Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2080(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0165/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0165/2020

Rasprave :

PV 19/10/2020 - 21
CRE 19/10/2020 - 21

Glasovanja :

PV 20/10/2020 - 8
PV 20/10/2020 - 21

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0278

Usvojeni tekstovi
PDF 157kWORD 59k
Utorak, 20. listopada 2020. - Bruxelles
Preporuka Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi stalne strukturirane suradnje i upravljanju njome (PESCO)
P9_TA(2020)0278A9-0165/2020

Preporuka Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi stalne strukturirane suradnje i upravljanju njome (PESCO) (2020/2080(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), osobito njegov članak 36.,  članak 42. stavak 6., članak 46. i njegov Protokol (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/340 od 6. ožujka 2018. o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/909 od 25. lipnja 2018. o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/1797 od 19. studenoga 2018. o izmjeni i ažuriranju Odluke (ZVSP) 2018/340 o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1909 od 12. studenoga 2019. o izmjeni i ažuriranju Odluke (ZVSP) 2018/340 o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenoga 2017. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2019. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 15. listopada 2018. o redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza koje su preuzete u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) te o utvrđivanju preciznijih ciljeva (2018/C374/01)(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(7),

–  uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem koji je stupio na snagu u prosincu 2014.,

–  uzimajući u obzir Pregled br. 09/2019 Europskog revizorskog suda iz rujna 2019. o europskoj obrani;

–  uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0165/2020),

A.  budući da u skladu s člankom 42. stavkom 2. UEU-a zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) uključuje progresivno oblikovanje zajedničke obrambene politike EU-a, što će dovesti do uspostave zajedničke obrane kada Europsko vijeće jednoglasno tako odluči; budući da PESCO predstavlja važan korak naprijed prema postizanju tog cilja;

B.  budući da bi se PESCO trebao koristiti za daljnju operacionalizaciju i razvoj obveze uzajamne pomoći i potpore kako je utvrđeno u članku 42. stavku 7. UEU-a radi pružanja međusobne pomoći i potpore, na što se podsjeća u zajedničkoj obavijesti država članica i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o PESCO-u od 13. studenoga 2017. koju su potpisale 23 države članice, kako bi se poboljšala spremnost država članica na pokazivanje solidarnosti prema drugim državama članicama ako postanu žrtve oružane agresije na svojem području;

C.  budući da u skladu s člankom 1. točkom (a) Protokola (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. UEU-a jedan od ciljeva PESCO-a jest da države članice intenzivnije nastave razvijati svoje obrambene sposobnosti unapređivanjem svojih nacionalnih doprinosa i sudjelovanjem, po potrebi, u multinacionalnim snagama, u glavnim europskim programima za opremu i aktivnostima Europske obrambene agencije;

D.  budući da se u članku 1. točki (b) Protokola 10 navodi da svaka država članica „najkasnije do 2010., na nacionalnoj razini ili kao sastavnica skupina multinacionalnih snaga, može staviti na raspolaganje ciljane borbene jedinice za planirane misije, koje su na taktičkoj razini ustrojene kao borbena skupina, s pomoćnim elementima koji uključuju transport i logistiku, i koje su u roku od 5 do 30 dana sposobne izvršiti zadaće iz članka 43. Ugovora o Europskoj uniji, posebice kao odgovor na zahtjeve Organizacije ujedinjenih naroda, i koje se mogu održati tijekom početnog razdoblja od 30 dana uz mogućnost produljenja do najmanje 120 dana”; budući da članak 1. točku (b) treba revidirati kako bi primjereno odgovarala zahtjevnom geopolitičkom okružju; budući da su države članice još uvijek daleko od ostvarenja tog cilja;

E.  budući da je više nego ikad potrebno uspostaviti zajedničku strategiju obrane EU-a u kontekstu sve većih višestrukih prijetnji;

F.  budući da ambicija u sklopu Globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane obuhvaća upravljanje krizama i izgradnju kapaciteta u partnerskim zemljama s ciljem zaštite Europe i njezinih građana; budući da se nijedna država članica ne može sama zaštititi, jer su sigurnosne i obrambene prijetnje s kojima se EU suočava i koje su usmjerene na građane, područja i infrastrukture, zajedničke i višedimenzionalne pa se pojedinačne države članice ne mogu s njima suočiti; budući da bi djelotvoran sustav za učinkovitu, usklađenu stratešku i zajedničku upotrebu resursa na razini EU-a bio koristan za cjelokupnu razinu sigurnosti i obrane EU-a i da je potrebniji više nego ikad zbog brzog pogoršanja sigurnosnog okruženja; budući da je potrebno uložiti veće napore u suradnju u području kiberobrane, kao što su razmjena informacija, osposobljavanje i operativna potpora, kako bi se bolje suzbile hibridne prijetnje;

G.  budući da su glavni akteri PESCO-a države članice sudionice koje daju kapacitete za provedbu ZSOP-a (članak 42. stavak 1. i članak 42. stavak 3. UEU-a) i koje te kapacitete šalju u operacije EU-a i misije u okviru zadaća koje im Vijeće povjeri u sklopu okvira Unije (članak 42. stavci 1., 4. i 5., članak 43. i članak 44. UEU-a) te koje po potrebi razvijaju svoje obrambene kapacitete, među ostalim, u okviru Europske obrambene agencije (članak 42. stavak 3. i članak 45. UEU-a);

H.  budući da je dugoročna vizija PESCO-a pružiti Uniji operativni kapacitet koji se temelji na vojnim sredstvima, dopunjenima civilnim sredstvima, kako bi se postigli usklađeni kapaciteti širokog spektra mogućnosti dostupni dostupni državama članicama za vojni ZSOP; budući da bi PESCO trebao poboljšati kapacitete EU-a da djeluje kao međunarodni pružatelj sigurnosti kako bi učinkovito i vjerodostojno pridonio međunarodnoj, regionalnoj i europskoj sigurnosti, uključujući kroz sprječavanje uvoza nesigurnosti, te poboljšao interoperabilnost kako bi se zaštitili građani EU-a i postigla najveća moguća učinkovitost rashoda za obranu smanjenjem udvostručavanja, viška kapaciteta i nekoordinirane nabave;

I.  budući da će u skladu s odlukom Vijeća 2017/2315 o uspostavi PESCO-a pojačani obrambeni kapaciteti država članica koristiti i NATO-u, vodeći se načelom jedinstva snaga, pod uvjetom da se spriječi udvostručavanje i daje prednost interoperabilnosti, a istodobno će se jačati europski stup unutar saveza i odgovoriti na opetovane pozive na uravnoteženiju transatlantsku podjelu tereta; budući da je NATO i dalje temelj sigurnosne strukture mnogih država članica;

J.  budući da se PESCO-om stvara obvezujući okvir među državama članicama sudionicama, koje su se obvezale na zajedničko ulaganje, planiranje, razvoj i upravljanje obrambenim kapacitetima u okviru Unije na stalan i strukturiran način, preuzimanjem 20 snažnih obveza u pet područja utvrđenih UEU-om; budući da te obveze trebaju predstavljati pomak od puke obrambene suradnje prema potpunoj interoperabilnosti i poboljšanju obrambenih snaga država članica kroz uzajamno korisna bilateralna partnerstva; budući da tajništvo PESCO-a svake godine ocjenjuje te snažne obveze u nacionalnim provedbenim planovima, kojima države članice sudionice imaju pristup; budući da unatoč tim snažnim obvezama, ne postoji djelotvoran mehanizam usklađivanja za PESCO; budući da bi se projekti PESCO-a trebali provoditi na način koji odražava industrijske kapacitete te uzima u obzir problem udvostručavanja ili proračunska ograničenja država članica sudionica; budući da treba poboljšati djelotvoran mehanizam usklađivanja za PESCO;

K.  budući da države članice sudionice moraju pokazati potpunu političku predanost prema 20 snažnih obveza koje su preuzele; budući da ciklusi planiranja vojnih kapaciteta obično traju dulje od tri godine; budući da su trenutačni ciklusi planiranja vojnih kapaciteta većinom potaknuti prethodno utvrđenim procesom obrambenog planiranja NATO-a; budući da bi trebalo ostvariti veći napredak u pogledu znatnog uključivanja PESCO-a u nacionalne postupke obrambenog planiranja kako bi se osigurala sposobnost država članica sudionica da dovrše projekte PESCO-a;

L.  budući da se PESCO u početku smatrao avangardnim jer ga čine države članice koje žele i mogu unaprijediti svoju suradnju na području obrane na novu razinu ambicije; budući da činjenica da obuhvaća 25 država članica ne smije dovesti do toga da pristup „najmanjeg zajedničkog nazivnika” ograniči PESCO; budući da broj država članica sudionica ukazuje na spremnost na bližu suradnju u području sigurnosti i obrane;

M.  budući da su prva tri kruga projekata PESCO-a rezultirala s predlaganjem i usvajanjem 47 projekata; budući da do sada nijedan od njih nije realiziran; budući da su projekti prvog kruga uglavnom projekti razvoja kapacitetâ koji uključuju maksimalan broj država članica; budući da željeno uključivanje sudjelovanja u projektima u okviru PESCO-a ne bi trebalo dovesti do razvodnjavanja ambicija država članica sudionica; budući da je u okviru PESCO-a ključno usredotočiti se na projekte koji zaista osiguravaju dodanu vrijednost;

N.  budući da se čini da nema sveobuhvatne zajedničke logike među 47 projekata PESCO-a; budući da trenutačnom popisu projekata nedostaju dosljednost, široko područje primjene i strateška ambicija pa tako nisu uklonjeni najočitiji nedostaci u pogledu kapaciteta te da se uklanjanju ključnih nedostataka koji su utvrđeni u procesu ostvarivanja glavnog cilja kroz plan za razvoj kapaciteta (CDP) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) ne pristupa na odgovarajući način niti u cijelosti; budući da je jedan od tih projekata zaustavljen kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje; budući da ostali projekti nisu ostvarili dovoljan napredak ili im prijeti rizik od obustave, dok je oko 30 projekata još uvijek u fazi razvoja koncepta i pripreme; budući da razvoj ambicioznih projekata za vojne kapacitete može trajati do 10 godina; budući da se velika većina projekata PESCO-a podudara s nedostacima Europskog fonda za obranu i NATO-a;

O.  budući da druga faza PESCO-a počinje 2021.; budući da će se u toj drugoj fazi ostvariti konkretni i značajni rezultati, što znači da je potrebno uspostavljanje prioriteta među projektima;

P.  budući da su određeni projekti PESCO-a usmjereni na operativno raspoređivanje, kao što su glavna operacija EUFOR-a za odgovor na krizu (EUFOR CROC), vojna mobilnost i mreža logističkih čvorišta, dok su drugi više usmjereni na razvoj vojnih kapaciteta, kao što su timovi za brz odgovor na kiberincidente i uzajamna pomoć u području kibersigurnosti (CRRT); budući da su oba pristupa potrebna da se znatno pridonese razvoju zajedničke integrirane sigurnosne i obrambene strategije EU-a;

Q.  budući da neki od strateški najvažnijih projekata PESCO-a imaju potencijal da odlučno doprinesu strateškoj autonomiji Unije i da odlučno doprinesu stvaranju usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnosti;

R.  budući da su veliki europski obrambeni projekti, kao što su budući borbeni zračni sustav (engl. Future Air Combat System, FCAS) i glavni borbeni kopneni sustav (engl. Main Ground Combat System, MGCS), trenutačno izvan djelokruga PESCO-a;

S.  budući da je ključno odrediti prioritete i ukloniti nedostatke u pogledu kapaciteta utvrđene u planu za razvoj kapaciteta (CDP) te nadovezati se na Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) s ciljem povećanja strateške autonomije Europe;

T.  budući da se samo neki od trenutačnih projekata PESCO-a u dovoljnoj mjeri bave nedostacima u kapacitetima utvrđenima u okviru plana za razvoj kapaciteta (CDP) i Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) ili već u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir ciljeve za razvoj kapaciteta visokog utjecaja (engl. High Impact Capacity Goals, HICG) koji proizlaze iz plana za razvoj kapaciteta (CDP) te ih treba smatrati prioritetima;

U.  budući da je potrebno dodatno poboljšati usklađenost, dosljednost i uzajamnu potporu među PESCO-om, CARD-om, nacionalnim provedbenim planovima (NIP-ovima) i CDP-om;

V.  budući da postupak obrambenog planiranja NATO-a (NDPP) doprinosi nacionalnim postupcima obrambenog planiranja u 21 državi članici sudionici koja je članica NATO-a;

W.  budući da se interakcije među nacionalnim prioritetima država članica, prioritetima EU-a i prioritetima NATO-a trebaju dogoditi čim prije; budući da prioriteti EU-a i NATO trebaju biti usklađeniji kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu kapaciteta;

X.  budući da bi PESCO, uzimajući u obzir različitu prirodu tih dviju organizacija i njihove nadležnosti, trebao biti učinkovit i komplementaran alat za ostvarenje prioriteta u pogledu razvoja kapaciteta i pružanje vojnih kapaciteta utvrđenih u EU-u te on može doprinijeti ciljevima NATO-a;

Y.  budući da bi zajedno s Globalnom strategijom EU-a, određena obrambeno-sigurnosna strategija, kao što je Bijela knjiga sigurnosti i obrane EU-a, koja se predlaže u brojnim izvješćima Parlamenta, mogla olakšati zajedničko razumijevanje trenutačnih i budućih izazova te pružiti važnu smjernicu za PESCO i CDP na temelju razumijevanja strateških ambicija i mjera koje dugoročno treba poduzeti;

Z.  budući da projekti PESCO-a trenutačno ovise o financijskim doprinosima 25 država članica sudionica; budući da se očekuje da će zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 nacionalni proračuni za obranu biti smanjeni; budući da bi, paradoksalno, nekoliko od 47 trenutačnih projekata PESCO-a, pod uvjetom da se odgovarajuće financiraju, moglo poboljšati pripremljenost država članica dođe li do druge velike javnozdravstvene krize: vojna mobilnost, europsko medicinsko zapovjedništvo i mnogi drugi projekti u područjima povezanima s logistikom i prijevozom, zdravstvenom skrbi, pomoći u slučaju katastrofa, pripravnosti na kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje te borbe protiv zlonamjernih kiberaktivnosti i neprijateljskih kampanja dezinformiranja; budući da bi smanjenje financiranja strateških kapaciteta koji trenutačno nedostaju EU-u i njegovim državama članicama oslabilo i njihovu sposobnost zajedničkog djelovanja protiv budućih pandemija, KBRN prijetnji i drugih nepredvidivih rizika sa znatnim međunarodnim posljedicama;

AA.  budući da će financiranje prometne infrastrukture s dvojnom namjenom biti korisno i za civilnu i za vojnu mobilnost i budući da bi se provedbom usklađenih administrativnih postupaka sredstva mogla rasporediti putem odgovarajućih opskrbnih pravaca diljem Europe te pomoći pri izgradnji zajedničkog sigurnosnog i obrambenog okruženja;

AB.  budući da se PESCO i budući europski obrambeni fond (EDF) moraju međusobno upotpunjavati i budući da se njihova međusobna povezanost mora dalje razvijati kako bi se ostvarili ključni kapaciteti utvrđeni u okviru CDP-a;

AC.  budući da je mogućnost primanja sufinanciranja za istraživačke i razvojne kapacitete koji proizlaze iz određenih projekata u okviru PESCO-a putem budućeg ERF-a dovela do toga da države članice sudionice povećavaju svoje prijedloge te potakla razmjene i suradnju; budući da se svi prijedlozi moraju voditi najboljim zajedničkim strateškim interesima EU-a;

AD.  budući da bi, u nekim specifičnim slučajevima, sudjelovanje trećih zemalja, pod uvjetom da ispunjavaju dogovoreni skup političkih materijalnih i pravnih uvjeta, u pojedinačnim projektima PESCO-a moglo biti od strateškog interesa za Uniju, posebno u pogledu pružanja tehničkog stručnog znanja ili dodatnih kapaciteta te u slučaju strateških partnera; budući da moguće sudjelovanje trećih zemalja u projektima PESCO-a ne bi trebalo narušiti cilj poticanja ZSOP-a u EU-u;

AE.  budući da sudjelovanje trećih zemalja može biti samo iznimno, o čemu se odlučuje na pojedinačnoj osnovi i na poziv država članica EU-a; budući da bi svako takvo sudjelovanje trebalo pružiti dodanu vrijednost određenim projektima i doprinijeti jačanju PESCO-a i ZSOP-a te ispunjavanju zahtjevnijih obveza, podložno vrlo strogim uvjetima i na temelju utvrđenog i učinkovitog reciprociteta;

AF.  budući da je već odavno potreban sporazum o sudjelovanju trećih zemalja u projektima PESCO-a;

AG.  budući da je Parlament, uzimajući u obzir trenutačnu ulogu Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) u kontekstu PESCO-a i razvoja kapaciteta, već zatražio da se „mandat Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) iz članka 38. UEU-a treba tumačiti restriktivno”;

AH.  budući da PESCO-om upravljaju države članice sudionice; budući da bi tajništvo PESCO-a trebalo nastaviti poticati suradnju s drugim akterima EU-a u pogledu mogućih sinergija s drugim instrumentima i inicijativama EU-a kako bi se osigurala transparentnost i uključivost te izbjeglo nepotrebno udvostručavanje;

AI.  budući da bi produbljivanje suradnje među državama članicama u području obrane na razini EU-a trebalo pratiti jačanje ovlasti nadzora parlamenata država članica i Europskog parlamenta;

AJ.  budući da bi se Instrument za povezivanje Europe trebao usredotočiti na projekte povezane s vojnom mobilnošću i interoperabilnošću, koji su ključni u slučaju neočekivanih sukoba i kriza; budući da bi PESCO trebao doprinijeti stvaranju djelotvornog schengenskog područja u pogledu vojne mobilnosti, s ciljem skraćenja postupaka na granicama i svođenja infrastrukturnih opterećenja na minimum; budući da bi u tom pogledu trebalo pozdraviti projekt Rail Baltica, koji je ključan za integraciju baltičkih zemalja u europsku željezničku mrežu, i da bi njegova potpuna učinkovitost trebala biti zajamčena;

AK.  budući da PESCO u tom pogledu može pridonijeti većoj dosljednosti, usklađenosti i interoperabilnosti u području sigurnosti i obrane te učvršćivanju solidarnosti, kohezije i otpornosti Unije;

AL.  budući da bi Parlament, zajedno s Vijećem, trebao izvršavati zakonodavne i proračunske funkcije, kao i funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je navedeno u Ugovorima;

AM.  budući da Parlament poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da proslijedi svoje godišnje izvješće o provedbi PESCO-a;

AN.  budući da će zajednička nastojanja država članica sudionica u području istraživanja i razvoja u okviru PESCO-a zamijeniti znatna tehnološka postignuća i tako Uniji pružiti konkurentsku prednost u područjima suvremenih obrambenih kapaciteta;

1.  preporučuje Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:

   (a) u skladu s člankom 36. UEU-a informiraju Parlament i savjetuju se s njime o reviziji PESCO-a te da se pobrinu da su stajališta Parlamenta uzeta u obzir, posebno u kontekstu aktualnog strateškog preispitivanja prve faze PESCO-a, koja završava 2020. kako bi se osigurala veća odgovornost, transparentnost i kontrola;
   (b) naglašava važnost prioritetnog rješavanja sukoba;
   (c) provedu stratešku viziju Unije i definiraju zajedničke prijetnje tako da, među ostalim, implementiraju razinu ambicije koja je definirana Globalnom strategijom EU-a iz 2016., uključujući kroz tekuće aktivnosti Strateškog kompasa, što se treba provesti u suradnji sa svim relevantnim dionicima i institucijama, te da osnaže operativnu dimenziju PESCO-a;
   (d) na temelju rezultata rasprave o Strateškom kompasu što prije pripreme sveobuhvatnu Bijelu knjigu sigurnosti i obrane EU-a; prime na znanje da se prvi rezultati Strateškog kompasa očekuju u prvoj polovini 2022.;
   (e) osiguraju sinergijske učinke i usklađenost među različitim obrambenim inicijativama i operacijama EU-a;
   (f) fokusiranim prijedlozima i odgovarajućom komunikacijom potaknu države članice sudionice da usku fokusiranost s nacionalne obrane razviju u snažniju europsku obranu te da strukturiranim naporima unaprijede primjenu europskog suradničkog pristupa kao prioritetnog jer nijedna pojedinačna država članica nema potencijala da sama riješi utvrđene nedostatne kapacitete ; potaknu države članice sudionice i države članice općenito da ne smanjuju svoju potrošnju u području obrane u nadolazećim godinama, a posebno svoju financijsku uključenost u europske projekte suradnje;
   (g) povećaju proračunsku ambiciju EU-a za jačanje obrambenih kapaciteta, osobito dovoljnim financiranjem budućeg EDF-a i vojne mobilnosti u nadolazećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO);
   (h) da osiguraju da se PESCO učinkovito koristi kao instrument za održivu i učinkovitu obrambenu suradnju EU-a, poboljšanje obrambenih kapaciteta država članica sudionica i interoperabilnost kao zajedničkog cilja, posebno u pogledu dostupnosti, interoperabilnosti, fleksibilnosti i mogućnosti raspoređivanja snaga u skladu s ambicijama za veću stratešku autonomiju EU-a, uz istodobno održavanje bliske suradnje između država članica koje žele sudjelovati, povećanje suradnje EU-a i NATO-a u pogledu članica i EU-a i NATO-a i održavanje bliske suradnje s drugim međunarodnim partnerima;
   (i) osiguraju da je EDF-ovo financiranje kapaciteta izvedenih iz projekata PESCO-a usredotočeno na skup ključnih strateških projekata, u skladu s prioritetima CDP-a, a kako bi maksimizirao njegov utjecaj; osiguraju da je odabir projekta PESCO-a u skladu s ciljevima za razvoj kapaciteta visokog utjecaja CDP-a;
   (j) prepoznaju da Parlament, zajedno s Vijećem, izvršava zakonodavne i proračunske funkcije, kao i funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je navedeno u Ugovorima;
   (k) u projektni ciklus PESCO-a izravno uključe poveznicu između PESCO-a i Europskog programa nabave za industrijski razvoj u području obrane i EDF-a u cilju djelotvornijeg doprinosa ostvarenju ciljeva Unije u području sigurnosti i obrane; definiraju dokumentaciju za svaki projekt prije odabira na proračunskoj strani;
   (l) usredotoče napore PESCO-a na projekte čiji je cilj sustavno jačanje vojne zajedničke sigurnosne i obrambene politike
   (i) koje pridonose otklanjanju znatnih nedostataka u kapacitetima s većim operativnim fokusom, kao izravan odgovor na potrebe europskih oružanih snaga uključenih u operacije,
   (ii) imaju stratešku i integrativnu dimenziju, kao što su EUFOR CROC, vojna mobilnost, mreža logističkih čvorišta ili CRRT, ili
   (iii) koje stvaraju dodatne sinergije i učinke razmjera, kada je to potrebno;
   (m) usmjere djelovanje PESCO-a na strukturne projekte koji imaju stvarnu europsku stratešku dimenziju kako bi se ojačala europska obrambena tehnološka i industrijska baza;
   (n) istaknu važnost malog broja strateških projekata, posebno strateških pospješitelja (zapovjedništvo i nadzor, promet, obavještajni rad), kojima bi trebalo dati prednost jer polažu temelje za integriraniju europsku obranu;
   (o) primijete da se osnivanje PESCO-a u okviru Ugovora iz Lisabona smatralo uspostavom avangarde država članica koje su voljne udružiti resurse i sposobnosti za postizanje ambicioznih zajedničkih ciljeva u području sigurnosti i obrane; razmotre potrebu da Unija treba postupno razvijati zajednički okvir pod odgovornošću potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u okviru kojeg bi države članice provodile vlastite revizije nacionalne obrambene politike, dijelile rezultate i objedinjavale obavještajne podatke kao sredstvo za uspostavu temelja istinske europske obrane;
   (p) u tom pogledu prepoznaju vrijednost političkih smjernica Komisije o obrambenoj politici, a posebno u pogledu potrebe za odvažnim koracima prema istinskoj europskoj obrambenoj uniji te za integriranim i sveobuhvatnim pristupom sigurnosti EU-a; zauzmu stav da će osnivanje nove Glavne uprave Komisije za obrambenu industriju i svemir poslužiti kao katalizator za veću usklađenost, pravednu suradnju i integriranu koordinaciju pri stvaranju obrambenih kapaciteta diljem država članica, kao i za jačanje vojne infrastrukture EU-a te poboljšanje učinkovitosti industrije EU-a i unutarnjeg tržišta;
   (q) prepoznaju da bi Europski parlament trebao imati istaknutu ulogu u praćenju i nadzoru provedbe i evaluacije ZSOP-a; u cijelosti obavještavaju Parlament i savjetuju se s njime u kontekstu aktualne strateške revizije prve faze PESCO-a koja završava 2020.; da zauzmu stajalište da bi produbljivanje suradnje među državama članicama u području obrane na razini EU-a trebalo pratiti jačanje ovlasti nadzora Parlamenta;
   (r) nastoje osigurati da ključni kapaciteti kao što su buduće kopnene, morske, zračne, kiber i ostale platforme za oružane snage država članica dođu pod okrilje PESCO-a ili da barem budu blisko povezane s njim, kada je to moguće radi
   (i) povećanja operativne pripravnosti vojnog ZSOP-a i
   (ii) jamstva da su napori u okviru PESCO-a komplementarni s postojećim kapacitetima i da se upotrebljavaju na način kojim se rješavaju postojeći nedostaci i nadoknađuju režijski troškovi;
   (s) osmisle inovativne poticaje kako bi se poboljšali interoperabilnost i raspoređivanje misija i operacija ZSOP-a;
   (t) povećaju ulaganja u međusobno povezivanje civilne prometne infrastrukture u skladu s planiranjem za vojnu mobilnost;
   (u) u sklopu reforme sustava borbenih skupina EU-a prouče treba li se sustav dovesti pod okrilje PESCO-a kako bi se uspostavom stalnih multinacionalnih jedinica čiji je cilj izvršavanje vojnih zadaća iz članka 43. stavka 1. UEU-a povećali operativni kapacitet, modularnost i agilnost te poboljšanje sposobnost EU-a za provedbu operacija upravljanja krizama, uključujući one najzahtjevnije, kao što je uspostava mira te da ih koriste kao stratešku silu iznad obzora;
   (v) podupiru i promiču, kada je to potrebno, grupiranje projekata PESCO-a po skupinama sposobnosti te da procijene njihovu stratešku važnost, imajući na umu cilj postizanja 'usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnost uz usmjeravanje napora na one s najvećim potencijalom za postizanje europske strateške autonomije; preispitaju trenutačni popis od 47 projekata te da, u skladu s odlukom država članica sudionica, grupiraju ili ukinu projekte koji dovoljno ne napreduju ili od kojih nema dovoljne uzajamne koristi za Europsku uniju;
   (w) promiču usklađenost s 20 obveza PESCO-a jasnim i jednostavnim definiranjem referentnih mjerila za usklađenost te jamstvom da se budući prijedlozi projekata bave određenim prioritetima razvoja kapaciteta EU-a; osiguraju da revizije napretka projekta budu utemeljene na jasnim i transparentnim kriterijima, uključujući projekte koji su sufinancirani u okviru EDIDP-a / budućeg EDF-a; osiguraju da takvi kriteriji služe kao referentno mjerilo za sve države članice koje sudjeluju u projektima PESCO-a; osiguraju da države članice sudionice dodatno povećaju kvalitetu i granularnost informacija sadržanih u njihovim nacionalnim provedbenim planovima, u kojima navode kako namjeravaju ispuniti 20 obveza u okviru PESCO-a;
   (x) poboljšaju usklađenosti alata i inicijativa EU-a za obrambeno planiranje i razvoj; iskoriste sinergije između projektnog ciklusa PESCO-a i drugih procesa jačanja obrambenih kapaciteta, kao što su glavni cilj EU-a, CDP i CARD, kako bi se omogućila predaja usredotočenih, zrelih, razrađenih i strukturiranih projekata; osiguraju da ciklus predaje omogućuje usklađenu provedbu nekoliko europskih inicijativa, uključujući EDF;
   (y) potiču države članice sudionice da uključe CDP u svoje nacionalne postupke obrambenog planiranja s ciljem uklanjanja nedostataka u pogledu kapaciteta;
   (z) potvrde središnju ulogu tajništva PESCO-a kao jedinstvene kontaktne točke za sve projekte i pozovu tajništvo da na temelju informacija koje prikupe države članice zadužene za koordinaciju projekta redovito dostavlja Parlamentu informacije o napretku projekata te za potrebe svih dionika; potiču države članice sudionice da nastave sudjelovati u učinkovitijem dijalogu s tajništvom PESCO-a u pogledu preispitivanja i ažuriranja njihovih nacionalnih provedbenih planova;
   (aa) pozovu države članice sudionice da osiguraju konkretan napredak u provedbi tekućih projekata PESCO-a;
   (ab) razjasne ulogu Političkog i sigurnosnog odbora u procesu PESCO-a, što nije utvrđeno u UEU-u, te da u tom kontekstu osiguraju važnu ulogu Vojnog odbora Europske unije (EUMC) u ad hoc vojnom savjetovanju potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;
   (ac) uključe EUMC u definiranje 'usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnost;
   (ad) ispitaju uspostavu Vijeća EU-a za obranu na temelju postojećeg Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara obrane, koje je ujedno i ministarski upravljački odbor EDA-e i format ministara obrane EU-a u sklopu PESCO-a, kako bi se, prema potrebi, zajamčilo davanje prioriteta resursima te učinkovita suradnja i integracija među državama članicama;
   (ae) razjasne ili definiraju poveznicu između PESCO-ova i EDF-ova upravljanja te da informiraju Parlament u ex-post kontrolnom procesu kad je riječ o EDF-ovu financiranju projekata PESCO-a;
   (af) u skladu sa zahtjevima nekih država članica sudionica razmotre mogućnost promjene ciklusa predaje projekata PESCO-a kako bi se povećali fokus i razrađenost te struktura takvih projekata;
   (ag) razjasne pravila koja određuju sudjelovanje trećih strana u PESCO-u uzimajući u obzir važnost autonomije EU-a u donošenju odluka i potpuni reciprocitet i razumijevanje da je pojedinačan pristup najkorisniji za EU, uzimajući u obzir
   (i) potrebu da se pripremi i donese sveobuhvatan i temeljni dokument kojim se uređuje buduća suradnja s trećim stranama koje sudjeluju u projektima PESCO-a i
   (ii) činjenicu da postupak odlučivanja u pogledu sudjelovanja trećih strana treba osigurati na razini svakog pojedinačnog projekta PESCO-a;
   (ah) potiču na to da „buduće prijetnje” budu temelj budućih prijedloga projekata PESCO-a; osnaže partnerstva s NATO-om, UN-om, Afričkom unijom i drugima; osiguraju da se sudjelovanje MSP-ova i njihovo uključivanje uzmu u obzir u svim relevantnim aspektima projekata u okviru PESCO-a;
   (ai) osiguraju da projekti PESCO-a dodatno razviju i povećaju industrijske kapacitete država članica sudionica u područjima nanotehnologije, superračunala, umjetne inteligencije, tehnologije bespilotnih letjelica, robotike itd., osiguravajući europsku samodostatnost i neovisnost u odnosu na strane uvoznike u tim područjima, i da potiču stvaranje novih radnih mjesta;
   (aj) prepoznaju da je pandemija prouzročena bolešću COVID-19 pokazala da Unija nema dovoljnu nadležnost u području zdravstvene skrbi; prepoznaju da je istovremeno potrebno uspostaviti zajedničku obrambenu strategiju EU-a kako bi se reagiralo u slučaju napada na granice i teritorije EU-a te da je PESCO pozitivan korak prema ostvarenju tog cilja;
   (ak) priznaju ključnu ulogu koju su europske oružane snage imale u suočavanju s problemima izazvanima pandemijom bolesti COVID-19, i u pogledu upravljanja kriznim situacijama u području zdravlja tako i u pogledu pružanja potpore civilnim misijama i operacijama, te prepoznaju da one imaju i prekograničnu dimenziju i funkciju solidarnosti; ističu potencijalne koristi novih ambicioznih projekata PESCO-a za razvoj zajedničkih europskih kapaciteta u tom području, čime bi se proširio rad u okviru prijašnjih projekata, posebno Raspoloživih vojnih kapaciteta za pomoć u slučaju katastrofa i Europskog zdravstvenog zapovjedništva;
   (al) pozovu Vijeće i države članice sudionice da se usredotoče na kiberotpornost i pripreme zajedničku strategiju i postupke za reagiranje na kiberincidente u okviru projekata PESCO-a kako bi se stvorilo otpornije okružje u državama članicama;
   (am) prime na znanje stajalište Parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe izraženo u rezoluciji od 15. siječnja 2020.(8), prema kojem bi sigurnost i uloga EU-a u svijetu trebali biti utvrđeni u okviru unaprijed definiranih političkih prioriteta, čiji popis nije konačan, te prepoznaju da bi to bila prilika za uključivanje građana u raspravu o jačanju PESCO-a kao načinu ostvarivanja napretka prema autonomnoj zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici za našu Uniju.

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL L 331, 14.12.2017., str. 57.
(2) SL L 65, 8.3.2018., str. 24.
(3) SL L 161, 26.6.2018., str. 37.
(4) SL L 294, 21.11.2018., str. 18.
(5) SL L 293, 14.11. 2019., str. 113.
(6) SL C 374, 16.10.2018., str. 1.
(7) SL C 263, 25.7.2018., str. 125.
(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0010.

Posljednje ažuriranje: 22. siječnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti