Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2195(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0141/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0141/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0211

Usvojeni tekstovi
PDF 165kWORD 53k
Utorak, 15. rujna 2020. - Bruxelles Završno izdanje
Učinkovite mjere za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti
P9_TA(2020)0211A9-0141/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (2019/2195(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 11., 165., 166., 167., 191. i 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum sklopljen u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća usvojene 12. prosinca 2019.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija i naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika država članica, koji su se 5. lipnja 2019. sastali u okviru Vijeća, o utvrđivanju smjernica o upravljanju dijalogom EU-a s mladima – Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Izgradnja snažnije Europe: uloga politika u području mladih, obrazovanja i kulture” (COM(2018)0268),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (COM(2018)0367),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport(5),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 31. siječnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0050),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport(6),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti(7),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. lipnja 2018. o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti (COM(2018)0440),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1475 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o utvrđivanju pravnog okvira Europskih snaga solidarnosti(8),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.)(9),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) (COM(2018)0366),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.)(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 30. travnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Kreativna Europa na sredini razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0248),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.)(11),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS)(12),

–  uzimajući u obzir obveze kandidatkinje za povjerenicu za inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu i mlade koje je ona preuzela na saslušanju održanom 30. rujna 2019. pred Europskim parlamentom,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0141/2020),

A.  budući da se u okviru europskog zelenog plana utvrđuje cilj klimatski neutralne Europske unije do 2050., zbog čega se klimatska kriza nalazi u središtu svih programa i politika EU-a; budući da se europskim zelenim planom također namjerava informirati i uključiti građane u djelovanje u području klime uspostavom sveobuhvatnog europskog programa; budući da bi se takav pristup trebao temeljiti i na preispitivanju obrazovanja i osposobljavanja te programa za kulturu i mlade; budući da bi zaštita okoliša, održivost i borba protiv klimatskih promjena trebali biti integrirani u sve programe i promicati se kao transverzalne vještine;

B.  budući da se u cilju održivog razvoja (COR) br. 13 poziva na borbu protiv klimatskih promjena i njihova utjecaja i budući da 13 ciljeva održivog razvoja uključuje unaprjeđenje obrazovanja, informiranja građana i institucionalnih kapaciteta u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe i smanjenja utjecaja;

C.  budući da kriza prouzročena bolešću COVID-19 dramatično utječe na svakodnevni život građana, prvenstveno na mobilnost, obrazovanje te fizički pristup kulturi, umjetnosti i sportu; budući da su tri programa također uvelike pogođena tom krizom; budući da je nakon pandemije važno očuvati kulturne vrijednosti Unije i ponovno izgraditi sliku Europe za buduće generacije; budući da će kulturna razmjena i interakcija koje su omogućene u okviru triju programa pomoći Europi da iziđe iz te krize koja nadilazi zdravstveni sektor;

D.  budući da obrazovanje, sport, volontiranje i kultura imaju presudnu ulogu u ekološkoj tranziciji u pogledu informiranja, učenja, komunikacije te razmjene znanja i dobrih praksi, te da se, zahvaljujući tom potencijalu, u tim sektorima u sljedećem programskom razdoblju mogu razviti inovativna rješenja za probleme povezane s okolišem;

E.  budući da programi Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Kreativna Europa utječu na životnu svakodnevicu milijuna Europljana i podupiru bolju koheziju i kulturno razumijevanje diljem Unije, u zemljama kandidatkinjama i pristupnicama, zemljama susjedstva i u ostatku svijeta, uz sudjelovanje trećih zemalja;

F.  budući da ti programi, iako nisu primarno usmjereni na okoliš, svojim sadržajem i područjem primjene pridonose ekološkoj tranziciji oblikovanjem razmišljanja kojim se poštuju okoliš i klima te oblikovanjem društva koje se temelji na međusobnom razumijevanju i uvažavanju; budući da zbog toga valja zadržati njihovu temeljnu namjenu;

G.  budući da masovna sportska i kulturna događanja stvaraju duh zajedništva;

H.  budući da treba voditi računa o potencijalu programa Erasmus+ za održivi razvoj; budući da se tim programom promiče cjeloživotno učenje;

I.  budući da ciljevi i sama bit Europskih snaga solidarnosti mladima otvaraju mogućnost razmjene znanja i konkretnog angažmana u području zaštite okoliša;

J.  budući da iskustvo u domeni mobilnosti stečeno u okviru tih programa za sudionike može biti transformativno i utjecati na njihove svakodnevne postupke te da je stoga potrebno poticati tu vrstu mobilnosti;

K.  budući da program Kreativna Europa ima ključnu ulogu u promicanju umjetnosti, kulture i audiovizualnog sadržaja te u pružanju potpore kvalitetnim medijima; budući da su to ključni stupovi održivog razvoja koji pridonose izgradnji robusnijih društava; budući da se suradnjom u tim područjima mogu razviti instrumenti za informiranje građana o pitanjima okoliša, klime i održivosti i time dobiti jedinstven izvor kreativnih rješenja diljem Europe i svijeta, preko trećih zemalja sudionica;

L.  budući da je potrebno koordinirati zajedničku inicijativu za razvoj održivih praksi u kulturnom i kreativnom sektoru; budući da je za takvu inicijativu potrebno osigurati troškove za aktivnosti „ekologizacije” iz potpore projektima;

M.  budući da je sloboda izražavanja i umjetničkog stvaralaštva nepovrediv element programa Kreativna Europa te da se u nastojanju „ekologizacije” programa ta sloboda treba poštovati; budući da se ekološko razmišljanje u provedbi projekata može poticati uključivanjem ekoloških aspekata u ocjenjivanje projekata;

N.  budući da je velik dio projekata koji se odnose na okoliš proveden u razdoblju između 2014. i 2020.;

O.  budući da programi trebaju biti dostupni i nediskriminirajući; budući da je neophodno uspostaviti konkretne mjere kako bi programi bili uključiviji za osobe ograničenih mogućnosti, osobito osobe s invaliditetom;

P.  budući da je Europski parlament za sljedeće programsko razdoblje zatražio ambiciozan proračun za sva tri programa, u prvom redu kako bi oni postali uključiviji i dostupniji, ali i zato što se manjim proračunom ne bi postigao taj cilj niti bi se moglo uvesti učinkovite ekološke mjere ni mjere povezane s klimatskim promjenama ni održivosti bez ugrožavanja drugih ključnih elemenata programâ;

Q.  budući da je aktualni cilj višegodišnjeg financijskog okvira u pogledu namjene 20 % rashoda za borbu protiv klimatskih promjena nemoguće provesti u djelo jer ne raspolažemo podacima i instrumentima potrebnima za mjerenje doprinosa programâ tom cilju, zbog čega se hitno treba pobrinuti za njihovu dostupnost;

R.  budući da fizička mobilnost omogućuje potpuno „uranjanje” u druge kulture i optimalne interakcije s njima; budući da su virtualna razmjena i učenje važna dopuna fizičkoj mobilnosti, no ne pružaju jednak doživljaj;

S.  budući da digitalne tehnologije također imaju ekološki otisak;

T.  budući da trenutačno postoji malo poticajnih mjera, osobito u području financija, na temelju kojih bi se sudionici triju programa mogli orijentirati na ekološki prihvatljivije oblike prijevoza i ponašanja; budući da su ekološki prihvatljiviji oblici prijevoza uglavnom manje dostupni i pristupačni;

Zajednički ciljevi triju programa

1.  napominje da pojmovi klime i okoliša te mobilnosti čine tek dio ciljeva koji se nastoje ostvariti europskim zelenim planom; smatra da cilj nadilazi ekološka pitanja i usmjeren je na stvaranje pravednijeg društva za sve na temelju racionalnog i komplementarnog iskorištavanja resursa, odgovorne potrošnje i suživota kojim se poštuju razlike među ljudima, uzimajući u obzir regionalne i nacionalne komplementarnosti; naglašava da su nastavnici, umjetnici i stvaratelji jednako važni za ostvarenje društvene promjene i da programi Erasmus+ i Kreativna Europa i Europske snage solidarnosti imaju važnu ulogu u ostvarenju širih ciljeva europskog zelenog plana;

2.  u tom smislu pozdravlja odlučnost mladih da pridonesu naporima koje EU ulaže u održivost i odabir „održive zelene Europe” kao jednog od europskih ciljeva za mlade;

3.  ističe važnost triju programa u promicanju suradnje i inovacija u europskim politikama u području mladih, obrazovanja i kulture te pozitivnog društvenog i gospodarskog učinka mobilnosti; naglašava da programi mogu pridonijeti razvoju kreativnih i inovativnih rješenja koja će osigurati neometano odvijanje obrazovnih i kulturnih aktivnosti u slučaju krize kao što je ona uzrokovana bolešću COVID-19; poziva Komisiju i nacionalne agencije i centre da budu fleksibilni i pruže podršku sudionicima i nositeljima projekata kako bi oni mogli nastaviti provoditi svoje aktivnosti na održiv način i nakon pandemije;

4.  ističe potrebu za polaznom procjenom doprinosa programâ okolišnim i klimatskim ciljevima i njihova utjecaja na te ciljeve na kojoj će se temeljiti buduća provedba; izražava žaljenje zbog toga što Komisija za nove programe nije predložila nikakve pokazatelje u vezi s okolišem, klimom i održivošću; stoga poziva Komisiju da predloži suzakonodavcima konkretne pokazatelje koji će se ugraditi u propise kojima se uređuju programi nove generacije; smatra da se pokazatelji moraju pažljivo odrediti na temelju opsežnih istraživanja i zajedničke metodologije te uključivati detaljnu analizu doprinosa programâ ekološkim i klimatskim ciljevima (npr. putem ciljeva i poziva na podnošenje projekata) i njihova utjecaja na okoliš (npr. putem oblika putovanja koji se podupiru); naglašava da se ti pokazatelji moraju temeljiti na značajkama pojedinih korisnika programa kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje; poziva na to da se izvješće s prikupljenim podacima podnosi Parlamentu i objavljuje jednom godišnje;

5.  poziva Komisiju da sustavno bilježi i izračunava ugljični otisak prijevoza po sudioniku; smatra da je u tu svrhu primjereno upotrijebiti Alat za mobilnost kao i proširiti upotrebu tog alata na sve sektore programa Erasmus+ te na Europske snage solidarnosti; poziva Komisiju da analizira mogućnost izrade sličnih alata izračuna za putovanja u okviru programa Kreativna Europa; potiče Komisiju da, osim svojim izvješćima o programima, omogući jednostavan javni pristup i svim relevantnim prikupljenim podacima uz isticanje najboljih praksi; podsjeća da svi digitalni alati i aplikacije moraju biti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka;

6.  naglašava da provedbena tijela imaju pozitivnu i aktivnu ulogu u predlaganju načina na koji bi budući programi najbolje mogli odgovoriti na pitanja u području zaštite okoliša te načina na koji treba usmjeriti korisnike da postanu osjetljiviji na ekološke probleme; smatra da je potrebno utvrditi, koordinirati i ocijeniti dobre prakse koje već primjenjuju nacionalne agencije i centri kao i nositelji projekata; poziva Komisiju da surađuje s dionicima u izradi i objavi popis preporuka na temelju analize dobrih praksi; preporučuje razvoj oznake kojom će se potvrditi ekološki odgovorne prakse i nagraditi inovativni i perspektivni ekološki projekti u okviru pojedinih programa te povećati njihova vidljivost;

7.  ističe manjak informacija o mogućnostima financiranja projekata posvećenih okolišu, klimi i održivosti u okviru triju programa; poziva Komisiju i nacionalne agencije i centre da u tom pogledu unaprijede komunikaciju i povećaju vidljivost pitanja zaštite okoliša u okviru projekata i među organizacijama i sudionicima koji su korisnici programa;

8.  poziva glavne dionike programâ da obavještavaju sudionike o primjerima dobrih ekoloških i potrošačkih praksi koje se mogu primjenjivati u svakodnevnom životu tijekom sudjelovanja u programu te da ih aktivno promiču i informiraju sudionike o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš; smatra da bi za to mogao biti učinkovit skup digitalnih alata, uključujući internetske tečajeve prije mobilnosti, a možda i digitalnu aplikaciju;

9.  ističe da organizacije koje primaju sudionike imaju ključnu ulogu, uključujući „zelene urede” i postojeće mreže u odredišnim gradovima, kao i važnost postojećih mreža, primjerice bivših sudionika programa Erasmus+, za promicanje održivog načina života putem razmjene praktičnih preporuka i korisnih savjeta na lokalnoj razini, u gradu, regiji ili zemlji u kojoj se nalaze;

10.  poziva Komisiju da potakne nacionalne agencije, centre i nositelje projekata da se upišu u sustav EMAS (sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a) kako bi ocijenili, objavili i poboljšali svoje okolišne rezultate i poboljšali održivost svojih aktivnosti; poziva Komisiju da potiče i koordinira inicijative nacionalnih agencija i centara za smanjenje ekološkog otiska, primjerice upotrebom održivih promotivnih materijala, racionalnom organizacijom putovanja, povećanom upotrebom videokonferencijskih alata i smanjenjem količine otpada; smatra da će održive prakse nacionalnih agencija i centara potaknuti sudionike na usvajanje održivijih potrošačkih navika;

11.  poziva Komisiju i nacionalne agencije i centre da utvrde kriterije koji će omogućiti uključivanje ekoloških aspekata u ocjenjivanje projekata i time promiču zelenije prakse, uz neprekidno poštovanje načela slobode stvaranja i ocjenjivanje svakog projekta u skladu s ciljevima programa;

12.  naglašava potencijal i vrijednost virtualnog učenja i razmjene kada je riječ o omogućavanju daljnjeg provođenja programâ mobilnosti u izvanrednim okolnostima uzrokovanima krizom zbog bolesti COVID-19; poziva Komisiju da potiče uporabu virtualnih formata kao dodatka fizičkoj mobilnosti, kada je to moguće, radi smanjenja nepotrebnog putovanja i omogućavanja onima koji ne mogu putovati da sudjeluju u programima;

13.  poziva Komisiju da potiče sudionike i omogući im da biraju one vrste prijevoza koje najmanje onečišćuju, kao što je željeznički, bez stigmatiziranja, diskriminiranja i isključivanja sudionika kojima je jedina opcija putovanje zrakoplovom; poziva na to da se pritom posebna pozornost posveti najudaljenijim regijama, osobito ruralnim i udaljenim područjima;

14.  poziva Komisiju da revidira postojeća financijska pravila kako bi se u potpunosti nadoknadili dodatni troškovi prijevoza i vrijeme potrebno za putovanje koji proizlaze iz korištenja ekološkim oblicima prijevoza te da bi se dodatno vrijeme za putovanje uzelo u obzir pri dodjeljivanju bespovratnih sredstava; poziva Komisiju i države članice da uspostave učinkovite programe financijske pomoći kako bi osigurale da im mogu pristupiti osobe kojima je to potrebno;

15.  poziva Komisiju da prvenstveno u kontekstu planiranog projekta Europska godina željeznice 2021. sklopi partnerstva s europskim željezničkim prijevoznicima kako bi sudionici uslugu plaćali po povlaštenim cijenama; ističe da bi se slične inicijative mogle osmisliti i za autobusne prijevoznike, osobito za udaljena i ruralna područja i područja u kojima ne voze vlakovi;

16.  uviđa da sudionici programâ putuju zemljom domaćinom, ali i izvan nje kako bi istražili lokalnu kulturu; poziva nacionalne agencije i centre te projektno osoblje da potiču „sporo putovanje”, ekološki turizam i korištenje ekološki održivim opcijama putovanja pri putovanju na udaljena, ali i lokalna odredišta;

17.  napominje da pametna uporaba digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i robotike ima potencijal za povećanje socijalne uključenosti i smanjenje ugljičnog otiska programâ; ističe potrebu rješavanja problema digitalnog jaza osiguravanjem pristupa digitalnoj infrastrukturi i opremi te usvajanjem digitalnih vještina, koji su neophodni za pametnu digitalnu transformaciju; u tom pogledu naglašava važnost ambicioznijeg Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, koji će se poduprijeti prvenstveno putem programa Erasmus+;

18.  istovremeno ističe da širenje digitalizacije može utjecati na okoliš; podsjeća da sva tri programa podrazumijevaju uporabu digitalnih alata, naročito program Kreativna Europa, i poziva Komisiju da uzme u obzir njihov digitalni utjecaj na okoliš; potiče Komisiju da istraži rješenja za smanjenje ekološkog otiska digitalnih alata, uključujući internetske stranice i softvere, koji se upotrebljavaju u okviru programâ; poziva glavne dionike programa da promiču uporabu ekološki prihvatljivijih digitalnih alata; ističe da je potrebno zajedničko oblikovanje politika za budući digitalni program i europski zeleni plan kako bi se načela digitalne transformacije povezala s politikom zaštite okoliša;

19.  naglašava da će troškovi učinkovitih mjera za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti biti visoki i da nove mjere ne smiju dodatno iscrpiti ionako ograničena sredstva za programe; u tom smislu upućuje na vrijednost promicanja učinkovitih sinergija i komplementarnosti s drugim relevantnim programima financiranja, kao što su strukturni fondovi, Fond za pravednu tranziciju, LIFE, InvestEU i Obzor Europa, osobito u okviru klastera „Kultura, kreativnost i uključivo društvo” u okviru stupa II., kao i postojećom zajednicom znanja i inovacija o klimi, ali i Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, posebno prijedlogom da obuhvati zajednicu znanja i inovacija, koja se bavi kulturnim i kreativnim sektorom;

20.  podsjeća da su brojni korisnici triju programa često male organizacije koje se ne mogu nositi sa složenim administrativnim zahtjevima; stoga poziva Komisiju da pruži smjernice nacionalnim agencijama i centrima te podupire i potiče dijalog s dionicima kako bi se osigurala konkretna provedba sinergija;

Program Erasmus+

21.  poziva Komisiju da među načela Povelje Erasmus+ za visoko obrazovanje uvrsti poštovanje okoliša, dobre okolišne prakse i zaštitu okoliša; poziva Komisiju da primijeni taj pristup u svim sektorima obuhvaćenima programom te da poduzme mjere za osiguravanje poštovanja navedenih načela; potiče suradnju nacionalnih agencija, partnerskih sveučilišta i studentskih udruženja kako bi se informacije i savjeti o održivosti i dobrim okolišnim praksama ugradili u aktivnosti dočeka i integracije studenata;

22.  ističe potencijal Europskih sveučilišta i centara izvrsnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, koji bi mogli uspostaviti programe izvrsnosti u području zaštite okoliša, klime i održivosti usmjerene na obrazovanje i osposobljavanje širokog kruga dionika i polaznika te podupirati istraživačke projekte koji se bave tim pitanjima; naglašava da će nove inicijative to omogućiti jedino ako se za program Erasmus+ osiguraju dostatna sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.;

23.  napominje da uvođenje europske studentske iskaznice u budućnosti može biti bitan korak na temelju kojeg bi sudjelovanje u programu Erasmus+ postalo ekološki prihvatljivije jer bi uključivalo prelazak s papirnatog na pojednostavljeni digitalni postupak, koji mora biti kvalitetan, uključiv i dostupan, uz istodobno lakše upravljanje ciklusom mobilnosti; napominje da se europska studentska iskaznica može razviti tako da omogućava pristup uslugama koje će promicati ekološki prihvatljivije životne navike; poziva Komisiju da nastoji ubrzati uvođenje europske studentske iskaznice;

24.  podsjeća na to da internetske platforme za podršku, napredno učenje i mogućnosti osposobljavanja (SALTO) u sklopu programa predstavljaju izvrstan izvor informacija i savjeta za nositelje projekata; poziva Komisiju da uspostavi platformu SALTO za ekologizaciju;

25.  naglašava vrijednost mreže e-Twinning, koju nastavnici upotrebljavaju za izradu i razmjenu obrazovnih modula, posebno u pogledu teme za 2020.: održivosti i klimatskih promjena; poziva Komisiju da što više širi godišnje izvješće o tom prioritetu kao i priručnik za nastavnike; u tom pogledu podsjeća na važnost razvoja platformi za e-učenje na europskoj razini, koje u slučaju krize, kao što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19, omogućuju kontinuitet poučavanja;

26.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za podupiranje uvrštavanja klimatskih promjena i održivosti u školski kurikulum na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja; smatra da ključne mjere 2 i 3 programa Erasmus+ mogu pomoći u tome putem ciljanih poziva na podnošenje prijedloga o edukaciji o okolišu i razmjene najboljih praksi između škola i nastavnika;

27.  poziva Komisiju da u svoje inicijative za koordinaciju Europskog prostora visokog obrazovanja i europskog prostora obrazovanja uvrsti popis ekoloških kriterija za regionalna i nacionalna obrazovna tijela u vezi s infrastrukturom dostupnom za obrazovanje, uključivanjem ustanova u mreže javnog prijevoza te jamčenjem poštovanja okoliša i energetskih resursa;

28.  ističe da je program Erasmus+ ključan za informiranje Europljana, a osobito mlađih generacija, zahvaljujući podupiranju formalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja jer ih potiče da zauzmu aktivan i upućen stav u pogledu održivosti i relevantnih politika i da postanu angažirani i savjesni građani budućnosti; u tom pogledu ističe iznimno važnu ulogu organizacija mladih i civilnog društva u razmjeni najboljih praksi i provedbi projekata kojima se mlađe generacije informiraju o pitanju održivosti; smatra da bi Erasmus+ trebao pridonositi produbljivanju znanja o klimatskim promjenama i okolišu među mladima u radnom odnosu;

29.  traži da se u dijelu programa koji je posvećen sportu podupiru projekti suradnje među sportskim udrugama na temu zaštite okoliša i prirode, zdravog i održivog načina života, inovacija koje su usmjerene na ekološki prihvatljivije prakse u sportu i organizacije održivih amaterskih sportskih događanja; ističe da je potrebno sportska događanja učiniti ekološki prihvatljivijima i smatra da u tom pogledu Erasmus+ može pomoći u razvoju i promicanju najboljih praksi; smatra da bi volonteri Europskih snaga solidarnosti mogli poduprijeti organiziranje održivih amaterskih sportskih događanja;

30.  smatra da bi dugoročni programi koji se provode na lokalnoj razini i promicanje mobilnosti zaposlenika lokalnih sportskih organizacija mogli povećati njihovu informiranost te tako doprinijeti organizaciji ekološki prihvatljivijih sportskih događanja; poziva na to da se fokus Europskog tjedna sporta stavi na pitanja zaštite okoliša, klime i održivosti;

31.  ističe važnost održivog uključivanja sudionika u lokalnu zajednicu s ciljem ostvarivanja aktivnog građanstva i kulturne razmjene kao ključnog elementa programa Erasmus+; poziva Komisiju da istraži programske aktivnosti koje se mogu uspostaviti u rijetko naseljenim ruralnim područjima u kojima aktivan angažman zajednice može pridonijeti, primjerice, promicanju zaštite prirode i kustostva kulturne baštine;

32.  ističe mogućnost uspostavljanja veze s programom Škola ambasadora Europskog parlamenta kako bi se oba programa oplemenila i uključivala sudionike u lokalnoj zajednici i pomogla lokalnim studentima da steknu znanja o europskom građanstvu;

Europske snage solidarnosti

33.  podsjeća na to da se zaštita okoliša smatra važnim solidarnim djelovanjem unutar Europskih snaga solidarnosti, u skladu s važećom pravnom osnovom, prijedlogom Komisije koji se odnosi na novi program za Europske snage solidarnosti nakon 2020. te stajalištem Parlamenta u prvom čitanju;

34.  smatra da oznaka kvalitete koju svaka organizacija koja šalje ili prima dobrovoljca mora imati prije sudjelovanja u aktivnostima Europskih snaga solidarnosti s vremenom treba obuhvatiti provedbu dobrih ekoloških praksi; podsjeća da su organizacije koje sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti najčešće mala udruženja; stoga tvrdi da im je potrebna prilagođena potpora da bi usvojile održivije prakse;

35.  podsjeća na to da Komisija može objaviti pozive za podnošenje tematskih projekata; u tom kontekstu poziva Komisiju da u većoj mjeri promiče one dimenzije Europskih snaga solidarnosti koje se tiču okoliša, klime i održivosti, što će postići povećanjem vidljivosti projekata na platformi PASS;

36.  poziva nacionalne agencije nadležne za Europske snage solidarnosti da aktivno podupiru i savjetuju organizacije pošiljateljice i primateljice; ističe da one također mogu identificirati područje primjene i pridonijeti razvoju ekoloških projekata na terenu te osigurati senzibilizaciju volontera u pogledu dobrih ekoloških praksi u njihovom radu i svakodnevnom životu; potiče stvaranje digitalnih alata kojima se olakšava širenje i razmjena dobrih praksi i iskustava među sudionicima;

37.  poziva Komisiju i nacionalne agencije da promiču projekte povezane s manje popularnim odredištima kako bi potaknule razvoj lokalnog gospodarstva i održivosti, istovremeno potičući istraživanje tih novih odredišta;

Kreativna Europa

38.  naglašava golem potencijal kulturnog i kreativnog sektora za poticanje održivog djelovanja građana; napominje da muzeji, kulturni i društveni centri, izvedbene umjetnosti, književnost, likovna umjetnost i međuumjetničke inicijative mogu promicati održivost i pridonositi zaokretu u klimatskim kretanjima, pod uvjetom da su na raspolaganju dovoljna sredstva; naglašava važnost održivosti i dobre ekološke prakse u očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine;

39.  poziva Komisiju i nacionalne centre da se savjetuju s dionicima iz kulturnog i kreativnog sektora i prikupe informacije o postojećim poveljama u različitim područjima umjetničkog djelovanja s ciljem izrade povelje s ekološkim načelima kojih se moraju pridržavati svi sudionici programa; smatra da o postupku utvrđivanja odgovarajućih načela treba odlučivati sektor, da je njime potrebno omogućiti uzajamno učenje i šire shvaćanje pitanja na koja se mora odgovoriti, a koja trebaju obuhvaćati recikliranje, kružno gospodarstvo i promjene ponašanja među stvarateljima i korisnicima kulturnih sadržaja;

40.  poziva Komisiju da pokrene sveobuhvatno istraživanje i da na temelju savjetovanja s dionicima razvije sektorsku strategiju i vodič dobrih ekoloških praksi u području audiovizualne i kulturne proizvodnje, širenja i organizacije događanja, posebno u pogledu prometa, energetike, učinkovitosti resursa i gospodarenja otpadom, koji bi postao standard za projekte koji se financiraju iz tog programa; podsjeća da se takve prakse ne smiju standardizirati nauštrb kvalitetnih kulturnih i audiovizualnih projekata ili događanja;

41.  naglašava važnost zelene javne nabave za osiguravanje pružanja održivih i ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga za kulturna događanja; poziva Komisiju da utvrdi zajedničke kriterije zelene javne nabave za kulturni sektor i razvije alat za ocjenjivanje utjecaja kulturnih događanja na okoliš; nadalje ističe utjecaj proizvodnje audiovizualnih sadržaja na okoliš i poziva Komisiju da putem potprograma MEDIA u okviru programa Kreativna Europa promiče najbolje prakse u audiovizualnom sektoru koje se odnose na održivost, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša;

42.  poziva Komisiju da u kriterije za odabir i ocjenu europskih prijestolnica kulture uključi održivost i poštovanje načela zaštite okoliša; inzistira na tome da europske prijestolnice kulture moraju poštovati i odredbe povelje u kojoj su utvrđena navedena ekološka načela;

43.  poziva Komisiju da u okviru međusektorske komponente omogući osnivanje europske mreže savjetnika za pitanja okoliša, klime i održivosti koji bi svoje usluge pružali nositeljima projekata i centrima programa Kreativna Europa; smatra da se najbolje prakse trebaju razmjenjivati i objavljivati;

o
o   o

44.  upućuje predsjednika da dostavi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, državama članicama te nacionalnim agencijama i centrima koji su nadležni za provođenje triju programa.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0324.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 5.
(6) SL C 252, 18.7.2018., str. 31.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0150.
(8) SL L 250, 4.10.2018., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0323.
(10) SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
(11) SL C 263, 25.7.2018., str. 19.
(12) SL L 342, 22.12.2009., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 12. siječnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti