Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 145., 147. i 149. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava koji su u studenom 2017. proglasili Parlament, Vijeće i Komisija, a posebno njegovo načelo br. 4. „Aktivna potpora zapošljavanju”,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/779 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 u pogledu dodatnog iznosa početnog predfinanciranja koji se isplaćuje za operativne programe koji dobivaju potporu iz Inicijative za zapošljavanje mladih(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2019/1181 od 8. srpnja 2019. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica(3),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade(4),

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Europskog revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”, br. 17/2015 „Potpora Komisije akcijskim timovima za mlade: ostvareno je preusmjeravanje sredstava ESF-a, ali uz nedovoljnu usredotočenost na rezultate” i br. 5/2017 „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa „Garancija za mlade” i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir radni dokument br. 4/2015 Međunarodnog ureda rada naslovljen „The Youth Guarantee programme in Europe: Features, implementation and challenges” (Program „Garancija za mlade” u Europi: obilježja, provedba i izazovi) te izvješće Eurofounda iz 2015. naslovljeno „Socijalna uključenost mladih”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju” (COM(2020)0276),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije za preporuku Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada – jačanju Garancije za mlade i zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (COM(2020)0277) te popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2020)0124),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” (COM(2018)0269) i rezoluciju Vijeća od 15. studenoga 2018. o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0323),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2018. o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o nadzoru nad potrošnjom i praćenju isplativosti programa Garancija za mlade EU-a(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2013. o Garanciji za mlade(9),

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o jačanju Garancije za mlade (O-000058/2020 – B9-0018/2020 i O-000059/2020 – B9-0019/2020),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

A.  budući da se Garancijom za mlade, od njezina uspostavljanja 2013., stvaraju prilike i da je pomogla u tome da više od 24 milijuna mladih pronađe posao ili da sudjeluje u programu kontinuiranog obrazovanja, naukovanja i stažiranja; budući da je prije krize prouzročene bolešću COVID-19 stopa nezaposlenosti mladih (15 – 24) u prosjeku iznosila 14,9 % u usporedbi s najvišom razinom od 24,4 % 2013. godine; budući da je ta stopa i dalje više nego dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti (6,5 %); budući da je nestandardni rad vrlo raširen među mladima te da je 43,8 % mladih diljem EU-a zaposleno na određeno vrijeme; budući da, kad je riječ o stopi nezaposlenosti mladih, postoje velike razlike među državama članicama, primjerice 40,8 % mlađih od 25 godina u Španjolskoj (lipanj 2020.) i 33,6 % u Grčkoj (travanj 2020.); budući da previše mladih radi na nesigurnim radnim mjestima i preveliki broj njih mora napustiti svoju regiju ili zemlju kako bi pronašli dostojanstven posao;

B.  budući da je prepoznato da je Garancija za mlade dala poticaj za strukturne reforme u javnim zavodima za zapošljavanje i obrazovnim sustavima u državama članicama; međutim, budući da se u državama članicama Garancija u ranim fazama provodila prilično sporo i neujednačeno, a dionici i mladi istaknuli su nekoliko nedostataka u njezinu osmišljavanju i funkcioniranju u praksi; budući da je Europski revizorski sud u tematskom izvješću br. 5/2017 kritizirao ograničen napredak Garancije za mlade te zaključio da je doprinos Inicijative za zapošljavanje mladih postizanju ciljeva Garancije za mlade u pet posjećenih država članica bio vrlo ograničen u vrijeme revizije te da više od tri godine nakon donošenja preporuke Vijeća nisu ispunjena početna očekivanja u povezana s Garancijom za mlade, a to je da se u roku od četiri mjeseca pruži kvalitetna ponuda svim mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (skupina NEET); budući da su Komisija i države članice postupno uvodile prilagodbe i poboljšavale smjernice za program, čime su Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih postale ključni instrumenti za suzbijanje nezaposlenosti mladih u EU-u;

C.  budući da je suzbijanje nezaposlenosti mladih politički prioritet koji dijele Parlament, Komisija i države članice i koji doprinosi ostvarivanju cilja Unije u pogledu održivog rasta i visokokvalitetnih radnih mjesta te je istodobno i u skladu s europskim stupom socijalnih prava;

D.  budući da je pri objavljivanju svojih političkih prioriteta predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila da će Garanciju za mlade pretvoriti u trajan instrument za borbu protiv nezaposlenosti mladih te da bi za Garanciju trebalo povećati sredstva i uvesti redovno izvještavanje kako bi se zajamčilo ostvarenje njezinih ciljeva u svim državama članicama;

E.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 izazvala nezapamćenu gospodarsku i socijalnu krizu zbog koje su stope nezaposlenosti u EU-u u porastu, a milijuni ljudi u opasnosti su od gubitka radnih mjesta; budući da je u lipnju 2020. stopa nezaposlenosti mladih diljem EU-a bila 16,8 %, a očekuje se da će taj broj i dalje naglo rasti s obzirom na to da su mladi izloženi najvećem riziku, kao što je bilo tijekom krize 2008. godine; budući da su visoke stope nezaposlenosti mladih štetne za pogođene pojedince, što često dovodi do trajnih štetnih posljedica; budući da će se ti štetni učinci posebno osjetiti među sve većim brojem dugoročno nezaposlenih mladih i u društvu u cjelini te su za njih stoga potrebne odlučne i ciljane političke mjere; budući da će ulaganje u ljudski kapital mladih Europljana doprinijeti jačanju europskih gospodarstava i društava te povećanju njihove uključivosti i otpornosti; budući da je kvalificirana, kreativna i inovativna radna snaga preduvjet za konkurentnu Europu;

F.  budući da su mladi nerazmjerno pogođeni gospodarskom krizom(10); budući da će borba protiv gospodarske krize nastale zbog pandemije bolesti COVID-19 biti presudna za izbjegavanje visokih stopa nezaposlenosti mladih; budući da je jedan od šest mladih koji su bili zaposleni prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 izgubio posao ili je proglašen viškom; budući da se radno vrijeme zaposlenih mladih smanjilo za gotovo četvrtinu i da je dvoje od petero mladih prijavilo smanjenje prihoda, pri čemu su mladi u zemljama s nižim dohotkom najviše pogođeni i smanjenjem broja radnih sati i smanjenjem prihoda;

G.  budući da su mjere ograničavanja kretanja dovele do naglog prekida formalnog i neformalnog obrazovanja mladih, stažiranja, pripravništva i naukovanja te posla, što utječe na njihove prihode, potencijal za zaradu i dobrobit, uključujući njihovo zdravlje, a posebno mentalno; budući da bi mjerama protiv nezaposlenosti mladih trebalo obuhvatiti višedimenzionalnu prirodu tog problema;

H.  budući da su mladi s invaliditetom posebno pogođeni posljedicama pandemije i da su sad izloženi još većem riziku od socioekonomske isključenosti; budući da je potrebno poduzeti ciljane mjere kako bi se poduprla njihova integracija na tržište rada i osigurao njihov pristup kvalitetnim uslugama te istodobno zajamčilo da se ne suočavaju ni s jednim oblikom diskriminacije niti prepreka, uključujući financijske;

I.  budući da je vjerojatnije da će mladi biti otpušteni zbog činjenice da češće rade u neformalnom gospodarstvu, u nestandardnim oblicima zaposlenja i bez socijalne zaštite ili s malom razinom socijalne zaštite te da nemaju profesionalno iskustvo;

J.  budući da su stope nestandardnog rada, kao što su rad preko platformi ili honorarni rad, vrlo visoke među mladima, a takav rad pruža manju sigurnost radnog mjesta te ograničenu ili nikakvu socijalnu zaštitu, zbog čega je veća vjerojatnost da će mladi biti nezaposleni tijekom krize kao što je ona izazvana bolešću COVID-19, a istodobno im se ograničava pristup socijalnoj zaštiti;

K.  budući da je od presudne važnosti naglasiti razliku između nezaposlenosti i neaktivnosti kako bi se bolje shvatila učestalost krize među mladima, s obzirom na to da porast neaktivnog stanovništva može dovesti i do statističkog smanjenja nezaposlenosti; budući da je nekoliko država članica zabilježilo veći porast neaktivnog stanovništva nego nezaposlenosti, i zbog činjenice da su tijekom krize ljudi prestali tražiti posao i zbog uvođenja javnih mjera na tržištu rada kao što su programi skraćenog radnog vremena i blokiranje otpuštanja;

L.  budući da su ugovori s niskim prihodima i nesigurni ugovori, lažno samozapošljavanje, nedostatak osnovne socijalne zaštite i prakse diskriminacije na temelju dobi uvjeti zapošljavanja s kojima se suočavaju milijuni mladih; budući da se stopa neaktivnih mladih u većini država članica povećala te budući da su se tijekom tog razdoblja među mladima iz skupine NEET povećale i rodne razlike; budući da se mnogi mladi kreću između stanja zaposlenosti i nezaposlenosti ili neaktivnosti ili su zarobljeni u nesigurnim nestandardnim oblicima zapošljavanja; budući da su mladi izloženi većem riziku od gubitka posla zbog automatizacije od drugih;

M.  budući da žene, a posebno mlade, trpe dvostruku diskriminaciju, i zbog toga što su mlade i zbog toga što su žene, zbog zabrinjavajuće neravnoteže na tržištu rada;

N.  budući da bi pandemija mogla povećati nejednakosti u društvu, uključujući digitalni jaz, koji je i dalje ozbiljan problem u EU-u kao cjelini i u državama članicama; budući da bi nedostatak dobrog pristupa širokopojasnom internetu i odgovarajućoj IT opremi za mlade općenito, kao i u kontekstu obrazovanja i rada na daljinu, mogao dovesti do dodatnih nejednakosti, isključenosti i diskriminacije;

O.  budući da je prethodna kriza pokazala da će, ako se mladima ne osiguraju kvalitetna stažiranja i radna mjesta – na temelju pisanih sporazuma i dostojanstvenih radnih uvjeta, uključujući plaću dostatnu za život, profesionalno savjetovanje i usmjeravanje te daljnje osposobljavanje – ponovno postojati velik rizik da će biti prisiljeni prihvaćati nesigurna radna mjesta, napuštati svoju zemlju kako bi pronašli posao ili započinjati obrazovanje ili osposobljavanje, iako traže stvarno zaposlenje;

P.  budući da je niska kvaliteta ponuda Garancije za mlade jedan od njezinih najznačajnijih nedostataka; budući da stažiranja predviđena Garancijom za mlade moraju biti plaćena, ali i ograničena u duljini i broju kako mladi ne bi bili zarobljeni u opetovanim stažiranjima koja se nikad ne završavaju i kako se ne bi iskorištavali kao jeftina ili čak besplatna radna snaga bez socijalne zaštite i mirovinskih prava; budući da studije pokazuju da sadašnja generacija mladih svoj prvi pravi posao pronalazi u ranim tridesetima;

Q.  budući da je sadašnja generacija mladih visokokvalificirana; budući da osposobljavanje, prekvalifikacija i usavršavanje nisu jedini odgovor na nedostatak radnih mjesta za mlade; budući da je, s druge strane, otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta ključno za njihovu stabilnost;

R.  budući da programi zapošljavanja mogu utjecati na nezaposlenost, ali ne mogu biti zamjena za šire napore za poticanje fleksibilnijih tržišta rada; budući da prepreke na tržištu rada posebno štetno utječu na mlade, povećavaju stope nezaposlenosti i čine nove generacije ranjivima; budući da je istraživanje(11) ukazalo na potrebu i za aktivnim politikama tržišta rada i za programima socijalne zaštite koji se temelje na pragu rizika od siromaštva kako bi se izbjegla situacija u kojoj se mjerama samo preraspodjeljuju mogućnosti zapošljavanja među podskupinama osjetljivih osoba, što je igra u kojoj jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube;

S.  budući da se u smjernicama za politike zapošljavanja država članica iz 2019. države članice pozivaju da nezaposlenost mladih i pitanje mladih iz skupine NEET i dalje rješavaju sprječavanjem ranog napuštanja školovanja i strukturnim poboljšanjem prelaska iz škole na posao, među ostalim potpunom provedbom Garancije za mlade;

T.  budući da se Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju Garancije za mlade temelji na iskustvu i lekcijama naučenima iz provedbe Garancije za mlade od 2013. te da se njime želi pomoći sve većem broju mladih, dobnoj skupini proširenoj na sve osobe mlađe od 30 godina, i pružiti im se podrška u razvoju vještina i stjecanju radnog iskustva u okviru moderniziranog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

U.  budući da će se za sljedeće programsko razdoblje 2021. – 2027. Garancija za mlade financirati iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), koji sad obuhvaća Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je glavni program financiranja Garancije za mlade; budući da će se instrumentom Next Generation EU preko Mehanizma za oporavak i otpornost i inicijative REACT-EU pružiti dodatna potpora mjerama za zapošljavanje mladih; budući da će se ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje, koja su usklađena s istovremenom digitalnom i zelenom tranzicijom, financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj; budući da države članice, na zahtjev i nakon ispunjenja unaprijed utvrđenih kriterija, mogu dobiti sredstva iz instrumenta za tehničku potporu za financiranje faza pripreme i provedbe strukturnih reformi, među ostalim mjerama, u područjima obrazovanja i osposobljavanja te politika tržišta rada;

1.  pozdravlja Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju Garancije za mlade i namjeru Komisije da uvede strukturna poboljšanja na temelju iskustava stečenih tijekom financijske krize 2008. i provedbe tog instrumenta; podsjeća da preporuka Vijeća nema obvezujući učinak na države članice; ističe da nisu sve države članice slijedile preporuku Vijeća, zbog čega su mladi zapostavljeni; smatra da je vrijeme da Garancija za mlade bude obvezujuća, a ne dobrovoljna; još jednom poziva Komisiju da predloži instrument Garancije za mlade koji je obvezujući za sve države članice;

2.  naglašava da je potreban višedimenzionalni pristup borbi protiv nezaposlenosti mladih, koji obuhvaća aktivne i pasivne politike tržišta rada i učinkovit pristup mjerama socijalne uključenosti te socijalnim, zdravstvenim i stambenim uslugama za mlade, kako bi se osigurala kvaliteta i održivost tih aktivnosti;

3.  ističe da bi se ojačanom Garancijom za mlade trebali prevladati nedostaci prethodnog pristupa, koji se temeljio na zapošljivosti, te da se on mora osmisliti kao put kojim će se u razumnom roku osigurati kvalitetna i trajna radna mjesta za sve uključene mlade; ponavlja da Garancijom za mlade ne bi trebalo institucionalizirati nesigurni rad među mladima, posebno netipičnim statusom koji dovodi do iznimno niskih plaća, nedostatka socijalne zaštite, nepostojanja sigurnog zaposlenja i lažnog samozapošljavanja, kao i do toga da se stvarno plaćeno zaposlenje zamjenjuje nesigurnim radnim mjestima;

4.  pozdravlja činjenicu da će ojačanom Garancijom za mlade biti obuhvaćena šira dobna skupina kako bi se obuhvatili mladi u dobi od 15 do 29 godina te da će se bolje individualiziran i usmjereniji pristup primijeniti i na mlade koji su privremeno i dugoročno u skupini NEET; također pozdravlja nastojanja da Garancija za mlade bude uključivija i da se izbjegne svaki oblik diskriminacije, uključujući skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, rasne i etničke manjine, migrante i izbjeglice, mlade s invaliditetom i one koji žive u udaljenim, ruralnim ili siromašnim urbanim područjima ili u prekomorskim područjima i otočnim regijama; izražava zabrinutost zbog neravnoteže na tržištu rada u kojem žene općenito, a posebno mlade žene, trpe dvostruku diskriminaciju, i zbog toga što su mlade i zbog toga što su žene; ističe potrebu da Komisija pri rješavanju problema rodnog jaza uzme u obzir potrebe mladih žena;

5.  pozdravlja uključivanje rodne dimenzije u Garanciju za mlade; napominje, međutim, da se rodni jaz među mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju tijekom posljednjih godina povećao te da je postojanje obitelji i dalje prepreka zapošljavanju mladih žena; poziva države članice da provedu obvezujuće mjere kako bi se izbjegla diskriminacija pri zapošljavanju na temelju spola ili obiteljske situacije kandidata;

6.  naglašava da mladi iz skupine NEET pripadaju raznim podskupinama, kao što su mladi s invaliditetom, mladi beskućnici, mladi Romi te mladi migranti i izbjeglice, koji imaju različite potrebe koje bi se trebale zadovoljiti posebno prilagođenim uslugama, kao što su, u slučaju osoba s invaliditetom, zajamčen razuman smještaj i prihod od rada koji su u skladu s kontinuiranim isplatama za invaliditet; u tom kontekstu ističe važnost postojanja točnih podataka i odgovarajućih načina za utvrđivanje tih podskupina te usvajanja diferenciranog pristupa u pogledu osoba koje su duže u skupini NEET, koje su često u nepovoljnom socioekonomskom položaju i suočavaju se s višedimenzionalnom diskriminacijom, među ostalim područjima života, u obrazovanju i zapošljavanju te za koje bi trebalo pokrenuti učinkovite programe informiranja; naglašava da bi, kako bi se doprlo do tih ciljnih skupina, Garancija za mlade trebala biti dio povezanog skupa socijalnih politika i politika socijalne skrbi, kao što je pristup socijalnoj sigurnosti, uključujući naknade za nezaposlene i minimalni dohodak, skrb za djecu, zdravstvene usluge, odgovarajuće, cjenovno pristupačno i dostupno stanovanje te psihološku potporu, kako bi se zajamčilo da svi mladi imaju pristup tom programu; ustraje u tome da se u okviru programa Garancije za mlade mora aktivno boriti protiv svake diskriminacije s kojom se suočavaju mladi na bilo kojoj osnovi;

7.  pozdravlja preporuku državama članicama da ojačaju sustave ranog upozoravanja kako bi se identificirali mladi koji su izloženi riziku od toga da postanu dio skupine NEET; uvjeren je da bi preventivne mjere, kao što su procjene vještina te profesionalno i strukovno usmjeravanje, koje su usmjerene na to da se osobama koje rano napuštaju školovanje pomogne da nađu posao ili se obrazuju prije nego što postanu nezaposlene, ako se provedu na odgovarajući način, te pružanje uključivog i nediskriminirajućeg redovnog obrazovanja dugoročno mogli dovesti do smanjenja broja mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju;

8.  podržava ideju o procjeni vještina svih mladih iz skupine NEET koji se prijave za programe Garancije za mlade, a posebno njihovih digitalnih vještina, kao i prijedlog za poboljšanje digitalnih, jezičnih i mekih socijalnih vještina pripremnim osposobljavanjem te omogućavanjem usavršavanja i prekvalifikacije za stjecanje zelenih vještina, poduzetničkih vještina i vještina upravljanja karijerom s pomoću individualiziranog profesionalnog vođenja i usmjeravanja; u tom kontekstu ističe važnost informalnih i neformalnih vještina; također poziva da se istodobno s procjenom njihovih digitalnih vještina procijeni i stupanj posjedovanja digitalne opreme i povezanosti svih mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju; nadalje smatra da bi mladima koji se prijave za programe Garancije za mlade trebalo pružiti potporu u razvoju socijalnih i transverzalnih vještina, te im time omogućiti bolje upravljanje tranzicijama i suočavanje s tržištem rada koje se brzo mijenja; smatra da bi osposobljavanje te vrste trebalo biti usmjereno na rješavanje problema neusklađenosti vještina na tržištu rada; smatra da naukovanja u tome mogu imati važnu ulogu jer pripremaju mlade za poslove za koje postoji velika potražnja te stoga mogu doprinijeti njihovoj održivoj integraciji na tržište rada;

9.  potiče države članice da osiguraju da se mladima koji se prijave za programe Garancije za mlade predlažu kvalitetne, raznolike i prilagođene ponude poslova, osposobljavanja, naukovanja ili stažiranja, uključujući pravednu naknadu, te da ponude za zaposlenje budu usklađene s relevantnim načelima europskog stupa socijalnih prava, čime bi se zajamčilo pravo na pravedno i jednako postupanje u pogledu radnih uvjeta, uključujući osiguravanje radnog okružja prilagođenog potrebama osoba s invaliditetom, socijalnu zaštitu i osposobljavanje te probna razdoblja razumnog trajanja, kao i zabranu zloupotrebe netipičnih ugovora o radu; ustraje u tome da ponude u okviru ojačane Garancije za mlade ni u kojem slučaju ne bi trebale doprinositi socijalnom dampingu, dampingu plaća, siromaštvu unatoč zaposlenju ili nesigurnosti za mlade; ponovno ističe da bi pripravništva mogla imati ulogu u strukovnom osposobljavanju; podsjeća da bi ugovori o pripravništvu trebali biti u obliku pisanih, pravno obvezujućih sporazuma u kojima se točno navode zadaće pripravnika i koji obuhvaćaju pristojnu plaću; smatra da cilj Garancije za mlade mora dovesti do zapošljavanja i da pripravništva nikad ne bi smjela zamijeniti radna mjesta;

10.  poziva da se uvede jamstvo kvalitete kojim bi se osiguralo da osobe koje su završile osposobljavanje i/ili obrazovanje tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 mogu (ponovno) pohađati tečajeve uključene u stažiranje i/ili naukovanje, čak i nakon što su stekle diplomu i/ili završile stažiranje i/ili naukovanje, ako su tečajevi možda morali biti otkazani ili skraćeni ili se nisu mogli završiti zbog nekih drugih razloga dok su na snazi bile mjere protiv bolesti COVID-19, kako bi se popunile praznine u osposobljavanju tih osoba;

11.  ustraje u tome da je u preporuci Vijeća potrebno navesti jasne i obvezujuće kriterije u pogledu kvalitete i standarde za ponude te poziva Komisiju da izradi kvalitativni okvir kojim se upravlja Garancijom za mlade; uvjeren je da bi takav okvir ojačao program i učinio ga učinkovitijim alatom za uspješan prelazak na tržište rada; poziva Komisiju da preispita postojeće europske instrumente kao što su kvalitativni okvir za pripravništvo i europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja te da uvede kriterije u pogledu kvalitete ponuda za mlade, uključujući načelo pravedne naknade za stažiste i pripravnike, socijalnu zaštitu, održivo zapošljavanje i socijalna prava; naglašava da bi se tim kriterijima osiguralo da program učinkovito pomaže mladima da prijeđu u stabilno i kvalitetno zaposlenje te da također pomaže u jamčenju rodno ujednačenih mogućnosti za mlade u svim sektorima, prilika koje nude dugoročnu sigurnost, socijalnu zaštitu te jednake i pristojne radne uvjete i koje ne doprinose stvaranju nesigurnih radnih mjesta; poziva države članice i Komisiju da razviju programe kojima se podupire poduzetništvo, posebno na područjima sa slabom industrijskom osnovom;

12.  potiče Komisiju i države članice da šire dobre prakse u pogledu socijalnih ulaganja kako bi se poticalo uključivije društvo i ponovno uspostavila ravnoteža između gospodarskog i socijalnog napretka; ističe važnost aktivnih politika tržišta rada i programa socijalne zaštite kako bi se izbjegla igra preraspodjele mogućnosti zapošljavanja među raznim podskupinama osjetljivih osoba, a posebno osoba iz skupine NEET, u kojoj jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube; potiče Komisiju da provede studiju kako bi se ispitala veza između mladih bez socijalne zaštite i nesigurnih radnih mjesta;

13.  istinski vjeruje da će se cilj poboljšanja socioekonomskih uvjeta mladih ostvariti pravilnom provedbom ojačane Garancije za mlade; ponovno potvrđuje svoje stajalište da bi naknada trebala biti razmjerna obavljenom poslu, vještinama i iskustvu dotičnog pojedinca te ističe potrebu da pripravnici, stažisti i naučnici na tržištu rada izvan obrazovnog programa budu u mogućnosti spojiti kraj s krajem; poziva Komisiju i države članice da u suradnji s Parlamentom i uz poštovanje načela supsidijarnosti predlože moguće načine za uvođenje zajedničkog pravnog instrumenta kojim se jamči i provodi pravedna naknada za pripravništvo, stažiranje i naukovanje na tržištu rada EU-a; osuđuje praksu neplaćenog pripravništva, stažiranja i naukovanja, koja je oblik iskorištavanja rada mladih i kojom se krše njihova prava;

14.  ustraje u tome da bi trebalo povećati sredstva za Garanciju za mlade za programsko razdoblje 2021. – 2027. povećanjem fonda ESF+ i odgovarajućim tematskim koncentracijama; ističe da izmijenjeni prijedlog Komisije o fondu ESF+ od 28. svibnja 2020. uključuje zahtjev da države članice koje su 2019. imale stopu mladih u skupini NEET iznad prosjeka EU-a moraju dodijeliti najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a+ u okviru podijeljenog upravljanja ciljanim mjerama i strukturnim reformama za potporu zapošljavanju mladih, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, posebno u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade; žali zbog činjenice da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 21. srpnja 2020. znatno smanjilo taj iznos na 10 %, što je u potpunosti u suprotnosti s ambicijom Unije da ulaže u mlade;

15.  podsjeća na svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. koje obuhvaća dodatni zahtjev da sve države članice, a ne samo one čija je stopa mladih u skupini NEET iznad prosjeka Unije, tijekom programskog razdoblja 2021. – 2027. trebaju uložiti najmanje 3 % svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja u rješavanje problema nezaposlenosti mladih, posebno u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade;

16.  poziva države članice i Komisiju da razmisle o činjenici da je stopa osoba u skupini NEET jedini čimbenik pri donošenju odluka o dodjeli sredstava; smatra da ta stopa, iako pokazuje broj osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, u potpunosti isključuje velik broj mladih koji su nesvojevoljno zaposleni na nepuno radno vrijeme, koji su napustili zemlju kako bi pronašli dostojanstven posao, koji rade bez prijave ili rade, a i dalje žive u siromaštvu;

17.  potiče države članice da se snažno obvežu na potpunu provedbu Garancije za mlade; ističe da financijska sredstva Unije dopunjuju, a ne zamjenjuju nacionalne proračune;

18.  Podsjeća na to da ojačana Garancija za mlade može imati važnu ulogu u pružanju potpore državama članicama pri ulaganju u kontekstu europskog zelenog plana u stvaranje prilika za zapošljavanje u klimatski neutralnom, energetski učinkovitom i kružnom gospodarstvu te u stjecanje kvalificirane radne snage za ta radna mjesta, pri čemu se osigurava da nijedna mlada osoba, posebno ona koja pripada skupinama u nepovoljnom položaju, ne bude zapostavljena pri prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo;

19.  ponavlja da je potrebno povećati učinkovito korištenje sredstava; očekuje da bi racionalizirana pravila programiranja i provedbe u okviru fonda ESF+ dovela do smanjenja administrativnih troškova korisnika, uključujući pojednostavljene mehanizme izvješćivanja; očekuje od država članica da s dužnom pažnjom troše sredstva na programe za mlade, čime će se olakšati njihovo zapošljavanje;

20.  ističe važnost maksimalnog povećanja mogućih sinergija između Garancije za mlade i drugih relevantnih fondova i instrumenata EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, europsko jamstvo za djecu, Erasmus+, InvestEU, Obzor Europa i Fond za pravednu tranziciju, među ostalim u kontekstu inicijative REACT-EU i nacionalnih planova oporavka; u tom kontekstu poziva države članice da u tim planovima te u svojim planovima za oporavak i otpornost, kao i u kontekstu inicijative REACT-EU daju prednost potpori za zapošljavanje mladih; poziva države članice da koriste sredstva iz instrumenta SURE kako bi podržale mjere za mlade stažiste i pripravnike, kao što su potpora dohotku i programi skraćenog radnog vremena;

21.  ustraje u tome da Komisija treba poboljšati praćenje provedbe Garancije za mlade i izvješćivanje o rezultatima, uključujući praćenje korisnika u okviru programa Garancije za mlade i prirode ponuda kako bi se osigurala njihova usklađenost s novim okvirom standarda kvalitete u sklopu ojačane Garancije za mlade i dugoročno uključivanje korisnika programa Garancije za mlade u sustav zapošljavanja;

22.  naglašava da je poboljšano prikupljanje podataka presudno za održivu integraciju korisnika na tržište rada i učinkovito korištenje Garancije za mlade; potiče Europski revizorski sud da izrađuje izvješća o praćenju provedbe programa Garancije za mlade; u tom kontekstu smatra da je važno da Komisija provede studiju kojom će se ispitati veza između mladih koji rade na poslovima bez socijalne zaštite i nesigurnih radnih mjesta;

23.  naglašava da učinkovita provedba programa Garancije za mlade te bolji pristup stabilnim i održivim radnim mjestima zahtijevaju snažnije partnerstvo i učinkovitu koordinaciju između pružatelja Garancije za mlade i relevantnih dionika, kao što su regionalne i lokalne vlasti, socijalni partneri (poslodavci i sindikati), ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, osobe koje rade s mladima, pružatelji usluga solidarnosti i građanskih aktivnosti, gospodarske i obrtničke komore, organizacije mladih i druge organizacije civilnog društva, uključujući nevladine organizacije koje rade s osobama u nepovoljnom položaju, posebno pri razmjeni najboljih praksi među državama članicama; poziva da se ti dionici uključe u osmišljavanje, provedbu i evaluaciju programa u okviru Garancije za mlade kako bi se zajamčila njihova učinkovitost; potiče države članice da poboljšaju sudjelovanje tih partnera, posebno organizacija mladih, u svim fazama upravljanja programima Garancije za mlade i s njima povezanim instrumentima financiranja EU-a na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; mišljenja je da bi u okviru partnerstava trebalo jasno odrediti strukture i mehanizme za smisleno sudjelovanje u donošenju odluka, uključujući transparentnu razmjenu informacija;

24.  uvjeren je da bi dobro usmjerene kampanje za podizanje razine svijesti u pristupačnim formatima, među ostalim za osobe s invaliditetom, i komunikacijski kanali prilagođeni mladima mogli imati odlučujuću ulogu u dopiranju do mladih i organizacija mladih te u povećanju vidljivosti inicijative, kao i da bi moglo biti posebno korisno usredotočiti se na mlade koji rano napuštaju obrazovanje; ističe da bi što više sredstava trebalo dodjeljivati izravno mladima; naglašava da su za učinkovite politike informiranja potrebna odgovarajuća financijska sredstva i osoblje, posebno u javnim službama za zapošljavanje, koje imaju ključnu ulogu u učinkovitom dopiranju do mladih iz skupine NEET, ali i dalje trpe posljedice mjera štednje uvedenih nakon posljednje financijske krize; u tom kontekstu potiče države članice da ulažu u svoje javne službe za zapošljavanje kako bi se u tu svrhu osigurali dostatni ljudski resursi i financijska potpora za osposobljavanje i opremanje osoblja;

25.  poziva Komisiju da ispita ideju o internetskom portalu EU-a posvećenom stažiranju i naukovanju u EU-u, koji bi objedinio sve postojeće inicijative EU-a na vidljivom i dostupnom portalu prilagođenom korisnicima; smatra da bi taj portal trebalo adekvatno predstaviti preko odgovarajućih kanala kako bi se usmjerio na svoju publiku te stavio u središte pozornosti mladih Europljana, obrazovnih ustanova i trgovačkih društava diljem EU-a; smatra da bi preko portala trebalo usmjeravati mlade talente onamo gdje su najpotrebniji, ukazivati mladima na posebne potrebe na tržištu rada, promicati pristup povezanim mogućnostima učenja, poboljšavati ukupnu buduću zapošljivost unutar EU-a te doprinositi borbi protiv nezaposlenosti mladih i premošćivanju razlika u vještinama;

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 470. (2) SL L 126, 21.5.2015., str. 1. (3) SL L 185, 11.7.2019., str. 44. (4) SL C 120, 26.4.2013., str. 1. (5) SL C 456, 18.12.2018., str. 1. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206. (7) SL C 458, 19.12.2018., str. 57. (8) SL C 346, 27.9.2018., str. 105. (9) SL C 440, 30.12.2015., str. 67. (10) „The impact of the economic crisis on euro area labour markets (Utjecaj gospodarske krize na radnu snagu u eurozoni)”, Mjesečni bilten Europske središnje banke iz listopada 2014., str. 49. – 68. (11) Re-inVEST Europe (2019). Policy Brief „Towards more inclusive social protection and active labour market policies in the EU: a social investment perspective” (Izvješće o politikama „Prema uključivijoj socijalnoj zaštiti i aktivnim politikama tržišta rada u EU-u: perspektiva socijalnog ulaganja).