Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2157(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0154/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0154/2020

Rasprave :

PV 06/10/2020 - 7
CRE 06/10/2020 - 7

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0257

Usvojeni tekstovi
PDF 205kWORD 64k
Četvrtak, 8. listopada 2020. - Bruxelles Privremeno izdanje
Europska strategija za šume - daljnji koraci
P9_TA-PROV(2020)0257A9-0154/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci (2019/2157(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640), Komunikaciju Komisije od 20. svibnja o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. (COM(2020)0380) te njezine rezolucije od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(1) i od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti(2),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz New Yorka o šumama, koju je Unija ratificirala 23. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811),

–  uzimajući u obzir njezinu Rezoluciju od 28. travnja 2015. o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”(3),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. srpnja 2019. pod nazivom „Pojačavanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. travnja 2019. o napretku u provedbi strategije EU-a za šume i o novom strateškom okviru za šume (08609/2019),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta(4) i naknadne provedbene uredbe s ažuriranim popisom invazivnih vrsta, uključujući vrste drveća,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019. o izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’”,

–  uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava koje je objavila Međuvladina znanstvenopolitička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IBPES) od 31. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2020.: Znanje za prijelaz na održivu Europu”, objavljeno 4. prosinca 2019.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. i 11. travnja 2019. o provedbi strategije EU-a za šume,

–  uzimajući u obzir reviziju na sredini razdoblja strategije za bioraznolikost do 2020.,

–  uzimajući u obzir ažuriranu strategiju EU-a za biogospodarstvo,

–  uzimajući u obzir klimatsku strategiju do 2050.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. studenog 2019. o ažuriranoj strategiji EU-a za biogospodarstvo(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenoga 2018. naslovljenu „Čist planet za sve: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” (COM(2018)0773),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018. o preispitivanju strategije EU-a za šume sredinom provedbenog razdoblja(6),

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020., uključujući inicijative Unija inovacija i Resursno učinkovita Europa,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0154/2020),

–  uzimajući u obzir odgovornosti koje države članice EU-a imaju na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCC) i Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD),

A.  budući da će bez klimatskih koristi i drugih usluga ekosustava koje pružaju šume i sektor koji se temelji na šumama biti nemoguće ispoštovati interne i međunarodne obveze EU-a prema, primjerice, europskom zelenom planu, ciljevima održivog razvoja UN-a, Protokolu iz Kyota, Pariškom sporazumu i stvaranju društva s nultom stopom emisija;

B.  budući da se u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije ne spominje zajednička politika EU-a za šume i da odgovornost za šume snose države članice; budući da, međutim, EU već određeno vrijeme svojim politikama i smjernicama, uključujući članak 4. UFEU-a u pogledu energetike, okoliša i poljoprivrede, doprinosi održivom gospodarenju šumama i odlukama država članica o šumama;

C.  budući da su šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama ključni za daljnji razvoj kružnog biogospodarstva jer osiguravaju radna mjesta i gospodarsko blagostanje u ruralnim i urbanim područjima, pružaju usluge ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih, nude zdravstvenu korist, štite bioraznolikost i mogućnosti planinskih, otočnih i ruralnih regija te suzbijaju dezertifikaciju;

D.  budući da su adekvatno financirano visokokvalitetno istraživanje, inovacije, prikupljanje informacija, održavanje i razvoj baza podataka, razmjena najboljih praksi i znanja od ključne važnosti za budućnost multifunkcionalnih šuma EU-a i za cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, u svjetlu sve većih zahtjeva koji se pred njih postavljaju i potrebe da se riješe brojne prilike i prevladaju izazovi s kojima se društvo suočava;

E.  budući da su šume naša prirodna baština, koju moramo čuvati i o kojoj se moramo brinuti; budući da je pravilno gospodarenje tom baštinom presudno za njezinu dobrobit te da je ona nositelj biološke raznolikosti, ali i ekonomskog, turističkog i društvenog bogatstva;

F.  budući da je Fond za ruralni razvoj, u okviru ZPP-a, pružio alate i resurse za potporu sektoru šumarstva te bi trebao nastaviti s time i u okviru ZPP-a nakon 2020., uz snažan naglasak na održivom gospodarenju šumama;

G.  budući da u EU-u postoji 16 milijuna privatnih vlasnika šuma, koji posjeduju oko 60 % šuma EU-a; budući da je prosječna veličina šuma u privatnom vlasništvu 13 ha, dok otprilike dvije trećine privatnih vlasnika šuma posjeduje manje od 3 ha šume;

H.  budući da su šume kojima se upravlja na održiv način od iznimne važnosti za osiguravanje radnih mjesta u ruralnim područjima te da pružaju koristi u pogledu zdravlja ljudi i istodobno daju ključan doprinos okolišu i bioraznolikosti;

I.  budući da su mjere u šumama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih međusobno povezane jer se različiti aspekti moraju uravnotežiti i postići sinergije među njima, posebno u okviru strategija i planova država članica za prilagodbu;

J.  budući da se europske šume razlikuju te da je njihova različita stanja potrebno rješavati na različite načine, no uvijek u smislu poboljšanja njihove gospodarske, društvene i okolišne funkcije;

K.  budući da najudaljenije regije sadrže vrlo bogate rezervoare biološke raznolikosti te je njihovo očuvanje od ključne važnosti;

L.  budući da gubitak biološke raznolikosti u šumama ima znatne ekološke, gospodarske i socijalne posljedice;

M.  budući da kvaliteta tla ima ključnu ulogu u pružanju usluga ekosustava kao što su filtriranje i skladištenje vode, a time i zaštita od poplava i suše, sekvestracija CO2, bioraznolikost i rast biomase; budući da je poboljšanje kvalitete tla, primjerice u nekim regijama pretvaranjem crnogoričnih šuma u trajne listopadne šume, ekonomski zahtjevan proces koji traje desetljećima;

N.  budući da ključnu ulogu održivog gospodarenja šumama treba promicati u europskom društvu, koje je sve manje povezano sa šumama i šumarstvom, i pritom naglašavati višestruke koristi koje šume pružaju u gospodarskom, socijalnom i ekološkom, kao i kulturnom i povijesnom smislu;

O.  budući da šume imaju i druga korisna prirodna svojstva, osim što se u njima sekvestrira ugljik i osim što povoljno utječu na klimu, atmosferu, očuvanje biološke raznolikosti, riječne režime i vodne putove te štite tlo od erozije koju uzrokuju voda i vjetar;

P.  budući da se gotovo 23 % europskih šuma nalazi na područjima mreže Natura 2000, a udio u nekim državama članicama prelazi 50 %, te da šume čine gotovo polovinu prirodnih staništa u područjima mreže Natura 2000;

Q.  budući da šume mogu biti izvori primarnih šumskih proizvoda kao što je drvo, i osiguravati vrijedne sekundarne proizvode kao što su gljive, tartufi, začinsko bilje, med i bobičasto voće, koji su vrlo važni za gospodarsku djelatnost u nekim regijama Unije;

R.  budući da europske šume imaju važnu ulogu u poboljšanju kvalitete okoliša, razvoju gospodarstva, zadovoljavanju potreba država članica za drvnim proizvodima i ostvarivanju većeg blagostanja stanovništva;

S.  budući da je agrošumarstvo, definirano kao sustavi korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju zajedno s poljoprivredom na istoj zemljišnoj jedinici, niz sustava upravljanja zemljištem kojima se povećava ukupna produktivnost, stvara više biomase, održavaju i obnavljaju tla te pruža niz vrijednih usluga ekosustava;

T.  budući da su zbog multifunkcionalnosti šuma, činjenice da je za njihov nastanak potrebno mnogo vremena te važnosti osiguravanja velike raznolikosti vrsta, njihovo održivo korištenje, očuvanje i umnožavanje šumskih resursa bitna europska zadaća;

U.  budući da i društveno i okolišno odgovoran lov ima važnu ulogu u šumama i polušumskim regijama kontroliranjem broja divljači ili širenja povezanih bolesti, kao što je afrička svinjska kuga;

V.  budući da šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv erozije tla i dezertifikacije kopnenih masa; budući da studije pokazuju da stabla u parkovima i gradskim okruženjima imaju pozitivan učinak u pogledu održavanja nižih temperatura u usporedbi s područjima bez drveća;

W.  budući da u aktualnom programskom razdoblju (2014. – 2020.) postoje mjere u okviru ZPP-a usmjerene na pomaganje gospodarskim subjektima u izgradnji kapaciteta povezanih s gospodarenjem šumama;

X.  budući da su neke šumske regije u velikoj mjeri napale štetočine i kukci kao što su ksilofagni kukac i razne gljive; budući da su prirodne populacije šuma kestena masovno napale gljivice Cryphonectria parasitica, koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju opstanku tih populacija, ali i dugoročno ugrožavaju povezane ljudske aktivnosti, kao što su proizvodnja i skupljanje kestena;

Y.  budući da su dostupni podaci o šumama na razini EU-a nepotpuni i različite kvalitete, čime se otežava mogućnost koordinacije na razini EU-a u pogledu gospodarenja šumama;

Z.  budući da se nezakonita sječa događa i u EU-u;

Prošlost – pregled nedavnih uspjeha i izazova u provedbi

1.  pozdravlja objavu izvješća Komisije pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811);

2.  pozdravlja mjere koje su poduzele države članice i Komisija kako bi ispunile ciljeve strategije EU-a za šume i uključenost Stalnog odbora za šumarstvo, Skupine za građanski dijalog o šumarstvu i plutu, Stručne skupine za šumske požare, Stručne skupine za industrije koje se temelje na šumama i pitanja povezana sa sektorom te relevantnih dionika u provedbi višegodišnjeg plana za šume (VPP za šume);

3.  uviđa da se u izvješću Komisije iz 2018. o napretku u provedbi trenutačne strategije EU-a za šume navodi je strategija bila korisna kao alat za koordinaciju i da je, općenito, provedba osam prioritetnih i jednog dodatnog područja strategije protekla uz razmjerno malo prepreka, s izuzetkom glavnih izazova koje treba riješiti putem politike o biološkoj raznolikosti i aktualnih izazova u području „Kakve šume imamo i kako se one mijenjaju?”, posebno u pogledu javne percepcije i informiranja o sektoru šumarstva, i „Jačanje koordinacije i komunikacije”, posebno u pogledu politika povezanih sa šumama;

4.  naglašava činjenicu da je definicija održivog gospodarenja šumama dogovorena na međunarodnoj razini u okviru paneuropskog procesa FOREST EUROPE; napominje da je ta definicija uvrštena u nacionalno zakonodavstvo i u dobrovoljne sustave, kao što je certificiranje šuma, koji su uspostavljeni u državama članicama;

5.  ističe da je promicanje održivog gospodarenja šumama u EU-u, kao dio strategije EU-a za šume i mjera ruralnog razvoja provedenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), općenito pozitivno utjecalo na šume i uvjete šuma i na prihode u ruralnim područjima, te na bioraznolikost šuma u EU-u te povećalo klimatske koristi koje nudi sektor koji se temelji na šumama; napominje, međutim, da još uvijek postoji potreba za uravnoteženim jačanjem održivog gospodarenja šumama kako bi se osiguralo da se poboljša ekološko stanje šuma, da se poboljša zdravlje i otpornost ekosustava i kako bi se osiguralo da se šume mogu bolje prilagoditi promjenama klimatskih uvjeta i kako bi se ublažili rizici i učinci prirodnih nepogoda te sačuvale mogućnosti gospodarenja šumama za sadašnje i buduće naraštaje, primjerice na takav način da se ispunjavaju ciljevi vlasnika šuma te malih i srednjih poduzeća te kako bi se poboljšala kvaliteta postojećih šuma i šumskih područja; smatra da bi strategija EU-a za šume trebala uključivati odgovarajuće instrumente u tom pogledu; ističe obvezu država članica da budu primjer održivog gospodarenja šumama; zagovara da bi modeli gospodarenja šumama trebali uključivati i kriterij ekološke, društvene i ekonomske održivosti, što znači da gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta moraju biti usmjereni na biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i potencijal da sada i ubuduće, ostvaraju relevantne okolišne, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i ne narušavaju druge ekosustave; ističe da su priznavanje i zaštita vlasničkih prava ključni za postizanje dugoročne predanosti održivom gospodarenju šumama; primjećuje da su zaštita i održivo gospodarenje našim šumama ključni dio naše opće dobrobiti jer se njima jamče aktivnosti od javnog interesa u područjima rekreacije i zdravlja te obrazovanja te prepoznaje da održivo gospodarenje šumama promiče zaštitu europske bioraznolikosti šuma; poziva na zaštitu primarnih šuma s očuvanom strukturom, bogatstvom vrsta i adekvatnim područjem na kojem se te šume još nalaze; napominje da na razini EU-a ne postoji definicija prašuma i poziva Komisiju da uvede definiciju, koja će se pripremiti u Stalnom odboru za šumarstvo, u postupku izrade buduće strategija EU-a o šumama; naglašava da postoje različiti pogledi na sposobnost apsorpcije CO2 različitih vrsta šuma te stoga vjeruje da bi se novom strategijom EU-a za šume trebalo promicati održivo gospodarenje šumama; žali zbog neodrživih praksi i nezakonite sječe u takvim područjima u nekim državama članicama unatoč Uredbi EU-a o drvu te nadalje poziva države članice da čine više kako bi se to zaustavilo i da po potrebi poboljšaju ili ojačaju svoje nacionalno zakonodavstvo; potiče Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere u vezi s tim pitanjima pomnim nadzorom i primjenom postojećih zakona EU-a te poziva Komisiju da brzo pokrene postupke zbog povrede prava kada se dogodi kršenje, kao i da nadgleda postupke nezakonite sječe kroz sva nadležna tijela; poziva Komisiju da bez odlaganja dovrši provjeru ispravnosti pravila EU-a protiv nezakonite sječe;

6.  zaključuje da su razlike među državama članicama i razlike među regijama unutar država članica bile važan čimbenik pri razmatranju mjera na razini EU-a;

7.  izražava duboku zabrinutost da je u dijelovima Unije nedovoljna provedba postojećeg zakonodavstva EU-a i navodna korupcija dovela do nezakonite sječe i neodrživih šumarskih aktivnosti; poziva Komisiju i države članice da se bore protiv korupcije i da u potpunosti provedu postojeće zakonodavstvo;

Sadašnjost – trenutačno stanje šuma u EU-u

8.  naglašava da su šume EU-a, zajedno s njezinim prekomorskim teritorijima i najudaljenijim regijama, multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, u aspektima kao što su obrasci vlasništva, veličina, struktura, bioraznolikost, otpornost i izazovi; ističe da šume, posebice miješane šume, društvu nude širok niz usluga ekosustava, uključujući staništa za vrste, sekvestraciju ugljika, sirovine, bolju kvalitetu zraka, čistu vodu, obnovu podzemnih voda, kontrolu erozije te zaštitu od suša, poplava i lavina te osiguravaju sastojke za lijekove, a ujedno su važne za kulturu i rekreaciju; budući da se čini da usluge ekosustava više nisu u potpunosti zaštićene jer vlasnici šuma više ne mogu ponovno ulagati u šume zbog teške gospodarske situacije uzrokovane klimatskim promjenama i ostalim čimbenicima koji tome pridonose; napominje da je prema najnovijim procjenama utvrđeno da je samo 26 % šumskih vrsta i 15 % šumskih staništa pokazalo povoljno stanje očuvanosti; poziva države članice da osiguraju očuvanje ekoloških sustava te da prema potrebi izrade i poboljšaju smjernice o nedrvnim šumskim proizvodima;

9.  prima na znanje napredak postignut u vrednovanju usluga ekosustava u okviru inicijative kartografskog prikazivanja stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES); međutim, naglašava da se trenutačno ne isplaćuju primjerene naknade za pružanje usluga ekosustava kao što su sekvestracija CO2, promicanje biološke raznolikosti ili poboljšanje kvalitete tla te da šumari usmjereni na preobrazbu svojih šuma u skladu s tim praksama trenutačno vjerojatno gospodare svojim šumama uz gubitke unatoč tome što pružaju znatne usluge ekosustava; poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnosti odgovarajućeg poticanja usluga u području klime i biološke raznolikosti te ostalih usluga ekosustava i isplate naknada za njih kako bi se dopustila gospodarski održiva prenamjena šuma;

10.  napominje da su se tijekom proteklih desetljeća šumski resursi EU-a povećavali u smislu šumskog pokrova i obujma, i da trenutačno šume i druga šumska područja pokrivaju otprilike 43 % površine EU-a, dosežući najmanje 182 milijuna hektara i obuhvaćajući 5 % ukupne površine svjetskih šuma zahvaljujući pošumljavanju i prirodnoj obnovi; napominje da polovinu mreže Natura 2000 čine šumska područja (odnosno 37,5 milijuna hektara) i da se 23 % svih šuma u Europi nalazi na lokacijama Natura 2000, dok je u nekim državama članicama više od pola teritorija pokriveno šumama i ovise o šumarstvu; ističe važnost poboljšanja znanja o području Natura 2000 i njegovim učincima na biološku raznolikost, gospodarenje šumama i drugu uporabu zemljišta u EU-u; napominje da je 60 % šuma EU-a u privatnom vlasništvu uz veliki udio malih šumskih gospodarstava (manje od 3 ha), a 40 % je u javnom vlasništvu; ističe da je više od 60 % produktivnih šuma u EU-u i više od 20 % diljem svijeta certificirano u skladu s dobrovoljnim normama za održivo gospodarenje šumama; također napominje da je udio oblog drva koje potječe od certificiranih šuma i koje obrađuju drvne industrije na svjetskoj razini veći od 20 % i da je taj udio čak 50 % u EU-u; ističe da je u tom sektoru izravno zaposleno barem 500 000 osoba(7), a neizravno o njemu ovisi 2,6 milijuna radnih mjesta u EU-u(8) i da održavanje te razine zaposlenosti i dugoročne konkurentnosti sektora iziskuje stalne napore za privlačenje kvalificirane i osposobljene radne snage u taj sektor te za osiguravanje da radnici imaju odgovarajući pristup socijalnoj i medicinskoj skrbi; napominje da ti poslovi dugoročno ovise o otpornim i dobro upravljanim šumskim ekosustavima; naglašava ključnu ulogu koju vlasnici šuma imaju u provedbi održivog gospodarenja šumama i važnu ulogu koju šume imaju u otvaranju zelenih radnih mjesta i u rastu u ruralnim područjima; osim toga, ističe da vlasnici i upravitelji šuma u EU-u imaju dugu tradiciju i dugogodišnje iskustvo gospodarenja višenamjenskim šumama; poziva Komisiju da u novoj strategiji EU-a za šume uzme u obzir potrebu za podupiranjem vlasnika šuma, uključujući pritom i financijsku potporu; smatra da bi ta potpora trebala biti uvjetovana održivim gospodarenjem šumama, kako bi se osiguralo kontinuirano ulaganje u moderne tehnologije te u mjere zaštite okoliša i klime koje jačaju višenamjensku ulogu šuma, s posebnim financijskim instrumentom za upravljanje područjima mreže Natura 2000 i stvaranjem pristojnih radnih uvjeta; vjeruje da bi ta financijska potpora trebala biti rezultat snažne kombinacije financijskih instrumenata, nacionalnog financiranja i financiranja privatnog sektora; ističe da je važno suzbiti ruralni egzodus i smatra da je ključno ulagati u ekosustave; pozdravlja pošumljavanje i ponovno pošumljavanje kao prikladne alate za poboljšanje šumskog pokrova, posebno na napuštenoj zemlji koja nije pogodna za proizvodnju hrane, u blizini gradskih i prigradskih područja te prema potrebi i u planinskim područjima; potiče na financijski potpomognute mjere za korištenje posječenog drva u skladu s održivim ponovnim rastom šume i povećanje šumskog pokrova i ostalih šumskih zemljišta gdje je to relevantno, osobito u onim državama članicama u kojima je razina šumskog pokrova niska, potičući u drugim državama članicama očuvanje šumskog pokrova u područjima s istaknutim ekološkim funkcijama; napominje da se u šumama nalazi značajan dio europske kopnene biološke raznolikosti;

11.  primjećuje da šumska područja u Uniji rastu, među ostalim i zbog pošumljavanja, te da šume kojima se gospodari vežu ugljik bolje od šuma kojima se ne gospodari, ali i smanjuju emisije i probleme prouzročene pogoršanjem stanja šuma; napominje da održivo gospodarenje komercijalnim šumama ima najbolji mogući utjecaj na klimu te da bi za to trebalo nagraditi zemlje koje dobro upravljaju svojim šumama;

12.  prepoznaje da se dugoročnim javnim i privatnim ulaganjem u ojačano održivo gospodarenje šumama koje je jednako usmjereno na socijalne, okolišne i gospodarske koristi šuma te adekvatnim mehanizmima financiranja i kompenzacije može doprinijeti osiguranju otpornosti šuma i njihove sposobnosti prilagodbe i pomoći šumarskom sektoru da ostane gospodarski održiv i prihvatljiv za okoliš, ali može i doprinijeti postizanju brojnih ciljeva EU-a, kao što su uspješna provedba europskog zelenog plana i prijelaz na kružno biogospodarstvo i promicanje bioraznolikosti; ističe potrebu i za drugim mehanizmima financiranja EU-a, kao što su financijski instrumenti ili potpora Europske investicijske banke, koji bi bili lako dostupni, dobro usklađeni i relevantni, u poticanju ulaganja u projekte u području šumarstva, kojima je cilj održivo gospodarenje šumama te sprječavanje šumskih požara i njihovo ublažavanje, te strukturni fondovi i sredstva iz programa Obzor, Erasmus+ i LIFE, koji bi mogli poslužiti kao ključna potpora ulaganjima i uslugama kojima se podupire skladištenje i sekvestracija ugljika u okviru održivog gospodarenja šumama i uz puno poštovanje odredbi europskog zelenog plana;

13.  uviđa ključne koristi za klimu koje pružaju šume i sektor koji se temelji na šumama; ponavlja da je potrebno poticati okolišne, gospodarske i socijalne aspekte šuma i gospodarenja šumama na uravnotežen način, uz istovremeno jačanje općih koristi za klimu koje pružaju šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, a to su, konkretno, sekvestracija CO2 i skladištenje ugljika u drvnim proizvodima te zamjena materijala; naglašava potrebu za održavanjem, dodatnim promicanjem i ako je moguće povećanjem sekvestracije CO2 u šumama na razinu kojom se omogućuje održivo gospodarenje svim funkcijama šume, skladištenja ugljika in situ, među ostalim u agrošumama, mrtvom drvu i šumskom tlu te u proizvodima na bazi drva aktivnim, održivim gospodarenjem šumama; napominje da se u šumama apsorbira više od 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u; ističe da treba promicati uporabu drva kao održivog građevnog materijala jer nam omogućava da napredujemo u tranziciji prema održivijem gospodarstvu; potiče Komisiju da istraži različite mehanizme koji se temelje na tržištu kako bi se poticala zamjena fosilnih goriva obnovljivim sirovinama čijom se upotrebom ostvaruje klimatska korist; ističe ključnu ulogu materijala na bazi drva kao zamjene za alternativna rješenja koja se temelje na fosilnim gorivima te za alternativna rješenja s većim ekološkim otiskom u sektorima kao što su građevinska industrija, tekstilna industrija, kemijska industrija i industrija ambalaže te potrebu da se u potpunosti uzmu u obzir koristi koje bi ta promjena u uporabi materijala imala na klimu i okoliš; osim toga, naglašava još nedovoljno iskorištene prednosti zamjene proizvoda za jednokratnu upotrebu, osobito plastike, održivim proizvodima na bazi drva; naglašava da bi se i kružna upotreba proizvoda na bazi drva trebala povećati kako bi se poboljšala upotreba naših održivih resursa, poduprla učinkovita upotreba resursa, smanjila količina otpada i produljio životni ciklus ugljika s ciljem uvođenja održivog i lokalnog kružnog biogospodarstva;

14.  pozdravlja, u pogledu zamjene sirovina i energije fosilnog podrijetla, kontinuirani rad u promicanju najučinkovitije upotrebe drva slijedeći načelo kaskadnog korištenja; poziva Komisiju i države članice da nastave s provedbom kriterija održivosti za biomasu na temelju preinačene Direktive o obnovljivoj energiji i da optimalno iskoriste učinak zamjene na način da se zamijene materijali i energije fosilnog podrijetla s visokim razinama CO2; napominje, međutim, da je važno izbjeći nepotrebne poremećaje na tržištu za sirovine na bazi drva kada je riječ o programima potpore bioenergiji; skreće pozornost na činjenicu da se predvidivi porast potražnje za drvom i biomasom mora popratiti održivim gospodarenjem šumama; u tom pogledu ističe da je potrebno povećati financijska sredstva za istraživanje o zamjeni fosilnih goriva i materijala povezanih s fosilnim gorivima; napominje da se ostaci na kraju vrijednosnog lanca drva mogu povoljno iskoristiti kao biomasa koja će zamijeniti toplinu dobivenu iz fosilnih goriva, ali da bi se drvo, ako je to moguće, trebalo čuvati za upotrebu s dužim životnim vijekom kako bi se povećala globalna pohrana ugljikova dioksida;

15.  ističe pozitivne učinke zaštitnih šumskih pojaseva na zaštitu poljoprivrednih zemljišta i na povećanje poljoprivredne proizvodnje; snažno se zalaže za metode kojima se poljoprivrednici potiču na razvoj zaštitnih šumskih pojaseva;

16.  ističe ključnu ulogu drveća i grmlja koje cvate u prirodnim ekosustavima za sektor pčelarstva te za pomaganje pri prirodnom procesu oprašivanja te za jačanje konsolidacije i zaštite zemljišta čije se stanje pogoršalo ili je neobrađeno; poziva da se to drveće i grmlje uvrsti u programe potpore EU-a, uzimajući u obzir regionalne značajke;

17.  žali zbog činjenice što je, unatoč tomu što se šumama u EU-u upravlja u skladu sa zajednički dogovorenim načelom održivog gospodarenja šumama i što se tijekom proteklih nekoliko desetljeća šumski pokrov u EU-u povećava, razvijen drugačiji pristup održivom gospodarenju šumama u kontekstu nedavno dogovorene Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088(9);

18.  naglašava važnost otpornih i zdravih šumskih ekosustava, uključujući floru i faunu, kako bi se održalo i poboljšalo pružanje brojnih usluga ekosustava koje nude šume, kao što su bioraznolikost, čist zrak, voda, zdravo tlo te drvne i nedrvne sirovine; ističe da dobrovoljni alati i zakonodavstvo na snazi, kao što je Direktiva EU-a o pticama i Direktiva EU-a o staništima, utječu na odluke o upravljanju zemljištem te se moraju poštovati i provesti na odgovarajući način;

19.  napominje da su poljoprivrednici i vlasnici šuma ključni akteri u ruralnim područjima; pozdravlja činjenicu da je u Programu ruralnog razvoja u okviru ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020. prepoznata uloga šumarstva, agrošumarstva i industrija koje se temelje na šumama, kao i poboljšanja uvedena Skupnom uredbom; potiče nastojanje da ona bude prepoznata i u ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027. i u provedbi europskog zelenog plana;

20.  ističe prikladnost i održivost pristupa koji se sastoji od dva koraka za provjeravanje održivosti šumske biomase, kako je dogovoreno u preinačenoj Direktivi o obnovljivoj energiji; napominje da bi to trebalo postići nastavkom prekinutog razvoja kriterija održivosti specifičnih za nekrajnju upotrebu kojima se bavi Stalni odbor za šumarstvo i Komisija;

21.  prepoznaje ulogu šuma kada je riječ o osiguravanju rekreativnih vrijednosti i aktivnosti povezanih sa šumama, kao što je berba nedrvnih šumskih proizvoda, npr. gljiva i bobičastog voća; prima na znanje mogućnosti poboljšanja uklanjanja biomase u pogledu prevencije šumskih požara putem ispaše, ali napominje i da ispaša divljih životinja ima negativan utjecaj na sadnice i stoga ukazuje na potrebu održivog gospodarenja životinjama koje pasu;

Budućnost – ključna uloga strategije EU-a za šume nakon 2020. i europskog zelenog plana u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.

22.  pozdravlja nedavnu objavu europskog zelenog plana Komisije i sa zanimanjem iščekuje predstojeću strategiju EU-a za šume za razdoblje nakon 2020., koja bi trebala biti usklađena s europskim zelenim planom i strategijom EU-a o bioraznolikosti; nadalje smatra da je pojačavanje kružnog biogospodarstva ključni pristup postizanju društva s niskim udjelom ugljika u provedbi zelenog plana; ističe važnost dodatnog jačanja potencijala šuma kako bi se postigli ciljevi europskog zelenog plana i razvoja biogospodarstva, istodobno jamčeći druge usluge ekosustava, uključujući biološku raznolikost;

23.  pozdravlja program rada Komisije za 2020., a posebno priznanje doprinosa nove strategije EU-a za šume 26. sjednici Konferencije stranaka (COP26) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama; u tom pogledu ističe da u budućnosti šume ne bi trebalo smatrati jedinom vrstom ponora CO2 jer bi to smanjilo poticaj za druge sektore da maksimalno smanje svoje emisije; nadalje ističe potrebu za konkretnim i učinkovitim mjerama u okviru strategija i planova za klimatsku prilagodbu, uvođenjem sinergija između mjera ublažavanja i mjera prilagodbe što će biti ključno u ublažavanju štetnih učinaka klimatskih promjena na nepogode kao što su šumski požari i njihovi negativni učinci na ruralno gospodarstvo, bioraznolikost i pružanje usluga ekosustava; ističe da su potrebna veća sredstva i razvoj sustava upravljanja požarima utemeljen na znanosti kako bi se uhvatilo u koštac s učincima klimatskih promjena na šume; napominje da kako bi se očuvala bioraznolikost i funkcionalnost šuma, zajedno s potrebom ublažavanja klimatskih promjena i boljom prilagodbom na njih, te kao što je prepoznato u Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), mrtvo drvo u šumi predstavlja mikrostaništa o kojima ovisi niz vrsta;

24.  ponavlja da šume i sektor koji se temelji na šumama znatno doprinose razvoju lokalnih, kružnih biogospodarstava u EU-u; naglašava ključnu ulogu šuma, sektora koji se temelji na šumama i biogospodarstva u postizanju ciljeva europskog zelenog plana i klimatske neutralnosti do 2050.; ističe da je biogospodarstvo 2015. bilo tržište čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,3 bilijuna EUR te koje je proizvelo 20 milijuna radnih mjesta i predstavljalo 8,2 % ukupnog broja zaposlenih u Uniji; napominje da će se svakim eurom uloženim u istraživanje i inovacije na području biogospodarstva u okviru programa Obzor 2020. stvoriti oko 10 EUR dodane vrijednosti; ističe da postizanje ciljeva EU-a u pogledu okoliša, klime i bioraznolokosti neće nikad biti moguće bez šuma koje su multifunkcionalne, zdrave i kojima se održivo upravlja uz dugoročnu perspektivu, zajedno s industrijama koje se temelje na šumama; ističe da je u nekim okolnostima između zaštite klime i zaštite biološke raznolikosti u sektoru biogospodarstva i posebno u šumarstvu, koji igraju središnju ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo, potrebno pronalaziti kompromise; izražava zabrinutost da se ti kompromisi nisu dovoljno razmatrali u nedavnim raspravama u pogledu donošenja politike; ističe potrebu da se razvije dosljedan pristup kojim će se pomiriti pristupi zaštite biološke raznolikosti i zaštite klime kao dio uspješnog sektora koji se temelji na šumama i biogospodarstva; naglašava da je važno razviti i osigurati tržišno utemeljeno biogospodarstvo u EU-u, npr. poticanjem inovacija i razvoja novih bioproizvoda uz lanac opskrbe u okviru kojeg se na učinkovit način iskorištavaju materijali od biomase; smatra da bi EU trebao poticati korištenje drva, proizvoda od iskorištenog drva ili šumske biomase kako bi se poticala održiva proizvodnja i zapošljavanje; poziva Komisiju i države članice da potiču vraćanje materijala biološkog podrijetla, uključujući drvni otpad, u lanac vrijednosti tako što će poticati ekološki dizajn, dodatno poticati recikliranje i promicati upotrebu sekundarnih drvnih sirovina za proizvode prije njihovog eventualnog spaljivanja na kraju svojeg životnog vijeka;

25.  ističe potrebu za punom i istinskom političkom potporom šumarskom sektoru i u tom kontekstu naglašava da je za razdoblje nakon 2020. potrebna ambiciozna, neovisna i samostalna strategija EU-a za šume usporedno s drugim relevantnim sektorskim strategijama; napominje da, s obzirom na to da agrošumarstvo može imati karakteristike i poljoprivrede i šumarstva, strategija EU-a za šume treba biti usklađena sa strategijom „od polja do stola”; poziva na izradu nove strategije EU-a za šume koja će se temeljiti na holističkom pristupu održivom gospodarenju šumama, pri čemu će se uzeti u obzir svi gospodarski, socijalni i okolišni aspekti vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama te zajamčiti kontinuitet multifunkcionalne i multidimenzionalne uloge šuma; ističe da treba razviti strategiju EU-a za šume koja je koordinirana, uravnotežena, koherentna i bolje integrirana u relevantno zakonodavstvo EU-a povezano sa šumama, sektorom koji se temelji na šumama, uključujući osobe koje izravno ili neizravno rade i žive u šumi i sektoru šumarstva, i brojnim uslugama koje pružaju, s obzirom na sve veći broj nacionalnih politika i politika EU-a koje izravno ili neizravno utječu na šume i njihovo gospodarenje u EU-u;

26.  poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći kako bi zajamčila da se pri provedbi Fonda za regionalni razvoj posebno potiču inicijative usmjerene na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti u šumama, promicanje sadnje mješovitih i autohtonih vrsta i poboljšanje gospodarenja šumama, da se provode projekti i ciljano usmjeravaju financijska sredstva;

27.  smatra da bi strategija EU-a za šume trebala biti poveznica između nacionalnih politika u području šuma i agrošuma te ciljeva EU-a koji se odnose na šume i agrošume, pri čemu prepoznaje i potrebu za poštovanjem nacionalnih nadležnosti i potrebu za doprinosom širim ciljevima EU-a, uz dosljedno uzimanje u obzir specifičnosti šuma u privatnom i javnom vlasništvu; poziva na djelovanje kojim će se osigurati dugoročna stabilnost i predvidivost za šumarski sektor i cjelokupno biogospodarstvo;

28.  ističe važnost donošenja odluka na temelju dokaza u pogledu politika EU-a koje se odnose na šume i na sektor koji se temelji na šumama i njegove vrijednosne lance; poziva na usklađenost razine ambicije svih aspekata mjera europskog zelenog plana i strategije o bioraznolikosti sa strategijom EU-a za šume nakon 2020., posebno kako bi se osiguralo da održivo gospodarenje šumama ima pozitivan učinak na društvo, uključujući povezanost i reprezentativnost šumskih ekosustava te kako bi se osigurale dugoročne i stabilne koristi za klimu i okoliš, istodobno pridonoseći postizanju ciljeva održivog razvoja; ističe da bi sve eventualne smjernice EU-a povezane s održivim gospodarenjem šumama trebalo razvijati u okviru strategije EU-a za šume nakon 2020.;

29.  ističe da je potrebno uzeti u obzir poveznice između sektora koji se temelji na šumama i drugih sektora, kao što je poljoprivreda, i njihovu koordinaciju u okviru kružnog biogospodarstva, kao i važnost digitalizacije i ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije te očuvanje bioraznolikosti, što može pozitivno doprinijeti daljnjem pronalaženju rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih te stvaranje novih radnih mjesta; napominje da su šume neodvojivi dio održivog razvoja;

30.  naglašava važnost koju u ruralnom društvu imaju poljoprivredno-šumarski sustavi, koje karakterizira vrlo niska gustoća i slaba ekonomska održivost, u kojima se godišnji prihodi dopunjuju drugim aktivnostima, kao što su uzgoj stoke, turizam i lov, te kojima su potrebna dostatna financijska sredstva kako bi se spriječila dezertifikacija i prekomjerno iskorištavanje;

31.  ističe da se zbog klimatskih promjena i učinaka ljudskog djelovanja, prirodne nepogode kao što su požari, suše, poplave, oluje, najezde nametnika, bolesti i erozije već danas događaju te da će se sve češće i intenzivnije događati u budućnosti i uzrokovati štetu šumama u EU-u, što će u budućnosti zahtijevati upravljanje rizicima i kriznim situacijama prilagođeno svakom scenariju; naglašava, u tom kontekstu, potrebu za razvojem snažne strategije EU-a za šume nakon 2020. i mjerama za upravljanje rizicima, kao što je jačanje europske otpornosti na katastrofe i alata za rano upozoravanje, kako bi se omogućila bolja priprema i djelotvornije sprečavanje takvih događaja povećanjem otpornosti šuma i čineći ih otpornijima na klimu, na primjer jačanjem provedbe održivog i aktivnog gospodarenja šumama te istraživanjem i inovacijama, što će omogućiti optimizaciju prilagodljivosti naših šuma; podsjeća da prema podacima Europske agencije za okoliš glavni izvori pritiska na šume u EU-u obuhvaćaju širenje urbanih područja i klimatske promjene; također naglašava potrebu da se ponude bolji mehanizmi potpore te financijski resursi i instrumenti kako bi vlasnici šuma primjenjivali preventivne mjere i obnovu zahvaćenih područja, kao što je pošumljavanje degradiranog zemljišta koje nije pogodno za poljoprivredu, uz korištenje posebnim sredstvima za borbu protiv nepogoda, uključujući uz pomoć izvanrednih mjera, kao što je Fond solidarnosti Europske unije; poziva na potrebu osiguravanja usklađenosti između strategije EU-a za šume i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; poziva Komisiju i države članice da uspostave mehanizam hitne pomoći te vjeruje da je ključno u agrošumarsku mjeru uvrstiti potporu za šumske ispaše i potaknuti države članice na njezinu provedbu u okviru sljedećeg programa ruralnog razvoja; ističe da su potrebna veća sredstva i razvoj sustava upravljanja požarima utemeljen na znanosti te praksi donošenja informiranih odluka o rizicima, uzimajući u obzir društveno-gospodarske, klimatske i okolišne uzroke šumskih požara; poziva na uvođenje komponente odgovora na zajedničke izazove povezane s klimatskim promjenama;

32.  poziva države članice na osmišljavanje inicijativa za očuvanje i po potrebi sadnju šuma visoke vrijednosti u smislu očuvanja u okviru kojih će, po potrebi, biti dostupni nužni poticajni i kompenzacijski mehanizmi i instrumenti namijenjeni vlasnicima šuma, kako bi se ostvario napredak u pogledu znanja i znanosti o šumama te očuvala prirodna staništa;

33.  prepoznaju ulogu bioraznolikosti u osiguravanju zdravlja i otpornosti šumskih ekosustava; naglašava važnost područja mreže Natura 2000 koja imaju mogućnost društvu omogućiti višestruke usluge ekosustava, uključujući sirovine; napominje, međutim, da su potrebni tehnički savjeti i nova dostatna financijska sredstva za upravljanje tim područjima; naglašava da bi se gospodarski gubici uzrokovani mjerama zaštite trebali pravedno kompenzirati; ističe važnost pragmatične integracije očuvanja prirode u prakse održivog gospodarenja šumama, a da pritom ne dođe nužno do proširenja zaštićenih područja te izbjegavajući dodatna administrativna i financijska opterećenja; u tom pogledu podupire uspostavu mreža osnovanih na temelju inicijativa država članica; poziva državne ili regionalne aktere da pregovaraju o pošumljavanju šuma uz riječna korita, gdje je to potrebno, uz sudjelovanje specijaliziranih dionika, u cilju stvaranja biološki raznolikih staništa, čime će se razviti ekološke usluge kao što je apsorpcija štetnih tvari koje teku podzemnim vodama; ističe rezultate studije procjene učinka ZPP-a kojima se naznačuje gdje instrumenti i mjere ZPP-a mogu znatnije pridonijeti ciljevima biološke raznolikosti i potiče na istraživanje načina za poboljšanje postojećih alata; također potiče na daljnja istraživanja odnosa između biološke raznolikosti i otpornosti;

34.  primjećuje da gotovo 25 % ukupne površine šuma u EU-u pripada mreži Natura 2000;

35.  prima na znanje da su pregovori koje je vodila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i podupirala Organizacija za hranu i poljoprivredu propali po pitanju pravno obvezujućeg paneuropskog sporazuma o šumama, s obzirom da se Ruska Federacija povukla iz postupka pregovora; međutim i dalje se zalaže za snažne instrumente jačanja održivog gospodarenja šumama na paneuropskoj i globalnoj razini;

36.  ističe da se u okviru sve većeg broja politika EU-a primjenjuju različiti pristupi rješavanja pitanja povezanih sa šumama; potiče na dovršetak tekućeg procesa uspostavljenog trenutačnom strategijom EU-a za šume u pogledu izrade pristupa održivosti koji neće biti usmjeren na krajnju potrošnju uz blisku suradnju Stalnog odbora za šumarstvo i država članica, nadovezujući se na pristup u dva koraka iz preinačene Direktive o obnovljivoj energiji; vjeruje da bi se taj pristup u dva koraka mogao primijeniti u drugim politikama čiji je cilj osigurati kriterije održivosti za šumsku biomasu i međusektorsku usklađenost politika EU-a i nagraditi postignuća povezana s ekosustavima, posebno klimatska postignuća šuma značajna za društvo; istodobno prepoznaje da šumarstvo u EU-u već funkcionira u skladu s najvišim standardima održivosti; napominje da se pristupom održivosti šumske biomase mora uzeti u obzir potreba za konkurentnošću drva u usporedbi s drugim sirovinama; ističe važnost alata razvijenih na tržištu, kao što su postojeći sustavi za certificiranje šuma, kao prikladnih sredstava za provedbu provjera održivosti šumskih resursa i potiče njihovo korištenje;

37.  naglašava ključnu važnost mjera za šume i agrošumarstvo u okviru ZPP-a i drugih mjera za šumarstvo te osiguravanje poštenih i konkurentnih uvjeta na tržištu u EU-u za uspješan razvoj održivog kružnog biogospodarstva, istodobno provodeći strategiju EU-a za šume; podsjeća na potrebu za kontinuitetom te izričitim i poboljšanim mjerama za šumarstvo i agrošumarstvo u okviru ZPP-a za razdoblje 2021. – 2027.; ističe da bi daljnji rezovi u proračunu ZPP-a imali nepovoljan učinak na ulaganja u održivo gospodarenje šumama i na postizanje ciljeva EU-a u šumarskom sektoru; smatra da održivo gospodarenje šumama treba biti istaknuto u novim strateškim planovima ZPP-a; naglašava potrebu za smanjenjem administrativnih opterećenja u okviru mjera EU-a za šumarstvo i državnih potpora općenito, na primjer kako bi se potaknulo promicanje i očuvanje drvenaste vegetacije predviđeno politikama očuvanja obilježja krajobraza povezanima s plaćanjima u okviru prvog i drugog stupa te dozvoljavanjem općeg skupnog izuzeća kako bi se na brz način odgovorilo na izazove gospodarenja šumama; istodobno je zabrinut što mjere horizontalnog programa ruralnog razvoja, kao što je „Mladi poljoprivrednik” ne obuhvaćaju šumarske djelatnosti, barem u nekim državama članicama;

38.  ističe koristi povezivanja ispaše i gospodarenja šumama, poglavito u pogledu smanjenja rizika od požara i smanjenih troškova održavanja šuma; smatra da su istraživanje i prijenos znanja u praksi u tom pogledu ključni; ističe vrijednost tradicionalnih ekstenzivnih poljoprivredno-šumarskih sustava i usluga ekosustava koje oni pružaju; poziva Komisiju da uskladi strategiju EU-a za šume sa strategijom „od polja do stola” kako bi se postigli ti ciljevi i da promiče specijalizirane programe osposobljavanja diljem EU-a kako bi se poljoprivrednike i poljoprivrednice osvijestilo o koristima i praksi integriranja drvenaste vegetacije i poljoprivrede; prima na znanje slabu primjenu brojnih mjera iz uredbi o ruralnom razvoju za razdoblje 2014. – 2020., osmišljenih kako bi se pružila potpora dobrovoljnoj integraciji drvenaste vegetacije u poljoprivredu; prepoznaje sposobnost agrošumarstva u poticanju cjelokupne proizvodnje biomase u specifičnim područjima i ističe da miješani ekosustavi proizvode više biomase i apsorbiraju više atmosferskog ugljika;

39.  ističe da bi Unija trebala namijeniti dostatna financijska sredstva za sektor koji se temelji na šumama, sukladno novim očekivanjima od tog sektora, uključujući ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, održavanje mreža šumskih cesta, šumarsku tehnologiju, inovacije te obradu i stavljanje na tržište proizvoda šumarstva;

40.  poziva države članice da usklade svoje razne strategije i planove gospodarenja šumama kako bi pravovremeno mogle započeti s ispunjavanjem i primjerenim korigiranjem ciljeva, umjesto stvaranja administrativnih mozaika, kojima se ugrožava postizanje ciljeva utvrđenih u njihovim strateškim dokumentima;

41.  žali što se u prijedlogu o ZPP-u za programsko razdoblje 2021. 2027. ne spominje agrošumarstvo; smatra da je ključno da se u novoj uredbi o ZPP-u priznaju koristi agrošumarstva te da se nastavi promicati uspostava, obnavljanje i održavanje poljoprivredno-šumarskih sustava te njihovo podupiranje; poziva Komisiju da potiče države članice na uvođenje mjera za potporu agrošumarstvu u svoje strateške planove;

42.  pozdravlja inicijativu koju je najavila Komisija pod naslovom „Poljoprivredna šuma ugljika”, u okviru koje se želi nagraditi poljoprivrednike koji sudjeluju u projektima smanjenja emisija CO2 ili povećanja njegova skladištenja kako bi se, u okviru novog zelenog plana, doprinijelo cilju nulte stope ugljičnog otiska predviđenog za 2050.;

43.  naglašava ključnu ulogu istraživanja i inovacija na visokoj razini u jačanju doprinosa koji šume, agrošumarstvo i sektor koji se temelji na šumama daju prevladavanju izazova našeg doba; ističe važnost programa EU-a za istraživanja i inovacije nakon 2020., prepoznaje ulogu Stalnog odbora za poljoprivredna istraživanja i primjećuje da su od uvođenja strategije za šume 2013. istraživanje i tehnologija uvelike napredovali; naglašava važnost poticanja daljnjih istraživanja, između ostalog, šumskih ekosustava, biološke raznolikosti, održive zamjene fosilnih sirovina i energija, skladištenja ugljika, proizvoda na osnovi drveta i održivih praksi gospodarenja šumama; poziva na kontinuirano financiranje istraživanja tala i njihove uloge u otpornosti i prilagodbi šuma na klimatske promjene, zaštiti i unapređenju biološke raznolikosti te pružanju ostalih usluga ekosustava i učinaka zamjene, te na prikupljanje podataka o inovativnim metodama zaštite i izgradnje otpornosti šuma; sa zabrinutošću napominje da su podaci o primarnim šumama i dalje nepotpuni; naglašava da bi se intenziviranjem istraživanja i financiranja pozitivno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju šumskih ekosustava, jačanju biološke raznolikosti, održivom gospodarskom rastu i zapošljavanju, posebno u ruralnim područjima; prima na znanje preporuku Komisije da bi se snažnom kapitalizacijom inovacija duž vrijednosnog lanca pomoglo u podupiranju konkurentnosti šumarskog sektora; u tom pogledu pozdravlja novu klimatsku ambiciju EIB-a da financira projekte koji mogu ojačati prilike za šumarski sektor, koji ima važnu ulogu u zamjeni materijala i energije fosilnog podrijetla; pohvaljuje već provedena istraživanja i inovacije povezane sa šumama, posebno u okviru programa Obzor 2020. i LIFE+; pozdravlja one slučajeve u kojima rezultati doprinose razvoju održivog biogospodarstva, nastojeći postići ravnotežu među različitim aspektima održivog gospodarenja šumama i ističući multifunkcionalnu ulogu šuma; poziva Komisiju da financira i po potrebi pojača istraživanje kako bi se pronašlo rješenje za sprečavanje širenja nametnika i bolesti u šumama;

44.  poziva Komisiju da uz savjetovanje s proizvođačima strojeva za šumarstvo provede inicijative s ciljem unaprjeđenja ekološkog dizajna tih strojeva, čime će se visoke razine zaštite radnika uskladiti s minimalnim utjecajem na šumsko tlo i šumske vode;

45.  izražava zabrinutost zbog toga što se od 1990-ih ukupna svjetska površina šuma uvelike smanjila; ističe činjenicu da su globalno krčenje i degradacija šuma ozbiljni problemi; naglašava da bi strategija EU-a za šume trebala utjecati na globalni politički kontekst te uvrstiti vanjske ciljeve i aktivnosti EU-a u pogledu promicanja održivog gospodarenja šumama na globalnoj razini, i bilateralno i multilateralnim procesima u vezi sa šumama, stavljanjem naglaska na mjere za zaustavljanje krčenja šuma diljem svijeta, uključujući podupiranje zakonite i održive proizvodnje bez krčenja šuma i lanaca opskrbe u okviru kojih ne dolazi do kršenja ljudskih prava, te za jamčenje održivog gospodarenja šumskim resursima; ističe da je potrebno razviti političke inicijative za rješavanje pitanja izvan EU-a, s naglaskom na tropskom području, istovremeno uzimajući u obzir različite stupnjeve ambicioznosti u pogledu politike okoliša u različitim zemljama tropskog područja, i pokretačima neodrživih praksi u šumama koji dolaze izvan tog sektora; ističe da je potrebno provesti mjere sljedivosti za uvoz te potiče Komisiju i države članice da njeguju suradnju s trećim zemljama u cilju konsolidacije viših standarda održivosti; naglašava da treba poticati provedbu Uredbe EU-a o drvu i akcijskog plana FLEGT (Provedba zakona, gospodarenje i trgovina u području šuma) kako bi se omogućilo bolje sprječavanje ulaska nezakonito posječenog drva ili drva nezakonitog podrijetla, što stvara nepošteno tržišno natjecanje u europskom šumarskom sektoru i na tržištu EU-a; ponavlja potrebu za sustavima za certificiranje i za uvođenje posebnih odredbi o održivom gospodarenju šumama u trgovinske sporazume; poziva na usklađeno i sustavno tumačenje sustava dužne pažnje uspostavljenog Uredbom EU-a o drvu (EUTR);

46.  naglašava važnost obrazovanja i kvalificirane, dobro obučene radne snage kada je riječ o uspješnoj provedbi održivog gospodarenja šumama u praksi; poziva Komisiju i države članice da nastave provoditi mjere te da iskorištavaju postojeće europske instrumente, kao što su Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i europski programi obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020), kako bi se dala potpora smjeni generacija i riješio problem nedostatka stručne radne snage u sektoru;

47.  poziva na uključivanje uvoza nezakonito dobivenog drva u trgovinske sporazume i primjenu sankcija u slučaju nepridržavanja;

48.  poziva države članice i drvnu industriju da daju znatne doprinose kako bi se osiguralo da se pošumljava onoliko područja koliko ih se i krči;

49.  ističe da se na razini EU-a, uzimajući u obzir postojeće sustave, mora dodatno razvijati europski sustav informacija o šumama za koji će zajednički biti odgovorne sve relevantne glavne uprave Komisije koje će raditi na različitim temama koje taj europski sustav informacija o šumama obuhvaća; smatra da se s koordinacijom ovog alata treba započeti u okviru strategije EU-a za šume; naglašava važnost pružanja usporedivih, znanstveno utemeljenih i uravnoteženih informacija u stvarnom vremenu o europskim šumskim resursima, istodobno nadzirući dobro gospodarenje i očuvanje šuma i prirodnih rezervata ako je potrebno te istodobno predviđajući utjecaj prirodnih poremećaja nastalih zbog klimatskih promjena i njihovih posljedica, s okolišnim i socioekonomskim pokazateljima za razvoj bilo kakve politike EU-a povezane sa šumama; napominje da nacionalni inventari šuma predstavljaju sveobuhvatan alat za praćenje i sagledavanje stanja šuma te da daju informacije o regionalnim okolnostima; poziva EU da uspostavi mrežu za praćenje europskih šuma kako bi se na lokalnoj razini prikupljale informacije uz suradnju s programima za promatranje Zemlje Copernicus;

50.  pozdravlja trend digitalizacije sektora i poziva Komisiju da razmotri provedbu mehanizma za digitalno praćenje drvne građe u svrhu prikupljanja podataka, jamčenja dosljedne transparentnosti, jednakih tržišnih uvjeta za sve dionike te suzbijanja nekonkurentnog ponašanja i namjernih bespravnih djela u trgovini drvom, unutar i izvan EU-a, korištenjem sustava provjere; nadalje smatra da bi se takvim sustavom provjere poboljšala usklađenost te ograničile i suzbile financijske prijevare, istodobno omeo tok kartelskih praksi i raspršile nezakonite logističke operacije i pokreta sječe; dodatno potiče razmjene dobrih praksi s državama članicama koje su već provele takve reforme na nacionalnoj razini;

51.  naglašava da države članice imaju nadležnost i središnju ulogu u pripremi i provedbi strategije EU-a za šume za razdoblje nakon 2020.; poziva Stalni odbor za šumarstvo pri Komisiji da podrži države članice u toj zadaći; naglašava važnost razmjene informacija i istovremenog uključivanja relevantnih dionika, kao što su vlasnici i upravitelji šuma, u Skupinu za građanski dijalog o šumarstvu i plutu te održavanja njezinih redovitih sastanaka te povećanja koordinacije i sinergije sa Stalnim odborom za šumarstvo; apelira na Komisiju da barem na godišnjoj osnovi uključuje Parlament u provedbu strategije EU-a za šume; poziva na jačanje uloge Stalnog odbora za šumarstvo, kako bi se osigurala koordinacija među relevantnim dionicima i politikama na razini EU-a; osim toga, ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u jačanju održivog korištenja šuma, a posebno ruralnog gospodarstva; ističe važnost pojačane suradnje država članica u cilju ostvarivanja veće koristi u okviru nove strategije EU-a za šume; nadalje, poziva Komisiju i glavne uprave koje su nadležne za pitanja povezana sa šumama da strateški rade kako bi se osigurala dosljednost u cjelokupnom radu povezanom sa šumarstvom i kako bi se poboljšalo održivo gospodarenje šumama;

52.  apelira na države članice da daju prednost održavanju visoke razine strukovnog obrazovanja u drvnoj industriji i ekološkoj gradnji te da osiguraju potrebne javne rashode i ulaganja u tom području s ciljem predviđanja budućih potreba u europskoj drvnoj industriji;

53.  podsjeća na obećanje Komisije o vođenju politike nulte tolerancije u slučajevima neispunjavanja obveza; naglašava da broj trenutno otvorenih postupaka protiv država članica zbog povrede obveza svjedoči o nezamjenjivoj vrijednosti europskih šumskih ekosustava te potiče Komisiju na brzo djelovanje u cilju razrješenja tih slučajeva;

54.  potiče Komisiju da u koordinaciji sa službama inspekcije rada država članica provjeri jesu li strojevi koji su stavljeni na tržište i koje koriste poduzeća u drvnoj industriji u skladu s Direktivom o strojevima 2006/42/EZ, odnosno imaju li oni sustav za skupljanje i usisavanje drvne prašine;

55.  uvjeren je da se u okviru strategije EU-a za šume trebaju promicati i poduprijeti dijeljenje najboljih praksi u pogledu strukovnog osposobljavanja šumskih radnika i upravitelja, rezultata u sektoru šumarstva i poboljšane suradnje država članica u vezi s prekograničnim aktivnostima i razmjenom informacija, u cilju jamčenja rasta zdravih europskih šuma; nadalje, ističe kako je potrebna bolja komunikacija o važnosti održivog gospodarenja šumskim područjima, kao i mogućnost širenja, provedbe i koordinacije informativnih kampanja o multifunkcionalnosti šuma i brojnim gospodarskim, društvenim i ekološkim koristima koje gospodarenje šumama pruža na svim relevantnim razinama EU-a, kako bi svi građani bili svjesni bogatstva te baštine i potrebe gospodarenja, održavanja i održive upotrebe naših resursa kako bi se izbjegli svi sukobi u društvu;

56.  potiče države članice da potaknu svoje dionike u području šumarstva kako bi se doprlo do šireg segmenta stanovništva kroz obrazovne alate i programe za učenike i za osobe iz drugih dobnih skupina, naglašavajući važnost šuma za aktivnosti koje provode ljudi te za očuvanje biološke raznolikosti i raznolikih ekosustava;

57.  napominje da digitalizacija i održive tehnologije imaju ključnu ulogu u pružanju dodane vrijednosti u daljnjem razvoju sektora koji se temelji na šumama; poziva Komisiju i države članice da potiču na prijenos znanja i tehnologija te razmjenu najboljih praksi o, na primjer, održivom i aktivnom gospodarenju šumama;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.
(3) SL C 346, 21.9.2016., str. 17.
(4) SL L 317, 4.11.2014., str. 35.
(5) https://ec.europa.eu/knowledge4policy/publication/council-conclusions-updated-eu-bioeconomy-strategy-29-november-2019_en
(6) SL C 361, 5.10.2018., str. 5.
(7) Baza podataka Eurostata o šumarstvu, dostupna na poveznici: https://ec.europa.eu/eurostat/web/forestry/data/database
(8) Informativni članak Europskog parlamenta iz svibnja 2019. o Europskoj uniji i šumama.
(9) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

Posljednje ažuriranje: 8. listopada 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti