni kadrovski i proračunski resursi; naglašava da raspodjela sredstava mora odgovarati i trenutačnim i dugoročnim političkim prioritetima te stoga, u kontekstu europskog zelenog plana, očekuje znatno jačanje ljudskih resursa posebno u Komisijinoj Glavnoj upravi za okoliš i relevantnim agencijama EU-a;

109.  poziva na potpunu provedbu zakonodavstva Unije o kemikalijama; poziva države članice da namijene dostatne kapacitete za poboljšanje provedbe zakonodavstva EU-a o kemikalijama te Komisiju i Europsku agenciju za kemikalije da u tome pruže odgovarajuću potporu;

110.  poziva Komisiju da provede reviziju sustava provedbe u državama članicama u pogledu zakonodavstva o kemikalijama te da donese preporuke za poboljšanje, ojača suradnju i koordinaciju među provedbenim tijelima te po potrebi predloži provedbene instrumente EU-a; poziva Komisiju da iskoristi ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 2019/1020(47) kako bi osigurala odgovarajuće testiranje proizvoda diljem Unije;

111.  vjeruje da bi države članice trebale dobiti jasne smjernice o tome kako ojačati svoje sustave provedbe u području zakonodavstva o kemikalijama te da bi trebalo pojačati koordinaciju i suradnju među provedbenim tijelima država članica u tom području; poziva Komisiju da izda takve smjernice na temelju revizije sustava provedbe i uzimajući u obzir iskustvo stečeno u okviru foruma REACH;

112.  poziva Komisiju da podrži uspostavu europske mreže gradova i lokalnih zajednica bez endokrinih disruptora kako bi se poboljšala suradnja i razmijenili primjeri najbolje prakse po analogiji sa Sporazumom gradonačelnika za klimu i energiju;

113.  poziva Komisiju da poduzme hitne pravne mjere kada utvrdi da se ne poštuju zakoni EU-a o kemikalijama; podsjeća na svoju primjedbu od 16. siječnja 2020.(48) o tome da postupci u području povreda zaštite okoliša moraju biti učinkovitiji; poziva Komisiju da preispita svoje unutarnje smjernice o postupcima zbog povrede prava i da iskoristi predstojeću komunikaciju o boljoj regulativi kako bi osigurala brzu i učinkovitu provedbu zakona EU-a;

114.  poziva Komisiju da osigura da se proizvodima i kemikalijama koji se uvoze i izvoze poštuju isti standardi kao što je to slučaj za kemikalije i proizvode koji su proizvedeni i koriste se u Uniji kako bi se osigurali isti uvjeti za proizvođače EU-a i proizvođače iz trećih zemalja; smatra da bi trebalo poboljšati provjere neusklađenosti u Uniji i na njezinim granicama, među ostalim kroz pojačanu suradnju carinskih tijela i razvoj posebnog digitalnog alata za tu svrhu, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u kontekstu Foruma REACH; pozdravlja Komisijin dugoročni akcijski plan za bolju primjenu i provedbu pravila jedinstvenog tržišta(49) te poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi predstojeće prijedloge kako bi osigurala provedbu propisa EU-a o kemikalijama;

115.  poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu ovisnosti država članica o uvozu kemikalija iz trećih zemalja u ključnim lancima vrijednosti kao što su oni povezani s aktivnim farmaceutskim sastojcima, dezinficijensima itd., i svih povezanih sigurnosnih rizika;

116.  poziva Komisiju i države članice da izrade politike za olakšavanje i promicanje vraćanja sigurne i održive proizvodnje kemikalija u Europu u strateškim vrijednosnim lancima kao što su lanci aktivnih farmaceutskih sastojaka i dezinficijensa, kako bi se ponovno stekla kontrola na ovom strateškom području i smanjila ovisnost Europe o trećim zemljama, osigurao siguran pristup i spriječila nestašica lijekova, bez ugrožavanja koristi koju otvorena gospodarstva ostvaruju zahvaljujući međunarodnoj trgovini;

117.  poziva Komisiju da pri svakom uvozu zabrani ostatke opasnih tvari bez praga koje su zabranjene u EU-u jer ne postoji sigurna razina izloženosti tim tvarima te da primjenjuje iste maksimalne razine ostataka (MRO) na druge tvari u uvozu kao za tvari proizvedene u EU-u kako bi se osigurali jednaki uvjeti za proizvođače iz EU-a i proizvođače iz trećih zemalja te poljoprivrednike;

118.  poziva Komisiju i države članice da politički i financijski podupru sve međunarodne strukture i procese usmjerene na postizanje dobrog upravljanja kemikalijama na globalnoj razini;

119.  poziva Komisiju da prepozna kemijsko zagađenje (uključujući pesticide) kao jedan od ključnih pokretača krize u području biološke raznolikosti te da iznese pravne prijedloge za rješavanje problema trajnih, kumulativnih i mobilnih kemijskih tvari u okolišu i njihovih štetnih učinaka na ekosustave i bioraznolikost;

120.  naglašava da održivost kemikalija mora obuhvaćati i društvenu i ekološku odgovornost kemijskih industrija i poduzeća u cijelom njihovom lancu opskrbe;

121.  smatra da bi standarde Unije za kemijsku sigurnost trebalo promicati na međunarodnoj razini;

122.  poziva Komisiju da nastavi raditi na sljedniku strateškog pristupa međunarodnom upravljanju kemikalijama (SAICM), uključujući reformu posebnog programa; poziva Komisiju da doprinese pregovorima za razvoj prikladnog, predvidljivog i održivog mehanizma financiranja u tom pogledu;

123.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 354, 28.12.2013., str. 171. (2) SL L 396, 30.12.2006., str. 3. (3) SL L 353, 31.12.2008., str. 1. (4) SL L 167, 27.6.2012., str. 1. (5) SL L 309, 24.11.2009., str. 1. (6) SL L 169, 2.6.2019., str. 45. (7) SL L 201, 21.7.2012., str. 60. (8) SL L 50, 20.2.2004., str. 44. (9) SL L 309, 24.11.2009., str. 71. (10) SL L 70, 16.3.2005., str. 1. (11) SL L 342, 22.12.2009., str. 59. (12) SL L 137, 24.5.2017., str. 1. (13) SL L 27, 30.1.2010., str. 1. (14) SL L 226, 24.8.2013., str. 1. (15) SL L 231, 6.9.2019., str. 1. (16) SL L 345, 27.12.2017., str. 87. (17) SL L 30, 31.1.2019., str. 112. (18) SL L 164, 20.6.2019., str. 23. (19) SL L 276, 20.10.2010., str. 33. (20) https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf (21) SL C 184, 8.7.2010., str. 82. (22) SL C 265, 11.8.2017., str. 65. (23) SL C 390, 18.11.2019., str. 10. (24) SL C 433, 23.12.2019., str. 146. (25) https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12154-Europe-s-Beating-Cancer-Plan/public-consultation (26) SL C 433, 23.12.2019., str. 136. (27) SL C 433, 23.12.2019., str. 183. (28) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0023. (29) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0082. (30) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0441. (31) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2020)0005. (32) SL C 41, 6.2.2020., str. 45. (33) https://op.europa.eu/s/nJFb (34) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/608866/IPOL_STU(2019)608866_EN.pdf (35) https://osha.europa.eu/en/themes/work-related-diseases/work-related-cancer (36) UN, Global Chemicals Outlook II: summary for policymakers (Globalni izgledi u području kemikalija II.: sažetak za tvorce politika). (37) Zaključci Vijeća usvojeni 26. lipnja 2019. pod naslovom „Prema strategiji Unije za održivu politiku o kemikalijama”, točka 14. (38) UN, Global Chemicals Outlook II: summary for policymakers (Globalni izgledi u području kemikalija II.: sažetak za tvorce politika). (39) https://www.ehn.org/toxic-chemicals-coronavirus-2645713170.html (40) Presuda Suda Europske unije u predmetu T-521/14 od 16. prosinca 2015. (41) Rezultati provjere primjerenosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama (osim Uredbe REACH) i utvrđeni izazovi, nedostaci i slabosti (COM(2019)0264). (42) https://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%205867%202013%20INIT (43) Kako je navedeno u presudi Suda Europske unije od 7. ožujka 2019. u predmetu T-837/16 (Švedska protiv Europske komisije u predmetu olovnih kromata). (44) Rezolucija Europskog parlamenta o zaštiti javnog zdravlja od endokrinih disruptora (SL C 36, 29.1.2016., str. 85.). (45) https://visualisation.osha.europa.eu/osh-costs#!/ (46) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.). (47) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.). (48) Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.). (49) Komunikacija od 10. ožujka 2020., COM(2020)0094.