Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., posebno članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Bjelarusu od 15. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera, Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanih u Pragu 2009., Varšavi 2011., Vilniusu 2013., Rigi 2015., Bruxellesu 2017. i videokonferencije čelnika Istočnog partnerstva 2020.,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Republike Bjelarus o ponovnom prihvatu osoba s neovlaštenim boravkom, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Republike Bjelarus o pojednostavljenju izdavanja viza(2), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir šesti krug bilateralnog dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa održan 18. lipnja 2019. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Visokog predstavnika / potpredsjednika Josepa Borrella i povjerenika za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija od 10. kolovoza 2020., kao i izjavu, u ime Europske unije, Visokog predstavnika o predsjedničkim izborima u Bjelarusu od 11. kolovoza 2020.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika ESVD-a od 19. lipnja 2020. o nedavnim događajima u Bjelarusu i izjave Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije Josepa Borrella u vezi s izborima u Bjelarusu od 14. srpnja 2020., 7. kolovoza 2020. i 17. kolovoza 2020.,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika ESVD-a o primjeni smrtne kazne u Bjelarusu, posebno od 30. srpnja 2019., 28. listopada 2019., 20. prosinca 2019., 11. siječnja 2020. i 7. ožujka 2020.,

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-ova Vijeća za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Bjelarusu od 10. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izjave UN-a o stanju u Bjelarusu, posebno izjave visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 12. kolovoza 2020., posebnih izvjestitelja UN-a za ljudska prava od 13. kolovoza 2020. i glasnogovornika visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 21. kolovoza 2020.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza 2020. u kojoj poziva na zaustavljanje nasilja u Bjelarusu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu o Bjelarusu političkih čelnika klubova zastupnika EPP-a, S&D-a, Renew Europe, Verts/ALE-a i ECR-a u Europskom parlamentu od 17. kolovoza 2020.,

–  uzimajući u obzir glavne zaključke izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. kolovoza 2020. kao i zaključke predsjednika Europskog vijeća od 19. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. i zaključke Europskog vijeća od 1. listopada 2020. i Vijeća za vanjske poslove od 12. listopada 2020. o uvođenju restriktivnih mjera protiv pojedinaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za represiju i zastrašivanje mirnih prosvjednika, članova oporbe i novinara nakon predsjedničkih izbora 2020. u Bjelarusu, kao i za povrede u vezi s izborima,

–  uzimajući u obzir otvoreno pismo o aktivnostima diplomatskog promatranja tijekom predsjedničkih izbora 2020. u Bjelarusu (Minsk, 13. kolovoza 2020.),

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu europsku politiku susjedstva,

–  uzimajući u obzir rezolucije o Bjelarusu, posebno one od 24. studenoga 2016. o stanju u Bjelarusu(3), od 6. travnja 2017. o stanju u Bjelarusu(4), od 19. travnja 2018. o Bjelarusu(5), od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97(6), i od 17. rujna 2020. o stanju u Bjelarusu(7),

–  uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0167/2020),

A.  budući da su postupanja Lukašenkova režima kriminalna te protivna europskim vrijednostima, načelima demokracije i volji bjeloruskog naroda; budući da je, unatoč znatnim ograničenjima temeljnih sloboda i ljudskih prava koja su i dalje prisutna u Bjelarusu, politika kritičke suradnje EU-a s Bjelarusom polučila određene rezultate u vidu potpisanih sporazuma i pojačane suradnje u područjima kao što su okoliš i povezivost, prekogranična suradnja i upravljanje granicama, ali su rezultati u vidu poštovanja temeljnih vrijednosti Istočnog partnerstva nedostatni; budući da nezakoniti postupci bjeloruskog režima ugrožavaju rezultate odnosa između EU-a i Bjelarusa te se moraju temeljito preispitati s obzirom na to da režim ne poštuje svoje obveze u okviru međunarodnog prava i svoje sporazume s EU-om; budući da će odnos EU-a i Bjelarusa ubuduće biti utvrđen u prioritetima partnerstva koje će dogovoriti EU i nova, legitimna, demokratski izabrana vlada Bjelarusa i koji bi se trebali temeljiti na zajedničkim vrijednostima na kojima je izgrađen EU, tj. na demokraciji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda;

B.  budući da narod Bjelarusa dijeli zajedničku europsku baštinu i kulturu i izravno graniči s trima državama članicama EU-a; budući da stanje u Bjelarusu može izravno utjecati na EU;

C.  budući da nijedan od parlamentarnih ili predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusu od 1994. do danas nije bio slobodan i pošten, ali unatoč tim teškim nedemokratskim uvjetima bjeloruski je narod jasno glasao za promjenu nakon više od dva desetljeća ugnjetavanja; budući da nedavni predsjednički izbori nisu bili ni slobodni ni pravedni te da se čak i više od prethodnih povezuju s neuvažavanjem temeljnih sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja te su održani nakon kratke predizborne kampanje, u iznimno ograničavajućem okruženju obilježenom represijom koje nije omogućilo smisleno ili konkurentno političko nadmetanje;

D.  budući da bjeloruske vlasti nisu poštovale minimalne međunarodne standarde za vjerodostojan, transparentan, slobodan i pravedan predsjednički izborni postupak;

E.  budući da je kampanja za predsjedničke izbore bila obilježena raširenim birokratskim upletanjem koje pogoduje aktualnom predsjedniku, zastrašivanjem i represijom prema drugim kandidatima, njihovim obiteljima i pristašama, uskraćivanjem registracije kandidata koji su prikupili dovoljan broj potpisa, višestrukim uhićenjima i pokušaja ušutkavanja neovisnih novinara i blogera te uklanjanja disidentskih internetskih stranica;

F.  budući da zbog restriktivnog i proizvoljnog postupka registracije većina kandidata nije mogla sudjelovati, što uključuje i uhićenje glavnog predsjedničkog kandidata Viktora Babarike i Sergeja Tihanovskog, supruga druge ključne kandidatkinje Svetlane Tihanovske, te odbijanje Središnjeg izbornog povjerenstva da ključnom oporbenom kandidatu Valeriju Cepkalu dozvoli da se registrira kao kandidat na izborima zbog nedovoljnog broja valjanih potpisa, bez mogućnosti podnošenja žalbe radi reevaluacije odbijenih potpisa; budući da se time naglašavaju nerazmjerne i nerazumne prepreke kandidaturi, što je u suprotnosti s obvezama OESS-a i drugim međunarodnim standardima; budući da je takvo isključivanje kandidata ograničilo mogućnost bjeloruskom narodu da izabere svoje kandidate;

G.  budući da borci za ljudska prava za slobodne izbore izvješćuju o daljnjim mjerama kojima se oporbeni kandidati stavljaju u nepovoljan položaj, kao što su ograničavanje lokacija na kojima se mogu zakonito održati izborne aktivnosti, pritvaranje članova izbornih timova kandidata i blokiranje gotovo svih kandidata oporbe u izbornim povjerenstvima u izbornim jedinicama, što je dovelo do toga da 1,1 % ukupnog broja izabranih kandidata dolazi iz oporbenih stranaka, a 96,7 % iz provladinih stranaka;

H.  budući da bjeloruska vlada nije pravovremeno pozvala OESS/ODIHR na promatranje predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020., zbog čega neovisni međunarodni promatrači nisu sudjelovali u promatranju tih izbora;

I.  budući da je zbog ograničenja koja je Središnje izborno povjerenstvo nametnulo u kontekstu pandemije koronavirusa lokalnim promatračima izbora onemogućeno da u potpunosti izvršavaju svoje dužnosti tijekom svih faza glasovanja odnosno ranog glasovanja, glasovanja na dan izbora i glasovanja od kuće; budući da je bjeloruski režim koristio prijevremeno glasovanje kako bi višestruko povećao odaziv birača, štoviše, zabilježeni su brojni slučajevi prisilnog glasovanja određenih kategorija birača, primjerice vojnog osoblja, javnih službenika, zaposlenika poduzeća u državnom vlasništvu i građana koji žive u socijalnim stanovima; budući da su na dan izbora lokalni promatrači izbora bili spriječeni pratiti prebrojavanje glasova, a broj birača i izborni rezultati koje su objavila izborna povjerenstva u izbornim jedinicama i izborno povjerenstvo znatno su se razlikovali od njihovih zapažanja;

J.  budući da su neovisne platforme koje su uspostavile organizacije civilnog društva Bjelarusa (kao što je Golos-Belarus2020.org) provele neovisne izlazne ankete i analizirale protokole s više od 200 izbornih povjerenstava na biračkim mjestima, koja su objavila stvarne rezultate, što jasno upućuje na činjenicu da je Svetlana Tihanovskaja dobila apsolutnu većinu glasova (u rasponu od 71,1 % do 97,6 %);

K.  budući da je Središnje izborno povjerenstvo objavilo da je Aleksandar Lukašenko pobjednik izbora i da je navodno dobio 80,10 % glasova, a njegova glavna protivnica Svetlana Tihanovskaja 10,12 % glasova; budući da su se nepravilnosti na dan glasovanja stalno prijavljivale, ljudima je često uskraćeno pravo glasa, a protokoli političkih klubova zastupnika krivotvoreni su;

L.  budući da Europska unija i njezine države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora zbog velike sumnje u pravednost izbora, da su osudile nerazmjernu i neprihvatljivu uporabu sile protiv mirnih prosvjednika i poduprle pravo bjeloruskog naroda da odredi svoju budućnost;

M.  budući da je Svetlana Tihanovskaja, predsjednica koju je izabrao bjeloruski narod, bila zastrašivana i prisiljena napustiti Bjelarus dva dana nakon predsjedničkih izbora; budući da su i drugi građanski i politički aktivisti i vođe radnika napustili Bjelarus zbog prijetnji njihovoj sigurnosti ili sigurnosti članova njihovih obitelji;

N.  budući da bjeloruski režim odbija započeti nacionalni dijalog s narodom i ne priznaje Koordinacijsko vijeće koje je pokrenula Svetlana Tihanovskaja s jedinim ciljem olakšavanja mirnog i urednog prijenosa vlasti putem dijaloga te ga nastoji zastrašiti i raspustiti usmjeravanjem na njegove članove i pokretanjem kaznenog postupka protiv njih; budući da bjeloruske vlasti nisu još uvijek nisu pritvorile niti prisilno protjerale samo jedna članica predsjedništva Koordinacijskog vijeća, Svetlana Aleksijevič;

O.  budući da je Bjelarus doživio nezapamćene mirne prosvjede u čitavoj zemlji na kojima se pozivalo na slobodne i poštene nove izbore nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. i objave lažiranih rezultata te proglašavanja pobjede aktualnog predsjednika; budući da su prosvjedi doveli do nasilne represije nad tisućama Bjelorusa koji su pritvoreni, stotine ih je hospitalizirano, a potvrđeno je najmanje šest poginulih te deseci nestalih;

P.  budući da Europski parlament izražava potporu zahtjevima bjeloruskog naroda za slobodne i poštene izbore i mogućnost slobodnog odlučivanja o budućnosti njihove zemlje;

Q.  budući da Europski parlament pozdravlja i potiče održavanje mirne organizacije nacionalnih prosvjeda i pohvaljuje ulogu i čvrsto vodstvo bjeloruskih žena;

R.  budući da svjedočenja bjeloruskih prosvjednika o nehumanim uvjetima i postupcima kojima su bili izloženi tijekom nezakonitog pritvora uključuju izvješća o beskrajnim premlaćivanjima, silovanju, ponižavajućem postupanju, nehumanim uvjetima pritvora u prenapučenim ćelijama bez pristupa pitkoj vodi, hrani, sanitarnim objektima i medicinskoj pomoći; budući da si je bjeloruski oporbeni vođa i politički zatvorenik Paval Sjeviarjnek prerezao žile u prosvjedu protiv mučenja i nehumanih uvjeta u pritvoru; budući da su nakon izlaska iz pritvora mnogi hospitalizirani, dok su neki završili na odjelima intenzivne skrbi s ozljedama kao što su slomljeni udovi, napuknuće lubanje, oštećenje vida i sluha, a neke od tih ozljeda će, zajedno s psihološkim traumama, imati cjeloživotne učinke, uključujući neplodnost;

S.  budući da su odmazde protiv protivnika režima, promatrača izbora, novinara, blogera, aktivista civilnog društva i boraca za ljudska prava, među ostalim fizičkim nasiljem, otmicama koje vrše nepoznate osobe bez identifikacijske isprave, administrativnim kaznama, prijetnjama gubitkom skrbništva nad djetetom, kaznenim postupcima te fizičkim i psihološkim mučenjem proteklih mjeseci u Bjelarusu postale uobičajene;

T.  budući da narodu Bjelarusa hitno trebaju pomoć i potpora međunarodne zajednice;

U.  budući da stanje u Bjelarusu zahtijeva hitnu međunarodnu istragu o kršenjima ljudskih prava mirnih prosvjednika i o prekomjernoj uporabi sile bjeloruskog režima;

V.  budući da se okruženje u kojem djeluju borci za ljudska prava, predstavnici oporbe, civilnog društva i medija neprestano pogoršava i da su oni sustavno izloženi zastrašivanju, uznemiravanju i ograničavanju temeljnih sloboda; budući da se organizacijama za ljudska prava i drugim organizacijama civilnog društva sustavno uskraćuje registracija, a članstvo u neregistriranim skupinama i primanje sredstava iz inozemstva se kriminalizira; budući da se odvjetnike za ljudska prava izbacuje iz odvjetničke komore zbog branjenja pritvorenih civilnih i političkih aktivista koji se ne mogu osloniti na pošteno suđenje;

W.  budući da rašireno nekažnjavanje službenika za provedbu zakona doprinosi daljnjem kršenju ljudskih prava i odmazdama protiv boraca za ljudska prava i nevinih ljudi;

X.  budući da se u Izvješću posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Bjelarusu iz srpnja 2020. ne spominju znatnija poboljšanja u pravnoj i regulatornoj zaštiti ljudskih prava u Bjelarusu i da se povrh navedenih problema skreće pozornost na kontinuiranu primjenu smrtne kazne, raširenu diskriminaciju ugroženih skupina, uključujući žene, osobe s invaliditetom, etničke i vjerske manjine i pripadnike zajednice LGBTQI, kontinuiranu praksu prisilnog rada, mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenika te diskriminaciju govornika bjeloruskog jezika;

Y.  budući da je prema bjeloruskim organizacijama za ljudska prava u Bjelarusu iz političkih razloga pritvoreno oko 100 osoba; budući da su među zatvorenim bjeloruskim oporbenim članovima Mikola Statkevič, demokratski kandidat na predsjedničkim izborima 2010. koji je od 2011. do 2017. bio zatvorenik savjesti, drugi zatvorenik savjesti Anatol Ljabecka, članovi predsjedništva Koordinacijskog vijeća Bjelarusa Maria Kalesnikava, Ljiljaa Ulasava i Maksim Znak, predsjednički kandidat Viktar Babarika i video bloger Sergej Tsikanovski;

Z.  budući da Europski parlament izražava najdublju sućut zbog smrti Aljaksandra Tarajkovskog, Aljaksandra Vihora, Artsjoma Parukova, Henadza Šutava i Kanstancina Šišmakova njihovim obiteljima i cijelom bjeloruskom narodu;

AA.  budući da je 14. kolovoza 2020. bjeloruski režim zabranio ulazak u zemlju dvama zastupnicima u Europskom parlamentu: Robertu Biedrońu, predsjedniku Izaslanstva za odnose s Bjelarusom, i Petrasu Auštrevičiusu, stalnom izvjestitelju Parlamenta za Bjelarus, koji su doputovali u Bjelarus na poziv bjeloruskog civilnog društva;

AB.  budući da je od 2014. godine 18 tisuća bjeloruskih maloljetnika prema članku 328. Kaznenog zakona osuđeno na nerazmjerno duge kazne zatvora, između osam i petnaest godina, za nenasilna kaznena djela povezana s drogom (prema članku 328. Kaznenog zakona); budući da se tijekom pritvora i boravka u zatvoru bjeloruski maloljetnici suočavaju s brojnim povredama svojih prava, uključujući fizičko nasilje i mučenje, te su izloženi radnim uvjetima koji su opasni za zdravlje;

AC.  budući da je 2016. EU ukinuo većinu sankcija protiv Bjelarusa, (uz iznimku) osim embarga na oružje i sankcija protiv četiriju pojedinaca, i to ne zato što je Bjelarus ispunio sve uvjete, već u nadi da će nastaviti raditi na poboljšanja uvjeta za političko i građansko sudjelovanje te poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da nije postignut napredak u području demokratskog upravljanja i ljudskih prava, uz sve veću administrativnu, financijsku i fizičku represiju protiv demokratske oporbe, organizacija civilnog društva, novinara i blogera, pa čak i običnih ljudi;

AD.  budući da je Europsko vijeće 2020. odlučilo uvesti sankcije za velik broj pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata u Bjelarusu, zabranivši im ulazak u EU i zamrznuvši njihovu financijsku imovinu u EU-u;

AE.  budući da je neprihvatljivo da država članica nedvosmisleno ne osudi krivotvorenje izbora, nasilje i represiju te smatra Lukašenkov Bjelarus partnerskom zemljom jer stanje u Bjelarusu zahtijeva čvrsto i principijelno stajalište i dogovor o zajedničkom djelovanju EU-a;

AF.  budući da su bjeloruske vlasti porekle širenje bolesti COVID-19 u zemlji, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za pripremu i zaštitu njezinih građana, a posebno medicinskog osoblja, te nisu zabranile masovna okupljanja, konkretno vojnu paradu 9. svibnja 2020. s tisućama sudionika i godišnji rad za opće dobro na kojima je prisustvovala četvrtina bjeloruskog stanovništva, nego su umjesto toga zastrašivale novinare, blogere, demokratsku oporbu, organizacije civilnog društva i građane koji su podijelili ključne podatke o pandemiji i nužne mjere predostrožnosti, te kao rezultat toga Bjelarus ima jednu od najviših stopa zaraze koronavirusom po stanovniku u Europi i predstavlja prijetnju za zdravlje u regiji; budući da bjeloruska vlada i predsjednik nisu dostavili činjenice o pandemiji niti su na nju pravodobno reagirali te su umjesto toga aktivno širili lažne informacije koje su ugrozile zdravlje njihovih građana;

AG.  budući da je EU od početka izbijanja pandemije bolesti COVID-19 bio solidaran s narodom Bjelarusa te je zemlji dodijelio 60 milijuna EUR za ublažavanje neposrednih i izravnih posljedica izbijanja bolesti COVID-19 te da je, kao odgovor na stanje nakon izbora u Bjelarusu, dodijelio još 53 milijuna EUR za potporu bjeloruskom stanovništvu; budući da Bjelarus istražuje mogućnost traženja makrofinancijske pomoći od EU-a;

AH.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala otpornost, snažnu odlučnost i dosad nezabilježenu samoorganizaciju bjeloruskog društva, posebno u svjetlu trome reakcije vlasti, pa čak i negiranja pandemije i njezinih posljedica;

AI.  budući da u zemlji ne postoje neovisne bjeloruske novinske agencije, a sloboda medija u Bjelarusu znatno se pogoršala od 2015., što se godišnje potvrđuje u Svjetskom indeksu slobode medija, a stanje je još gore od predsjedničkih izbora u kolovozu 2020.; budući da je nekolicina nezavisnih novinara, blogera, fotografa ili medijskih servisa kojima je dozvoljen rad u zemlji i koji osuđuju kršenja ljudskih prava izložena sustavnom uznemiravanju i kaznenim mjerama, kao što su uhićenja ili pokretanje kaznenih istraga, među ostalim zbog optužbi za nezakonitu proizvodnju i distribuciju informacija, ekstremizam, diskreditiranje i uvrede predsjednika ili za huliganstvo, a broj progona zbog izjava objavljenih na internetu je u porastu; budući da su 2000. i 2016. dva novinara koja su izvještavala o ljudskim pravima ubijena nakon aktivnog izvješćivanja o kršenjima ljudskih prava i kritika represivnih politika autoritarne vlade Bjelarusa;

AJ.  budući da je nakon predsjedničkih izbora bjeloruski režim dodatno pojačao svoju kontrolu slobode medija i prava ljudi na pristup i dijeljenje informacija blokiranjem pristupa internetu, ometanjem tiskanja novina, uhićenjem lokalnih novinara i stranih dopisnika koji su promatrali demonstracije ili izvještavali o njima, kao i onih koji su kritizirali okolišnu politiku države ili komentirali pandemiju bolesti COVID-19 u Bjelarusu izlaganjem tih dopisnika mučenjima i nehumanom postupanju; budući da su novinari bili posebno na meti, a nekoliko ih je ranjeno dok su pratili odobrenu represiju protiv mirnih prosvjednika bjeloruskog režima; budući da televizijske postaje u državnom vlasništvu ne izvještavaju o aktualnim prosvjedima i zločinima koje je počinio Lukašenkov režim te se koriste za širenje dezinformacija, napade i diskreditiranje Svetlane Tihanovskaje, političkih aktivista i mirnih prosvjednika; budući da su ih nakon ostavke novinara na državnim televizijskim postajama zamijenili ruski propagandni stručnjaci;

AK.  budući da se neovisni novinari koji surađuju sa stranim medijima i rade za njih kazneno gone u skladu s člankom 22.9. Zakona o upravnim prekršajima, prema kojem je nezakonito primati financijske nagrade od medija koji nisu propisno registrirani i akreditirani u Bjelarusu; budući da televizijski kanal Belsat, koji je službeno registriran u Poljskoj, nije registriran u Bjelarusu i da su njegove aktivnosti pod stalnim pritiskom i napadima, uključujući brutalna pritvaranja novinara i novčane kazne izrečene njegovim sudionicima u ukupnom iznosu od 101 791 USD na dan 18. lipnja 2020.;

AL.  budući da Rusija vrši dosad nezabilježen pritisak na Bjelarus radi produbljivanja integracije u kontekstu Saveza tih dviju država na štetu suvereniteta Bjelarusa, što je među ostalim dovelo do kontinuirane napete situacije u vezi s uvozom nafte i plina iz Rusije;

AM.  budući da je 26 godina Lukašenkove vlasti bilo obilježeno politikama kojima se podrivaju suverenitet i neovisnost te zemlje, a slabe bjeloruski identitet, baština i kultura;

AN.  budući da je Bjelarus sa stajališta sigurnosti blisko povezan s Rusijom i ovisi o njoj te sudjeluje u akcijama koje predstavljaju prijetnju državama članicama EU-a, kao što su netransparentne zajedničke vojne vježbe „Zapad 2017.”, planirane zajedničke vojne vježbe „Zapad 2021.” i izgradnja nesigurnih nuklearnih postrojenja;

AO.  budući da je nakon izbijanja masovnih prosvjeda Aleksandar Lukašenko zatražio pomoć od Rusije kako bi se osigurao opstanak bjeloruskog režima te nastoji spasiti svoju ugled i sačuvati javnu potporu stvaranjem lažne slike o vanjskim prijetnjama Bjelarusu od strane stranih zapadnih aktera koje koristi kako bi se opravdale pojačane aktivnosti i kretanja bjeloruskih vojnih snaga u regiji Grodno na granici s Poljskom i Litvom, što predstavlja izravnu prijetnju EU-u i njezinim državama članicama;

AP.  budući da Bjelarus u partnerstvu s ruskom korporacijom ROSATOM gradi nuklearnu elektranu Astravjec na neopravdanoj lokaciji samo 20 kilometara od vanjske granice s EU-om i 45 kilometara od glavnoga grada Litve; budući da izgradnju nuklearne elektrane Astravjec prate nepoštovanje međunarodnih normi za nuklearnu sigurnost, ozbiljna kršenja sigurnosti i veliki incidenti, uključujući kontinuirane građevinske radove unatoč izbijanju bolesti COVID-19 na toj lokaciji; budući da je planirano pokretanje prvog reaktora nuklearne elektrane Astravjec prije predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. i prije potpune provedbe preporuka za testiranja otpornosti koja provode tijela EU-a nadležna za nuklearnu sigurnost;

AQ.  budući da teška gospodarska situacija, koja će se pogoršati zbog štrajkova radnika u cijeloj zemlji i odbijanja bjeloruskog režima da započne nacionalni dijalog s bjeloruskim stanovništvom, upućuje na to da je gospodarski model Bjelarusa dosegnuo svoje granice i da bi ta zemlja mogla ući u prijelazno razdoblje u kojem EU može imati ključnu ulogu u postizanju ravnoteže;

AR.  budući da se zamjetno više surađuje s bjeloruskim civilnim društvom, među ostalim putem aktivnosti koje podupire EU i jačanjem međuljudskih kontakata;

1.  preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL L 181, 9.6.2020., str. 3. (2) SL L 180, 9.6.2020., str. 3. (3) SL C 224, 27.6.2018., str. 135. (4) SL C 298, 23.8.2018., str. 60. (5) SL C 390, 18.11.2019., str. 100. (6) SL C 11, 13.1.2020., str. 18. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0231. (8) SL L 134, 20.5.2006., str. 1.