Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2015(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0176/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0176/2020

Rasprave :

PV 19/10/2020 - 18
CRE 19/10/2020 - 15
CRE 19/10/2020 - 18

Glasovanja :

PV 20/10/2020 - 17
PV 20/10/2020 - 21

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0277

Usvojeni tekstovi
PDF 156kWORD 53k
Utorak, 20. listopada 2020. - Bruxelles
Prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije
P9_TA(2020)0277A9-0176/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije (2020/2015(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 4., 16., 26., 114. i 118.,

–  uzimajući u obzir Bernsku konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva(1) od 13. travnja 2016. i smjernice Komisije o boljoj regulativi (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a i revidirani dokument za pitanja od 29. svibnja 2020. o politici intelektualnog vlasništva i umjetnoj inteligenciji,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o pravnoj zaštiti računalnih programa(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ („Opća uredba o zaštiti podataka”)(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja(9),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” (COM(2020)0065),

–  uzimajući u obzir rad Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju koju je uspostavila Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066) i „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir Smjernice za ispitivanje Europskog ureda za patente iz studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir radni dokument o digitalnom gospodarstvu br. 2016/05 Zajedničkog istraživačkog centra Komisije i njegova Instituta za prospektivne tehnološke studije naslovljen „Internetske platforme iz perspektive gospodarske politike”,

–  uzimajući u obzir političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2019. – 2024. pod naslovom „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu”,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici(10),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam i Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0176/2020),

A.  budući da se pravnim okvirom Unije za intelektualno vlasništvo želi osigurati promicanje inovacija i kreativnosti te pristup znanju i informacijama;

B.  budući da je člankom 118. UFEU-a utvrđeno da zakonodavac Unije uspostavlja mjere za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva kako bi se osigurala ujednačena zaštita tih prava u cijeloj Uniji; budući da uvjeti na jedinstvenom tržištu pogoduju jačem gospodarskom rastu potrebnom kako bi se zajamčio prosperitet građana Unije;

C.  budući da najnoviji pomaci u razvoju umjetne inteligencije i sličnih budućih tehnologija čine znatan tehnološki napredak koji otvara vrata prilikama i izazovima za građane Unije, poslovne subjekte, javne uprave, stvaraoce i obrambeni sektor;

D.  budući da tehnologije umjetne inteligencije mogu otežati sljedivost prava intelektualnog vlasništva i njihovu primjenu na proizvode stvorene umjetnom inteligencijom, čime se sprečava da ljudski stvaratelji čiji se izvorni rad upotrebljava za poticanje takvih tehnologija dobiju pravednu naknadu;

E.  budući da cilj da Unija postane svjetski predvodnik u području tehnologija umjetne inteligencije mora obuhvaćati napore za ponovno stjecanje i očuvanje digitalne i industrijske suverenosti Unije, osiguravanje njezine konkurentnosti i promicanje i zaštitu inovacija te mora zahtijevati strukturnu reformu industrijske politike Unije kako bi ona mogla biti na čelu tehnologija umjetne inteligencije, uz istodobno poštovanje kulturne raznolikosti; budući da globalno predvodništvo Unije u umjetnoj inteligenciji podrazumijeva djelotvoran sustav prava intelektualnog vlasništva koji je prilagođen digitalnom dobu i koji omogućuje inovatorima da na tržište uvedu nove proizvode; budući da su snažne zaštitne mjere ključne za zaštitu patentnog sustava Unije od zlouporabe, što je štetno za inovativne programere umjetne inteligencije; budući da pristup umjetnoj inteligenciji treba biti usredotočen na čovjeka i u skladu s etičkim načelima i ljudskim pravima kako bi tehnologija ostala instrument u službi ljudi i zajedničkog dobra;

F.  budući da je upravo na razini Unije prikladno uređivati propise u području tehnologija umjetne inteligencije kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta te različite nacionalne odredbe i smjernice; budući da će potpuno usklađeni regulatorni okvir Unije u području umjetne inteligencije imati potencijal da postane normativni predložak na međunarodnoj razini; budući da bi nova zajednička pravila za sustave umjetne inteligencije trebala biti u obliku uredbe kako bi se uspostavili jednaki standardi u cijeloj Uniji i budući da zakonodavstvo mora biti otporno na promjene u budućnosti kako bi se osiguralo da ono ide ukorak s brzim razvojem te tehnologije te da se ono mora pratiti temeljitim procjenama učinka; budući da pravna sigurnost doprinosi razvoju tehnologije i da je povjerenje građana u nove tehnologije nužno za razvoj tog sektora jer se njime jača konkurentska prednost Unije; budući da bi regulatornim okvirom kojim se uređuje umjetna inteligencija stoga trebalo potaknuti povjerenje u sigurnost i pouzdanost umjetne inteligencije te uspostaviti ravnotežu između javne zaštite i poslovnih poticaja za ulaganja u inovacije;

G.  budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na računalnim modelima i algoritmima, koji se smatraju matematičkim metodama u smislu Europske patentne konvencije te se stoga kao takvi ne mogu patentirati; budući da se u skladu s člankom 52. stavkom 3. Europske patentne konvencije matematičke metode i računalni programi mogu zaštititi patentima ako se koriste kao dio sustava umjetne inteligencije koji doprinosi stvaranju dodatnog tehničkog učinka; budući da bi trebalo temeljito procijeniti učinak takve potencijalne zaštite patenata;

H.  budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na stvaranju i provedbi računalnih programa koji kao takvi podliježu posebnom sustavu zaštite autorskog prava, pri čemu se može zaštititi samo izražaj računalnog programa, a ne ideje, metode i načela na kojima se temelji bilo koji njegov element;

I.  budući da se u području umjetne inteligencije odobrava sve veći broj patenata;

J.  budući da se zbog pomaka u razvoju umjetne inteligencije i srodnih tehnologija postavljaju pitanja o zaštiti inovacija kao takvih i primjeni prava intelektualnog vlasništva na materijale, sadržaj i podatke koji se generiraju tehnologijama umjetne inteligencije i srodnim tehnologijama te koji mogu biti industrijska ili umjetnička djela i koji stvaraju razne trgovinske mogućnosti; budući da je u tom pogledu važno razlikovati između ljudskog stvaranja s pomoću umjetne inteligencije i autonomnog stvaranja umjetne inteligencije;

K.  budući da tehnologije umjetne inteligencije i srodne tehnologije uvelike ovise o već postojećem sadržaju i velikoj količini podataka; budući da će povećani transparentan i otvoren pristup određenim neosobnim podacima i bazama podataka u Uniji, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, kao i interoperabilnost podataka, čime se ograničava učinak ovisnosti, imati ključnu ulogu u promicanju razvoja europske umjetne inteligencije i podupiranju konkurentnosti europskih trgovačkih društava na globalnoj razini; budući da se pri prikupljanju osobnih podataka moraju poštovati temeljna prava i pravila o zaštiti podataka te da je za to potrebno prilagođeno upravljanje, posebno u pogledu upravljanja podacima i transparentnosti podataka koji se upotrebljavaju pri razvoju i primjeni tehnologija umjetne inteligencije, i to tijekom cijelog životnog ciklusa sustava utemeljenog na umjetnoj inteligenciji;

1.  prima na znanje bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” i Europsku strategiju za podatke; ističe da polazišta razrađena u tim dokumentima mogu doprinijeti oslobađanju potencijala umjetne inteligencije usredotočene na čovjeka u EU-u; napominje, međutim, da se Komisija nije dotaknula pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije, unatoč njihovoj presudnoj važnosti; ističe potrebu za stvaranjem jedinstvenog europskog podatkovnog prostora i smatra da će njegova upotreba imati važnu ulogu u inovacijama i kreativnosti u okviru gospodarstva Unije, što bi trebalo poticati; ističe da Unija treba imati ključnu ulogu u određivanju temeljnih načela u pogledu razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, bez sprečavanja njezina napretka ili ometanja tržišnog natjecanja;

2.  ističe činjenicu da će razvoj tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u sektorima prometa i turizma dovesti do inovacija, istraživanja, mobilizacije ulaganja i znatnih gospodarskih, društvenih, javnih i sigurnosnih koristi, kao i koristi u području zaštite okoliša, te će te sektore istovremeno učiniti privlačnijima za nove generacije i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i održivije poslovne modele, ali naglašava da to ne bi trebalo prouzročiti štetu ili negativne učinke za ljude ili društvo;

3.  ističe važnost stvaranja operativnog i potpuno usklađenog zakonodavnog okvira u području tehnologija umjetne inteligencije; predlaže da taj okvir bude u obliku uredbe, a ne direktive kako bi se izbjegla rascjepkanost europskog jedinstvenog digitalnog tržišta i promicale inovacije;

4.  poziva Komisiju da uzme u obzir sedam ključnih zahtjeva utvrđenih u smjernicama skupine stručnjaka na visokoj razini koje je Komisija pozdravila u svojoj komunikaciji od 8. travnja 2019.(11) te da ih na odgovarajući način provede u cjelokupnom zakonodavstvu kojim se uređuje područje umjetne inteligencije;

5.  ističe da razvoj i korištenje tehnologija umjetne inteligencije te rast globalnog podatkovnog gospodarstva zahtijevaju rješavanje važnih tehničkih, društvenih, gospodarskih, etičkih i pravnih pitanja u cijelom nizu područja politika, među kojima je i pitanje prava intelektualnog vlasništva te njihova utjecaja na spomenuta područja politika; ističe da je za oslobađanje potencijala tehnologija umjetne inteligencije potrebno ukloniti nepotrebne pravne prepreke kako se ne bi ometao rast ili inovacije u podatkovnom gospodarstvu Unije koje je u razvoju; poziva na provedbu procjene učinka u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije;

6.  ističe ključnu važnost ujednačene zaštite prava intelektualnog vlasništva u vezi s tehnologijama umjetne inteligencije i važnost višedimenzionalne prirode te zaštite te istodobno ističe važnost osiguravanja visoke razine zaštite prava intelektualnog vlasništva, stvaranja pravne sigurnosti i izgradnje povjerenja potrebnog za poticanje ulaganja u te tehnologije te osiguravanje njihove dugoročne održivosti i upotrebe od strane potrošača; smatra da Unija ima potencijal da postane predvodnik u stvaranju tehnologija umjetne inteligencije donošenjem operativnog regulatornog okvira koji se redovito procjenjuje u svjetlu tehnološkog napretka i provedbom proaktivnih javnih politika, posebno u pogledu programa osposobljavanja, financijske potpore za istraživanja te suradnje javnog i privatnog sektora; ponavlja da je potrebno osigurati dovoljno manevarskog prostora za razvoj novih tehnologija, proizvoda i usluga; ističe da stvaranje okružja koje pogoduje kreativnosti i inovacijama poticanjem upotrebe tehnologija umjetne inteligencije ne smije ići na štetu interesa ljudskih stvaratelja niti etičkih načela Unije;

7.  također smatra da Unija mora uzeti u obzir različite dimenzije umjetne inteligencije utvrđivanjem tehnološki neutralnih i dovoljno fleksibilnih definicija, kojima bi se obuhvatili budući tehnološki pomaci, kao i naknadno korištenje; smatra da je potrebno nastaviti s promišljanjem o interakcijama između umjetne inteligencije i prava intelektualnog vlasništva, i iz perspektive uredâ za intelektualno vlasništvo i iz perspektive korisnika; smatra da pitanje procjene aplikacija umjetne inteligencije stvara potrebu za određenim zahtjevima u pogledu transparentnosti i razvoja novih metoda jer se, na primjer, prilagodljivi sustavi učenja mogu ponovno kalibrirati nakon svakog unosa, zbog čega su određene ex ante objave neučinkovite;

8.  ističe važnost transparentnosti i preuzimanja odgovornosti pri korištenju algoritama u okviru usluga za internetski prijenos sadržaja tako da se u većoj mjeri može zajamčiti pristup kulturnim i kreativnim sadržajima u raznim oblicima i na raznim jezicima te nepristran pristup europskim djelima;

9.  preporučuje da se prednost da ocjenjivanju prema sektoru i vrsti implikacija umjetne inteligencije na prava intelektualnog vlasništva; smatra da bi se takvim pristupom trebala uzeti u obzir, primjerice, razina ljudskog djelovanja, autonomija umjetne inteligencije i važnost uloge i porijekla upotrijebljenih podataka i materijala zaštićenih autorskim pravima te moguće sudjelovanje drugih relevantnih čimbenika; podsjeća da se svakim pristupom mora uspostaviti ravnoteža između potrebe za zaštitom ulaganja sredstava i truda i potrebe za poticanjem stvaranja i razmjene; smatra da je potrebno detaljnije istraživanje za procjenu ljudskog doprinosa u pogledu algoritamskih podataka o umjetnoj inteligenciji; smatra da disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija i velikim i malim trgovačkim društvima pružaju priliku za razvoj proizvoda s vodećom ulogom na tržištu; smatra da bi sva trgovačka društva trebala uživati jednako učinkovitu i djelotvornu zaštitu u pogledu prava intelektualnog vlasništva; stoga poziva Komisiju i države članice da novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima posredstvom programa jedinstvenog tržišta i digitalno-inovacijskih centara pruže podršku kako bi se zaštitili njihovih proizvodi;

10.  predlaže da se to ocjenjivanje usredotoči na utjecaj i implikacije umjetne inteligencije i s njom povezanih tehnologija u okviru sadašnjeg sustava patentnog prava, zaštite žigova i dizajna, autorskih i srodnih prava, uključujući primjenjivost pravne zaštite baza podataka i računalnih programa, zaštitu neobjavljenih znanja i poslovnih informacija („poslovne tajne”) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja; uviđa potencijal tehnologija umjetne inteligencije za bolju provedbu prava intelektualnog vlasništva, unatoč potrebi za ljudskom provjerom i revizijom, posebno kad je riječ o pravnim posljedicama; nadalje ističe da je potrebno ocijeniti treba li prilagoditi ugovorno pravo kako bi se na najbolji način zaštitili potrošači te treba li prilagoditi pravila tržišnog natjecanja kako bi se odgovorilo na tržišne nedostatke ili zlouporabu u okviru digitalnog gospodarstva, potom da je potrebno stvoriti sveobuhvatniji pravni okvir za gospodarske sektore u kojima se primjenjuje umjetna inteligencija, čime se omogućuje rast europskih trgovačkih društava i relevantnih dionika, te da je potrebno stvoriti pravnu sigurnost; naglašava da zaštita intelektualnog vlasništva uvijek mora biti usklađena s drugim temeljnim pravima i slobodama;

11.  podsjeća da se matematičke metode kao takve ne mogu patentirati, osim ako se ne koriste u određenu tehničku svrhu u kontekstu tehničkih izuma koji se mogu patentirati samo ako se poštuju primjenjivi kriteriji koji se odnose na izume; podsjeća da je, ako se neki izum odnosi bilo na metodu koja uključuje tehnička sredstva bilo na tehnički uređaj, njegova svrha, promatrana u cjelini, u stvari tehničke prirode te on stoga nije isključen iz patentibilnosti; u tom pogledu ističe ulogu okvira za zaštitu patenata u poticanju izuma umjetne inteligencije i promicanju njihova širenja, kao i potrebu da se stvore prilike za europska trgovačka društva i novoosnovana poduzeća kako bi se potaknuo razvoj i primjena umjetne inteligencije u Europi; ističe da patenti bitni za normu imaju ključnu ulogu u razvoju i širenju novih tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija i u osiguravanju interoperabilnosti; poziva Komisiju da podrži uspostavu sektorskih normi i da potiče formalnu normizaciju;

12.  napominje da se patentna zaštita može dodijeliti pod uvjetom da je izum nov i da njegova namjena nije očita te da sadrži inventivnu komponentu; među ostalim napominje da patentno pravo zahtijeva sveobuhvatan opis tehnologije koja je temelj izuma, što može značiti poteškoće za neke tehnologije umjetne inteligencije uzme li se u obzir složenost obrazloženja njihova principa rada; također ističe pravne probleme obrnutog inženjeringa, koji je iznimka od zaštite autorskih prava nad računalnim programima i zaštite poslovnih tajni, koji su pak od ključne važnosti za inovacije i istraživanje i koje bi trebalo uzeti u obzir u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije; poziva Komisiju da procijeni mogućnosti za odgovarajuće testiranje proizvoda, na primjer modularno, bez stvaranja rizika za nositelje prava intelektualnog vlasništva ili za poslovne tajne zbog opsežnog otkrivanja proizvoda koji se mogu lako replicirati; ističe da bi tehnologije umjetne inteligencije trebale biti javno dostupne u obrazovne i istraživačke svrhe, kao što su učinkovitije metode učenja;

13.  napominje da autonomizacija u kreativnom procesu stvaranja umjetničkog sadržaja može iznijeti na površinu pitanja povezana s vlasništvom nad pravima intelektualnog vlasništva nad tom vrstom sadržaja; u tom pogledu smatra da tehnologijama umjetne inteligencije nije poželjno dodijeliti pravnu osobnost i ističe negativan učinak takve mogućnosti na poticaje za ljudske stvaratelje;

14.  ističe razliku između djela koja su stvorili ljudi s pomoću umjetne inteligencije i djela koja je stvorila umjetna inteligencija, pri čemu potonje stvara nove regulatorne izazove za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, kao što su pitanja vlasništva, izumiteljskog djelovanja i odgovarajuće naknade, kao i pitanja povezana s mogućom koncentracijom tržišta; nadalje smatra da prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije treba razlikovati od prava intelektualnog vlasništva koja se mogu dodijeliti za sadržaje koje je stvorila umjetna inteligencija; ističe da se, onda kad se umjetna inteligencija koristi samo kao pomoć autoru u procesu stvaranja, i dalje primjenjuje postojeći okvir za autorska prava;

15.  zauzima stajalište da se tehnička djela stvorena tehnologijom umjetne inteligencije moraju zaštititi u skladu s pravnim okvirom za prava intelektualnog vlasništva kako bi se potaknula ulaganja u taj oblik stvaranja i poboljšala pravna sigurnost za građane, poslovne subjekte i, s obzirom na to da su trenutačno među glavnim korisnicima tehnologija umjetne inteligencije, izumitelje; smatra da djela koja samostalno stvaraju umjetni stvaratelji i roboti možda ne mogu biti zaštićena autorskim pravom kako bi se poštovalo načelo originalnosti, koje je povezano s fizičkom osobom, te zbog toga što se pojam „intelektualnog djela” odnosi na osobnost autora; poziva Komisiju da podrži horizontalan, tehnološki neutralan i na dokazima utemeljen pristup zajedničkim, ujednačenim odredbama o autorskim pravima primjenjivima na djela stvorena umjetnom inteligencijom u Uniji ako se smatra da bi se ta djela mogla zaštititi autorskim pravom; preporučuje da se vlasništvo nad pravima, ako postoje, dodijeli samo fizičkim ili pravnim osobama koje su zakonito stvorile djelo i samo ako je nositelj autorskog prava dao odobrenje ako se upotrebljava materijal zaštićen autorskim pravom, osim ako se primjenjuju iznimke ili ograničenja povezana s autorskim pravima; ističe važnost olakšavanja pristupa podacima i razmjene podataka, otvorenih standarda i tehnologije otvorenog koda, uz istodobno poticanje ulaganja i inovacija;

16.  napominje da je upotrebom umjetne inteligencije moguće obrađivati velik broj podataka o stanju stvari u području prava intelektualnog vlasništva ili samom postojanju prava intelektualnog vlasništva; istodobno napominje da umjetna inteligencija ili s njom povezane tehnologije koje se upotrebljavaju za postupak registracije za dodjelu prava intelektualnog vlasništva i za utvrđivanje odgovornosti za povrede prava intelektualnog vlasništva ne mogu biti zamjena za ljudski pregled koji se provodi od slučaja do slučaja kako bi se zajamčila kvaliteta i pravednost odluka; primjećuje da umjetna inteligencija postupno stječe sposobnost obavljanja zadaća koje obično obavljaju ljudi te stoga ističe potrebu za uspostavom odgovarajućih zaštitnih mjera, uključujući sustave osmišljavanja s ljudskom kontrolom i procese preispitivanja, transparentnost, odgovornost i provjeru donošenja odluka u vezi s umjetnom inteligencijom;

17.  napominje da, u pogledu upotrebe neosobnih podataka od strane tehnologija umjetne inteligencije, zakonito korištenje djela zaštićenih autorskim pravom te ostalih djela i s njima povezanih podataka, uključujući sadržaj koji je već postojao, visokokvalitetne skupove podataka i metapodatke, treba ocjenjivati u svjetlu postojećih pravila o ograničenjima zaštite autorskih prava i iznimkama od te zaštite, kao što je iznimka koja se odnosi na rudarenje teksta i podataka, kao što je predviđeno Direktivom o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva na dodatno pojašnjenje u pogledu zaštite podataka u okviru autorskih prava i potencijalne zaštite žigova i industrijskog dizajna za djela koja su stvorena autonomno aplikacijama umjetne inteligencije; smatra da bi trebalo promicati dobrovoljnu razmjenu neosobnih podataka između poslovnih subjekata i sektora na temelju poštenih ugovora, uključujući sporazume o licenciranju; skreće pozornost na probleme koji proizlaze iz stvaranja uvjerljivih krivotvorenih sadržaja, na temelju obmanjujućih i manipuliranih podataka ili jednostavno podataka loše kvalitete, pri čemu nije važno sadrže li takvi uvjerljivi krivotvoreni sadržaji podatke koji podliježu autorskom pravu; zabrinut je zbog mogućnosti masovnog manipuliranja građanima kako bi se destabilizirale demokracije te poziva na intenzivnije podizanje razine osviještenosti i medijske pismenosti, kao i na stavljanje na raspolaganje hitno potrebnih tehnologija umjetne inteligencije za provjeru činjenica i informacija; smatra da bi se provjerljivim evidencijama neosobnih podataka koje se upotrebljavaju tijekom životnog ciklusa tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u skladu s pravilima o zaštiti podataka moglo omogućiti praćenje upotrebe djela zaštićenih autorskim pravima, mogli bi se bolje zaštititi nositelji prava te bi se moglo doprinijeti zaštiti privatnosti; naglašava da bi tehnologije umjetne inteligencije mogle biti korisne u kontekstu provedbe prava intelektualnog vlasništva, ali bi zahtijevale ljudsku reviziju i jamstvo da su svi sustavi donošenja odluka koji se temelje na umjetnoj inteligenciji potpuno transparentni; naglašava da se nijednim budućim režimom umjetne inteligencije ne smiju zaobići mogući zahtjevi za tehnologiju otvorenog koda u javnim natječajima niti se smije spriječiti međusobna povezivost digitalnih usluga; napominje da se sustavi umjetne inteligencije temelje na softveru i da se oslanjaju na statističke modele, koji mogu sadržavati pogreške; naglašava da proizvodi stvoreni umjetnom inteligencijom ne smiju biti diskriminatorni i da je jedan od najučinkovitijih načina smanjenja pristranosti u sustavima umjetne inteligencije jamčenje, u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s pravom Unije, maksimalne količine neosobnih podataka za potrebe osposobljavanja i strojnog učenja; poziva Komisiju da razmisli o upotrebi podataka iz javne domene u te svrhe;

18.  ističe važnost pune provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se poboljšala dostupnost i interoperabilnost neosobnih podataka u EU-u; naglašava da se europskom podatkovnom strategijom mora osigurati ravnoteža između promicanja protoka podataka, šireg pristupa podacima, njihove upotrebe i dijeljenja s jedne strane te zaštite prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni s druge strane, uz poštovanje pravila o zaštiti podataka i privatnosti; s tim u vezi ističe da je potrebno ocijeniti jesu li pravila Unije o intelektualnom vlasništvu prikladan alat za zaštitu podataka, uključujući sektorske podatke potrebne za razvoj umjetne inteligencije, pri čemu treba podsjetiti da se strukturirani podaci, kao što su baze podataka, kad uživaju zaštitu intelektualnog vlasništva, obično ne smatraju podacima; smatra da se moraju dostaviti potpune informacije o korištenju podataka zaštićenih pravom intelektualnog vlasništva, prije svega u okviru odnosa između platformi i poslovnih subjekata; pozdravlja namjeru Komisije da se stvori jedinstveni europski podatkovni prostor;

19.  napominje da Komisija razmatra mogućnost uvođenja zakonodavnih mjera u pogledu pitanja koja utječu na odnose među gospodarskim dionicima kako bi se iskoristili neosobni podaci te pozdravlja moguću reviziju Direktive o bazama podataka i moguće pojašnjenje primjene Direktive o zaštiti poslovnih tajni kao općeg okvira; sa zanimanjem iščekuje rezultate javnog savjetovanja koje je pokrenula Komisija o europskoj podatkovnoj strategiji;

20.  naglašava da Komisija treba težiti pružanju ujednačene zaštite intelektualnog vlasništva utemeljene na inovacijama u korist europskih programera tehnologija umjetne inteligencije, jačanju međunarodne konkurentnosti europskih trgovačkih društava, među ostalim u pogledu mogućih zloporabnih taktika u sudskim sporovima, i osiguravanju najveće moguće pravne sigurnosti korisnika, ponajprije u okviru međunarodnih pregovora, osobito u pogledu tekućih rasprava o umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj revoluciji u okviru WIPO-a; pozdravlja stajališta koja je Unija nedavno podnijela u okviru javnog savjetovanja Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo o nacrtu dokumenta WIPO-a o intelektualnom vlasništvu i umjetnoj inteligenciji; u tom pogledu podsjeća na etičku dužnost Unije da podrži razvoj diljem svijeta olakšavanjem prekogranične suradnje u području umjetne inteligencije, među ostalim uvođenjem ograničenja i iznimki za prekogranično istraživanje i rudarenje teksta i podataka, kao što je utvrđeno u Direktivi o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu;

21.  potpuno je svjestan činjenice da će napredak u području umjetne inteligencije morati ići ruku pod ruku s javnim ulaganjima u infrastrukturu, osposobljavanjem za digitalne vještine te velikim poboljšanjima u području povezivosti i interoperabilnosti kako bi došlo do njegova potpunog ostvarenja; stoga ističe važnost sigurnih i održivih 5G mreža za puno uvođenje tehnologija umjetne inteligencije ali, još važnije, napore koje je potrebno uložiti u razinu njihove infrastrukture i sigurnosti u cijeloj Uniji; prima na znanje intenzivno patentiranje u području umjetne inteligencije u sektoru prometa; izražava zabrinutost zbog mogućnosti da ono dovede do brojnih sudskih postupaka koji bi naštetili cjelokupnoj industriji i koji bi također mogli utjecati na sigurnost prometa ako se bez daljnjeg odgađanja ne donese zakonodavstvo kojim će se urediti razvoj tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom na razini Unije;

22.  podržava spremnost Komisije da pozove ključne dionike iz proizvodnog sektora (proizvođače u prometnoj proizvodnoj industriji, inovatore u području umjetne inteligencije i povezivosti, pružatelje usluga iz sektora turizma i ostale dionike u lancu vrijednosti automobilske industrije) na dogovor o uvjetima pod kojima bi bili spremni razmjenjivati svoje podatke;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(2) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.
(3) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.
(4) SL L 111, 5.5.2009., str. 16.
(5) SL L 157, 15.6.2016., str. 1.
(6) SL L 172, 26.6.2019., str. 56.
(7) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(8) SL L 303, 28.11.2018., str. 59.
(9) SL L 186, 11.7.2019., str. 57.
(10) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.
(11) „Izgradnja povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju” (COM(2019)0168).

Posljednje ažuriranje: 22. siječnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti