Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2002(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0129/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0129/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/09/2020 - 2
PV 16/09/2020 - 2

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0213

Usvojeni tekstovi
PDF 198kWORD 67k
Srijeda, 16. rujna 2020. - Bruxelles
Sigurnosna suradnja EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike
P9_TA(2020)0213A9-0129/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike (2020/2002(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 41., 42., 43., 44., 45. i 46.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a i Kluba Sahela i zapadne Afrike od 14. veljače 2020. naslovljeno „Geografija sukoba u sjevernoj i zapadnoj Africi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu objavljeno u travnju 2020. naslovljeno „Trendovi u svjetskim izdacima za vojsku, 2019.”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu članova Europskog vijeća i skupine pet zemalja Sahela (sahelska skupina G5) od 28. travnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/253 od 25. veljače 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2018/906 o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije za Sahel(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu čelnika zemalja sahelske skupine G5 i predsjednika Francuske Republike sa sastanka na vrhu od 13. siječnja 2020. održanog u Pauu u Francuskoj (Deklaracija iz Paua),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. travnja 2015. o Regionalnom akcijskom planu za Sahel za razdoblje 2015. – 2020., od 16. ožujka 2015. o Akcijskom planu EU-a za Gvinejski zaljev za razdoblje 2015. – 2020. te od 25. lipnja 2018. o Rogu Afrike / Crvenom moru,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325/1820 i popratne rezolucije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o strategiji EU-a za Rog Afrike(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s UN-om i Afričkom unijom(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2018. o Somaliji(4),

–  uzimajući u obzir Strategiju za razvoj i sigurnost zemalja sahelske skupine G5 od rujna 2016., Okvir za integrirane prioritetne mjere od veljače 2020., Savez za Sahel i Partnerstvo za stabilnost i sigurnost u Sahelu,

–  uzimajući u obzir „Koncept EU-a za potporu ZSOP-a reformi sigurnosnog sektora” koje je usvojilo Vijeće 13. listopada 2005., komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Koncept za potporu Europske zajednice reformi sigurnosnog sektora” ((COM(2006)0253), zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. srpnja 2016. naslovljenu „Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” (JOIN(2016)0031) i zaključke Vijeća o „Strateškom okviru na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” od 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima)(5),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir za Rog Afrike od 14. studenoga 2011. i Regionalni akcijski plan EU-a za Rog Afrike za razdoblje 2015. – 2020. od 26. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda na globalni prekid vatre nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za Gvinejski zaljev od 17. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sigurnost i razvoj u Sahelu od 21. ožujka 2011. koju su na zahtjev Vijeća predstavili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija,

–  uzimajući u obzir godišnje zajedničke savjetodavne sastanke Vijeća Afričke unije za mir i sigurnost i Odbora za politiku i sigurnost Europske unije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za jačanje potpore ZSOP-a EU-a mirovnim operacijama UN-a od 14. lipnja 2012. te dokument od 27. ožujka 2015. naslovljen „Jačanje strateškog partnerstva UN-a i EU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim situacijama: prioriteti za razdoblje 2015. – 2018.”,

–  uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a usvojenu na Drugom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Lisabonu 8. i 9. prosinca 2007. i program provedbe zajedničke strategije Afrike i EU-a za razdoblje 2014. – 2017. donesen na Četvrtom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3 od 25. svibnja 2011. naslovljeno „Učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a zemljama pogođenima sukobima kroz organizacije Ujedinjenih naroda”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. obljetnici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti(6),

–  uzimajući u obzir Strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. te njegov akcijski plan za razdoblje 2019. – 2024. od 5. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike u slučaju klimatskih kriza i prirodnih katastrofa(7),

–  uzimajući u obzir izvješća Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša iz 2011. i 2012. naslovljena „Sigurnost sredstava za život: klimatske promjene, migracije i sukobi u Sahelu”,

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je sastavilo Vijeće i koji je usvojen 10. studenoga 2009.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje(8),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(9) i provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(10),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016) 0447),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnostiˮ (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0129/2020),

A.  budući da se razvoj i održivi mir mogu postići samo rješavanjem temeljnih uzroka siromaštva i gladi; budući da je sigurnost preduvjet za razvoj; budući da je sigurnost ljudi preduvjet za trajni mir i stabilnost; budući da je snažna povezanost sigurnosti, razvoja i humanitarne intervencije od ključne važnosti za održivi razvoja regija Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike; budući da bez razvoja i iskorjenjivanja siromaštva neće biti održivoga mira; budući da se sigurnost u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike postupno pogoršava, a Europska unija svojim djelovanjem nije uspjela prikladno odgovoriti na tu krizu konkretno zbog ograničenja mandata i operabilnosti;

B.  budući da je južno strateško okruženje EU-a nestabilno; budući da se suočava s nizom izazova, posebno oružanim sukobima na južnim granicama europskog kontinenta i džihadističkim terorizmom; budući da nestabilnost u regiji izravno utječe na sigurnost Europe i njezinih građana te na stabilnost europskih vanjskih granica;

C.  budući da sigurnost i stabilnost Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike moraju biti strateški cilj suradnje EU-a s vladama južnog susjedstva;

D.  budući da su mandati u okviru misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sveobuhvatni i, među ostalim, usmjereni na potporu reformi sigurnosnog sektora, nastavak reforme pravosuđa, jačanje vojne i policijske obuke te jačanje nadzora;

E.  budući da je Europska unija posvećena sigurnosti i razvoju regije Sahela kao vodećeg partnera putem integriranog pristupa usmjerenog na politički i diplomatski dijalog te razvoj i humanitarnu potporu;

F.  budući da je inicijativa izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju dovela do revizije Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru iz 2017., što je rezultiralo financiranjem inicijativa za osposobljavanja i opskrbom nesmrtonosne opreme za oružane snage trećih zemalja;

G.  budući da države članice moraju osigurati potrebno osoblje za tu misiju, njegov manjak dodatno pogoršan pandemijom prouzročenom bolešću COVID-19 znači se broj osoblja iz EU-a u tim misijama smanjuje zbog zdravstvenih razloga;

H.  budući da se brojne afričke zemlje od Atlantskog oceana na zapadu do Crvenog mora i Indijskog oceana na istoku teško nose s prevladavanjem izazova kao što su destabilizacija tradicionalnog poljoprivredno-pastoralnog gospodarstva zbog klimatskih promjena, iskorištavanje prirodnih resursa od strane vanjskih aktera, nesigurnost opskrbe hranom i ishrane, nedostatak pristupa osnovnim socijalnim službama, neprikladni poljoprivredni modeli, porast broja stanovništva i pritisak na prirodne i okolišne resurse kao što je krčenje šuma; budući da je još jedan veliki izazov pojava novih oblika gospodarstva kojim upravlja mafija, uključujući trgovanje ljudima, migrantima i drogom, krijumčarenje kulturnih dobara i divlje faune i flore te nekontroliran izvoz depozita zlata i minerala, što zajedno sa slabostima institucija i nedostatkom transparentnosti, lošim upravljanjem, sve većom nejednakošću, nedostatkom povjerenja u vlade i korupciju brojnih uprava dovodi do hibridizacije između oružanih skupina, krijumčara i tradicionalne zajednice te do regionalnih sukoba uz neprihvatljivu pojavu džihadističkog vjerskog ekstremizma kao lažnog odgovora u društvima na koja se to odnosi i uz porast radikalizacije;

I.  budući da se priroda sigurnosnih izazova, nasilnih sukoba i političkog nasilja razlikuje među različitim regijama, zemljama i pokrajinama Afrike; budući da u regijama Sahela i Roga Afrike najveći broj žrtava, posebno među civilima, ostavljaju naoružane islamističke skupine i terorizam, ali u manjoj mjeri i sigurnosne snage te razne zločinačke skupine i paravojne skupine; budući da se u 19 zemalja zapadne Afrike situacija znatno razlikuje, odnosno u nekim od njih vlada trajna stabilnost i sigurnost, a u drugima političko nasilje ili etnički sukobi;

J.  budući da je 3 471 prijavljeni nasilni sukob koji se dogodio prošle godine povezan s tim skupinama; budući da se broj žrtava djelovanja militantnih afričkih islamističkih skupina prošle godine također povećao za 7 % na procijenjenih 10 460 smrtnih slučajeva;

K.  budući da su terorističke aktivnosti ponajviše koncentrirane u pet glavnih područja, među ostalim u Somaliji, na području jezera Čad, u Sahelu, uz manje, ali postojane prijetnje u sjevernoj Africi i na zapadnoj obali Indijskog oceana; budući da je u Sahelu 2019. bio primjetan najveći porast nasilnih ekstremističkih aktivnosti u odnosu na sve druge regije; budući da svako od tih područja ima jedinstvenu dinamiku i zahtijeva zaseban regionalni pristup;

L.  budući da su čelnici EU-a i sahelske skupine G5 izrazili duboku zabrinutost zbog jačanja terorizma i pogoršanja sigurnosne i humanitarne situacije u regiji Sahel; budući da zbog terorizma jača pritisak na zemlje sahelske skupine G5 i njihovo susjedstvo; budući da terorizam pojačava lokalne političke, etničke i vjerske tenzije te da ga raspiruju zločinačke i fundamentalističke skupine, nezadovoljstvo socioekonomskim stanjem, loše upravljanje te, u određenim slučajevima, sigurnosne i obrambene snage;

M.  budući da teroristički napadi usmjereni na civilno stanovništvo, državne institucije i predstavnike, sigurnosne i obrambene snage te infrastrukturu ugrožavaju socijalnu koheziju, kao i to da terorističke skupine u tu svrhu iskorištavaju i postojeće sukobe na lokalnoj razini;

N.  budući da su svi ti izazovi ostavili dubokog traga na stabilnost i mir lokalnih zajednica i tradicionalnog poretka utemeljenog na kompromisima i moralnom autoritetu starješina i tradicionalnih vođa, što se zamjenjuje dominacijom oružanih skupina krijumčara i terorista;

O.  budući da je od ključne važnosti stvaranje sigurnosnih uvjeta potrebnih za ponovnu uspostavu osnovnih državnih struktura, osobito u najudaljenijim regijama u kojima se stanovnici mogu osjećati napušteno;

P.  budući da su cilj terorističkih i zločinačkih napada najčešće civilno stanovništvo, državni predstavnici, sigurnosne i obrambene snage te socioekonomska infrastruktura, čime se podrivaju kohezija i integracija društva i zajednice;

Q.  budući da je Sahel jedna od regija koje su najviše pogođene širenjem nezakonitog malog oružja te budući da se tim nedokumentiranim i uglavnom nezakonito posjedovanim oružjem ugrožava sigurnost i zaštita zajednica, ali i da ih upotrebljavaju opasne transnacionalne zločinačke mreže koje se bave raznim oblicima nezakonitog trgovanja, među ostalim oružjem, ljudima i nedopuštenim drogama;

R.  budući da novi podaci s Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu pokazuju da:

   (a) su ukupni vojni izdaci afričkih država 2019. porasli za 1,5 % i iznosili 41,2 milijarde dolara, čime je prvi put u proteklih pet godina u regiji zabilježeno povećanje rashoda za vojsku;
   (b) je u Afriku 49 % vojne opreme uvezeno iz Rusije,14 % iz Sjedinjenih Američkih Država i 13 % iz Kine; budući da je Kina izvezla 20 % svoje svjetske prodaje oružja u Afriku;

S.  budući da se ruski vojni utjecaj u Africi provodi prodajom oružja, slanjem plaćenika i političkih savjetnika, sigurnosnim sporazumima i programima obuke za nestabilne zemlje;

T.  budući da se svake godine iz zemalja zapadne Afrike na Bliski Istok preko Ujedinjenih Arapskih Emirata prokrijumčari zlata u vrijednosti od više milijardi dolara; budući da prema Ujedinjenim narodima somalijska ekstremistička skupina Al Shabaab generira milijune dolara prihoda izvozom ugljena u Iran i potom u Ujedinjene Arapske Emirate te time krši sankcije UN-a;

U.  budući da siromaštvo, nedostatak obrazovanja, nezaposlenost, sukobi, krize i nesigurnost uz ostale čimbenike kao što su propasti država, loše upravljanje i korupcija posebno utječu na mlade ljude i mogućnosti koje im se pružaju, što mnoge od njih tjera na bijeg u sigurnije regije ili na druge kontinente i napuštanje vlastitih domova i obitelji, čime riskiraju vlastite živote;

V.  budući da će pandemija bolesti COVID-19 i sve teže posljedice klimatskih promjena dodatno otežati navedene izazove; budući da je Komisija najavila dodatnih 194 milijuna eura za potporu sigurnosti, stabilnosti i otpornosti u Sahelu;

W.  budući da militantne islamističke skupine u Africi nisu jedinstvena prijetnja, nego je riječ o aktivnostima dvadesetak skupina koje se neprestano izmjenjuju i aktivno djeluju u 14 zemalja;

X.  budući da je Europska unija vodila tri vojne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike i operacije za osposobljavanje i savjetovanje Obrambenih snaga Somalije (misija osposobljavanja EU-a u Somaliji – 2010.), Malija (misija osposobljavanja EU-a u Maliju – 2013.) i Srednjoafričke Republike (misija osposobljavanja EU-a u Srednjoafričkoj Republici – 2016.), jednu vojnu pomorsku operaciju (operacija pomorskih snaga EU-a (NAVFOR) ATALANTA – 2009.) te tri civilne misije za osposobljavanje i savjetovanje unutrašnjih sigurnosnih snaga Malija (misija EU-a za izgradnju kapaciteta (EUCAP Sahel Mali – 2012.), Nigera (EUCAP Sahel Niger – 2014.) i Somalije (EUCAP Somalija – 2014.) te je uspostavila i uskoro će pokrenuti savjetodavnu misiju (EUAM) u Srednjoafričkoj Republici;

Y.  budući da pojedine zemlje, primjerice Francuska i Sjedinjene Američke Države, imaju niz vojnih baza kroz koje lokalnim partnerima pružaju sigurnosnu pomoć i provode protuterorističke i druge operacije; budući da su one jednako kao i politička rješenja, napori u izgradnji države i razvojne inicijative ključne za pobjedu nad terorističkim skupinama i doprinos postizanju regionalne stabilnosti;

Z.  budući da je potreban stalni pritisak na teroriste kako bi se zaustavilo širenje te prijetnje na druge regije i kontinente, uključujući Europu;

AA.  budući da su u prošlom desetljeću sigurnosne institucije u Africi uputile desetke tisuća članova osoblja u mirovne operacije na afričkom tlu i time pokazale istinsku volju za pružanjem doprinosa sigurnosnom upravljanju na svome kontinentu;

AB.  budući da EU podupire i operacionalizaciju zajedničkih snaga skupine G5 Sahel, ključnog antiterorističkog instrumenta, koji je neophodan za borbu protiv terorizma, džihadističkog djelovanja i sigurnosnih prijetnji te za jačanje sigurnosti u regiji;

AC.  budući da se nastavak operacionalizacije ključnih regionalnih sigurnosnih aktera, kao što su Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Istočna Afrika u pripravnosti (EASF) i Afričke snage u pripravnosti Afričke unije, podudara s interesom EU-a da pomogne zemljama koje se trude osigurati mir i blagostanje svojim građanima;

AD.  budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi među zemljama regije Sahel, zapadne Afrike i Roga Afrike neophodni kako bi se očuvala i ojačala stabilnost u tim regijama;

AE.  budući da će Afrička unija i dalje biti ključan partner u naporima EU-a u pogledu mira i stabilnosti;

AF.  budući da je Afrička unija na svojem godišnjem sastanku na vrhu u veljači 2020. najavila planove da pošalje 3 000 vojnika u Sahel kako bi se sahelskoj skupini G5 pomoglo u borbi protiv oružanih skupina;

AG.  budući da EU od 2017. provodi postupak regionalizacije svojih misija u okviru ZSOP-a, koji je osim na promicanje suradnje sa sahelskom skupinom G5 usmjeren na bolje prepoznavanje i ispravljanje nedostataka u prekograničnoj regionalnoj suradnji;

AH.  budući da su, nakon godina posebnog osposobljavanja, održivost i učinkovitost navedenih misija EU-a, ali i misija UN-a, ugrožene zbog ograničenja u pogledu njihovog mandata, programâ osposobljavanja, planova održivosti i lokalnih ovlasti te činjenice da ne mogu osigurati potrebnu opremu jedinici koju osposobljavaju ni lokalnim obrambenim snagama, uključujući oružje, streljivo i vozila; budući da treba preispitati mandate i svrhu navedenih misija EU-a kako bi se analizirala stečena iskustva koja bi se zatim trebala primijeniti i prilagoditi sadašnjim i budućim misijama;

AI.  budući da bi svako osposobljavanje, financiranje ili osiguravanje opreme sigurnosnim snagama u trećim zemljama trebalo biti u skladu s europskim temeljnim vrijednostima i pomagati u izgradnji pouzdanog sigurnosnog sektora koji je ponajprije namijenjen osiguravanju koristi koje pruža sigurnost cijelog lokalnog stanovništva uz istodobno poštovanje vladavine prava i posebno međunarodnog prava o ljudskim pravima;

AJ.  budući da ta ograničenja i nepostojanje kohezivne i strateške prisutnosti Europske unije utječu na vjerodostojnost vanjskog djelovanja EU-a, dok drugi globalni akteri pojačavaju svoje aktivnosti, šalju plaćenike i grade vlastita vojna postrojenja te povećavaju isporuku oružja i streljiva zemljama regije bez odredbi o upravljanju te to čine zapravo kako bi pospješili strogo bilateralne interese;

AK.  budući da je kineska Komunistička partija 2017. na Nacionalnom kongresu stranke službeno donijela inicijativu „Jedan pojas, jedan put” i najavila ulaganja do 8 bilijuna američkih dolara u široku mrežu prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture koja će povezivati Europu, Afriku i Aziju; budući da je Kina jedan od najvažnijih dionika u afričkom gospodarstvu sa znatnim utjecajem na brojne aspekte poslovanja na tom kontinentu;

AL.  budući da su Ujedinjeni Arapski Emirati u posljednjem desetljeću postupno povećavali svoju prisutnost u području Roga Afrike, upotrebom razvojnih i humanitarnih projekata kako bi ojačali svoj geostrateški položaj, osobito u Adenskom zaljevu; budući da je Somalija apelirala na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda da poduzme mjere protiv izgradnje vojne baze Ujedinjenih Arapskih Emirata u Somalilandu;

AM.  budući da je Turska godinama gradila povjerenje na području Roga Afrike jer želi povećati svoj utjecaj, osobito u regiji Crvenog mora; budući da turska poduzeća i dalje upravljaju glavnom lukom i aerodromom u Mogadishuu te da čak organiziraju vojnu obuku za vojnike somalijske vlade;

AN.  budući da je mornarica Narodnooslobodilačke armije Kine (PLAN) uspostavila svoju prvu prekomorsku vojnu bazu u Džibutiju te da dug Džibutija prema Kini iznosi više od 70 % njegova BDP-a; budući da se preko zajmova u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” ranjive zemlje u razvoju hvataju u „dužničke zamke” kojima se iscrpljuju državne rezerve, a generacijama poreznih obveznika nameću golemi dugovi;

AO.  budući da ni somalijska, ni malijska vojska ni vojske Burkine Faso i Srednjoafričke Republike nisu pronašle učinkovite odgovore te imaju poteškoće u borbi protiv džihadista i oružanih skupina, a ne mogu ni kontrolirati ni zajamčiti sigurnost na područjima koja su oslobođena uz pomoć prijateljskih međunarodnih snaga, zbog čega se lokalno stanovništvo osjeća napušteno i boji se da će ih džihadisti ili druge oružane skupine optužiti za suradnju s vladom nakon što se vrate i ponovno okupiraju područja s kojih su protjerani;

AP.  budući da je na obali istočne i zapadne Afrike piratstvo znatno oslabjelo zbog međunarodnih napora EU-a i NATO-a u području pomorske sigurnosti, koji predstavljaju presedan u europskoj, afričkoj i transatlantskoj sigurnosnoj suradnji;

AQ.  budući da se nakon godina sudjelovanja u navedenim civilnim i vojnim misijama cjelokupna situacija nije znatno poboljšala, a trenutačno se čini da bi se mogla i pogoršati unatoč uloženim naporima; budući da su zbog toga postojani brojni stari i novi izazovi, potrebno je provesti sveobuhvatnu strategiju s posebnim naglaskom na regije s najvećom ranjivošću i napetošću kako bi se postigao krajnji cilj regionalne stabilnosti i prenošenja odgovornosti za sigurnost u ruke Afrikanaca; budući da će se tom strategijom odgovoriti na hitnu potrebu i velika očekivanja aktera na terenu i lokalnog stanovništva te bi se trebao riješiti i temeljni uzrok krize;

AR.  budući da je pitanje financiranja ZSOP-a ključno za postojanost te politike i budući da Europski fond za razvoj putem Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF), te ubuduće putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, pruža potporu Afričkoj uniji, financirajući, među ostalim, operativni trošak mirovnih vojnih operacija u Africi, osobito misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM); budući da će Europski instrument mirovne pomoći zamijeniti mehanizam Athena za financiranje zajedničkih troškova vojnih operacija ZSOP-a, a na temelju Instrumenta mirovne pomoći za Afriku EU-u će se dodijeliti novi alat za fleksibilniju provedbu vojnih operacija koji će znatno poboljšati mogućnosti za pružanje sigurnosne pomoći partnerima; budući da će konačni utjecaj Europskog instrumenta mirovne pomoći za održivo rješavanje nasilnih sukoba i nesigurnosti ovisiti o razmjerima u kojima će biti popraćen nužnim zaštitnim mehanizmima i sustavima za nadzor kako bi se izbjegla moguća zloupotreba pružene pomoći i zajamčilo uzimanje u obzir pitanja odgovornosti, ljudskih prava i poštovanje humanitarnog prava; budući da bi predstojeći Europski instrument mirovne pomoći, koji će zamijeniti APF 2021., trebao proširiti svoje područje primjene na partnerske države i omogućiti opskrbu vojnom opremom;

AS.  budući da je neophodno da EU pruži potporu svojim partnerima u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike koje se suočavaju sa sve većim izazovima u borbi protiv oružanih terorističkih skupina, uključujući džihadiste; budući da Europska unija može odgovoriti na odgovarajući način pružanjem potrebne pomoći, među ostalim oružja i streljiva, zemljama predmetne regije putem Europskog instrumenta mirovne pomoći; budući da bi se Europski instrument mirovne pomoći trebao odobriti bez odlaganja kako bi se omogućila potrebna vojna pomoć;

AT.  budući da temperature u Sahelu rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta i da se, prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 80 % poljoprivrednog zemljišta u regiji degradira iako se oko 50 milijuna ljudi koji ovise o uzgoju stoke bori za to područje; budući da, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa, ta situacija dovodi do nesigurnosti opskrbe hranom za stanovništvo i suočavanja s teškim odlukama;

AU.  budući da su učinci klimatskih promjena čimbenik rizika za destabilizaciju, nasilje i sukobe;

AV.  budući da je je zbog znatnog skoka broja nasilnih napada na javne škole, ubojstava, otmica, premlaćivanja i prijetnji za život usmjerenih protiv učitelja i učenika prema podacima UNICEF-a zatvoreno više od 9 000 škola u srednjoj i zapadnoj Africi, a gotovo dva milijuna djece ostalo bez odgovarajućeg obrazovanja;

AW.  budući da je EU i dalje ozbiljno zabrinut zbog sve većeg broja djece koju ekstremističke skupine novače i koriste kao djecu vojnike;

AX.  budući da je Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izvijestio o novim zabrinjavajućim trendovima u okviru trgovine drogom u regiji koji negativno utječu na upravljanje, sigurnost, gospodarski rast i javno zdravlje; budući da, prema podacima Ureda, 87 % svih farmaceutskih opioida zaplijenjenih diljem svijeta potječe iz zapadne, središnje odnosno sjeverne Afrike i budući da Ured prepoznaje blisku poveznicu između trgovanja drogom i financiranja oružanih skupina;

AY.  budući da je u Strateškom pristupu EU-a ženama, miru i sigurnosti istaknuta potreba integriranja rodne perspektive u sva područja i aktivnosti u pogledu mira i sigurnosti, kako bi se zajamčila djelotvornost politika EU-a;

AZ.  budući da napadi ekstremističkih skupina i eskalacija nasilja među zajednicama zbog resursa utječu na pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pri čemu je veliki broj djevojčica posebno izložen različitim vrstama fizičkog i spolnog zlostavljanja;

BA.  budući da bi Europska unija trebala u još većoj mjeri strateški povećati svoju gospodarsku prisutnost s obzirom na sve veću prisutnost drugih stranih sila;

BB.  budući da je povjerenik za susjedstvo i proširenje predložio da se, kao prioritet, 3,25 milijardi eura brzo preusmjeri iz postojećih programa u pružanje odgovora na potrebe povezane s koronavirusom u Africi, uključujući 2,06 milijardi eura za supsaharsku Afriku;

BC.  smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s nacionalnim parlamentima, uključujući njihove odbore za sigurnost i obranu, kako bi se ojačale ključne nadzorne funkcije nad nacionalnim i vanjskim sigurnosnim intervencijama;

Mjere koje su poduzele Europska unija i njezine države članice

1.  Smatra da Komisija, Vijeće i potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku moraju koordinirati strategije za razvoj, humanitarnu pomoć i sigurnost u koje su uključeni kao dio integrirane strategije koja će dovesti do neovisne afričke nadležnosti nad sigurnosnim i obrambenim poslovima; smatra da su Afrička unija i afričke države iz regije ključni partneri s kojima EU surađuje na značajan način kako bi se zajednički ostvarili održivi razvoj i ljudska sigurnost; podupire plan Afričke unije o slanju 3 000 vojnika u potporu sahelskoj skupini G5; čvrsto vjeruje da EU i njegove države članice moraju ojačati kapacitet partnera, preispitati sigurnosne i obrambene operacije u regijama Sahel, zapadnoj Africi i Rogu Afrike, među ostalim, opskrbljivanjem vojnom opremom uz poštovanje načela nenanošenja štete;

2.  podsjeća da borba protiv terorizma konkretno ovisi o sposobnosti pogođenih država da imaju snažne i pouzdane institucije i uhodane osnovne usluge u koje građani imaju povjerenje, uključujući unutarnje sigurnosne kapacitete i pravosudni sustav, osobito u pogledu kaznenih stvari; smatra da se sigurnosna strategija za regije Sahel, zapadnu Afriku i Rog Afrike mora ponajprije temeljiti na rješavanju temeljnih uzroka sukoba u regiji jer je iskorjenjivanje siromaštva ključ održivog mira;

3.  poziva na obnavljanje odnosa između EU-a i afričkog kontinenta koji se temelji na solidarnosti, poštovanju i uzajamnoj koristi, uvijek u skladu s načelima poštovanja međunarodnog prava, nacionalnog suvereniteta i ravnopravnosti uključenih strana;

4.  smatra da bi u okviru ZVSP-a Europske unije sve misije, operacije i druge aktivnosti trebao koordinirati potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, pod nadzorom Vijeća u skladu s člankom 43. stavkom 2. UEU-a te da bi zajednička potporna jedinica za koordinaciju trebala pružati više savjeta Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uz pojačanu koordinacijsku ulogu i predložiti uspostavu središnje civilno-vojne doktrine kojom bi se pojačali kapaciteti misija i projekata za osposobljavanje službi za vojno planiranje i provođenje i civilno planiranje i provođenje;

5.  čvrsto vjeruje da bi EU trebao maksimalno ulagati u procese usmjerene na sprečavanje sukoba pokretanjem velikog broja vrlo konkretnih postupaka i projekata za posredovanje, dijalog i mirenje, usporedno s drugim sigurnosnim mjerama; ističe potrebu da se iskušaju i pristupi koji nisu usmjereni na ulogu države i kojima je cilj potpora stabilnosti i sigurnosti, osobito kad je riječ o napetostima unutar zajednice; čvrsto vjeruje da će srednjoročno i dugoročno biti učinkovita samo sigurnosna pomoć kojoj je sigurnost ljudi na prvom mjestu;

6.  ističe hitnu potrebu za jačanjem misija i operacija ZSOP-a, kao i ukupnog strateškog planiranja i komunikacijske politike EU-a kako bi se povećala vidljivost djelovanja EU-a;

7.  pozdravlja sveobuhvatan angažman EU-a u Sahelu, zapadnoj Africi i Rogu Afrike te prepoznaje doprinos misija i operacija ZSOP-a međunarodnom miru, sigurnosti i stabilnosti; međutim, naglašava potrebu za prilagodbom financijskih i administrativnih pravila i postupaka donošenja političkih odluka kako bi odgovor na krize bio brži i učinkovitiji;

8.  ponovno poziva na izradu bijele knjige o europskoj obrani, u kojoj bi se isplanirali i utvrdili vrlo precizni scenariji za moguće vojne intervencije EU-a te njihove temeljne doktrine u skladu s vojnim zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a;

9.  pohvaljuje osoblje misija EU-a koje usprkos vrlo izazovnim uvjetima obavlja izniman posao i pokazuje predanost i stručnost;

10.  ističe da s obzirom na ozbiljno i snažno pogoršanje sigurnosnih uvjeta u regiji te radi ispravljanja nedostataka u misijama i projektima EU-a izgradnja kapaciteta partnera u sigurnosnom sektoru mora se učvrstiti kako bi se prikladnije odgovorilo na velike izazove i ozbiljne sigurnosne uvjete u regiji, među ostalim pružanjem potpore trećim zemljama u borbi protiv terorizma na njihovim teritorijima;

11.  podržava Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. travnja 2015. naslovljenu „Izgradnja kapaciteta kao potpora sigurnosti i razvoju – osposobljavanje partnera u sprečavanju kriza i upravljanju njima”(11);

12.  pozdravlja prijedlog Komisije i tekuće međuinstitucijske pregovore o osnivačkoj uredbi za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju koji će obuhvatiti sve zadaće postojećeg Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru;

13.  pozdravlja prijedlog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se, uz potporu Komisije, u okviru ZVSP-a uspostavi Europski instrument mirovne pomoći kojim bi se financirala vojna i obrambena suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, uključujući opremu sa Zajedničkog popisa robe vojne namjene EU-a, čime će se ispraviti važan nedostatak u potpori EU-a i zajedno s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju pružiti EU-u sposobnost da brže i učinkovitije odgovori na sigurnosne izazove i pozive na njihovo brzo usvajanje; podsjeća da je cilj Europskog instrumenta mirovne pomoći integrirati Instrument mirovne pomoći za Afriku te uspostaviti sastavnicu izgradnje kapaciteta koja bi omogućila osiguravanje vojne opreme partnerskim zemljama, uključujući oružje i streljivo, uz potpuno poštovanje zajedničkog stajališta, ljudskih prava i humanitarnog prava te uz učinkovite odredbe transparentnosti kako su nabrojene u njegovoj preporuci od 28. ožujka 2019. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osiguralo da vojna oprema ne dospije primateljima koji zlostavljaju civilno stanovništvo, nad njime vrše zlodjela i na druge načine ga ugrožavaju; napominje da države članice od lipnja 2018. rade na donošenju odluke Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći, što bi se trebalo dogoditi najkasnije u siječnju 2021.; u tom pogledu i s obzirom na aktualnu situaciju u Africi, poziva Vijeće da odobri taj prijedlog i bez odgode donese potrebnu odluku o uspostavi tog novog instrumenta za potporu vojnim mogućnostima u afričkim vojnim snagama te:

   (a) da proračun Europskog instrumenta mirovne pomoći bude dovoljno velik da učinkovito odgovori na trenutačne izazove povezane s osposobljavanjem, operacijama, misijama, projektima i vojnom opremom, uključujući oružje, streljivo i prijevoz;
   (b) osmisliti Europski instrument mirovne pomoći tako da se njime mogu prevladati trenutačna ograničenja u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i proračuna Unije u pogledu nabave oružja i streljiva;
   (c) poziva da se za administrativne rashode koji proizlaze iz te odluke Vijeća, uključujući za osoblje, dodijele sredstva iz proračuna EU-a;
   (d) poziva Vijeće da državama članicama naplati operativne rashode nastale njegovom provedbom, uključujući opremu i osposobljavanje za njezinu upotrebu;
   (e) prima na znanje da bi se države članice koje ne sudjeluju u financiranju konkretne akcije ili jednog njezina dijela mogle suzdržati od glasovanja u Vijeću;
   (f) poziva na to da se u Europskoj službi za vanjsko djelovanje uspostavi posebni novi odjel za upravljanje tim novim instrumentom, nadziranje nabave i upotrebu opreme i osposobljavanje za njezinu upotrebu, uključujući prikladne zaštitne mehanizme i mjere za ublažavanje rizika;
   (g) smatra da bi nabavu i upotrebu takve opreme i osposobljavanje za njezinu upotrebu trebali pratiti stručnjaci koje bi države članice trebale premjestiti na taj odjel kako bi obavještavali potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i trebali bi biti predmet temeljite kontrole Parlamenta i predmet revizije Europskog revizorskog suda;

14.  smatra da su, unatoč visokoj razini predanosti i profesionalnosti njihova osoblja, održivost, učinkovitost i vidljivost civilnih i vojnih misija EU-a u Africi također osobito ograničene nedostatkom preuzimanja odgovornosti na lokalnoj razini, planova za održivost i osnovne opreme u pogođenim zemljama, kao i sposobnošću da se ojača kapacitet partnera;

15.  poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju razmatranje upotrebe svih instrumenata financiranja radi suočavanja s temeljnim uzrocima sukoba i podupiranja razvoja sigurnosnih sposobnosti u pogođenim afričkim zemljama, u skladu s člankom 209. i člankom 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EFEU) te uzimajući u obzir vrlo ozbiljne sigurnosne krize u sahelo-saharskoj regiji i istočnoj Africi;

16.  pozdravlja prijedlog o jačanju načela partnerstva u odnosima Afrike i EU-a utvrđen u zajedničkoj komunikaciji „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN (2020) 0004); poziva Komisiju, posebno potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da pokrene prilagođena bilateralna partnerstva za preobrazbu koja obuhvaća širok raspon područja pri čemu su sigurnost i obrana prioritet; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da oda priznanje zemljama koje su ostvarile napredak u području konsolidacije demokracije i sigurnosti građana te da ih pozove na sklapanje bilateralnih partnerstava u skladu s načelom „više za više’; nadilazeći bilateralna partnerstva poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da pomogne u konsolidaciji sigurnosnih funkcija podregionalnih organizacija kao što su ECOWAS, Istočnoafrička zajednica ili Južnoafrička razvojna zajednica (SADC);

17.  preporučuje da EU razmotri pružanje doprinosa operativnim i logističkim troškovima operacija protiv terorizma koje vode nacionalne oružane snage Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera i Čada u okviru mirovnih operacija u sahelo-saharskoj regiji te u skladu sa sličnim pristupom koji se upotrebljava da bi se financirale zajedničke snage skupine G5 Sahel i misija Afričke unije u Somaliji (AMISOM) i napominje da bi Europski instrument mirovne pomoći trebao biti prikladan instrument za to;

18.  potiče raspravu o tome je li preporučljivo da se na postojeće programe osposobljavanja primijeni infrastruktura za nabavu vojne opreme, uključujući nabavu oružja, koja se trenutačno upotrebljava za raspoređivanje i osposobljavanje snaga sahelske skupine G5, što uključuje po potrebi i financijsku potporu;

19.  preporučuje da kao uvjet za sva financijska sredstva za operacije izgradnje kapaciteta afričkih zemalja zemlja primatelj mora predstaviti zajednički dogovoren plan potpore koji uključuje osposobljavanje o reformi sektora sigurnosti, ljudska prava, međunarodno humanitarno pravo i vladavinu prava, s razumnim rokovima te se to mora ostvariti uz praćenje EU-a uz mogućnost daljnjih prilagodbi ovisno o razvoju situacije;

20.  iznimno je zabrinut zbog velikog broja slučajeva vrlo ozbiljnog kršenja ljudskih prava koje su počinile malijske snage sigurnosti, kako je istražila i prijavila višedimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA);

21.  uviđa da Mali ima važnu ulogu za stabilnost Sahela i dijeli duboku zabrinutost ECOWAS-a u vezi s državnim udarom u Maliju 18. kolovoza 2020.; ističe da se kontinuirana suradnja s međunarodnom zajednicom i njezina potpora, naročito EU-a i UN-a, može uspješno ostvariti samo ako se poduzme niz važnih koraka, kao što su uspostava dobro pripremljenog, održivog, transparentnog i stabilnog izbornog sustava kojim se jamče vjerodostojni, slobodni i pravedni izbori te istinski jednaki uvjeti za političke stranke; podržava potrebu za uključivom tranzicijskom vladom koja mora okupljati sve političke i društvene skupine i nastojati zaštititi ustavna prava i slobode svakog građanina, a da se pritom nikad ne izgube iz vida današnji gorući socijalni, sigurnosni i gospodarski izazovi koji iziskuju hitno djelovanje kako bi se odgovorilo na legitimne zahtjeve građana za uključivim i konstruktivnim dijalogom o budućem smjeru njihove zemlje; podržava napore ESVD-a da pomogne u postizanju mirnog i demokratskog rješenja kojim će se u konačnici ponovno uspostaviti trajna stabilnost i vratiti povjerenje malijskih građana u svoje institucije i javnu upravu, i koje bi trebalo biti istinski uključivo, bez korupcije i služiti svim građanima u njihovim težnjama za blagostanjem, mirom, razvojem, stabilnošću i sigurnošću;

22.  prima na znanje izvješća o ocjenjivanju UN-a o provedbi i korektivnim mjerama za pomoć u slučajevima seksualnog izrabljivanja i zlostavljanja koja su sastavili Ujedinjeni narodi i povezano osoblje u mirovnim operacijama; duboko je šokiran zabrinjavajućim razmjerom tih zločina te neuspjehom da se počinitelji pozovu na odgovornost; jednako je tako šokiran zbog optužbi o seksualnom zlostavljanju djece od strane europskih postrojbi i postrojbi UN-a, posebno u Srednjoafričkoj Republici 2016. i zahtijeva pravdu; poziva UN, države članice EU-a te tijela EU-a zadužena za ZSOP da bez odgađanja i s najvećom odlučnošću provedu istrage, pokrenu kaznene postupke te donesu presude za sve zaposlenike UN-a i EU-a te državne zaposlenike koji su počinili seksualno nasilje; naglašava da je hitno potrebno provesti reformu relevantnih struktura kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju osoblja UN-a i EU-a te uvesti funkcionalne i transparentne mehanizme nadzora i odgovornosti; smatra da je neprihvatljivo to što se trenutačni sudski postupci u pogledu navodnih slučajeva zlostavljanja i dalje provode na posve dobrovoljnoj osnovi te što ovise o zemlji koja je osigurala vojne postrojbe; uvjeren je da bi se broj takvih teških zločina mogao smanjiti i da bi se oni mogli spriječiti osposobljavanjem i obrazovanjem; čvrsto podsjeća na to da je iznimno važno ubuduće spriječiti takve zločine kako bi se obnovilo povjerenje lokalnog stanovništva u međunarodne mirovne snage;

23.  poziva da se redefinira format misija osposobljavanja EUTM Mali, EUTM CAR i EUTM Somalija kako bi se bolje prilagodile stvarnim potrebama oružanih snaga i stanovništva zemalja korisnica:

   (a) usklađivanjem metoda osposobljavanja s postupovnim pravilima i pravilima o vojnom djelovanju te jamčenjem njihove jedinstvenosti, u skladu s utvrđenim potrebama zemlje i uključivanjem osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena, uključujući Program o ženama, miru i sigurnosti;
   (b) razvojem i provedbom sveobuhvatne politike reforme sigurnosnog sektora u čijem je središtu sigurnost ljudi, dok su sigurnosne potrebe cijele populacije u središtu svih komponenti;
   (c) osiguravanjem da instruktori EU-a, u koordinaciji s lokalnim vojnim vlastima, imaju ovlasti odabrati vojnike među osobama koje predloži lokalna vlada, osposobiti ih da poboljšaju svoje vještine među ostalim znanjem o međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnom pravu o ljudskim pravima te ih nadzirati i pratiti na terenu nakon što završe obuku kako bi ih ocijenili i spriječili raspuštanje jedinica i osipanje vojnika;
   (d) opremanjem centara za osposobljavanje zajedničkom i pojedinačnom vojnom opremom (ako je ne osigura predmetna zemlja) kako bi se osiguralo odgovarajuće osposobljavanje nakon što EU uspostavi jamstva kojima se jamči postupanje u skladu s osam kriterija Zajedničkog stajališta 944 prilikom prijenosa oružja u treće zemlje uz jamstvo kontrole nakon dostave oružja i kontrole nad krajnjom upotrebom kako bi se spriječilo da oružje dospije u ruke oružanih skupina, uključujući teroriste;
   (e) povećanjem broja radnih mjesta dodijeljenih misijama kako bi se riješili učestali problemi;
   (f) osiguravanjem da osposobljavanje odgovara operativnoj stvarnosti, odnosno da uključuje mobilnost i zapovjedničke i kontrolne sposobnosti;
   (g) izvlačenjem koristi od upućivanja potrebnih vojnih stručnjaka, prije svega u području strateškog savjetovanja;
   (h) uspostavom mehanizma za praćenje ljudskih prava kako bi se spriječila kršenja ljudskih prava;

24.  smatra da bi jačanje savjetodavne sastavnice određenih misija (EUTM Somalija) u zapovjednim strukturama lokalnih snaga omogućilo znatan utjecaj na način vođenja operacija, kao i unutar multilateralnog okvira vojne pomoći;

25.  smatra da bi EU trebao uvesti odgovarajući nadzor i nastaviti provoditi učinkovite povremene procjene i strateška preispitivanja civilnih misija ZSOP-a EU-a u Maliju, ZSOP-a EU-a u Nigeru, ZSOP-a EU-a u Somaliji i savjetodavne misije ZSOP-a EU-a u Srednjoafričkoj Republici te preispitivati njihove ovlasti, proračun i ljudske resurse te nastaviti upotrebljavati sustave praćenja u skladu s provedbenim planom misija i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima kao sveobuhvatni instrument za usmjeravanje; uvjeren je da bi se misije bolje prilagodile promjenjivim sigurnosnim i političkim situacijama da se prilagode lokalnim potrebama i da se pojača suradnja s lokalnim partnerima te da bi ih to učinilo još operativnijima i učinkovitijima i integriralo bi ih u šira nastojanja za reformom sigurnosnog sektora u službi sigurnosti lokalnog stanovništva; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD da Parlamentu pruže povratne informacije u pogledu godišnjeg izvješća o ZSOP-u za 2019.(12) i evaluaciju misija u Africi koju je proveo Parlament; nastavlja kritizirati manjak „prikladnih pokazatelja za praćenje rezultata misija EUCAP Niger i EUCAP Mali te činjenicu da praćenje i procjena aktivnosti misija nije bilo adekvatno provedeno i nije bilo usmjereno na uzimanje u obzir posljedica”; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD da Parlamentu pruže povratne informacije o evaluaciji okupljanja snaga misije EUTM Somalija;

26.  podsjeća da je situacija u pogledu sigurnosti u Somaliji izrazito zabrinjavajuća i da je čimbenik destabilizacije na cijelom Rogu Afrike; smatra da savezna vlada Somalije ne može izvršavati svoje dužnosti i da somalijska nacionalna vojska, unatoč nedavnom napretku, još uvijek nije u mogućnosti boriti se sama protiv terorističkih aktivnosti al-Shabaaba; podsjeća da je somalijska vojska trebala preuzeti dužnosti od AMISOM-a u prosincu 2021.; naglašava da je za ostvarenje tog cilja potreban novi i sveobuhvatni program pomoći te poziva EU da s Afričkom unijom i somalijskom vladom dogovori stajalište o mehanizmu koji će se uspostaviti nakon završetka AMISOM-a;

27.  smatra da je Zaljevska kriza ostavila ozbiljne posljedice u Somaliji, pri čemu Ujedinjeni Arapski Emirati i dalje podupiru otvorena djelovanja kojima se izravno podriva dosadašnji sigurnosni i politički napredak u Somaliji, čime se stvara nacionalna razjedinjenost između federalne vlade Somalije i saveznih država članica u pogledu sigurnosti, nacionalnih izbora i razvojnih pitanja te poziva da se takve mjere odmah prekinu;

28.  zahtijeva da malijski potpisnici poštuju i provode Sporazum o miru i pomirenju u Maliju, koji je proizašao iz postupka s Alžirom, bez daljnje odgode;

29.  smatra da Europska unija treba nastaviti financijski podupirati AMISOM Instrumentom mirovne pomoći za Afriku tijekom prijelaznog razdoblja, održavati prisutnost triju revidiranih vojnih ili civilnih misija i operacija EU-a (ATALANTA, EUTM Somalija i EUCAP Somalija), podupirati demokratske institucije, nastaviti obuku nacionalne vojske i uspostavu transparentnih, odgovornih i demokratski kontroliranih sigurnosnih sektora;

30.  poziva države članice i EU da pomognu zajedničkim snagama sahelske skupine G5 da postanu operativne pružanjem financijske pomoći te pružanjem vojne opreme i osposobljavanja, uz odgovarajuća jamstva i mjere ublažavanja te savjete u području doktrine, planiranih kapaciteta i upravljanja; naglašava potrebu za snažnom i vjerodostojnom policijskom komponentom u tom pogledu; poziva partnere koji su preuzeli obveze na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu 22. veljače 2018. da te obveze provedu u najkraćem mogućem roku;

31.  vjeruje da afričke države moraju preuzeti odgovornost za ispunjavanje svojih državnih dužnosti u pogledu stabilizacije svih područja s kojih su protjerani džihadistički teroristi, zločinačke i oružane skupine, krijumčari i razbojnici kako bi zaštitili građane, kao i pružanjem osnovnih usluga (uprava, opskrba vodom i strujom, zdravstvo, sudstvo, obrazovanje); budući da bi vojska ili sigurnosne snage trebali privremeno osigurati odgovarajuće sigurnosno okruženje i osnovne usluge dok ne preuzme civilna uprava, poziva Europsku uniju da uloži više truda u podupiranje afričkih država u pružanju osnovnih usluga;

32.  podržava zahtjev Afričke unije upućen Ujedinjenim narodima o omogućavanju pristupa doprinosima za misije pod afričkim vodstvom koje je procijenio UN, a pod mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

33.  naglašava da je poželjna koordinacija sa zemljama sjeverne Afrike, kao i učinkoviti doprinos miru i pomirbi u Libiji kako bi se spriječilo da ta zemlja postane žarište širenja džihadizma, terorističkih, zločinačkih i oružanih skupina, oružja i trgovine ljudima; stoga potiče razgovore o miru 5+5 i poziva sve zemlje da postupaju u duhu berlinske konferencije; izražava nadu da će se recentne naznake o prekidu vatre i miru u Libiji obistiniti; u tom pogledu pozdravlja nedavne inicijative ESVD-a i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebno njegov posjet Libiji 1. rujna 2020., te naglašava da bi EU trebao imati vodeću ulogu u procesu posredovanja;

34.  poziva EU da se uhvati u koštac sa sustavnim i rastućim prijetnjama zaštiti i očuvanju kulturne baštine te da suzbije krijumčarenje kulturnih artefakata, posebno u područjima sukoba;

35.  smatra da se suradnja sa zemljama sjeverne Afrike treba temeljiti prije svega na razmjeni informacija i obavještajnih podataka, vojnoj obuci i borbi protiv radikalizacije, uzimajući u obzir dokazano iskustvo nekih od njih;

36.  smatra da bi se sveobuhvatna i srednjoročna do dugoročna sigurnosna politika za te regije također trebala usredotočiti na poticanje otpornosti;

37.  pozdravlja i podržava sveobuhvatan pristup Mauritanije vojnom i sigurnosnom odgovoru, koji uključuje strategiju usmjerenu na socijalni i razvojni aspekt; izražava svoju solidarnost prema Nigeru, Maliju, Burkini Faso, zemljama koje su teško pogođene terorizmom; pohvaljuje napore i žrtvu međunarodne zajednice, Multidimenzionalnu integriranu misiju Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju, Multinacionalnu zajedničku jedinicu, skupinu G5 i Oružane snage Francuske (operacija Barkhane), Regionalnu koordinacijsku jedinicu za savjetovanje EU-a (RACC), EUCAP Sahel Mali i Niger, EUTM Mali, GAR-SI Sahel i vojsku Čada, koja je ključna snaga u središnjim i istočnim sektorima skupine G5 te je stoga potrebna posebna potpora za njezine postrojbe; poziva zemlje sahelske skupine G5 da nastave s unutarnjim reformama i da u cijelosti uvedu ljudska prava, dobro upravljanje i demokratsku odgovornost uz poštovanje ljudskih prava i demokratskih normi;

38.  pozdravlja zajedničku izjavu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednika Islamske Republike Mauritanije, predsjednika sahelske skupine G5 Mohameda Šeika el Ghazouanija od 28. travnja 2020. u kojoj su obnovili i povećali predanost sigurnosti, stabilnosti i razvoju Sahela u bliskoj suradnji s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, predsjednikom Komisije Afričke unije i aktualnim predsjednikom Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država;

39.  potiče države članice da podrže operacije Barkhane i Takuba te misije Gazelle i New Nero i da surađuju na njima; ističe važna ljudska i vojna ulaganja tih država članica koje u njima već sudjeluju; ustraje u potrebi za većom uključenosti Europe, no to ne može zamijeniti obvezu zemalja da donose potrebne interne reforme namijenjene osiguravanju održivog razvoja i sigurnosnih sektora;

40.  poziva EU da posebnu pozornost posveti širenju oružanih terorističkih skupina, posebno islamističkog terorizma i nasilnog ekstremizma vehabija u regijama Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike te ustraje u njegovim globalnim naporima da pobijedi džihadizam; uzimajući u obzir strateški utjecaj tih regija na stabilnost i sigurnost zemalja južnog susjedstva, na pomorsku sigurnost i siguran pritisak na europske vanjske granice, poziva na jačanje suradnje u području sigurnosti i programa pomoći s predmetnim zemljama;

41.  apelira na EU da provede sveobuhvatnu evaluaciju zajedničke strategije Afrike i EU-a i zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” i da promiče provedbu zaključaka Vijeća od 20. travnja 2015. o Regionalnom akcijskom planu za Sahel za razdoblje 2015. – 2020., od 16. ožujka 2015. o Akcijskom planu EU-a za Gvinejski zaljev za razdoblje 2015. – 2020., od 25. lipnja 2018. o Rogu Afrike / Crvenom moru i Sahelu/Maliju te Deklaracije iz Paua;

42.  zahtijeva dodatnu zaštitu i potporu obrazovnim tijelima, zajednicama i organizacijama koje djeluju na terenu i pokušavaju pronaći druge mogućnosti učenja u centrima zajednice i uključiti tisuće zapadnoafričke i sahelske djece u programe obrazovanja i učenja vještina;

Dobro upravljanje i održivi razvoj

43.  tvrdi da sigurnosna strategija ne može funkcionirati bez zajedničkog održivog razvojnog i humanitarnog djelovanja; podsjeća na raznolike temeljne uzroke terorizma i oružanih sukoba; poziva na promicanje ljudskog kapitala i ljudskog razvoja, ispunjavanje potreba najugroženijih zajednica i izgradnju kapaciteta otpornosti u ljudi;

44.  vjeruje da bi Europska unija trebala osigurati višesektorske planove održivog razvoja utemeljene na kontekstu i pronaći globalno rješenje za izazove u predmetnoj regiji; naglašava da je za integrirani pristup miru, sigurnosti i održivom razvoju potrebno konkretno sudjelovanje aktera lokalnog civilnog društva, a posebno žena i mladih te podsjeća na ulogu starijih i tradicionalnih vođa sahelo-saharskih društava; smatra da ti planovi moraju biti u skladu s načelima učinkovitosti pomoći potvrđenima u Europskom konsenzusu o razvoju, mora ih usvojiti uprava u dogovoru s lokalnim korisničkim zajednicama i provesti ih uz sudjelovanje lokalnog civilnog društva i humanitarnih organizacija kako bi se osigurala učinkovita koordinacija, transparentnost i vlasništvo;

45.  ističe važnost partnerstva s UN-om, suradnje s drugim međunarodnim organizacijama, posebno Afričkom unijom te dijaloga s ostalim regionalnim i podregionalnim organizacijama;

46.  smatra da se značajna sigurnosna suradnja između EU-a i Afrike mora zasnivati na održivom razvoju i biti posebno usredotočena na:

   (a) jačanje demokracije osiguravanjem odgovornih demokratskih sustava upravljanja s pomoću učinkovitog parlamentarnog nadzora te demokratskih institucija i vladavine prava koji jamče sve građanske slobode;
   (b) okončavanje sukoba i sprečavanje njihova ponovnog zametanja uz istodobno rješavanje njihovih temeljnih uzroka kako bi se postigli trajni mir i sigurnost;
   (c) razvoj politika usmjerenih na mlade kojima se promiče gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta; isticanje potrebe za uključivanje mladih u političke, gospodarske i mirovne procese;
   (d) podupiranje akcijskih planova za preventivnu stabilizaciju;
   (e) osnaživanje žena na način da ih se prizna kao donositelje promjena u afričkim zajednicama poboljšavanjem njihovih mogućnosti u pogledu obrazovanja i ekonomskom smislu, promicanje njihova sudjelovanja u lokalnim i nacionalnim institucijama i donošenju odluka te zagovaranje njihove uloge u izgradnji mira, sprečavanju sukoba i medijaciji te borbi protiv seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama;
   (f) pružanje osnovnih usluga kao što su zdravstvo, sigurnost opskrbe hranom, voda, kanalizacija i higijena, socijalna zaštita, stanovanje i sigurnosne mreže, potpora i zaštita mentalnog zdravlja, obrazovanje i potpora raseljenom stanovništvu kako bi se povećalo povjerenje ljudi u državu;
   (g) osiguravanje sigurnosti te upravne i pravne stabilnosti;
   (h) iskorjenjivanje siromaštva, nekažnjavanja i korupcije;
   (i) rješavanje posljedica klimatskih promjena uzimanjem u obzir mjera za ublažavanje klimatskih promjena i za prilagodbu na njih kako bi se zajamčilo da životna primanja postanu održivo otporna na prijetnje okolišu;
   (j) poštovanje vladavine prava i promicanje održivog razvoja te ljudskih prava bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, promicanje slobode izražavanja, medijske slobode, slobode udruživanja i jačanje strukturne podrške civilnom društvu i neovisnim medijima;
   (k) promicanje održivih poljoprivrednih praksi kao što je agroekologija, pružanje potpore malim proizvođačima i poljoprivrednicima te uvođenje nutritivne poveznice za rješavanje svih oblika neuhranjenosti u svim kontekstima i nastavak financiranja aktivnosti kojima se premošćuju humanitarne i razvojne intervencije radi rješavanja temeljnih uzroka;

47.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog trenutačnih sigurnosnih izazova u Africi koji bi, pridodaju li se ustrajnim nejednakostima, nedostatku prilika za mlade i lošem upravljanju, mogli potaknuti migracije i znatno raseljavanje stanovništva, čime bi se narušile države sjeverne Afrike i pogodila Europa i što bi završilo općom humanitarnom krizom; prepoznaje utjecaj sukoba, siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena na prisilno raseljavanje te poziva Europsku uniju da olakša propisne, sigurne i dostojanstvene migracije; stoga ističe važnost pojačane suradnje osobito između EU-a i Sahela u rješavanju tog važnog pitanja te podsjeća na prihvaćenu praksu odstupanja od uvjetovanja humanitarne pomoći povezane s djelovanjem u području migracija u toj regiji;

48.  pozdravlja strategiju EU-a za Rog Afrike koja ne obuhvaća samo sigurnosnu i humanitarnu politiku nego i dugoročniju razvojnu politiku i milenijske ciljeve razvoja; ističe važnost te dugoročne vizije razvojne politike te poziva Komisiju i države članice da koordiniraju svoje politike u tom pogledu i da što prije primijene zajedničko programiranje za razne zemlje i za tu regiju;

49.  poziva na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o mladima, miru i sigurnosti u sigurnosnoj suradnju EU-a i Afrike;

50.  poziva EU na promicanje djelotvorne provedbe Programa UN-a o ženama, miru i sigurnosti u svim područjima vanjskoga djelovanja EU-a, uključujući rodnu perspektivu o glavnim područjima politike strateškog partnerstva o sigurnosti između EU-a i Afričke unije;

51.  smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s nacionalnim parlamentima, uključujući njihove odbore za sigurnost i obranu, kako bi se ojačale ključne nadzorne funkcije nad nacionalnim i vanjskim sigurnosnim intervencijama;

52.  apelira na sve vojne aktere u Sahelu da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da provedu sveobuhvatan odgovor koji je usmjeren na ublažavanje stradavanja najugroženijega dijela stanovništva, posebno uzimanjem u obzir zaštite civila kao glavnoga pokazatelja uspjeha svake integrirane sigurnosne strategije; naglašava važnost osiguravanja da provedba svih sigurnosnih operacija ne pogorša humanitarnu situaciju; poziva sve sigurnosne aktere da prate učinak svojih vojnih operacija i sigurnosnih mjera na pristup uslugama – uključujući hranu, prehranu i prisilno raseljavanje – kako bi se njihovi nepovoljni učinci na humanitarne potrebe sveli na najmanju moguću mjeru;

53.  smatra ključnim pružanje izvanredne i holističke pomoći predmetnim područjima s obzirom na izvanredni izazov koji je nastao pojavom pandemije bolesti COVID-19, kako bi se očuvao kontinuitet poslovanja misija i operacija ZSOP-a podupiranjem lokalnih oružanih snaga uz savjetovanje o tome kako se nositi s pandemijom, i jačanje razvojnog djelovanja EU-a u tim regijama, što može imati važnu ulogu u smanjenju učinka zdravstvene krize i pružanju osnovne humanitarne pomoći uz fleksibilnost i prilagodbu situaciji; pozdravlja odluku koju je skupina G20 jednoglasno donijela o obustavi troškova servisiranja duga za najsiromašnije zemlje;

54.  preporučuje da EU, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom te Afričkom razvojnom bankom intervenira na financijskoj razini kako bi pomogao kontrolirati dug i plaćanje kamata; poziva na istraživanje svih mogućnosti za otpis duga, suspenziju duga i održivost duga za afričke zemlje s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine financijske posljedice;

55.  preporučuje da predmetne zemlje u potpunosti preuzmu svoju međunarodnu pravnu odgovornost i uvedu sve potrebne mjere kojima se jamči odgovornost za povredu međunarodnog humanitarnog prava svih strana, da omoguće potrebitim osobama slobodan pristup humanitarnoj pomoći i osnovnim uslugama, što se odnosi i na osobe koje žive na područjima izvan državne kontrole, da izbjegnu sve rizike od preusmjeravanja humanitarne pomoći i da omoguće pregovore o humanitarnom pristupu sa svim sukobljenim stranama te naglašava važnost toga da se pružanje humanitarne pomoći shvati kao neutralno i nepristrano te da se zajamči sigurnost humanitarnih radnika;

56.  pozdravlja prijedlog o jačanju načela multilateralizma u odnosima Afrike i EU-a utvrđen u zajedničkoj komunikaciji naslovljenoj „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom”; smatra da komunistička Kina i autoritarna Rusija slijede drukčije pristupe u odnosima s afričkim zemljama te se protive naporima EU-a; poziva Komisiju da poboljša javne diplomatske napore i dijalog s Afričkom unijom, vladama, parlamentima i civilnim društvom kako bi se bolje objasnila sigurnosna potpora EU-a u Africi kao doprinos strategiji afričkog razvoja do 2063.;

o
o   o

57.  nalaže svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 54I, 26.2.2020., str. 9.
(2) SL C 440, 30.12.2015., str. 38.
(3) SL C 86, 6.3.2018., str. 33.
(4) SL C 118, 8.4.2020., str. 113.
(5) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.
(6) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 56.
(7) SL C 419, 16.12.2015., str. 153.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0158.
(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0009.
(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0008.
(11) JOIN(2015)0017.
(12) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0009).

Posljednje ažuriranje: 12. siječnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti