Amandmani(1) koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (COM(2018)0394 – C8-0246/2018 – 2018/0218(COD))(2)
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1.
(1) u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući ekonomsku, društvenu, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanog sa zakonodavstvom Unije.
(1) u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, uključujući ekonomsku, društvenu, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja (između ostaloga većom usmjerenošću na agrošumarstvo), potreba za smanjenjem rasipanja hrane i promicanjem obrazovanja o zdravim prehrambenim navikama, potreba za proizvodnjom zdrave hrane te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanog sa zakonodavstvom Unije. U Komunikaciji se također naglašava globalna dimenzija ZPP-a te se navodi obveza Unije da ojača usklađenost politika u interesu održivog razvoja (PCSD).
(1a) Razvoj trgovinskih sporazuma s jedne strane dovodi do povećanja tržišnog natjecanja među poljoprivrednim proizvođačima na međunarodnoj razini, te im, s druge strane, otvara nove mogućnosti. Kako bi se održalo pošteno tržišno natjecanje i osigurala uzajamnost u međunarodnoj trgovini, Unija bi trebala osigurati da standardi proizvodnje budu u skladu s onima koje je donijela za svoje vlastite proizvođače, posebno u pitanjima okoliša i zdravlja, uz uvjet reciprociteta.
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) S obzirom na to da bi ZPP trebao odlučnije odgovarati na izazove i mogućnosti koje se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U ZPP-u zasnovanom na ostvarenju ciljeva („model ostvarenja ciljeva”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora uskladi s potrebama kako bi se povećao njezin doprinos ciljevima Unije.
(2) S obzirom na to da bi ZPP trebao odlučnije odgovarati na izazove i mogućnosti koje se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U ZPP-u zasnovanom na ostvarenju ciljeva („model ostvarenja ciljeva”) i vodeći računa o cilju osiguravanja održivog prihoda za proizvođače kao prvom prioritetu, Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora uskladi s potrebama kako bi se povećao njezin doprinos ciljevima Unije.
(2.a) Međutim, zbog rasta nestabilnosti cijena i pada prihoda poljoprivrednika, na koje je negativno utjecala sve veća usmjerenost ZPP-a na tržišta, pojavila se potreba uvođenja novih javnih instrumenata regulacije opskrbe kojima se osigurava pravedna raspodjela proizvodnje između zemalja i poljoprivrednika.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
(3) Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana potpore koji bi uključivao određene sektorske intervencije koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća10.
(3) Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, u okviru svih intervencija budućeg ZPP-a trebala bi se poštovati načela održivog razvoja, rodne ravnopravnosti i temeljnih prava te bi te intervencije trebale bi biti dio strateškog plana potpore koji bi uključivao određene sektorske intervencije koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća10.
_________________
_________________
10 Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
10 Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(3.a) Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Ne dovodeći u pitanje posebne ciljeve iz strateških planova u okviru ZPP-a, potrebno je između ostaloga donijeti niz dodatnih ciljeva u vezi sa zajedničkom organizacijom poljoprivrednih tržišta.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.
(4) U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđene su određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer se više ne primjenjuju. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom tih definicija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačne ovlasti delegirane Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa.
(4) U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđene su određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer se više ne primjenjuju. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s ažuriranjem tih definicija, ali bez dodavanja novih. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačne ovlasti delegirane Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa.
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8.
(8) S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014.–2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koji se mogu pretvoriti u odobrenja u predmetnim državama članicama od 1. siječnja 2016.
(8) Ne dovodeći u pitanje procjenu da bi prebrzo povećanje broja novih nasada vinove loze kako bi se odgovorilo na predviđenu evoluciju međunarodne potražnje moglo srednjoročno ponovno dovesti do pretjerano velikog kapaciteta nabave, potrebno je voditi računa o smanjenju stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014.–2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koji se mogu pretvoriti u odobrenja u predmetnim državama članicama od 1. siječnja 2016.
(8.a) Kako bi se poboljšalo upravljanje tlom u vinogradarstvu, trebalo bi odobriti produljenje odobrenja za ponovnu sadnju s tri na šest godina, kako je to bilo utvrđeno prošlom uredbom o pravima ponovne sadnje. Odgodom primjene odobrenja za ponovnu sadnju moglo bi se pozitivno utjecati na okoliš, budući da bi se tlo tako moglo odmoriti, a bakterije i virusi bi se mogli uklanjati prirodnim procesima umjesto pribjegavanja kemijskim tvarima.
(8b) Kako bi se odgovorilo na slučajeve izbjegavanja koji nisu predviđeni ovom Uredbom, državama članicama potrebno je dati odobrenje za donošenje mjera kojima će se sprječavati da podnositelji zahtjeva za odobrenje izbjegavaju kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije, u slučajevima u kojima njihova djelovanja ne bi već bila obuhvaćena posebnim odredbama o sprječavanju izbjegavanja koje su za određene kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije utvrđene ovom Uredbom.
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.
(9) Trebalo bi izmijeniti pravila o klasifikaciji sorti vinove loze koju provode države članice kako bi se uključile sorte vinove loze Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont koje su prije bile isključene. Kako bi se osiguralo da proizvodnja vina u Uniji bude otpornija na bolesti te da se upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava sadnja sorti Vitis Labrusca i sorti dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis za proizvodnju vina u Uniji.
Briše se.
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.
(11) Odredbe o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz vina trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s Ugovorom o funkcioniraju Europske unije („UFEU”).
(11) Odredbe o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz vina trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om, osiguravajući da su sljedivost i standardi kvalitete u skladu s europskim standardima.
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.
(12) Definiciju oznake izvornosti trebalo bi uskladiti s definicijom iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva12 („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ13, a posebno s njegovim člankom 22. stavkom 1., tako da naziv označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određene regije ili iz određenog mjesta.
Briše se.
__________________
12 Urugvajski krug multilateralnih pregovora (1986.–1994.) – Prilog 1. – Prilog 1.C – Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO) (SL L 336, 23.12.1994., str. 214.).
13 Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13.
(13) Kako bi se osiguralo dosljedno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiju bi trebalo pravodobno i uredno obavijestiti o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se, u tim slučajevima te ako je primjenjivo, suspendiralo ispitivanje zahtjeva do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja ocjene zahtjeva koju je država članica donijela u prethodnom nacionalnom postupku.
(13) Kako bi se osiguralo dosljedno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiju bi trebalo pravodobno i uredno obavijestiti o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013.
Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.
(14) Trebalo bi pojednostavniti i ubrzati registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.
(14.a) Trebalo bi olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se države članice koje su pristupile Uniji 2004. potaknulo da pokreću postupke za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla.
(14.b) Partnerima u zemljama u razvoju trebalo bi pomoći u razvoju sustava oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka kvalitete. Te bi oznake u konačnici trebale priznati i Unija i njezine države članice.
Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.
(15) Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Države članice imaju znanje, vještine i pristup podacima i činjenicama zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice zahtjeva.
(15) Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Države članice imaju znanje, vještine i pristup podacima i činjenicama zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice zahtjeva i izvan Unije.
(17.a) Iskustvo stečeno u okviru zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina pokazalo je da postupci na snazi za registraciju, izmjenjivanje i ukidanje oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i trećih zemalja mogu biti složeni, ograničavajući i dugi. Uredbom (EU) br. 1308/2013 stvorene su zakonske rupe poglavito u pogledu postupka koji treba slijediti za podnošenje zahtjeva za izmjenu specifikacija proizvoda. Postupovna pravila u pogledu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina nisu u skladu s pravilima koja se primjenjuju na sustave kvalitete u sektoru za poljoprivredne i prehrambene proizvode, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina obuhvaćene područjem primjene prava Unije. Zbog toga dolazi do nedosljednosti u pogledu načina na koji se ta kategorija prava intelektualnog vlasništva primjenjuje. Ta bi nedosljednosti trebalo ispraviti s obzirom na pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva utvrđeno člankom 17. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ovom bi se Uredbom stoga trebali pojednostavniti, pojasniti, dopuniti i uskladiti predmetni postupci. Postupke bi trebalo u najvećoj mogućoj mjeri oblikovati po uzoru na djelotvorne i provjerene postupke za zaštitu prava intelektualnog vlasništva koji se odnose na poljoprivredne i prehrambene proizvode, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1151/2012 i njezinim provedbenim uredbama, pri čemu treba voditi računa o posebnostima sektora vina.
(17.b) Oznake zemljopisnog podrijetla neodvojivo su povezane s teritorijem država članica. Nacionalna i lokalna tijela raspolažu najvećom stručnošću i relevantnim činjenicama te su najbolje s njima upoznata. Potrebno je o njima voditi računa u relevantnim postupovnim pravilima istovremeno uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. UEU-a.
(17.c) Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Zahvaljujući znanju, vještinama te pristupu podacima i činjenicama kojima raspolažu, države članice su u najboljem položaju da procijene ispunjava li neki zahtjev u pogledu oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla uvjete za odobrenje zaštite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice koja je podnijela zahtjev.
(17.d) Proizvođači proizvoda od vinove loze čiji je naziv zaštićen kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla suočeni su s tržištem koje se stalno mijenja i puno je izazova. Potrebni su im postupci koji im omogućuju da se brzo prilagode zahtjevima tržišta, ali ih se zapravo kažnjava duljinom i složenošću trenutačnog postupka izmjene, što sprječava njihovo brzo reagiranje na stanje na tržištu. Proizvođačima proizvoda od vinove loze čiji je naziv zaštićen kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi dopustiti i da uzmu u obzir razvoj znanstvenih i tehničkih spoznaja te promjene u okolišu. Kako bi se za takve proizvođače smanjio broj faza te provelo načelo supsidijarnosti u tom području, odluke o ma koje se ne odnose na ključne elemente specifikacije proizvoda trebale bi se odobravati na razini države članice. Proizvođačima bi trebalo omogućiti da te izmjene primjenjuju odmah nakon završetka nacionalnog postupka. Ne bi trebalo zahtijevati da se zahtjev za odobrenje ponovno ispituje na razini Unije.
(17.e) Međutim, kako bi se zaštitili interesi trećih strana koji imaju nastan u državi članici koja nije ona u kojoj se proizvode proizvodi od vinove loze, važno je da odobrenje koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i dalje bude odgovornost Komisije. Stoga bi trebalo uvesti novu kategorizaciju : standardne izmjene, koje se primjenjuju odmah nakon što ih odobri država članica jer se za njih ne zahtijeva postupak podnošenja prigovora na razini Unije, te izmjene na razini Unije, koje se primjenjuju tek nakon što ih odobri Komisija nakon završetka postupka podnošenja prigovora na razini Unije.
(17.f) Trebalo bi uvesti privremene izmjene kako bi se omogućilo da se proizvodi od vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla stavljaju na tržište pod zaštićenim nazivima u slučaju prirodne katastrofe ili nepovoljnih vremenskih uvjeta ili donošenja sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje privremeno sprječavaju gospodarske subjekte u ispunjavanju uvjeta navedenih u specifikaciji proizvoda. Privremene bi se izmjene, zbog njihove hitnosti, trebale primjenjivati odmah nakon što ih odobri država članica. Popis hitnih razloga za donošenje privremenih izmjena iscrpan je zbog iznimne naravi tih izmjena.
(17.g) Za izmjene na razini Unije trebao bi se primjenjivati postupak kojim je uređeno podnošenje zahtjeva za zaštitu kako bi se osigurali ista učinkovitost i jamstva. Trebalo bi ga primjenjivati mutatis mutandis, pri čemu bi trebalo izostaviti određene faze radi smanjenja administrativnog opterećenja. Trebalo bi utvrditi postupak za standardne i privremene izmjene kako bi se državama članicama omogućilo provođenje odgovarajuće ocjene zahtjeva te zajamčio dosljedan pristup u svim državama članicama. Točnost i iscrpnost ocjene država članica treba bi biti jednaka točnosti i iscrpnosti koja se zahtijeva za ocjene u okviru postupka kojim je uređeno podnošenje zahtjeva za zaštitu.
(17.h) Za standardne i privremene izmjene koje se odnose na zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja trebao bi se primjenjivati pristup predviđen za države članice, a odluku o odobrenju trebalo bi donijeti u skladu sa sustavom koji je na snazi u predmetnoj trećoj zemlji.
(17.i) Kako bi se osigurala zaštita legitimnih interesa subjekata te istodobno uzeli u obzir načelo poštenog tržišnog natjecanja i obveza osiguravanja da se potrošačima pruže odgovarajuće informacije, trebalo bi donijeti pravila o privremenom označivanju i prezentiranju proizvoda od vinove loze čiji je naziv predmet zahtjeva za zaštitu kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.
(22.a) kada se u skladu s delegiranim aktom primjenjuje članak 119. stavak 1. točka (gb) Uredbe (EU) br. 1308/2013 o tome da je na etiketi obvezno navesti popis sastojaka iz vina, taj se potpis ne bi trebao podnositi po serijama.
(23.a) Kako bi se zajamčila pravna sigurnost održivog razvoja proizvodnje mlijeka u Uniji i uzelo u obzir sužavanje tržišta uslijed povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebno je ažurirati kvantitativna ograničenja Unije u primjeni kako bi se organizacijama proizvođača koje čine proizvođači mliječnih proizvoda ili njihova udruženja omogućilo da kolektivno pregovaraju o uvjetima sklapanja ugovora, uključujući i o cijenama, za dio ili ukupnu proizvodnju sirovog mlijeka svojih članova s mljekarom.
(23.b) Kako bi se u obzir uzeli nedavni zakonodavni pomaci utvrđeni Uredbom (EU) 2017/2393 te ukinula određena posebna pravila koja su u odnosu na cijeli sustav postala ograničavajuća, potrebno je precizirati da se organizacije proizvođača koje su osnovali proizvođači mliječnih proizvoda ili njihova udruženja mogu priznati u skladu s člancima 152. i 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te da bi se posebna pravila u vezi s priznatim međusektorskim organizacijama u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda koja se odnose na njihovo priznavanje te pravila za povlačenje tog priznavanja trebala izbrisati.
(23.c) Trebalo bi kodificirati pravila o priznavanju transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača i transnacionalnih sektorskih organizacija te pravila kojima se objašnjava odgovornost država članica uključenih u to. Kako bi se zajamčilo poštovanje slobode poslovnog nastana te istovremeno uzele u obzir poteškoće s kojima se takve organizacije suočavaju u nastojanjima da ih se prizna u državi članici u kojoj imaju znatan broj svojih članova ili u kojoj imaju znatan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje ili u slučaju poteškoća međusektorskih organizacija da ih država članica u kojoj imaju poslovni nastan prizna, prikladno je odgovornost za priznavanje takvih organizacija i udruženja dodijeliti Europskoj komisiji te utvrditi pravila za međusobno pružanje potrebne administrativne pomoći između država članica i Komisije kako bi Komisija mogla utvrditi ispunjava li organizacija ili udruženje uvjete za priznavanje te kako bi mogla rješavati slučajeve neusklađenosti.
(23.d) Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućilo da se suoče sa sve većom koncentracijom ostalih karika u vrijednosnom lancu poljoprivredne opskrbe, udruženjima organizacija proizvođača trebalo bi omogućiti da sudjeluju u osnivanju udruženja organizacija proizvođača. Slično, kako bi se ispunili isti ciljevi, međusektorskim organizacijama trebalo bi omogućiti osnivanje međusektorskih organizacija.
(23.e) S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji, i s obzirom na uspjeh uvođenja pravila o upravljanju opskrbom sirom i suhom šunkom s oznakom kvalitete kojom se jamči dodana vrijednost i čuva kvaliteta tih proizvoda, koristi tih pravila trebalo bi proširiti na sve poljoprivredne proizvode s oznakom kvalitete. Stoga bi države članice trebale moći primjenjivati ta pravila u svrhu reguliranja opće ponude kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u definiranom zemljopisnom području na zahtjev međusektorske organizacije, organizacije proizvođača ili skupine kako je to definirao u Uredbi (EU) br. 1151/2012, pod uvjetom da većina proizvođača tog proizvoda i, prema potrebi, poljoprivrednih proizvođača u dotičnom zemljopisnom području, podržavaju ta pravila.
(23.f) Kako bi se potaknuo bolji prijenos tržišnih signala i osnažila veza između cijena proizvođača i dodane vrijednosti duž cijelog lanca opskrbe, potrebno je proširiti mehanizme za podjelu vrijednosti među poljoprivrednicima, uključujući udruženja poljoprivrednika, s njihovim prvim kupcima na ostatak onih sektora proizvoda s oznakom kvalitete priznatom europskim i nacionalnim pravom. Poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, trebali bi se moći dogovarati o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne dobitke i gubitke, sa subjektima koji djeluju u različitim stadijima proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište.
(23.g) Kako bi se zajamčilo učinkovito korištenje svih vrsta klauzula o podjeli vrijednosti, potrebno je precizirati da bi se takve klauzule mogle temeljiti, prije svega, na gospodarskim pokazateljima koji se odnose na relevantne troškove proizvodnje i stavljanja na tržište te njihova razvoja, cijenama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabilježenih na dotičnom tržištu ili tržištima te kretanjima tih cijena ili na količinama, sastavu, kvaliteti, sljedivosti ili, prema potrebi, sukladnosti sa specifikacijama proizvoda.
(27.a) Kako bi se ispunio cilj doprinošenja stabilnosti poljoprivrednih tržišta, potrebno je osnažiti instrumente kojima se vodi računa o transparentnosti poljoprivrednih tržišta. S obzirom na to da se iskustvo raznih europskih sektorskih opservatorija poljoprivrednih tržišta pokazalo pozitivno u pogledu informiranja gospodarskih subjekata i javnih tijela u vezi s njihovim donošenjem odluka i u pogledu olakšavanja promatranja i bilježenja kretanja na tržištima, trebalo bi osnovati europski opservatorij za tržišta poljoprivrednih proizvoda te uspostaviti sustav obavješćivanja za slanje informacija potrebnih za njegov rad.
(27.b) Kako bi se tijelima i institucijama Unije pomoglo da donesu dobro utemeljene odluke te kako bi se poboljšala učinkovitost mjera za sprečavanje tržišnih smetnji i upravljanje njima, potrebno je predvidjeti uspostavu mehanizma za rano upozoravanje u skladu s kojim bi Europski opservatorij poljoprivrednih tržišta slao obavijesti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji o prijetnjama od smetnji na tržištu i, po potrebi, davao preporuke o mjerama koje je potrebno donijeti. Komisija bi onda, kao jedina koja raspolaže ovlastima inicijative u tom području, na raspolaganju imala 30 dana da Europskom parlamentu i Vijeću iznese adekvatne mjere za suočavanje s tim tržišnim smetnjama ili da opravda njihov izostanak.
Amandman 37 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 29.
(29) S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća17 Uredbom (EU)…/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a), odredbe o provjerama i kaznama u vezi s tržišnim standardima i zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(29) S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća17 Uredbom (EU)…/… (Horizontalna uredba), odredbe o provjerama i kaznama u vezi s tržišnim standardima i zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) br. 1308/2013 te vodeći računa o njihovoj učinkovitosti precizirati da se te provjere mogu sastojati od dokumentacijskih provjera i provjera na licu mjesta koje su potrebne samo ako specifikacija proizvoda sadrži zahtjeve koji se ne mogu sigurno provjeriti pregledom dokumentacije.
__________________
__________________
17 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
17 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(30.a) Kako bi se i dalje pružila potpora sektoru šećera u njegovu razvoju i prijelazu nakon ukidanja sustava kvota, potrebno je precizirati da se obavijestima o tržišnim cijenama također obuhvaća etanol, odobrava uporaba mehanizama mirenja i posredovanja kao alternative arbitraži te kodificira klauzula o podjeli vrijednosti u ovoj Uredbi.
(33.a) Trebalo bi osigurati pravne mehanizme kako bi se zajamčilo da su proizvodi koji nose neobveznu oznaku kvalitete „planinski proizvod” prisutni na tržištu druge zemlje samo ako se njima ne krše uvjeti za korištenje tog naziva kvalitete u toj zemlji, ako takvi uvjeti postoje.
(34.a) Popis proizvoda koji se mogu zaštititi kao ZOI ili ZOZP trebalo bi proširiti dodavanjem proizvoda koje potrošači iz Europske unije sve više traže, kao što je pčelinji vosak, koji se sve više koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.
Amandman 41 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 35.
(35) Trebalo bi ažurirati iznose financijskih sredstava dostupnih za financiranje mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/201320 i (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća21.
(35) Trebalo bi zadržati iznose financijskih sredstava dostupnih za financiranje mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/201320 i (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća21.
__________________
__________________
20 Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).
20 Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).
21 Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
21 Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
(35.a) Međustrukovne organizacije priznate u skladu s člankom 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 neizostavni su subjekti za razvoj diversificiranih poljoprivrednih sektora u najudaljenijim regijama, posebice u stočarskom sektoru. Zbog svoje ograničene veličine i izoliranosti, lokalna tržišta najudaljenijih regija posebno su izložena varijacijama cijena povezanim s uvoznim tokovima iz ostatka Unije ili iz trećih zemalja. Te međustrukovne organizacije okupljaju sve subjekte, od početka do kraja lanca, koji djeluju na tržištu, te u tom kontekstu uspostavljaju kolektivne mjere koje omogućuju održavanje lokalnih proizvoda na tržištu, posebno putem mjera prikupljanja podataka ili širenja informacija. U tu svrhu, neovisno o člancima 28., 29. i 110. UFEU-a i ne dovodeći u pitanje članke 164. i 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, prikladno je dozvoliti da u okviru produženih međustrukovnih sporazuma, predmetna država članica može, nakon savjetovanja s relevantnim subjektima, tim mjerama podvrgnuti pojedinačne subjekte ili skupine subjekata koji nisu članovi organizacije i koji djeluju na lokalnom tržištu, neovisno o njihovu podrijetlu, uključujući slučajeve u kojima se prihodima od tih pristojbi financiraju mjere za održavanje jedino lokalne proizvodnje ili u kojima se pristojbe ubiru na različitoj razini trgovine.
„(25.a) Potporom koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda trebalo bi promicati kratke lance opskrbe proizvodima kad je to moguće.”
„(127.a) Pisanim ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, koji mogu biti obvezni u nekim državama članicama ili koje proizvođači, organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u svakom slučaju imaju pravo tražiti, treba se među ostalim odrediti cijena isporuke, koja bi u najboljem slučaju trebala pokrivati troškove proizvodnje i koja se može računati na temelju pristupačnih i razumljivih pokazatelja troškova proizvodnje i tržišnih troškova koje države članice mogu odrediti u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju istraživanja o proizvodnji i prehrambenom lancu.”
„(139.a) Pisanim ugovorima, koji mogu biti obvezni u nekim državama članicama ili koje proizvođači, organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u svakom slučaju imaju pravo tražiti, treba se među ostalim odrediti cijena isporuke, koja bi u najboljem slučaju trebala pokrivati troškove proizvodnje i koja se može računati na temelju pristupačnih i razumljivih pokazatelja troškova proizvodnje i tržišnih troškova koje države članice mogu odrediti u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju istraživanja o proizvodnji i prehrambenom lancu.”
1. Ovom Uredbom uspostavlja se zajednička organizacija tržištâ poljoprivrednih proizvoda, što podrazumijeva sve proizvode navedene u Prilogu I. Ugovorima, uz izuzetak proizvoda ribarstva i akvakulture kako su definirani u zakonodavnim aktima Unije o zajedničkoj organizaciji tržištâ proizvoda ribarstva i akvakulture.
1. Ovom Uredbom uspostavlja se zajednička organizacija tržištâ poljoprivrednih proizvoda, što podrazumijeva sve proizvode navedene u Prilogu I. Ugovorima, uz izuzetak proizvoda ribarstva i akvakulture kako su definirani u zakonodavnim aktima Unije o zajedničkoj organizaciji tržištâ proizvoda ribarstva i akvakulture. Ovom Uredbom definiraju se javni standardi, pravila o transparentnosti tržišta i alati za upravljanje krizama koji će tijelima javne vlasti, a posebno Komisiji, omogućiti da osiguraju nadzor i regulaciju poljoprivrednih tržišta te upravljanje njima.
2. Poljoprivredni proizvodi definirani u stavku 1. dijele se na sljedeće sektore, kao što je navedeno u odgovarajućim dijelovima Priloga I.:
2. Poljoprivredni proizvodi definirani u stavku 1. dijele se na sljedeće sektore, kao što je navedeno u odgovarajućim dijelovima Priloga I.:
(a) žitarice, dio I.;
(a) žitarice, dio I.;
(b) riža, dio II.;
(b) riža, dio II.;
(c) šećer, dio III.;
(c) šećer, šećerna repa i šećerna trska, dio III.;
(d) osušena krma, dio IV.;
(d) osušena krma, dio IV.;
(e) sjeme, dio V.;
(e) sjeme, dio V.;
(f) hmelj, dio VI.;
(f) hmelj, dio VI.;
(g) maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;
(g) maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;
(h) lan i konoplja, dio VIII.;
(h) lan i konoplja, dio VIII.;
(i) voće i povrće, dio IX.;
(i) voće i povrće, dio IX.;
(j) prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;
(j) prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;
(k) banane, dio XI.;
(k) banane, dio XI.;
(l) vino, dio XII.;
(l) vino, dio XII.;
(m) živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;
(m) živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;
(n) duhan, dio XIV.;
(n) duhan, dio XIV.;
(o) govedina i teletina, dio XV.;
(o) govedina i teletina, dio XV.;
(p) mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;
(p) mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;
(q) svinjetina, dio XVII.;
(q) svinjetina, dio XVII.;
(r) ovčetina i kozletina, dio XVIII.;
(r) ovčetina i kozletina, dio XVIII.;
(s) jaja, dio XIX.;
(s) jaja, dio XIX.;
(t) meso peradi, dio XX.;
(t) meso peradi, dio XX.;
(u) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;
(u) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;
Ne dovodeći u pitanje primjenu općih i posebnih ciljeva definiranih u člancima 5. i 6. Uredbe (EU) [Strateški planovi u okviru ZPP-a] i u skladu s člankom 39. UFEU-a, zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda iz članka 1. doprinosi ispunjavanju sljedećih ciljeva:
(a) sudjelovanja u doprinošenju stabilnosti poljoprivrednih tržišta i jačanju njihove transparentnosti;
(b) promicanju dobrog funkcioniranja lanca poljoprivredno-prehrambene opskrbe i jamčenju pravednih prihoda za poljoprivredne proizvođače;
(c) poboljšanju položaja proizvođača unutar lanca vrijednosti i promicanju koncentracije poljoprivredne opskrbe;
(d) poboljšanju gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda i jačanju kvalitete europske poljoprivredne proizvodnje.”
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se izmjenjuju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija s obzirom na kretanja na tržištu.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se radi ažuriranja, s obzirom na kretanja na tržištu, izmjenjuju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II., a da se pritom ne stvaraju nove definicije.
Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju
Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju
Javna intervencija primjenjuje se na sljedeće proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu sa svim dodatnim zahtjevima i uvjetima koje može odrediti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 19. i provedbenih akata u skladu s člankom 20.:
Javna intervencija primjenjuje se na sljedeće proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu sa svim dodatnim zahtjevima i uvjetima koje može odrediti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 19. i provedbenih akata u skladu s člankom 20.:
(a) običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;
(a) običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;
(b) neoljuštenu rižu;
(b) neoljuštenu rižu;
(c) svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;
(c) svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;
(d) maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;
(d) maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;
(e) obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.
(e) obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu;
1. Tijekom razdoblja navedenih u članku 12. javna intervencija:
1. Tijekom razdoblja navedenih u članku 12. javna intervencija:
(a) započinje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu;
(a) započinje za maslac i obrano mlijeko u prahu;
(b) može je započeti Komisija putem provedbenih akata za tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;
(b) može je započeti Komisija putem provedbenih akata za običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže), bijeli šećer, ovčje meso, svinjsko meso ili piletinu ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;
(c) može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).
(c) može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).
2. Komisija može putem donijeti provedbene akte kojima se zatvara javna intervencija za sektor govedine i teletine ako tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom prvim točkom (c) uvjeti predviđeni stavkom 1. točkom (c) ovoga članka više nisu ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
2. Komisija može putem donijeti provedbene akte kojima se zatvara javna intervencija za sektor govedine i teletine ako tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom prvim točkom (c) uvjeti predviđeni stavkom 1. točkom (c) ovoga članka više nisu ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ”
Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (a), Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere utvrđivanja otkupnih cijena za proizvode iz članka 11. te, kad je primjenjivo, mjere količinskih ograničenja u slučaju otkupa po fiksnoj cijeni.
„Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1., Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a donosi uvjete u vezi s utvrđivanjem otkupnih cijena za proizvode iz članka 11.”
(3.g) U članku 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Mjere za utvrđivanje razine cijene javne intervencije, uključujući iznose povećanja i smanjenja, poduzima Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.
„2. Uvjeti za utvrđivanje razine cijene javne intervencije, uključujući iznose povećanja i smanjenja, poduzima Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a. ”
„2a. Pri utvrđivanju razine cijene javne intervencije Vijeće primjenjuje objektivne i transparentne kriterije koji su u skladu s ciljem osiguravanja primjerenog životnog standarda poljoprivrednika, u skladu s člankom 39. UFEU-a.”
1. Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se tako da se:
1. Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se tako da se:
a) spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,
(a) spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,
b) osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te
(b) osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te
c) postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.
(c) postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.
2. Proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije mogu se prodati tako da ih se stavi na raspolaganje za program distribucije hrane najugroženijim osobama u Uniji, kako je navedeno u relevantnim pravnim aktima Unije. U takvim slučajevima obračunska vrijednost tih proizvoda mora biti na razini odgovarajuće fiksne cijene javne intervencije iz članka 14. stavka 2. ove Uredbe.
2. Proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije mogu se prodati tako da ih se stavi na raspolaganje za program distribucije hrane najugroženijim osobama u Uniji, kako je navedeno u relevantnim pravnim aktima Unije. U takvim slučajevima obračunska vrijednost tih proizvoda mora biti na razini odgovarajuće fiksne cijene javne intervencije iz članka 14. stavka 2. ove Uredbe.
2a. Države članice izvješćuju Komisiju o identitetu poduzeća koja su koristila javnu intervenciju, kao i o identitetu kupaca javnih interventnih zaliha.
3. Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije prodani prethodne godine.
3. Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije otkupljeni, ako je primjenjivo, i prodani prethodne godine. Te pojedinosti obuhvaćaju identitet poduzeća, relevantne količine te kupovne i prodajne cijene.”
Amandman 59 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 3.j (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 17. – stavak 1. – točka b
(3.j) U prvom stavku članku 17. točka (b) mijenja se kako slijedi:
(b) maslinovo ulje;
„(b) maslinovo ulje i stolne masline; ”
Amandman 60 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 3.k (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 17. – točka 1. – podtočka ia (nova)
(3.k) U članku 17. prvom stavku dodaje se sljedeća točka:
(ba) U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obiju sljedećih skupina:
„3. Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije osiguravaju, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciju proizvoda iz jedne ili obiju sljedećih skupina:
(a) voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;
(a) za voće i povrće:
(b) konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.
i. prvenstveno voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;
ii. prerađeni proizvodi od voća i povrća;
(b) za mlijeko i mliječne proizvode:
i. konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.
ii. sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa.”
4. Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:
(a) prerađeni proizvodi od voća i povrća, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (a); (b) sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (b).
„8a. U slučajevima kad to odobravaju njihova nacionalna tijela nadležna za pitanja zdravlja i prehrane, države članice u svojim nacionalnim strategijama mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz stavaka 3. i 5. ovog članka u školama u isto vrijeme kad se distribuiraju uobičajeni školski obroci.“
(bd) U članku 23. stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:
11. Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda, dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.
„11. Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda, dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš, uključujući održivu ambalažu te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.
Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.
Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.”
Amandman 61 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c – podtočka ii. Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 23.a – stavak 2. – podstavak 3. – zadnja rečenica
(ii) u stavku 2. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;
Briše se.
Amandman 62 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c – podtočka iii. – uvodni dio Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 23.a – stavak 4.
(iii) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
(iii) u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Program odobrenja nasada vinove loze utvrđenih u ovom Poglavlju primjenjuju se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2030., a Komisija provodi srednjoročni pregled kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.
Program odobrenja nasada vinove loze utvrđenih u ovom Poglavlju primjenjuju se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2050., a Komisija provodi pregled svakih deset godina, a prvi put 1. siječnja 2023. kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge za poboljšanje njegove učinkovitosti. ”
4b. U članku 62. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. Odobrenja iz stavka 1. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio dodijeljeno odobrenje tijekom perioda valjanosti tog odobrenja podliježe upravnim sankcijama kako je predviđeno u članku 89. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
„3. Odobrenja iz stavka 1. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio dodijeljeno odobrenje tijekom perioda valjanosti tog odobrenja podliježe upravnim sankcijama kako je predviđeno u članku 89. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Međutim, države članice mogu odlučiti da su odobrenja iz članka 66. stavka 1. ove Uredbe važeća šest godina od datuma njihove dodjele.”
(4.c) Članak 62. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju područja u eksperimentalne svrhe ili na proizvodnju plemki ili na područja čiji su vinski proizvodi ili proizvodi vinove loze namijenjeni isključivo konzumaciji u kućanstvu proizvođača vina ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obvezujućih kupnji od javnog interesa donesenih u skladu s nacionalnim pravom.
„4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju područja u eksperimentalne svrhe ili na proizvodnju plemki, na sadnju ili ponovnu sadnju područja koja su namijenjena samo proizvodnji soka od grožđa, ili na područja čiji su vinski proizvodi ili proizvodi vinove loze namijenjeni isključivo konzumaciji u kućanstvu proizvođača vina ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obvezujućih kupnji od javnog interesa donesenih u skladu s nacionalnim pravom. ”
(5) u članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju za:
(a) 1 % od ukupnog područja stvarno zasađenog vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili
(b) 1 % od površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i dostupna su za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.”; ”
1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju u omjeru od 1 % od ukupnog područja zasađenog vinovom lozom na njihovom državnom području izmjerenom 31. srpnja prethodne godine.
1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju za:
(a) 1 % od ukupnog područja stvarno zasađenog vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili
(b) 1 % od površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i dostupna su za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.
2. Države članice mogu:
2. Države članice mogu:
(a) na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;
(a) na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.,
(b) ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake.
(b) ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake; ta bi se odobrenja trebala primjenjivati u tim regijama.
3. Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose sustavnom uzgoju vinove loze, postavljena su iznad 0 % i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:
3. Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose sustavnom uzgoju vinove loze, postavljena su iznad 0 % i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:
(a) potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;
(a) potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;
(b) potrebom izbjegavanja poznatog rizika znatnog obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
(b) potrebom izbjegavanja poznatog rizika obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
(ba) spremnošću pridonijeti razvoju dotičnih proizvoda, istodobno čuvajući njihovu kvalitetu.
3.a Države članice mogu poduzeti sve regulatorne mjere potrebne kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobiđu restriktivne mjere poduzete u skladu sa stavcima 2. i 3.
4. Države članice dužne su objaviti sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. koje moraju biti opravdane. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o takvim odlukama i opravdanjima.
4. Države članice dužne su objaviti sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. koje moraju biti opravdane. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o takvim odlukama i opravdanjima.
4.a Države članice mogu izdati odobrenja koja premašuju ograničenja predviđena u ovom članku za sadnju nasada namijenjenih očuvanju genetskih resursa vinove loze. ”
1. Ako ukupno područje obuhvaćeno prihvatljivim zahtjevima u određenoj godini ne prelazi područje koje je na raspolaganje stavila država članica, svi se takvi zahtjevi prihvaćaju.
1. Ako ukupno područje obuhvaćeno prihvatljivim zahtjevima u određenoj godini ne prelazi područje koje je na raspolaganje stavila država članica, svi se takvi zahtjevi prihvaćaju.
Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti:
Države članice mogu, za potrebe ovog članka, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti:
(a) podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;
(a) podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;
(b) podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;
(b) podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;
(c) zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;
(c) zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;
(ca) podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;
(ca) podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;
(d) u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.
(d) u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.
2. Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija:
2. Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija:
(a) proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);
(a) proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);
(b) područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša;
(b) područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša ili očuvanju genetskih resursa vinove loze;
(c) područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;
(c) područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;
(d) područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;
(d) područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;
(e) održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;
(e) održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;
(f) područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti na razini poljoprivrednog gospodarstva i na regionalnoj razini;
(f) područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti gospodarstva, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;
(g) projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;
(g) projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;
(h) područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.
(h) područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.
2.a Ako država članica odluči primjenjivati jedan ili više kriterija iz stavka 2., ona može dodati dodatni uvjet prema kojem podnositelj zahtjeva u godini podnošenja zahtjeva mora biti fizička osoba do 40 godina starosti.
2.a Ako država članica odluči primjenjivati jedan ili više kriterija iz stavka 2., ona može dodati dodatni uvjet prema kojem podnositelj zahtjeva u godini podnošenja zahtjeva mora biti fizička osoba do 40 godina starosti.
2.b Države članice mogu poduzeti sve potrebne regulatorne mjere kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobilaze kriterije koje primjenjuju u skladu sa stavcima 1., 2. i 2.a.
3. Države članice objavljuju kriterije iz stavaka 1., 2. i 2.a koje primjenjuju i o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.
3. Države članice objavljuju kriterije iz stavaka 1., 2. i 2.a koje primjenjuju i o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.
3.a U slučaju da se na regionalnoj razini jave ograničenja u skladu s člankom 63. podstavkom 2. točkom (b), za nju se mogu primijeniti kriteriji za određivanje prioriteta i prihvatljivosti za koje se smatra da su u skladu s člankom 64. ”
(5.c) U članku 65. nakon prvog stavka umeće se sljedeći stavak:
„Prilikom primjene članka 63. stavka 2., država članica uspostavlja prethodni postupak kojim joj se omogućuje da uzme u obzir mišljenja reprezentativnih stručnih organizacija priznatih na regionalnoj razini, u skladu sa zakonodavstvom navedene države članice“.
1. Prava sadnje dodijeljena proizvođačima u skladu s člankom 85.h, člankom 85.i ili člankom 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do 31. prosinca 2015. koja proizvođači nisu iskoristili i koja su još valjana do tog datuma mogu se pretvoriti u odobrenja na temelju ovog poglavlja od 1. siječnja 2016.
1. Prava sadnje dodijeljena proizvođačima u skladu s člankom 85.h, člankom 85.i ili člankom 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do 31. prosinca 2015. koja proizvođači nisu iskoristili i koja su još valjana do tog datuma mogu se pretvoriti u odobrenja na temelju ovog poglavlja od 1. siječnja 2016.
Ta pretvorba stupa na snagu na temelju zahtjeva koji podnose ti proizvođači prije 31. prosinca 2015. Države članice mogu dopustiti proizvođačima da podnesu takav zahtjev da prava pretvore u odobrenja do 31. prosinca 2020.
Ta pretvorba stupa na snagu na temelju zahtjeva koji podnose ti proizvođači prije 31. prosinca 2015. Države članice mogu dopustiti proizvođačima da podnesu takav zahtjev da prava pretvore u odobrenja do 31. prosinca 2020.
1.a Nakon 31. prosinca 2020. površine obuhvaćene pravima sadnje koja nisu pretvorena u odobrenja ostaju na raspolaganju državama članicama, koje ih mogu ponovno dodijeliti u skladu s člankom 66. najkasnije do 31. prosinca 2025.
2. Odobrenja dodijeljena u skladu sa stavkom 1. imaju razdoblje valjanosti jednako razdoblju valjanosti prava sadnje iz stavka 1. Ako se ta odobrenja ne koriste, ona ističu najkasnije 31. prosinca 2018. ili, ako su države članice donijele odluku iz stavka 1. drugog podstavka, najkasnije do 31. prosinca 2023.
2. Odobrenja dodijeljena u skladu sa stavcima 1. i 1.a imaju razdoblje valjanosti jednako razdoblju valjanosti prava sadnje iz stavka 1. Ako se ta odobrenja ne koriste, ona ističu najkasnije 31. prosinca 2018. ili, ako su države članice donijele odluku iz stavka 1. drugog podstavka, najkasnije do 31. prosinca 2028.
3. Područja obuhvaćena tim odobrenjima, dodijeljenima u skladu sa stavkom 1., neće se računati za potrebe članka 63.
3. Područja obuhvaćena tim odobrenjima, dodijeljenima u skladu sa stavkom 1., neće se računati za potrebe članka 63.”
Amandman 69 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 5.e (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 69. – stavak 1. – točka ea (nova)
(5.e) U članku 69. dodaje se sljedeća točka:
(ea) kriterije povezane s očuvanjem genetskih resursa vinove loze.
Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi, u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde.
Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu sa zdravstvenim i higijenskim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi te zajamčilo ravnopravno tržišno natjecanje između proizvođača iz Europske unije i proizvođača iz trećih zemalja, u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde.”
1. Tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda:
1. Tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda:
(a) maslinovo ulje i stolne masline;
(a) maslinovo ulje i stolne masline;
(b) voće i povrće
(b) voće i povrće
(c) prerađeni proizvodi od voća i povrća;
(c) prerađeni proizvodi od voća i povrća;
(d) banane;
(d) banane;
(e) živo bilje;
(e) živo bilje;
(f) jaja;
(f) jaja;
(g) meso peradi;
(g) meso peradi;
(h) mazive masti namijenjene prehrani ljudi;
(h) mazive masti namijenjene prehrani ljudi;
(i) hmelj.
(i) hmelj;
(ia) riža;
(ib) mlijeko i mliječni proizvodi;
(ic) med i pčelarski proizvodi;
(id) govedina i teletina;
(ie) ovčetina;
(if) svinjetina;
(ig) konoplja.
2. Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača i poboljšali gospodarski uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište, kao i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda navedenih u ovome članku stavcima 1. i 4., Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o tržišnim standardima za sektore ili proizvode, u svim fazama stavljanja na tržište, kao i o odstupanjima i izuzećima od takvih standarda, s ciljem prilagodbe stalnim promjenama tržišnih uvjeta, promjenama zahtjeva potrošača, razvoju odgovarajućih međunarodnih standarda te kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka za inovaciju proizvoda.
2. Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača i poboljšali gospodarski uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište, kao i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda navedenih u ovome članku stavcima 1. i 4., Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o tržišnim standardima za sektore ili proizvode, u svim fazama stavljanja na tržište, kao i o odstupanjima i izuzećima od takvih standarda, s ciljem prilagodbe stalnim promjenama tržišnih uvjeta, promjenama zahtjeva potrošača, razvoju odgovarajućih međunarodnih standarda te kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka za inovaciju proizvoda.
3. Ne dovodeći u pitanje članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća27, tržišni standardi iz stavka 1. mogu obuhvaćati jedan ili više sljedećih koji trebaju biti određeni na osnovi sektora ili proizvoda i temeljenih na obilježjima svakog sektora, potrebi za regulacijom stavljanja na tržište i uvjetima određenima u stavku 5. ovog članka:
3. Ne dovodeći u pitanje članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća27, tržišni standardi iz stavka 1. mogu obuhvaćati jedan ili više sljedećih koji trebaju biti određeni na osnovi sektora ili proizvoda i temeljenih na obilježjima svakog sektora, potrebi za regulacijom stavljanja na tržište i uvjetima određenima u stavku 5. ovog članka:
(a) tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;
(a) tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;
(b) kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;
(b) kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;
(c) vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;
(c) vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;
(d) predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;
(d) predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;
(e) kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;
(e) kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;
(f) posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;
(f) posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;
(g) vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu i napredne sustave održive proizvodnje;
(g) vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu, prakse prehrane životinja i napredne sustave održive proizvodnje;
(h) kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;
(h) kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;
(i) učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;
(i) učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;
(j) mjesto uzgoja i/ili podrijetla, isključujući meso peradi i mazive masti;
(j) mjesto uzgoja i/ili podrijetla;
(k) ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;
(k) ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;
(l) posebnu uporabu;
(l) posebnu uporabu;
(m) uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda.
(m) uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda;
(ma) dobrobit životinja.
4. Povrh stavka 1., tržišni standardi mogu se primjenjivati na sektor vina. Stavak 3. točke (f), (g), (h), (k) i (m) primjenjuju se na taj sektor.
4. Povrh stavka 1., tržišni standardi mogu se primjenjivati na sektor vina. Stavak 3. točke (f), (g), (h), (k) i (m) primjenjuju se na taj sektor.
5. Tržišni standardi za sektore ili proizvode doneseni u skladu sa stavkom 1. ovog članka uspostavljaju se ne dovodeći u pitanje članke od 84. do 88. te Prilog IX. a uzima u obzir također:
5. Tržišni standardi za sektore ili proizvode doneseni u skladu sa stavkom 1. ovog članka uspostavljaju se ne dovodeći u pitanje članke od 84. do 88. te Prilog IX. a uzima u obzir također:
(a) posebna obilježja dotičnog proizvoda;
(a) posebna obilježja dotičnog proizvoda;
(b) potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;
(b) potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;
(c) interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;
(c) interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;
(d) metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;
(d) metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;
(e) standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;
(e) standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;
(f) potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.
(f) potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.
6. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i potreba za poboljšanjem kvalitete i gospodarskih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. za izmjenu popisa sektora u stavku 1. Ti su delegirani akti isključivo ograničeni na dokazane potrebe koje proizlaze iz promjena zahtjeva potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za inovacijom proizvoda te su podložni izvješću Komisije za Europski parlament i Vijeće u kojem se posebno ocjenjuju potrebe potrošača, troškovi i administrativna opterećenja gospodarskih subjekata, uključujući utjecaj na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu i dobrobiti stavljene na raspolaganje proizvođačima i krajnjem potrošaču.
6. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i potreba za poboljšanjem kvalitete i gospodarskih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. za izmjenu popisa sektora u stavku 1. Ti su delegirani akti isključivo ograničeni na dokazane potrebe koje proizlaze iz promjena zahtjeva potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za inovacijom proizvoda te su podložni izvješću Komisije za Europski parlament i Vijeće u kojem se posebno ocjenjuju potrebe potrošača, troškovi i administrativna opterećenja gospodarskih subjekata, uključujući utjecaj na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu i dobrobiti stavljene na raspolaganje proizvođačima i krajnjem potrošaču.”
____________________
____________________
Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).
Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).
Definicije, oznake i prodajne oznake za određene sektore i proizvode
Definicije, oznake i prodajne oznake za određene sektore i proizvode
1. Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, definicije, oznake i prodajne oznake predviđene Prilogom VII. primjenjuju se na sljedeće sektore ili proizvode:
1. Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, definicije, oznake i prodajne oznake predviđene Prilogom VII. primjenjuju se na sljedeće sektore ili proizvode:
(a) govedine i teletine;
(a) govedine i teletine;
(aa) ovčetinu i janjetinu;
(b) vina;
(b) vina;
(c) mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;
(c) mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;
(d) meso peradi;
(d) meso peradi;
(e) jaja;
(e) jaja;
(f) mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i
(f) mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i
(g) maslinovo ulje i stolne masline.
(g) maslinovo ulje i stolne masline.
2. Definicije, oznake i prodajne oznake predviđeni u Prilogu VII. u Uniji mogu se upotrebljavati samo za stavljanje na tržište proizvoda koji zadovoljava odgovarajuće zahtjeve utvrđene u tom Prilogu.
2. „Definicije, oznake i prodajne oznake predviđeni u Prilogu VII. u Uniji mogu se upotrebljavati samo za stavljanje na tržište i promicanje proizvoda koji zadovoljava odgovarajuće zahtjeve utvrđene u tom Prilogu. Prilogom VII. mogu se propisati uvjeti pod kojima su te oznake ili prodajne oznake zaštićene, u trenutku stavljanja na tržište ili promicanja, od nezakonitog korištenja u komercijalne svrhe, zloupotrebe, imitacija ili aluzija.
3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na izmjene, odstupanja ili izuzeća od definicija i prodajnih oznaka predviđenih u Prilogu VII. Ti delegirani akti strogo su ograničeni na predočene potrebe proistekle iz promjena u potražnji potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za unapređenjem proizvoda.
3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na izmjene, odstupanja ili izuzeća od definicija i prodajnih oznaka predviđenih u Prilogu VII. Ti delegirani akti strogo su ograničeni na predočene potrebe proistekle iz promjena u potražnji potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za unapređenjem proizvoda.
4. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i države članice jasno i pravilno razumiju definicije i prodajne oznake predviđene u Prilogu VII., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila za njihovu specifikaciju i primjenu.
4. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i države članice jasno i pravilno razumiju definicije i prodajne oznake predviđene u Prilogu VII., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila za njihovu specifikaciju i primjenu.
5. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i razvoj tržišta mliječnih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se odredili mliječni proizvodi u pogledu kojih se trebaju navesti životinjske vrste od kojih mlijeko potječe, osim u slučaju proizvoda od kravljeg mlijeka, te kako bi se odredila potrebna pravila.
5. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i razvoj tržišta mliječnih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se odredili mliječni proizvodi u pogledu kojih se trebaju navesti životinjske vrste od kojih mlijeko potječe, osim u slučaju proizvoda od kravljeg mlijeka, te kako bi se odredila potrebna pravila. ”
1. Miješanje maslinovog ulja s drugim biljnim uljima je zabranjeno.
2. Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem kazni za subjekte koji ne poštuju pravila iz stavka 1. ovog članka.“
Tržišna pravila u sektoru maslina i maslinovog ulja
Kako bi uzele u obzir posebne značajke maslina i maslinova ulja, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se ova Uredba dopunila usklađivanjem tržišnih pravila za stolne masline i maslinovo ulje.“
(6) u članku 81. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovu državnom području u svrhu proizvodnje vina.
Države članice mogu klasificirati sorte vinove loze ako:
(a) dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili Vitis Labrusca; ili
(b) dotična sorta nastala je križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis.
U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.;
(6.a) u članku 81. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovu državnom području u svrhu proizvodnje vina.
„2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovom državnom području u svrhu proizvodnje vina.
Države članice mogu klasificirati samo sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
Države članice mogu klasificirati sorte vinove loze ako:
(a) dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis;
(a) dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je dotična sorta nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis.
(b) dotična sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.
(b) dotična sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.
Odstupajući od drugog podstavka, države članice mogu odobriti ponovnu sadnju sorte Vitis labrusca ili sorti iz njegove točke (b) u postojećim povijesnim vinogradima pod uvjetom da se ne poveća postojeća površina zasađena sortom Vitis labrusca.
U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.
U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja. ”
Amandman 77 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 8. Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 90.a – stavak 2. – točka a
(a) uspostavljanjem analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;
(a) uspostavljanjem ili održavanjem analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;
(8.a) u članku 92. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
1. Pravila o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima utvrđena ovim odjeljkom primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1., od 3. do 6., 8., 9., 11., 15. i 16.
„1. Pravila o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima utvrđena ovim odjeljkom primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1., od 3. do 6., 8., 9., 11., 15. i 16.“
Amandman 235/rev Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 93. – stavak 1. – točka a – uvodni dio
(a) „oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:
(a) „oznaka izvornosti” znači ime regije, određenog mjesta ili, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, države koja se koristi za opis proizvoda iz članka 92. stavka 1.:
Amandman 80 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka i.
(i) čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i, ako je relevantno, ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;
(i) čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;
Amandman 81 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka ii.
(ii) kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, zemlje;
Briše se.
Amandman 82 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka v.a (nova)
(va) koji nije „djelomično dealkoholiziran” ili „dealkoholiziran” kako je navedeno u Prilogu VII. dijelu II. točkama 18. i 19.
(10) u članku 94. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:”
Amandman 236 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 10. a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 94.
(10.a) članak 94. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 94.
„Članak 94.
Zahtjevi za zaštitu
Zahtjevi za zaštitu
1. Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju tehničku dokumentaciju koja obuhvaća:
1. Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:
(a) naziv koji se želi zaštititi;
(a) naziv koji se želi zaštititi;
(b) ime i adresu podnositelja zahtjeva;
(b) ime i adresu podnositelja zahtjeva;
(c) specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i
(c) specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i
(d) jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.
(d) jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.
2. Specifikacije proizvoda omogućuju zainteresiranim stranama da provjere odgovarajuće uvjete proizvodnje u odnosu na oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla. Specifikacije proizvoda sadržavaju barem sljedeće:
2. Specifikacije proizvoda omogućuju zainteresiranim stranama da provjere odgovarajuće uvjete proizvodnje u odnosu na oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla. Specifikacije proizvoda sadržavaju barem sljedeće:
(a) naziv koji se želi zaštititi;
(a) naziv koji se želi zaštititi;
(b) opis vina:
(b) opis vina:
i. u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;
i. u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;
ii. u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;
ii. u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;
(c) prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;
(c) prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;
(d) razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;
(d) razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;
(e) maksimalne prinose po hektaru;
(e) maksimalne prinose po hektaru;
(f) oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;
(f) oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;
(g) detalje o poveznici iz točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju, iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;
(g) detalje o sljedećim poveznicama:
i. u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili značajki proizvoda i zemljopisnog okružja te detalje o prirodnim i ljudskim čimbenicima tog zemljopisnog okružja iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i.;
ii. u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 93. stavka 1. točke (b). podtočke i.;
(ga) ako je primjenjivo, njegov doprinos održivom razvoju;
(h) primjenjive zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili, gdje su odredile države članice, utvrđene od strane organizacije koja dodjeljuje zaštićene oznake izvornosti podrijetla ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni zakonodavstvu Unije;
(h) primjenjive zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili, gdje su odredile države članice, utvrđene od strane organizacije koja dodjeljuje zaštićene oznake izvornosti podrijetla ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni zakonodavstvu Unije;
i. naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.
i. naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.
3. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, osim elemenata navedenih u stavcima 1. i 2., on sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u državi podrijetla.
3. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, osim elemenata navedenih u stavcima 1. i 2., on sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u državi podrijetla.”
(10.b) U članku 96. stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:
„Prilikom podnošenja zahtjeva za zaštitu Komisiji u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, država članica uključuje izjavu o procjeni toga da je podnositelj zahtjeva ispunio sve uvjete u vezi sa zaštitom predviđene ovim odjeljkom i da potvrđuje da je jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) vjeran sažetak specifikacija proizvoda.
Države članice obavješćuju Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje su zaprimile u okviru nacionalnog postupka.“
7. Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji ispitivanja zahtjeva iz članka 97. stavka 2. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za zaštitu u slučaju kada je država članica u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 5. smatrala da su zahtjevi ispunjeni.
Briše se.
Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”;
Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 94. i člankom 96. stavkom 5. Kontrolira ih s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica.
Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 94. i člankom 96. stavkom 5. Kontrolira ih s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica. Ta se kontrola posebno odnosi na jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d).
„4. Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine u Uniji.;
1. Zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.
1. Zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.
2. Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:
2. Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:
(a) bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu uporabu tog zaštićenog naziva:
(a) bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu uporabu tog zaštićenog naziva:
(i) za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom zaštićenog naziva; ili
(i) za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom zaštićenog naziva; ili
(ii) uporabu koja iskorištava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;
(ii) uporabu koja iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući kad se registrirani naziv rabi kao sastojak;
(b) svaku zloupotrebu, oponašanje ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;
(b) svaku zloupotrebu, oponašanje ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući kad se ti registrirani nazivi rabe kao sastojak;
(c) bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
(c) bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
(d) bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.
(d) bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda;
(da) bilo kakve zlonamjerne oznake naziva domene koji je sličan ili se može , u cijelosti ili djelomično, zamijeniti za zaštićeni naziv.
3. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 101. stavka 1.
3. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 101. stavka 1.
3.a Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine u Uniji.
3.b Ako je zemljopisno područje vina koje ostvaruje koristi od zaštićene oznake izvornosti obuhvaćeno drugom zaštićenom oznakom izvornosti čije je zemljopisno područje veće, države članice mogu odrediti uvjete pod kojima vina mogu imati koristi od te druge zaštićene oznake izvornosti. Ti se uvjeti moraju uključiti u specifikacije proizvoda za navedena vina.”
Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno razgraničilo zemljopisno područje iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.
1. Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno razgraničilo zemljopisno područje iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.
1.a Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na svoju važnost: izmjene koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije („izmjene na razini Unije”) i izmjene koje se provode na razini države članice ili treće zemlje („standardne izmjene”).
Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako:
(a) uključuje izmjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
(b) sastoji se od izmjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II.;
(c) potencijalno bi mogla poništiti poveznicu iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili iz točke (b) podtočke i.;
(d) ima za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.
Zahtjevi za izmjenu na razini Unije koje dostavljaju treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u tim trećim zemljama.
Sve ostale izmjene smatraju se standardnim izmjenama.
1.b Privremena izmjena standardna je izmjena u odnosu na privremenu promjenu specifikacije proizvoda nastalu jer su tijela javne vlasti uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili povezanu s prirodnim katastrofama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.
1.c U slučaju promjene uvjeta proizvodnje povezanih s vinovom lozom namijenjenom za proizvodnju vina zaštićene oznake izvornosti, postojeća vinova loza i dalje ima pravo na proizvodnju zaštićene oznake izvornosti tijekom razdoblja navedenog u specifikaciji proizvoda i najkasnije do krčenja.”
1. Zahtjev za odobrenjem izmjene na razini Unije u pogledu specifikacije proizvoda slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen člancima 94. i od 96. do 99. Zahtjevi za odobrenjem izmjene na razini Unije u pogledu specifikacije proizvoda smatraju se prihvatljivima ako su podneseni u skladu s člankom 105. i ako su potpuni, iscrpni i propisno ispunjeni. Odobrenje Komisije u pogledu zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacija proizvoda na razini Unije obuhvaća samo izmjene uključene u sam zahtjev.
2. Ako na temelju razmatranja provedenog u skladu s člankom 97. stavkom 2. Komisija smatra da su uvjeti propisani u članku 97. stavku 3. ispunjeni, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje zahtjev za izmjenu na razini Unije. Konačna odluka o odobrenju izmjene donosi se bez postupka ispitivanja iz članka 229. stavka 2., osim ako je uložen prihvatljiv prigovor ili ako je zahtjev za izmjenom odbijen, u kojem se slučaju primjenjuje članak 99. stavak 2.
3. Ako se zahtjev smatra nedopuštenim, nadležna tijela države članice ili nadležna tijela treće zemlje ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji obavješćuje se o razlozima nedopuštenosti.
4. Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije sadržavaju isključivo izmjene na razini Unije. Ako zahtjev za izmjene na razini Unije sadržava i standardne ili privremene izmjene, postupak za izmjene na razini Unije primjenjuje se samo na izmjene na razini Unije. Smatra se da nije podnesen zahtjev za standardne ili privremene izmjene.
5. Pri ispitivanju zahtjeva za izmjene Komisija se ponajprije usmjerava na predložene izmjene.“
1. Standardne izmjene odobravaju i objavljuju države članice u kojima se nalazi zemljopisno područje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Zahtjev za odobrenje standardne izmjene specifikacije proizvoda podnosi se tijelima države članice u kojoj se nalazi zemljopisno područje oznake. Podnositelji zahtjeva ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 95. Ako zahtjev za odobrenje standardne izmjene specifikacije proizvoda ne podnosi onaj podnositelj koji je podnio zahtjev za zaštitu jednog naziva ili više njih na koji se odnosi specifikacija proizvoda, država članica mora tom podnositelju, ako i dalje postoji, dati priliku da se očituje o zahtjevu.
U zahtjevu za standardnu izmjenu navodi se opis standardnih izmjena i sažetak razloga zbog kojih se izmjene zahtijevaju te se dokazuje da se predložene izmjene mogu smatrati standardnim izmjenama u skladu s člankom 105.
2. Ako država članica procijeni da su ispunjeni uvjeti, može odobriti i objaviti standardnu izmjenu. Odluka o odobrenju sadržava pročišćenu verziju izmijenjenog jedinstvenog dokumenta, prema potrebi, i pročišćenu verziju izmijenjene specifikacije proizvoda.
Standardna se izmjena počinje primjenjivati u državi članici nakon njezine objave. Država članica obavješćuje Komisiju o standardnim izmjenama najkasnije mjesec dana od datuma objave nacionalne odluke o odobrenju.
3. Odluke o odobrenju standardnih izmjena u vezi s proizvodima od vinove loze podrijetlom iz trećih zemalja donose se u skladu sa sustavom koji je na snazi u dotičnoj trećoj zemlji, a Komisiji ih prosljeđuje proizvođač ili skupina proizvođača s legitimnim interesom, ili izravno Komisiji ili posredovanjem nadležnog tijela treće zemlje, najkasnije mjesec dana nakon datuma njihove objave.
4. Ako zemljopisno područje obuhvaća više od jedne države članice, predmetne države članice primjenjuju postupak za standardne izmjene zasebno za onaj dio područja koji se nalazi na njihovu državnom području. Standardna se izmjena počinje primjenjivati nakon što posljednja nacionalna odluka o odobrenju postane primjenjiva. Država članica koja posljednja odobri standardnu izmjenu upućuje je Komisiji najkasnije mjesec dana nakon datuma objave odluke o odobrenju.
Ako jedna predmetna država članica ili više njih ne donesu nacionalnu odluku o odobrenju iz prvog podstavka, bilo koja predmetna država članica može podnijeti zahtjev u skladu s postupkom za izmjenu na razini Unije. To se pravilo primjenjuje mutatis mutandis i kada je jedna od predmetnih zemalja ili više njih treća zemlja“.
1. Privremene izmjene odobrava i objavljuje država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. One se dostavljaju Komisiji zajedno s razlozima na kojima se te izmjene temelje najkasnije mjesec dana od datuma objave nacionalne odluke o odobrenju. Privremena se izmjena počinje primjenjivati u državi članici nakon njezine objave.
2. Ako zemljopisno područje obuhvaća više od jedne države članice, postupak za privremenu izmjenu primjenjuje se u predmetnim državama članicama zasebno za onaj dio područja koji se nalazi na njihovu državnom području. Privremene izmjene počinju se primjenjivati tek nakon što posljednja nacionalna odluka o odobrenju postane primjenjiva. Država članica koja posljednja odobri privremenu izmjenu o njoj obavješćuje Komisiju najkasnije mjesec dana od datuma objave odluke o odobrenju. To se pravilo primjenjuje mutatis mutandis i kad je jedna od predmetnih zemalja ili više njih treća zemlja.
3. O privremenim izmjenama koje se odnose na proizvode od vinove loze koji su podrijetlom iz trećih zemalja Komisiju obavješćuju, navodeći i razloge na kojima se te izmjene temelje, pojedinačni proizvođač ili skupina proizvođača koja ima legitiman interes, i to izravno ili posredovanjem tijela te treće zemlje najkasnije mjesec dana od datuma odobrenja tih izmjena.
4. Komisija objavljuje takve izmjene u roku od tri mjeseca od datuma zaprimanja obavijesti države članice, treće zemlje ili pojedinačnog proizvođača odnosno skupine proizvođača iz treće zemlje. Privremena se izmjena počinje primjenjivati na području Unije nakon što je Komisija objavi.“
Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti:
(a) više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda;
(b) najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;
(c) podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;
Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes, donijeti provedbene akte, kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako više nije osigurana sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
1. Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti:
(a) više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda;
(b) najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;
(c) podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
1.a Ako Komisija smatra da zahtjev za poništenje nije dopušten, obavješćuje tijelo države članice ili treće zemlje ili fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli zahtjev o razlozima zbog kojih je utvrđena nedopuštenost zahtjeva.
1.b Obrazložene izjave o prigovoru na poništenje dopuštene su samo ako se njima dokazuje da se zainteresirana osoba komercijalno koristi registriranim nazivom. ”
Nakon što se zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla proslijedi Komisiji, proizvođači je mogu navesti pri označivanju i prezentiranju te upotrijebiti nacionalne logotipe i oznake u skladu s pravom Unije, a osobito u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.
Simboli Unije koji označuju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, oznake Unije „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” te kratice Unije „ZOI” ili „ZOZP” mogu se označiti na etiketi tek nakon objave odluke o zaštiti predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Ako zahtjev bude odbijen, svi proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s prvim stavkom mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.“
Primjena specifikacije proizvoda na područja u kojima se proizvode jaka alkoholna pića na bazi vina
Države članice mogu primijeniti specifikacije proizvoda u skladu s člankom 94. stavkom 2. na vinogradarske površine pogodne za proizvodnju jakih alkoholnih pića na bazi vina s oznakom zemljopisnog podrijetla kako je registrirana u skladu s Prilogom III. Uredbi (EZ) br. 110/2008.”
3. Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi godišnju provjeru usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina.
3. Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi godišnju provjeru usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina, uključujući u državi članici u kojoj se vino proizvodi.
3.a Kontrole iz stavka 3. administrativne su kontrole i kontrole na terenu. Takve se kontrole mogu ograničiti na administrativne provjere ako su one sigurne i omogućuju potpunu usklađenost sa zahtjevima i uvjetima utvrđenima u specifikacijama proizvoda.
3.b U cilju provjere poštovanja specifikacije proizvoda tijela nadležna za nadzor ili ovlaštena tijela iz stavka 3. mogu kontrolirati gospodarske subjekte nastanjene u drugoj državi članici kad je riječ o intervenciji u pogledu pakiranja proizvoda koji imaju koristi od ZOI-ja registriranog na njihovu državnom području. Uzimajući u obzir povjerenje koje mogu dati gospodarskim subjektima i njihovim proizvodima na temelju rezultata prethodnih kontrola, ovlaštena tijela iz stavka 3. mogu svoja djelovanja usmjeriti na glavne točke kontrole specifikacije proizvoda koja je prethodno utvrđena i s kojom su upoznati navedeni gospodarski subjekti.
(a) u stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:
Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 19. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:”;
(b) dodaje se sljedeći stavak 4.:
„4. Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz stavka 1. koji nisu označeni u skladu s odredbama ove Uredbe ne stavljaju na tržište ili povuku s tržišta ako su već stavljeni na tržište.”
1. Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadrži sljedeće obvezne podatke:
1. Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 19. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:”;
(a) oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;
(a) oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;
(b) za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:
(b) za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:
(i) izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i
i. izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”;
(ii) naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
i ii. naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
(c) stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;
(c) stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;
(d) oznaku podrijetla;
(d) oznaku podrijetla;
(e) oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;
(e) oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;
(f) oznaku uvoznika, za uvezena vina i
(f) oznaku uvoznika, za uvezena vina
(g) u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera.
(g) u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera;
(ga) nutritivnu deklaraciju čiji sadržaj može biti ograničen samo na energetsku vrijednost; i
(gb) popis sastojaka.
2. Iznimno od stavka 1. točke (a), za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti li zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla referenca na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti.
2. Iznimno od stavka 1. točke (a), za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti li zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla referenca na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti.
3. Iznimno od stavka 1. točke (b), upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:
3. Iznimno od stavka 1. točke (b), upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:
(a) kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;
(a) kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;
(b) u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.
(b) u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.
3.a Kako bi se zajamčila ujednačena primjena stavka 1. točke (ga), energetska vrijednost:
(a) izražava se brojkama i simbolima, posebno simbolom (E) za energiju;
(b) izračunava s pomoću faktora pretvorbe iz Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 1169/2011;
(c) izražava u obliku prosječnih vrijednosti izraženih u kcal na temelju:
i. proizvođačeve analize vina; ili
ii. izračuna iz općenito utvrđenih i prihvaćenih podataka na temelju prosječnih vrijednosti uobičajenih i karakterističnih vina;
(d) izražava za 100ml. Osim toga, može se izraziti po jedinici potrošnje, koju potrošač može lako prepoznati, pod uvjetom da je korištena jedinica kvantificirana na oznaci i da se navede broj jedinica sadržanih u pakiranju.
3.b Odstupajući od stavka 1. točke (gb) popis sastojaka ne mora se navesti na oznaci, pod uvjetom da na oznaci nalijepljenoj na boci ili drugom spremniku postoji jasna i izravna poveznica. Ne treba se prikazivati s drugim informacijama namijenjenima za komercijalne ili marketinške svrhe.
3.c Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz stavka 1. koji nisu označeni u skladu s odredbama ove Uredbe ne stavljaju na tržište ili povuku s tržišta ako su već stavljeni na tržište.
3.d Gospodarski subjekti koji dobrovoljno žele obavijestiti potrošače o kalorijama vinskih proizvoda iz godine stavljanja na tržište koja počinje prije stupanja na snagu ove Uredbe u cijelosti primjenjuju članak 119. ”
Amandman 103 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 120. – stavak 1. – točka fa (nova)
(19.a) Umeće se sljedeća točka:
(fa) pojmove povezane s očuvanjem genetskih resursa vinove loze;
Amandman 104 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 20. Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 122. – stavak 1. – točke b, c i d
(20) u članku 122. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
Briše se.
(a) u točki (b) briše se podtočka ii.;
(b) u točki (c) dodaje se sljedeća podtočka iii.:
‚iii. izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje; ’
(c) u točki (d) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
‚i. uvjete za korištenje određenih oblika boca i čepova te popis određenih posebnih oblika boca; ’
1. Kako bi uzela u obzir posebna obilježja sektora vina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila i ograničenja u:
1. Kako bi uzela u obzir posebna obilježja sektora vina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila i ograničenja u:
(a) predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;
(a) predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;
(b) obveznim podacima, vezano uz:
(b) obveznim podacima, vezano uz:
i. izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
i. izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
ii. izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;
odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;
iii. odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;
(iv) odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze i
(iv) odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze
v. odredbe o korištenju jezika;
v. odredbe o korištenju jezika; i
v.a odredbe koje se odnose na članak 119. stavak 1. točku (gb);
(c) neobveznim podacima, vezano uz:
(c) neobveznim podacima, vezano uz:
i. izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
i. izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
ii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;
ii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;
ii.a izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;
(d) predstavljanju, vezano uz:
(d) predstavljanju, vezano uz:
i. uvjete za korištenje određenih oblika boca te popis određenih posebnih oblika boca;
i. uvjete za korištenje određenih oblika boca i čepova te popis određenih posebnih oblika boca;
ii. uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;
ii. uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;
iii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;
iii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;
iv. odredbe o korištenju jezika.
iv. odredbe o korištenju jezika.
Komisija donosi delegirane akte iz točke (b) podtočke v.a najkasnije 18 mjeseci od... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].
2. Kako bi se osigurala zaštita zakonitih interesa gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila povezana s privremenim označivanjem i predstavljanjem vina koje nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla ako ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjava potrebne uvjete.
2. Kako bi se osigurala zaštita zakonitih interesa gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila povezana s privremenim označivanjem i predstavljanjem vina koje nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla ako ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjava potrebne uvjete.
3. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti ne budu oštećeni, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na prijelazne odredbe koje se odnose na vino stavljeno na tržište i označeno u skladu s relevantnim pravilima koja su se primjenjivala prije 1. kolovoza 2009.
3. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti ne budu oštećeni, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na prijelazne odredbe koje se odnose na vino stavljeno na tržište i označeno u skladu s relevantnim pravilima koja su se primjenjivala prije 1. kolovoza 2009.
4. Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na odstupanja od ovog odjeljka u odnosu na proizvode za izvoz gdje to zahtjeva pravo dotične treće zemlje.
4. Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na odstupanja od ovog odjeljka u odnosu na proizvode za izvoz gdje to zahtjeva pravo dotične treće zemlje. ”
Amandman 106 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 21. – podtočka ba (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 125. – naslov
(ba) U članku 125. naslov se zamjenjuje sljedećim:
Sporazumi u sektoru šećera
„Sporazumi u sektoru šećerne repe i šećerne trske”
(bc) u članku 126. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:
Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama na tržištu šećera, uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju bijelog šećera ili drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.
„Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama, s jedne strane, na tržištu šećerne repe i šećerne trske te, s druge strane, na tržištu šećera i etanola, uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju šećera ili etanola drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom ili etanolom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.”
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
1. Ako država članica odluči da svaka isporuka sirovog mlijeka na njezinom području od poljoprivrednika prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti pokrivena pisanim ugovorom između tih strana i/ili odluči da prvi kupci moraju napraviti pisanu ponudu ugovora za dostavu sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika, takav ugovor i/ili takva ponuda ugovora moraju ispuniti uvjete iz stavka 2.
1. Ako država članica odluči da svaka isporuka sirovog mlijeka na njezinom području od poljoprivrednika prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti pokrivena pisanim ugovorom između tih strana i/ili odluči da prvi kupci moraju napraviti pisanu ponudu ugovora za dostavu sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika, takav ugovor i/ili takva ponuda ugovora moraju ispuniti uvjete iz stavka 2.
Ako država članica odluči da isporuke sirovog mlijeka od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka moraju biti obuhvaćene pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan posrednik ili više njih.
Ako država članica odluči da isporuke sirovog mlijeka od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka moraju biti obuhvaćene pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan posrednik ili više njih.
Za potrebe ovog članka, „otkupljivač” znači poduzeće koje prevozi sirovo mlijeko od poljoprivrednika ili drugog sakupljača do prerađivača sirovog mlijeka ili drugog otkupljivača, pri čemu se u svakoj fazi prenosi vlasništvo sirovog mlijeka.
Za potrebe ovog članka, „otkupljivač” znači poduzeće koje prevozi sirovo mlijeko od poljoprivrednika ili drugog sakupljača do prerađivača sirovog mlijeka ili drugog otkupljivača, pri čemu se u svakoj fazi prenosi vlasništvo sirovog mlijeka.
1.a Ako se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača mogu zahtijevati da svaka isporuka sirovog mlijeka prerađivaču sirovog mlijeka bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. prvom podstavku ovog članka.
1.a Ako se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača mogu zahtijevati da svaka isporuka sirovog mlijeka prerađivaču sirovog mlijeka bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. prvom podstavku ovog članka.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se strane koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se strane koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
2. Ugovor i/ili ponuda ugovora iz stavaka 1. i 1.a:
2. Ugovor i/ili ponuda ugovora iz stavaka 1. i 1.a:
(a) sastavlja se prije isporuke,
(a) sastavlja se prije isporuke,
(b) sastavlja se u pisanom obliku i
(b) sastavlja se u pisanom obliku i
(c) posebno uključuje sljedeće elemente:
(c) posebno uključuje sljedeće elemente:
i. cijenu isporuke koja je:
i. cijenu isporuke koja je:
– statična i određena ugovorom i/ili
– statična i određena ugovorom i/ili
– izračunava se zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka.
– izračunava se zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji uključuju relevantne i lako razumljive pokazatelje, gospodarske indekse i metodu izračuna konačne cijene na temelju troškova proizvodnje i tržišnih troškova koji su pristupačni i razumljivi te koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka, te navođenjem tih troškova.
U tu svrhu države članice koje su odlučile primjenjivati stavak 1. mogu u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju studija o proizvodnji i prehrambenom lancu utvrditi pokazatelje za njihovo određivanje u svakom trenutku,
ii. količinu sirovog mlijeka koja se može i/ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka. Nije moguće utvrditi kaznene odredbe za mjesečne propuste,
ii. količinu sirovog mlijeka koja se može ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka. Nije moguće utvrditi kaznene odredbe za mjesečne propuste,
iii. trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
iii. trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
iv. pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
iv. pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
v. načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i
v. načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i
vi. pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
vi. pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
3. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje sirovo mlijeko zadruzi čiji je član, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 2. točkama (a), (b) i (c).
3. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje sirovo mlijeko zadruzi čiji je član, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 2. točkama (a), (b) i (c).
4. Strane slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku sirovog mlijeka koje sklapaju poljoprivrednici, otkupljivači ili prerađivači sirovog mlijeka, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).
4. Strane slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku sirovog mlijeka koje sklapaju poljoprivrednici, otkupljivači ili prerađivači sirovog mlijeka, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).
Neovisno o prvom podstavku primjenjuje se jedno ili više od sljedećega:
Neovisno o prvom podstavku primjenjuje se jedno ili više od sljedećega:
(a) ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:
(a) ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:
i. obvezu stranaka da postignu dogovor o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;
i. obvezu stranaka da postignu dogovor o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;
ii. minimalno trajanje koje se primjenjuje samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
ii. minimalno trajanje koje se primjenjuje samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
(b) ako država članica odluči da prvi kupac sirovog mlijeka mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za poljoprivrednika sukladno stavku 1., ona može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu; to minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
(b) ako država članica odluči da prvi kupac sirovog mlijeka mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za poljoprivrednika sukladno stavku 1., ona može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu; to minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Drugim podstavkom ne dovodi se u pitanje pravo poljoprivrednika da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pisanim putem. U tom slučaju strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).
Drugim podstavkom ne dovodi se u pitanje pravo poljoprivrednika da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pisanim putem. U tom slučaju strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).
5. Države članice koje se koriste opcijama iz ovog članka obavješćuju Komisiju o tome kako su primijenjene.
5. Države članice koje se koriste opcijama iz ovog članka obavješćuju Komisiju o tome kako su primijenjene.
6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu stavka 2. točaka (a) i (b) i stavka 3. ovog članka te mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”
6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu stavka 2. točaka (a) i (b) i stavka 3. ovog članka te mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
1. Organizacija proizvođača iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda koja je priznata na temelju članka 161. stavka 1. može u ime svojih članova poljoprivrednika u odnosu na njihovu cjelokupnu zajedničku proizvodnju ili njezin dio, u pregovorima dogovoriti ugovore za isporuku sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika prerađivaču sirovog mlijeka ili otkupljivaču u smislu članka 148. stavka 1. trećeg podstavka.
1. Organizacija proizvođača iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda koja je priznata na temelju članka 161. stavka 1. može u ime svojih članova poljoprivrednika u odnosu na njihovu cjelokupnu zajedničku proizvodnju ili njezin dio, u pregovorima dogovoriti ugovore za isporuku sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika prerađivaču sirovog mlijeka ili otkupljivaču u smislu članka 148. stavka 1. trećeg podstavka.
2. Pregovori preko organizacije proizvođača mogu se odvijati:
2. Pregovori preko organizacije proizvođača mogu se odvijati:
(a) bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;
(a) bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;
(b) bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;
(b) bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;
(c) pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(c) pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 3,5 % ukupne proizvodnje Unije
i. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 4,5 % ukupne proizvodnje Unije
ii. količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i
ii. količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i
iii. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;
iii. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;
(d) pod uvjetom da uključeni poljoprivrednici nisu članovi drugih organizacija proizvođača koje također pregovaraju o tim ugovorima u njihovo ime; međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;
(d) pod uvjetom da uključeni poljoprivrednici nisu članovi drugih organizacija proizvođača koje također pregovaraju o tim ugovorima u njihovo ime; međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;
(e) pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i
(e) pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i
(f) pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.
(f) pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.
3. Neovisno o uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (c) podtočkama ii. i iii., organizacija proizvođača može pregovarati na temelju stavka 1. pod uvjetom da, s obzirom na tu organizaciju proizvođača, količina sirovog mlijeka uključena u pregovore koja je proizvedena u državi članici ili je isporučena u državu članicu s ukupnom godišnjom proizvodnjom sirovog mlijeka manjom od 500 000 tona ne premašuje 45 % ukupne nacionalne proizvodnje u toj državi članici.
3. Neovisno o uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (c) podtočkama ii. i iii., organizacija proizvođača može pregovarati na temelju stavka 1. pod uvjetom da, s obzirom na tu organizaciju proizvođača, količina sirovog mlijeka uključena u pregovore koja je proizvedena u državi članici ili je isporučena u državu članicu s ukupnom godišnjom proizvodnjom sirovog mlijeka manjom od 500 000 tona ne premašuje 45 % ukupne nacionalne proizvodnje u toj državi članici.
4. Za potrebe ovog članka, upućivanja na organizacije proizvođača uključuju udruženja takvih organizacija proizvođača.
4. Za potrebe ovog članka, upućivanja na organizacije proizvođača uključuju udruženja takvih organizacija proizvođača.
5. Za potrebe primjene stavka 2. točke (c) i stavka 3., Komisija objavljuje, na način koji smatra prikladnim, količine proizvedenog sirovog mlijeka u Uniji i državama članicama koristeći najnovije dostupne podatke.
5. Za potrebe primjene stavka 2. točke (c) i stavka 3., Komisija objavljuje, na način koji smatra prikladnim, količine proizvedenog sirovog mlijeka u Uniji i državama članicama koristeći najnovije dostupne podatke.
6. Odstupajući od stavka 2. točke (c) i stavka 3, čak i kada se ne premaše granice utvrđene u njima, tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja navedeno u ovom stavku drugom podstavku može, u pojedinačnom slučaju, odlučiti da određeni pregovori s organizacijom proizvođača ili trebaju ponovno biti otvoreni ili se ne trebaju ni održati ako to tijelo zaključi da je to potrebno zbog sprečavanja isključivanja konkurencije ili da bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje malih i srednjih prerađivača sirovog mlijeka na njegovom teritoriju.
6. Odstupajući od stavka 2. točke (c) i stavka 3, čak i kada se ne premaše granice utvrđene u njima, tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja navedeno u ovom stavku drugom podstavku može, u pojedinačnom slučaju, odlučiti da određeni pregovori s organizacijom proizvođača ili trebaju ponovno biti otvoreni ili se ne trebaju ni održati ako to tijelo zaključi da je to potrebno zbog sprečavanja isključivanja konkurencije ili da bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje malih i srednjih prerađivača sirovog mlijeka na njegovom teritoriju.
Za pregovore koji pokrivaju više od jedne države članice, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. U drugim slučajevima, tu odluku donosi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice na koju se pregovori odnose.
Za pregovore koji pokrivaju više od jedne države članice, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. U drugim slučajevima, tu odluku donosi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice na koju se pregovori odnose.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
7. Za potrebe ovog članka:
7. Za potrebe ovog članka:
(a) „nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/200322
(a) „nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/200322
(b) „MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.
(b) „MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.
8. Države članice u kojima se odvijaju pregovori sukladno ovom članku obavješćuju Komisiju o primjeni stavka 2. točke (f) i stavka 6.
8. Države članice u kojima se odvijaju pregovori sukladno ovom članku obavješćuju Komisiju o primjeni stavka 2. točke (f) i stavka 6.
__________________
__________________
22 Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 101. i 102. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).
22 Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 101. i 102. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.). ”
Uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
Uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
1. Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 3., sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157. stavkom 3. ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuća pravila za uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.
1. Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 1. ili člankom 161. stavkom (1), sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157. stavkom 1. ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuća pravila za uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.
2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se između barem dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih predstavnika koji predstavljaju barem dvije trećine sirovog mlijeka korištenog za proizvodnju sira iz stavka 1. ovog članka i, prema potrebi, barem dvije trećine proizvođača tog sira koji predstavlja barem dvije trećine proizvodnje tog sira na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.
2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se između barem dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih predstavnika koji predstavljaju barem dvije trećine sirovog mlijeka korištenog za proizvodnju sira iz stavka1. ovog članka i, prema potrebi, barem dvije trećine proizvođača tog sira ili njihovih predstavnika koji čine barem dvije trećine proizvodnje tog sira na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.
3. Za potrebe stavka 1., s obzirom na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.
3. Za potrebe stavka 1., s obzirom na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.
4. Pravila iz stavka 1.:
4. Pravila iz stavka 1.:
(a) pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog sira prema potražnji;
(a) pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog sira prema potražnji;
(b) odnose se samo na dotični proizvod;
(b) odnose se samo na dotični proizvod;
(c) mogu biti obvezujuća najviše tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;
(c) mogu biti obvezujuće za razdoblje od najviše pet godina i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;
(d) ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;
(d) ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;
(e) ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog sira;
(e) ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog sira;
(f) ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(f) ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(g) ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;
(g) ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;
(h) ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;
(h) ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;
(i) doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda;
(i) doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda;
(j) ne dovode u pitanje članak 149.
(j) ne dovode u pitanje članak 149.
5. Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.
5. Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.
6. Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.
6. Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.
7. Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.
7. Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.
8. Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 4., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.
8. Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 4., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe. ”
Obvezne prijave u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Obvezne prijave u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Od 1. travnja 2015. prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im je dostavljena svakog mjeseca.
Od1. travnja2015. prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im je dostavljena svakog mjeseca i prosječnu cijenu koju plaćaju. Razlike postoje ovisno o tome radi li se o organskom uzgoju ili ne. Ako je prvi otkupljivač zadruga, prosječna cijena objavljuje se na kraju tržišne godine iz članka 6. točke (c) podtočke v.
Podaci o prosječnoj cijeni smatraju se povjerljivima pa stoga nadležno tijelo pazi da se ne objave konkretne prosječne cijene koje primjenjuju razni gospodarski subjekti ili imena tih gospodarskih subjekata.
Za potrebe ovog članka i članka 148., „prvi kupac” znači poduzeće ili skupinu koja kupuje mlijeko od proizvođača:
Za potrebe ovog članka i članka 148., „prvi kupac” znači poduzeće ili skupinu koja kupuje mlijeko od proizvođača:
(a) u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;
(a) u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;
(b) u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.
(b) u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.
Države članice obavješćuju Komisiju o količini sirovog mlijeka iz prvog podstavka.
Države članice obavješćuju Komisiju o količini sirovog mlijeka i prosječnoj cijeni iz prvog podstavka.
Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o sadržaju, obliku i vremenu tih prijava i mjera vezanih uz obavijesti koje izdaju države članice sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o sadržaju, obliku i vremenu tih prijava i mjera vezanih uz obavijesti koje izdaju države članice sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ”
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati organizacije proizvođača koje:
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati organizacije proizvođača koje:
(a) su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);
(a) su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);
(b) su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:
(b) su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:
i. zajedničku preradu;
i. zajedničku preradu;
ii. zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;
ii. zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;
iii. zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;
iii. zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;
iv. zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;
iv. zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;
v. zajedničko korištenje opreme ili skladišnih prostora;
v. zajedničko korištenje opreme ili skladišnih prostora;
vi. zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;
vi. zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;
vii. zajedničku nabavu ulaznih sredstava;
vii. zajedničku nabavu ulaznih sredstava;
viii. sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;
viii. sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;
(c) djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:
(c) djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:
i. osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;
i. osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;
ii. koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;
ii. koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;
iii. optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.
iii. optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.
iv. provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;
iv. provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;
v. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;
v. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;
vi. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.
vi. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.
vii. upravljanje nusproizvodima, a osobito otpadom, kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala ili potaknula bioraznolikost;
vii. vrednovanje nusproizvoda i upravljanje njima, preostalim tokovima i osobito otpadom, kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala ili potaknula bioraznolikost te potaknula kružnost;
viii. doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;
viii. doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;
ix. razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;
ix. razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;
x. upravljanje uzajamnim fondovima u okviru operativnih programa u sektoru voća i povrća iz članka 33. stavka 3. točke (d) ove Uredbe i u okviru članka 36. Uredbe (EU) br. 1305/2013;
x. upravljanje uzajamnim fondovima;
xi. pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.
xi. pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.
1.a Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.
1.a Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.
Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:
Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:
(a) pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;
(a) pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;
(b) pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;
(b) pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;
(c) neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;
(c) neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;
(d) pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;
(d) pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;
(e) pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statua proizlaze.
(e) pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statua proizlaze.
Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima.
Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima.
1.b Za potrebe ovog članka upućivanja na organizacije proizvođača uključuju i udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. ako takva udruženja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.
1.b Za potrebe ovog članka upućivanja na organizacije proizvođača uključuju i udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. ako takva udruženja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.
1.c Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti o tome da se u budućnosti jednu ili više aktivnosti iz stavka 1.a prvog podstavka treba izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da ih se uopće ne smije provoditi, ako to tijelo zaključi da je to potrebno radi sprečavanja isključivanja konkurencije ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.
1.c Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti o tome da se u budućnosti jednu ili više aktivnosti iz stavka 1.a prvog podstavka treba izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da ih se uopće ne smije provoditi, ako to tijelo zaključi da je to potrebno radi sprečavanja isključivanja konkurencije ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.
U slučaju pregovora kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjujući pritom postupak iz članka 229. stavka 2. ili stavka 3.
U slučaju pregovora kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjujući pritom postupak iz članka 229. stavka 2. ili stavka 3.
Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju prije ili bez odgode nakon pokretanja prve službene mjere istrage te je bez odgode obavješćuje o donesenim odlukama nakon njihova donošenja.
Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju prije ili bez odgode nakon pokretanja prve službene mjere istrage te je bez odgode obavješćuje o donesenim odlukama nakon njihova donošenja.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
2. Organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. može i dalje biti priznata ako se uključi u stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex 22 08 koji nisu proizvodi iz Priloga I. Ugovorima, uz uvjet da udio takvih proizvoda ne premašuje 49 % ukupne vrijednosti proizvoda koje je organizacija proizvođača stavila na tržište i da takvi proizvodi ne primaju potporu Unije. Ti se proizvodi, za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, ne računaju za izračunavanje vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište za potrebe članka 34. stavka 2.
2. Organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. može i dalje biti priznata ako se uključi u stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex 2208 koji nisu proizvodi iz Priloga I. Ugovorima, uz uvjet da udio takvih proizvoda ne premašuje 49 % ukupne vrijednosti proizvoda koje je organizacija proizvođača stavila na tržište i da takvi proizvodi ne primaju potporu Unije. Ti se proizvodi, za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, ne računaju za izračunavanje vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište za potrebe članka 34. stavka 2. ”
1. Statut organizacija proizvođača od svojih članova zahtijeva posebice sljedeće:
1. Statut organizacija proizvođača od svojih članova zahtijeva posebice sljedeće:
(a) da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;
(a) da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;
(b) da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva, međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;
(b) da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva,
(c) da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.
(c) da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.
Međutim, države članice mogu odstupiti od točke (b) prvog podstavka u propisno opravdanim slučajevima:
i. kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima ili
ii. ako je organizacija proizvođača priznata u skladu s člankom 152. kojoj proizvođači već pripadaju demokratski odlučila, u skladu sa stavkom 2. točkom (c), dopustiti svojim članovima da budu članovi druge priznate organizacije proizvođača pod sljedećim uvjetima:
– članovi imaju određeni proizvod namijenjen različitim upotrebama, a primarna organizacija proizvođača kojoj proizvođači već pripadaju ne nudi tržišne mogućnosti za drugu upotrebu koju su proizvođači namijenili za svoj proizvod; ili
– članovi organizacije proizvođača u prošlosti su se putem ugovora ili članstva u zadrugama obvezali isporučiti dio svojih proizvoda nekoliko drugih kupaca, barem jedan od tih kupaca postao je priznata organizacija proizvođača.
2. Statut organizacije proizvođača također predviđa sljedeće:
2. Statut organizacije proizvođača također predviđa sljedeće:
(a) postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);
(a) postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);
(b) obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;
(b) obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;
(c) pravila koja članovima organizacije proizvođača omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke;
(c) pravila koja članovima organizacije proizvođača omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke te njezinu računovodstvenu dokumentaciju i proračune;
(d) kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;
(d) kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;
(e) pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;
(e) pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;
(f) računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.
(f) računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.
2a. Statutom organizacije proizvođača može se predvidjeti i da, u slučaju da je organizacija proizvođača odgovorna za prodaju nekih ili svih proizvoda svojih pridruženih proizvođača i ako članovi ne prenesu vlasništvo nad proizvodima na organizaciju proizvođača, ti članovi proizvođača stupe u kontakt s kupcima, osim u pogledu pitanja koja se odnose na cijenu ili obujam prodaje tih proizvoda.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
3. Stavci 1., 2. i 2.a ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.”
1. Kako bi ju priznala država članica, organizacija proizvođača koja podnosi zahtjev za takvo priznanje pravna je osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji:
1. Kako bi ju priznala država članica, organizacija proizvođača koja podnosi zahtjev za takvo priznanje pravna je osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji:
(a) ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);
(a) ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);
(b) na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što određuje dotična država članica;
(b) na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što određuje dotična država članica. Ne dovodeći u pitanje priznavanje organizacija proizvođača koje su namijenjene marginalnoj proizvodnji;
(c) pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;
(c) pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;
(d) ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).
(d) ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).
1a. Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se organizaciji proizvođača koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da organizacija proizvođača ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.
1a. Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se organizaciji proizvođača koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da organizacija proizvođača ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.
2. Države članice mogu odlučiti da se organizacije proizvođača koje su priznate prije 1. siječnja 2018. i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka smatraju priznatima kao organizacije proizvođača na temelju članka 152.
2. Države članice mogu odlučiti da se organizacije proizvođača koje su priznate prije 1. siječnja 2018. i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka smatraju priznatima kao organizacije proizvođača na temelju članka 152.
3. Ako su organizacije proizvođača priznate prije 1. siječnja 2018., ali ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka, države članice povlače svoje priznanje najkasnije 31. prosinca 2020.
3. Ako su organizacije proizvođača priznate prije 1. siječnja 2018., ali ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka, države članice povlače svoje priznanje najkasnije 31. prosinca 2020.
4. Države članice dužne su:
4. Države članice dužne su:
(a) odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(a) odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(b) u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;
(b) u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;
(c) u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;
(c) u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;
(d) obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
(d) obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine. ”
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja organizacija proizvođača iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih organizacija proizvođača. Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja organizacija proizvođača iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih organizacija proizvođača i/ili udruženja organizacija proizvođača. Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.
2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženje priznatih organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ako dotična država članica smatra da je udruženje sposobno učinkovito izvršavati bilo koje aktivnosti priznate organizacije proizvođača i da ispunjava uvjete iz članka 161. stavka 1.
2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženje priznatih organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ako dotična država članica smatra da je udruženje sposobno učinkovito izvršavati bilo koje aktivnosti priznate organizacije proizvođača i da ispunjava uvjete iz članka 161. stavka 1. ”
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati sektorske organizacije iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2. koje:
1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati sektorske organizacije iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2. koje:
(a) su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;
(a) su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;
(b) su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;
(b) su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;
(c) uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:
(c) uzimajući u obzir interese svih svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:
i. poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanjem sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, tepružanjem analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;
i. poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta kroz:
– objavljivanje i/ili razmjenu sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, kao i podataka o maržama dodijeljenima u različitim fazama lanca opskrbe;
– pružanje analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;
ii. predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;
ii. predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;
iii. pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;
iii. pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;
iv. istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;
iv. istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;
v. ne dovodeći u pitanje članke 148. i 168., sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, sukladnih pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;
v. ne dovodeći u pitanje članke 148. i 168., sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, sukladnih pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta. Ti standardni obrasci ugovora mogu uključivati dva ili više poduzeća, od kojih svako djeluje na različitoj razini lanca proizvodnje, prerade ili distribucije, te sadrže relevantne i lako razumljive pokazatelje i gospodarske pokazatelje te metodu izračuna konačne cijene, utemeljene na referentnim relevantnim troškovima proizvodnje i njihova razvoja, uzimajući u obzir kategorije proizvoda i njihove različite mogućnosti, pokazatelje vrednovanja proizvoda, cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu i njihov razvoj te kriterije povezane sa sastavom, kvalitetom, sljedivošću i sadržajem specifikacije proizvoda;
vi. bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;
vi. bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;
vii. pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacije, racionalizacije, poboljšanja i usmjeravanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, prema proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša;
vii. pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacije, racionalizacije, poboljšanja i usmjeravanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, prema proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša, klime te zdravlja i dobrobiti životinja;
viii. traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja ili za zaštitu biljaka, bolje upravljanje drugim ulaznim sredstvima, osiguravanje kvalitete proizvoda i očuvanja tla i voda, promicanje sigurnosti hrane, posebice putem sljedivosti proizvoda, te poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;
viii. traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja ili za zaštitu biljaka, bolje upravljanje drugim ulaznim sredstvima, osiguravanje kvalitete proizvoda i očuvanja tla i voda, promicanje sigurnosti hrane, posebice putem sljedivosti proizvoda, te poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;
ix. razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;
ix. razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;
x. poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
x. poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
xi. promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;
xi. promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;
xii. poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/ili informiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;
xii. poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/ili informiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;
xiii. promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;
xiii. promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;
xiv. doprinos upravljanju nusproizvodima te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;
xiv. doprinos upravljanju nusproizvodima i razvoju inicijativa za njihovo vrednovanje te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;
xv. utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe;
xv. utvrđivanje pravila o podjeli vrijednosti među gospodarskim subjektima u lancu opskrbe, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe. Ta pravila mogu biti u obliku standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a ili mogu uključivati ili se odnositi na gospodarske pokazatelje kao što su relevantni troškovi proizvodnje i stavljanja na tržište te njihovo kretanje, cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabilježene na dotičnom tržištu ili tržištima i njihovo kretanje, te količine, sastav, kvaliteta, sljedivost ili poštovanje dotičnih proizvoda, i uzimaju u obzir troškove proizvodnje;
xva. uspostava standardnih klauzula za poštenu naknadu troškova koje poljoprivrednici snose zbog ispunjavanja izvanpravnih zahtjeva u pogledu okoliša, klime, zdravlja i dobrobiti životinja, uključujući metode izračuna tih troškova;
xvi. provedba mjera za sprečavanje rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima.
xvi. promicanje i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima, među ostalim osnivanjem uzajamnih fondova i upravljanjem njima ili doprinošenjem takvim fondovima radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i ekonomske gubitke koji proizlaze iz promicanja i provedbe tih mjera;
xvia. doprinos transparentnosti trgovinskih odnosa među različitim fazama u lancu, posebice izradom, provedbom i kontrolom poštovanja tehničkih standarda gospodarskih subjekata u opskrbnom lancu.
1.a Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. i, ako je to primjenjivo, stavka 3. u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.
1.a Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. i, ako je to primjenjivo, stavka 3. u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.
2. U propisno opravdanim slučajevima, države članice mogu na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija odlučiti da je uvjet iz članka 158. stavka 1. točke (c) ispunjen ograničenjem broja sektorskih organizacija na regionalnoj ili nacionalnoj razini ako je tako predviđeno nacionalnim pravilima donesenim prije 1. siječnja 2014. i ako to ne narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
2. U propisno opravdanim slučajevima, države članice mogu na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija odlučiti da je uvjet iz članka 158. stavka 1. točke (c) ispunjen ograničenjem broja sektorskih organizacija na regionalnoj ili nacionalnoj razini ako je tako predviđeno nacionalnim pravilima donesenim prije 1. siječnja 2014. i ako to ne narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.”
3. Odstupajući od odredaba stavka 1., u odnosu na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, države članice mogu priznati sektorske organizacije koje:
(a) su formalno zatražile priznavanje i sastavljene su od predstavnika gospodarskih aktivnosti povezanih s proizvodnjom sirovog mlijeka i s barem jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući i distribuciju, proizvoda iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;
(b) su osnovane na inicijativu svih ili nekih predstavnika iz točke (a);
(c) obavljaju, u jednoj ili više regija Unije, uzimajući u obzir interese članova tih sektorskih organizacija i potrošača, jednu ili više sljedećih aktivnosti:
i. poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanje statističkih podataka o cijenama, opsegu i trajanju sklopljenih ugovora o isporuci sirovog mlijeka koji su prethodno zaključeni, te osiguravanje analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;
ii. pomoć u boljem usklađivanju plasiranja proizvoda sektora mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživanje i studije tržišta;
iii. promicanje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda i pružanje informacija o njima na unutarnjim i vanjskim tržištima;
iv. istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;
v. sastavljanje standardnih obrazaca ugovora sukladnih pravilima Unije za prodaju sirovog mlijeka kupcima ili za isporuku prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;
vi. pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih za usklađivanje proizvodnje u korist proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima kupaca, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda te zaštitu okoliša;
vii. održavanje i razvoj potencijala za proizvodnju u sektoru mlijeka, između ostaloga promicanjem inovacija i podupiranjem programa za primijenjena istraživanja i razvoj kako bi se u cijelosti iskoristili potencijali mlijeka i mliječnih proizvoda, a pogotovo kako bi se stvorili proizvodi s dodanom vrijednošću koji su privlačniji potrošačima;
viii. traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja, poboljšavajući upravljanje drugim ulaznim sredstvima i povećavajući sigurnost hrane i zdravlja životinja;
ix. razvoj metoda i instrumenata za poboljšanja kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište;
x. iskorištavanje potencijala organskog uzgoja te zaštitu i promoviranje takvog uzgoja kao i proizvodnja proizvoda s oznakama izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla; i
xi. promicanje integrirane proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih metoda proizvodnje;
1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije koje podnose zahtjev za takvo priznanje, pod uvjetom da:
1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije koje podnose zahtjev za takvo priznanje, pod uvjetom da:
(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157.;
(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157.;
(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);
(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);
(ca) osiguravaju uravnoteženu zastupljenost faza lanca opskrbe iz članka 157. stavka 1. točke (a);
(d) uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.
(d) uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.
2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. ovog članka smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157.
2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. ovog članka smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157.
3. Sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ne ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. mogu nastaviti sa svojim aktivnostima na temelju nacionalnog prava do 1. siječnja 2015.
3. Sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ne ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. mogu nastaviti sa svojim aktivnostima na temelju nacionalnog prava do 1. siječnja 2015.
4. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b) ili u članku 157. stavku 3. točki (b).
4. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b) ili u članku 157. stavku 3. točki (b).
5. Ako države članice priznaju sektorsku organizaciju u skladu sa stavkom 1. ili 2., one su dužne:
5. Ako države članice priznaju sektorsku organizaciju u skladu sa stavkom 1. ili 2., one su dužne:
(a) odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(a) odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
(d) povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
(d) povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
(e) obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
(e) obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.”
(22.k) U odjeljku 1. poglavlja III. umeće se sljedeći članak:
„Članak 158.a
Udruženja sektorskih organizacija
Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja sektorskih organizacija iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih sektorskih organizacija.
Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije sektorskih organizacija.
(22.l) U odjeljku 1. poglavlja III. umeće se sljedeći članak:
Članak 158.b
Transnacionalne organizacije proizvođača i njihova transnacionalna udruženja te transnacionalne sektorske organizacije
1. Za potrebe ove Uredbe upućivanja na organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorske organizacije uključuju i transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalna udruženja organizacija proizvođača i transnacionalne sektorske organizacije priznate na temelju ovog članka.
2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) „transnacionalna organizacija proizvođača” znači svaka organizacija proizvođača čija se proizvođačka gospodarstva članovi nalaze u više od jedne države članice;
(b) „transnacionalno udruženje organizacija proizvođača” znači svako udruženje organizacija proizvođača čije se organizacije članice nalaze u više od jedne države članice;
(c) „transnacionalna sektorska organizacija” znači bilo koja sektorska organizacija čiji članovi sudjeluju u proizvodnji, preradi ili stavljanju na tržište proizvoda obuhvaćenih aktivnostima organizacije u više od jedne države članice.
3. Komisija donosi odluku o priznavanju transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača i transnacionalnih sektorskih organizacija.
Opća pravila o priznavanju iz članaka 154., 156. i 158. i posebna pravila priznavanja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda iz članaka 161. i 163. primjenjuju se mutatis mutandis.
4. Država članica u kojoj transnacionalna organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ima znatan broj članova ili organizacija članica ili utrživu proizvodnju značajne količine ili značajne vrijednosti, ili država članica u kojoj se nalazi poslovni nastan sjedišta transnacionalne sektorske organizacije, kao i države članice u kojima sjedište imaju članovi te organizacije ili udruženja, Komisiji dostavljaju informacije potrebne za provjeru poštovanja uvjeta za priznavanje i pružaju joj svu potrebnu administrativnu pomoć.
5. Komisija i država članica iz stavka 4. na zahtjev druge države članice u kojoj se nalaze članovi te organizacije ili udruženja stavljaju na raspolaganje sve relevantne informacije.
U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.
1. U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.
Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvođača.
1.a Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvođača.
Odstupajući od prvog podstavka, ako je organizacija proizvođača to odobrila u svojim statutima, članovi organizacije proizvođača mogu:
(a) prodavati proizvode izravno ili izvan svojih gospodarstava potrošačima za osobne potrebe;
(b) sami ili preko druge organizacije proizvođača koju odredi njihova matična organizacija proizvođača stavljati na tržište količine proizvoda koje su, same po sebi ili po vrijednosti, neznatne u usporedbi s količinom ili vrijednošću utržive proizvodnje njihove organizacije za predmetne proizvode;
(c) sami ili preko druge organizacije proizvođača koju odredi njihova matična organizacija proizvođača stavljati na tržište proizvode koji (zbog svojih značajki ili zbog toga što je proizvodnja članova organizacije proizvođača po količini ili vrijednosti ograničena) obično nisu obuhvaćeni trgovačkim aktivnostima predmetne organizacije proizvođača.
2. Postotak proizvodnje po količini ili vrijednosti utržive proizvodnje svakog člana organizacije proizvođača koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača ne smije premašivati postotak utvrđen delegiranim aktom iz članka 173. ove Uredbe.
Međutim, države članice mogu odrediti niži postotak proizvodnje koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača od one utvrđene delegiranim aktom iz prvog podstavka, ali najviše 10 % niži.
3. U slučaju proizvoda obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ili ako članovi organizacije proizvođača svoju proizvodnju stavljaju na tržište putem druge organizacije proizvođača koju je odredila njihova vlastita organizacija proizvođača, postotak proizvodnje koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača, kako je navedeno u stavku, ne smije, po količini ili vrijednosti utržive proizvodnje svakog člana organizacije proizvođača, premašivati postotak utvrđen delegiranim aktom iz članka 173. ove Uredbe.
Međutim, države članice mogu odrediti niži postotak proizvodnje koju ti članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača od one utvrđene delegiranim aktom iz prvog podstavka, ali najviše 10 % niži.
Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti.
Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti. ”
Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:
1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:
(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157. stavka 3.;
(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157. stavka 3.;
(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 3. točke (a);
(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 3. točke (a);
(d) ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvoda u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
(d) ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvoda u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 3.
2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 3.
3. Ako države članice koriste mogućnost priznavanja neke sektorske organizacije sukladno stavku 1. ili 2., one su dužne:
3. Ako države članice koriste mogućnost priznavanja neke sektorske organizacije sukladno stavku 1. ili 2., one su dužne:
(a) odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(a) odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
(d) povući priznavanje ako:
(d) povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
i. više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
ii. sektorska organizacija sudjeluje u sporazumima, odlukama i usklađenoj praksi iz članka 210. stavka 4.; takvo povlačenje priznanja ne dovodi u pitanje druge sankcije nametnute na temelju nacionalnog prava;
iii. sektorska organizacija ne uspije zadovoljiti obvezu obavješćivanja iz članka 210. stavka 2. prvog podstavka točke (a);
(e) obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
(e) obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine. ”
Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru vina
1. Države članice mogu na zahtjev priznati sektorske organizacije na nacionalnoj razini ili na razini proizvodnog područja za proizvode u sektoru, pod uvjetom da te organizacije:
(a) su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda;
(b) ispunjavaju uvjete iz članka 157. točaka (b) i (c).
Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla priznatom u skladu s pravom Unije predstavnici gospodarskih aktivnosti iz prvog podstavka točke (a) mogu obuhvaćati podnositelje zahtjeva iz članka 95.
2. Ako države članice koriste mogućnost priznavanja sektorske organizacije u sektoru vina sukladno stavku 1. ovog članka, članak 158. primjenjuje se mutatis mutandis.”
1. Ako se priznata organizacija proizvođača, priznato udruženje organizacija proizvođača ili priznata sektorska organizacija koja djeluje na određenom gospodarskom području ili područjima države članice smatra predstavnikom proizvodnje ili trgovine ili prerade određenog proizvoda, dotična država članica može, na zahtjev te organizacije, na ograničeno vrijeme učiniti obvezujućim neke sporazume, odluke ili usklađena djelovanja koji su dogovoreni unutar te organizacije za druge gospodarske subjekte koji djeluju u predmetnom gospodarskom području ili područjima, bez obzira na to pripadaju li pojedinci ili skupine toj organizaciji ili udruženju ili ne.
1. Ako se priznata organizacija proizvođača, priznato udruženje organizacija proizvođača ili priznata sektorska organizacija koja djeluje na određenom gospodarskom području ili područjima države članice smatra predstavnikom proizvodnje ili trgovine ili prerade određenog proizvoda, dotična država članica može, na zahtjev te organizacije, na ograničeno vrijeme učiniti obvezujućim neke sporazume, odluke ili usklađena djelovanja koji su dogovoreni unutar te organizacije za druge gospodarske subjekte koji djeluju u predmetnom gospodarskom području ili područjima, bez obzira na to pripadaju li pojedinci ili skupine toj organizaciji ili udruženju ili ne.
2. Za potrebe ovog odjeljka „Gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište homogeni.
2. Za potrebe ovog odjeljka „Gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište homogeni ili, za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata pravom Unije, zemljopisno područje utvrđeno u specifikaciji proizvoda.
3. Organizacija ili udruženje smatra se reprezentativnim ako, u gospodarskom području ili dotičnom području države članice:
3. Organizacija ili udruženje smatra se reprezentativnim ako, u gospodarskom području ili dotičnom području države članice:
(a) kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:
(a) kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:
(i) za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili
(i) za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili
(ii) u ostalim slučajevima, barem dvije trećine te da
(ii) u ostalim slučajevima, barem dvije trećine te da
(b) u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.
(b) u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.
Međutim, ako, u slučaju sektorskih organizacija, određivanje udjela u opsegu proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili više njih uzrokuje praktične poteškoće, država članica može utvrditi nacionalna pravila za određivanje razine reprezentativnosti iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii.
Međutim, ako, u slučaju sektorskih organizacija, određivanje udjela u opsegu proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili više njih uzrokuje praktične poteškoće, država članica može utvrditi nacionalna pravila za određivanje razine reprezentativnosti iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii.
Ako zahtjev za proširenje pravila na druge gospodarske subjekte obuhvaća više od jednog gospodarskog područja, organizacija ili udruženje moraju pokazati minimalnu razinu reprezentativnosti kako je definirana u prvom podstavku za svaku granu koju okuplja u svakom dotičnom gospodarskom području.
Ako zahtjev za proširenje pravila na druge gospodarske subjekte obuhvaća više od jednog gospodarskog područja, organizacija ili udruženje moraju pokazati minimalnu razinu reprezentativnosti kako je definirana u prvom podstavku za svaku granu koju okuplja u svakom dotičnom gospodarskom području.
4. Pravila za koje se može tražiti proširenje iz stavka 1. na druge gospodarske subjekte imaju jedan od sljedećih ciljeva:
4. Pravila za koje se može tražiti proširenje iz stavka 1. na druge gospodarske subjekte imaju jedan od sljedećih ciljeva:
(a) izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;
(a) izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;
(b) stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili pravila Unije;
(b) stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili pravila Unije;
(c) izradu standardnih ugovora koji su usklađeni s pravilima Unije;
(c) izradu standardnih ugovora i klauzula za podjelu vrijednosti i pravednu naknadu koji su usklađeni s pravilima Unije;
(ca) izradu standardnih ugovora ili klauzula u sektoru vina, koji su usklađeni s pravilima Unije i koji mogu uključivati razdoblja plaćanja dulja od 60 dana, odstupajući od članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/633, za kupnju neflaširanog vina u okviru pisanih višegodišnjih ugovora ili ugovora koji postaju višegodišnji između proizvođača ili preprodavača vina i njegova izravnog kupca, pod uvjetom da se klauzule koje se odnose na te rokove prošire prije 31. listopada 2021.;
(d) marketing;
(d) marketing;
(e) zaštitu okoliša;
(e) zaštitu okoliša;
(f) mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;
(f) mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;
(g) mjere za zaštitu ekološkog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
(g) mjere za zaštitu ekološkog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
(h) istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno preko novih oblika njihova korištenja kojima se ne ugrožava javno zdravlje;
(h) istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno preko novih oblika njihova korištenja kojima se ne ugrožava javno zdravlje;
(i) studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;
(i) studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;
(j) istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;
(j) istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;
(k) utvrđivanje minimalnih zahtjeva kvalitete i utvrđivanje minimalnih standarda za pakiranje i predstavljanje;
(k) utvrđivanje minimalnih zahtjeva za pakiranje i prezentiranja;
(l) uporabu certificiranog sjemena i praćenje kvalitete proizvoda;
(l) uporabu certificiranog sjemena za proizvode koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848 i praćenje kvalitete proizvoda;
(m) zdravlje životinja, zdravlje biljaka ili sigurnost hrane;
(m) sprečavanje fitosanitarnih rizika, rizika za zdravlje životinja, rizika za sigurnost hrane ili okolišnih rizika te upravljanje njima, posebno osnivanjem uzajamnih fondova ili doprinosom takvim fondovima;
(n) upravljanje nusproizvodima.
(n) upravljanje nusproizvodima i njihovo vrednovanje;
(na) izradu, provedbu i kontrolu tehničkih standarda kojima se omogućuje točna ocjena obilježja proizvoda.
Ova pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na neki drugi način biti nekompatibilni s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.
Ovim se pravilima ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2018/848, ako je primjenjiva. Ona ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima niti onemogućiti ulazak novih gospodarskih subjekata na tržište u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku210. stavku4. niti na neki drugi način biti nekompatibilni s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.
4a. Ako Komisija u skladu s člankom 222. ove Uredbe donese provedbeni akt kojim se odobrava neprimjenjivanje članka 101. stavka 1. UFEU-a na sporazume i odluke iz članka 222. stavka 1. ove Uredbe, ti sporazumi i odluke mogu se proširiti pod uvjetima iz ovog članka.
4b. Ako država članica proširi pravila iz stavka 1., dotična organizacija utvrđuje razmjerne mjere kako bi osigurala sukladnost s pravilima sporazuma koji su proširenjem postali obvezni.
5. Proširenje pravila iz stavka 1. priopćuje se gospodarskim subjektima punim objavljivanjem u službenoj publikaciji predmetne države članice.
5. Proširenje pravila iz stavka 1. priopćuje se gospodarskim subjektima punim objavljivanjem u službenoj publikaciji predmetne države članice.
6. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.
6. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.”
Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim zainteresiranim stranama, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti toj organizaciji puni ili djelomični iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokriću troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja dotičnih aktivnosti.
Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim zainteresiranim stranama, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji u praksi imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti toj organizaciji puni ili djelomični iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokriću troškova koji nastaju kao posljedica obavljanja jedne ili više aktivnosti iz članka 164. stavka 4.Detaljni proračuni za provođenje tih aktivnosti na transparentan se način stavljaju na raspolaganje kako bi ih svi gospodarski subjekti ili skupine koji pridonose, neovisno o tome jesu li članovi organizacije, mogli ispitati. ”
Uređivanje ponude poljoprivrednih proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, osim sira, vina i šunke
1. Ne dovodeći u pitanje članke 150., 167. i 172. države članice, na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 1. ove Uredbe, sektorske organizacije priznate u skladu s člankom 157 stavkom 1. ove Uredbe ili skupine gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuće propise za uređivanje isporuke poljoprivrednih proizvoda, izuzev sira, vina i šunke, sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 1151/2012.
2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.
Takav sporazum zaključuje se između:
(a) najmanje dvije trećine proizvođača tog proizvoda ili sirovine upotrijebljene za proizvodnju tog proizvoda, ili njihovih predstavnika, na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i
(b) prema potrebi, najmanje dvije trećine prerađivača poljoprivrednog proizvoda koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda ili njihovih predstavnika na zemljopisnom području iz te točke.
U opravdanim slučajevima u kojima se razine zastupljenosti iz točaka (a) i/ili (b) ovog podstavka ne mogu postići na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili ako utvrđivanje tih razina postavlja praktične probleme, države članice mogu utvrditi nacionalna pravila kako bi odredile odgovarajuće razine zastupljenosti i uvjete savjetovanje u cilju dobivanja prethodnog sporazuma između stranaka.
3. Pravila iz stavka 1.:
(a) pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog proizvoda prema potražnji;
(b) odnose se samo na dotični proizvod;
(c) mogu biti obvezujuća najviše tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;
(d) ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;
(e) ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;
(f) ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(g) ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;
(h) ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;
(i) doprinose održavanju kvalitete (uključujući u pogledu zdravlja) i/ili razvoja dotičnog proizvoda;
4. Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.
5. Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.
6. Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.
7. Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 3., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.”
Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta vinima
Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta vinima
1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vinima, uključujući grožđe, mošt i vina iz kojih ona nastaju, države članice koje su proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu, osobito kroz odluke koje su donijele sektorske organizacije priznate na temelju članaka 157. i 158.
1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vinima, uključujući grožđe, mošt i vina iz kojih ona nastaju, države članice koje su proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu, osobito kroz odluke koje su donijele sektorske organizacije priznate na temelju članaka 163.a i 158.
Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:
Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:
(a) odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;
(a) odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;
(b) dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(b) dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(c) onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;
(c) onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;
(d) omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.
(d) omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.
2. Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.
2. Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.
3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.
3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.”
(22t) U glavi II. poglavlju III. odjeljku 4. dodaje se sljedeći članak:
„Članak 167.a
Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta maslinovog ulja
1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta maslinovog ulja, države članice proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu.
Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:
(a) odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;
(b) dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
(c) onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;
2. Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.
3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 148. u vezi sa sektorom mlijeka i mliječnih proizvoda i članak 125. u vezi sa sektorom šećera, ako država članica odluči u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora navedenih u članku 1. stavku 2., osim sektora mlijeka i mliječnih proizvoda i sektora šećera, bilo što od sljedećeg:
1. Ne dovodeći u pitanje članak 148. u vezi sa sektorom mlijeka i mliječnih proizvoda i članak 125. u vezi sa sektorom šećera, ako država članica odluči u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora navedenih u članku 1. stavku 2., osim sektora mlijeka i mliječnih proizvoda i sektora šećera, bilo što od sljedećeg:
(a) da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili
(a) da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili
(b) da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača; takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 6.
(b) da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača; takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 6.
1.a Kada se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija potrošača, u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora iz članka 1. stavka 2., koji nije sektor mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera, mogu zahtijevati da svaka isporuka njihovih proizvoda prerađivaču ili distributeru bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. i u stavku 6. prvom podstavku ovoga članka.
1.a Kada se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija potrošača, u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora iz članka 1. stavka 2., koji nije sektor mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera, mogu zahtijevati da svaka isporuka njihovih proizvoda prerađivaču ili distributeru bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. i u stavku 6. prvom podstavku ovoga članka.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
2. Ako država članica odluči da isporuka proizvoda obuhvaćenih ovim člankom od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.
2. Ako država članica odluči da isporuka proizvoda obuhvaćenih ovim člankom od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.
Države članice osiguravaju da odredbe koje donose na temelju ovog članka ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Države članice osiguravaju da odredbe koje donose na temelju ovog članka ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
3. U slučaju opisanom u stavku 2. država članica može uspostaviti mehanizam posredovanja kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima nema zajedničkog dogovora za sklapanje takvog ugovora, na taj način osiguravajući poštene ugovorne odnose.
3. U slučaju opisanom u stavku 2. država članica može uspostaviti mehanizam posredovanja kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima nema zajedničkog dogovora za sklapanje takvog ugovora, na taj način osiguravajući poštene ugovorne odnose.
4. Svi ugovori ili ponude ugovora iz stavaka 1. i 1.a su:
4. Svi ugovori ili ponude ugovora iz stavaka 1. i 1.a su:
(a) sastavljeni prije isporuke;
(a) sastavljeni prije isporuke;
(b) u pisanom obliku; i
(b) u pisanom obliku; i
(c) posebno uključuju sljedeće elemente:
(c) posebno uključuju sljedeće elemente:
(i) cijenu isporuke koja je: – statična i određena ugovorom i/ili – se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda,
(i) cijenu isporuke koja je: – statična i određena ugovorom i/ili – se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru koji mogu uključivati objektivne pokazatelje troškova proizvodnje i tržišnih troškova koji su pristupačni i razumljivi, koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda. U tu svrhu države članice koje su odlučile primjenjivati stavak 1. mogu u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju studija o proizvodnji i prehrambenom lancu utvrditi pokazatelje za njihovo određivanje u svakom trenutku.
(ii) količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,
(ii) količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,
(iii) trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
(iii) trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
(iv) pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
(iv) pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
(v) načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i
(v) načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i
(vi) pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
(vi) pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
5. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje dotične proizvode zadruzi čiji je član, ugovor ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 4. točkama (a), (b) i (c).
5. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje dotične proizvode zadruzi čiji je član, ugovor ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 4. točkama (a), (b) i (c).
6. Stranke slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje sklapaju proizvođači, otkupljivači, prerađivači ili distributeri, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c). Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećega:
6. Stranke slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje sklapaju proizvođači, otkupljivači, prerađivači ili distributeri, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c). Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećega:
(a) ako država članica odluči da su pisani ugovori za isporuku poljoprivrednih proizvoda obvezni sukladno stavku 1., može utvrditi minimalno trajanje primjenjivo jedino na pisane ugovore između proizvođača i prvog kupca poljoprivrednih proizvoda. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
(a) ako država članica odluči da su pisani ugovori za isporuku poljoprivrednih proizvoda obvezni sukladno stavku 1., može utvrditi minimalno trajanje primjenjivo jedino na pisane ugovore između proizvođača i prvog kupca poljoprivrednih proizvoda. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
(b) ako država članica odluči da prvi kupac poljoprivrednih proizvoda mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za proizvođača sukladno stavku 1., može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
(b) ako država članica odluči da prvi kupac poljoprivrednih proizvoda mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za proizvođača sukladno stavku 1., može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravo proizvođača da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju, strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).
Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravo proizvođača da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju, strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).
7. Države članice koje koriste opcije iz ovog članka osiguravaju da uspostavljene odredbe ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene mjera uvedenih u okviru ovog članka.
7. Države članice koje koriste opcije iz ovog članka osiguravaju da uspostavljene odredbe ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene mjera uvedenih u okviru ovog članka.
8. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka stavka 4. točaka (a) i (b) i stavka 5. i mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno s ovim člankom.
8. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka stavka 4. točaka (a) i (b) i stavka 5. i mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno s ovim člankom.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ”
(22.v) U članku 172. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se, nakon savjetovanja s uzgajivačima svinja na zemljopisnom području, između barem dvije trećine prerađivača te šunke koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje te šunke na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i, ako država članica to smatra prikladnim, najmanje dvije trećine uzgajivača svinja na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.
„2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se, nakon savjetovanja s uzgajivačima svinja na zemljopisnom području, između barem dvije trećine prerađivača te šunke koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje te šunke ili njihovih predstavnika na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i, ako država članica to smatra prikladnim, najmanje dvije trećine uzgajivača svinja na zemljopisnom području iz te točke.”
Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, i njihov prvi kupac te jedno ili više poduzeća, od kojih svako djeluje na različitoj razini lanca proizvodnje, prerade ili distribucije, mogu se dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, a kojima će odrediti na koji način među sobom raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba, pri čemu treba voditi računa o troškovima proizvodnje.”
Podjela vrijednosti proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koji su priznati u skladu s pravom Unije, sektorske organizacije priznate u skladu s člankom 157. mogu donijeti pravila o podjeli vrijednosti među subjektima u različitim fazama proizvodnje i, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, a za koja mogu, odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, zatražiti proširenje na temelju članka 164. stavka 1. ove Uredbe.
Ti prošireni ugovori, odluke ili dogovorene prakse moraju biti u skladu s ciljem koji se želi postići te ne smiju:
(a) dovesti do utvrđivanja cijena konačnih proizvoda koji se prodaju potrošačima;
(b) onemogućiti tržišno natjecanje za velik dio tih proizvoda;
(c) stvoriti prekomjernu neravnotežu između različitih faza vrijednosnog lanca dotičnog sektora.”
Amandman 130 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 22.y (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 173. – stavak 1. – točka b
(22.y) U članku 173. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b) pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz članka 160. stavka 2., strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;
„(b) pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz drugog podstavka članka 160. stavka 2. točke 1.aodređivanjem postotaka iz stavaka 2. i 3. tog članka te kategorija proizvoda iz stavka 1.a tog članka na koje se ti postoci primjenjuju, strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;“
(22.z) U članku 176. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji.
„3. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji. Sve informacije o podnositeljima zahtjeva, koje države članice prikupljaju prilikom izdavanja dozvola, svakog se mjeseca prosljeđuju Komisiji.“
Amandman 133 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 22.aa (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 182. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ba (nova)
(22.aa) U prvom podstavku članka 182. stavka 1., dodaje se sljedeća točka:
„(ba) obujam uvoza u bilo kojoj godini po povlaštenim stopama dogovorenima između Unije i trećih zemalja u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini premašuje određenu razinu („obujam tržišne izloženosti”).“
(22ac) U članku 182. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Granični obujam utvrđuje se na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine.
„Granični obujam utvrđuje se na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine. Redovito se redefinira kako bi se uzela u obzir kretanja u pogledu veličine tržišta Unije. Inicijalna cijena redovito se redefinira kako bi se uzela u obzir kretanja na svjetskim tržištima i troškovi proizvodnje.”
(22.ad) U članku 182. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Obujam komercijalne izložbe utvrđuje se na temelju uvoza po povlaštenoj stopi izraženom u postotku ukupne razine komercijalne izložbe koja je održiva za predmetne lance.”
(22.ae) U članku 184. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:
„2. Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:
(a) metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);
(a) metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);
(b) metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);
(b) metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);
(c) metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).
(c) metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).
(d) metoda koja omogućava distribuciju različitim subjektima, uključujući uzimanjem u obzir relevantnih socijalnih i okolišnih standarda, primjerice temeljnih konvencija MOR-a te multilateralnih sporazuma o okolišu čija je stranka EU.”
(22.af) u poglavlju III. umeće se sljedeći članak:
„Članak 188.a
Uvoz poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja
Poljoprivredni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi mogu se uvoziti iz trećih zemalja samo ako se njima poštuju proizvodni standardi i obveze u skladu s onima koji su, posebno u području zaštite okoliša i zdravlja, doneseni za iste proizvode sakupljene unutar Unije ili proizvedene od takvih proizvoda. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o sukladnosti koja se primjenjuju na subjekte u području uvoza te pritom uzima u obzir uzajamne sporazume s trećim zemljama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”
Smjernice Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredu
Smjernice Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredu
Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.
Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.
Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstveno tumačenje i primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama u bliskoj suradnji primjenjuju pravila Unije o tržišnom natjecanju.
Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstveno tumačenje i primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama usko surađuju i, u granicama mogućeg, koordiniraju svoje djelovanje u primjeni pravila Unije o tržišnom natjecanju.
Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima.
Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima. ”
Amandman 246 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 26.b (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Dio IV. – poglavlje I. – članak 206.a (novi)
(26.b) umeće se sljedeći članak:
„Članak 206.a
Preprodaja uz gubitak
1. Poljoprivredni proizvodi iz sektora navedenog u članku 1. stavku 2. ne smiju se preprodavati uz gubitak.
2. Države članice u opravdanim slučajevima mogu dozvoliti izuzeća od stavka 1. ako se poljoprivredni proizvodi preprodaju uz gubitak u svrhu izbjegavanja stvaranja otpada od hrane.
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem kriterija za izuzeća u vezi s otpadom od hrane iz prvog podstavka.
3. Za potrebe ovog članka:
(a) „preprodaja uz gubitak" znači prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod neto nabavne cijene, pri čemu se neto nabavnom cijenom smatra nabavna cijena na računu, uvećana za troškove prijevoza i poreze naplaćene za transakciju i umanjena za razmjerni dio svih financijskih koristi koje je dobavljač odobrio kupcu;
(b) „otpad od hrane” znači sva hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća koja je postala otpad.”
Definicija mjerodavnog tržišta jest sredstvo za identifikaciju i definiranje granica natjecanja između poduzeća i temelji se na dva kumulativna elementa:
Definicija mjerodavnog tržišta jest sredstvo za identifikaciju i definiranje granica natjecanja između poduzeća i temelji se na dva kumulativna elementa:
(a) mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje potrošač smatra razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;
(a) mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje kupac i potrošač smatraju razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;
(b) mjerodavno zemljopisno tržište: za potrebe ovog poglavlja, „zemljopisno tržište” znači tržište koje obuhvaća područje na kojemu su dotična poduzeća uključena u ponudu relevantnih proizvoda, na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja, posebno zato što su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima.
(b) mjerodavno zemljopisno tržište: za potrebe ovog poglavlja, „zemljopisno tržište” znači tržište koje obuhvaća područje na kojemu su dotična poduzeća uključena u ponudu relevantnih proizvoda, na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja, posebno zato što su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima. ”
Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava sprečavanje održanja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu tako što mu daje veliku mogućnost neovisnog djelovanja prema konkurentima, kupcima te naposljetku potrošačima.
Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava sprečavanje održanja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu tako što mu daje veliku mogućnost neovisnog djelovanja prema konkurentima, dobavljačima, kupcima te naposljetku potrošačima. ”
Sporazumi i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija
Sporazumi i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija
1. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe s ciljem provođenja aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (c) i, za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, iz članka 157. stavka 3. točke (c) ove Uredbe, te, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, u članku 162. ove Uredbe.
1. Članak101. stavak1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija koje su priznate u skladu s člankom157. ove Uredbe, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva iz članka157. stavka 1. točke (c) ove Uredbe, te, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, iz članka 162. ove Uredbe.
Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja koji zadovoljavaju uvjete iz prvog podstavka ovog stavka 1. primjenjuju se bez zahtjeva za ikakvom prethodnom odlukom. Međutim, sektorske organizacije koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe mogu od Komisije zatražiti mišljenje o sukladnosti navedenih sporazuma, odluka i usklađenih djelovanja s ciljevima iz članka 39. UFEU-a. Komisija odmah obrađuje zahtjeve za mišljenja te podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice može promijeniti sadržaj mišljenja, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.
2. Stavak 1. primjenjuje se pod uvjetom:
2. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija priznatih u skladu s člankom 157. ove Uredbe koji se odnose na aktivnosti osim ciljeva iz članka 157. stavka 1. točke (c) i, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, iz članka 162. ove Uredbe, pod uvjetom:
(a) da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i
(a) da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i
(b) da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.
(b) da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.
Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 2. nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
3. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. ne mogu stupiti na snagu prije isteka roka od dva mjeseca iz stavka 2. prvog podstavka točke (b).
3. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 2. stupaju na snagu po isteku roka od dva mjeseca iz stavka2. prvog podstavka točke (b).
4. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju moraju biti proglašeni nekompatibilnima s pravilima Unije ako oni:
4. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju su nekompatibilni s pravilima Unije ako oni:
(a) mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;
(a) mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;
(b) mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;
(b) mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;
(c) mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;
(c) mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;
(d) povlače za sobom fiksiranje cijena ili fiksiranje kvota;
(d) povlače obvezu primjene fiksne cijene ili fiksnih količina;
(e) mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.
(e) mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.
5. Ako nakon isteka dvomjesečnog razdoblja iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) Komisija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu stavka 1., ona bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. donosi odluku kojom proglašava da se članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađeno djelovanje.
5. Ako Komisija utvrdi da nisu ispunjeni ili se više ne ispunjavaju uvjeti za primjenu stavka 1., ili uvjeti iz stavka 2. nakon isteka dvomjesečnog razdoblja iz stavka2. prvog podstavka točke (b), ona bez primjene postupka iz članka229. stavka2. ili3. donosi odluku kojom proglašava da se članak101. stavak 1. UFEU-a ubuduće primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađeno djelovanje.
Ta odluka Komisije ne primjenjuje se prije datuma obavijesti upućene dotičnoj sektorskoj organizaciji, osim ako je sektorska organizacija dala netočne podatke ili zlouporabila izuzeće predviđeno stavkom 1.
Ta odluka Komisije ne primjenjuje se prije datuma obavijesti upućene dotičnoj sektorskoj organizaciji, osim ako je sektorska organizacija dala netočne podatke ili zlouporabila izuzeće predviđeno stavcima 1. ili 2.
6. U slučaju višegodišnjih sporazuma, obavijest za prvu godinu vrijedi i za naredne godine sporazuma. Međutim, u tom slučaju Komisija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice u bilo kojem trenutku izdati rješenje o nesukladnosti.
6. U slučaju višegodišnjih sporazuma, obavijest za prvu godinu vrijedi i za naredne godine sporazuma. Međutim, u tom slučaju Komisija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice u bilo kojem trenutku izdati rješenje o nesukladnosti.
7. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
7. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ”
1. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na vertikalne sporazume, odluke i usklađena djelovanja u vezi s proizvodima iz članka 1. stavka 2. kojima se nastoji uvesti primjena standarda u području zaštite okoliša te zdravlja ili dobrobiti životinja koji su viši od obveznih standarda u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom, pod uvjetom da njihove prednosti u javnom interesu nadmašuju nepovoljnosti za potrošače te pod uvjetom da se njima nameću ograničenja koja su nužna za postizanje njihova cilja.
2. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. pod uvjetom:
(a) da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i
(b) da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.
Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”
Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2014. – 2020., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2013. na temelju članka 141. Akta o pristupanju iz 1994., pod uvjetom:
Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2021. – 2027., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2020. pod uvjetom:
(a) da se iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2020. ne premaši 30 % iznosa dodijeljenog u 2013.;i
(a) da se ukupan iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i
(b) da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.
(b) da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.
Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.
Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. ove Uredbe. ”
Amandman 146 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 26.h (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Dio IV. – poglavlje II.a (novo) – članak 218.a (novi)
(26.h) U dijelu IV. umeću se sljedeće poglavlje i članak:
„Poglavlje II.a
Transparentnost tržišta poljoprivrednih proizvoda
Članak 218.a
Opservatorij EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda
1. Kako bi se unaprijedila transparentnost lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, pojasnio odabir gospodarskih subjekata i javne vlasti u cijelosti, te olakšalo utvrđivanje i bilježenje kretanja tržišta, Komisija osniva opservatorij EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda („Opservatorij”).
2. Opservatorij obuhvaća barem sljedeće poljoprivredne sektore definirane člankom 1. stavkom 1.:
(a) žitarice;
(b) šećer, šećernu repu i šećernu trsku;
(c) maslinovo ulje;
(d) voća i povrća;
(e) vina;
(f) mlijeka i mliječnih proizvoda;
(g) govedine i teletine;
(h) svinjetine;
(i) ovčetine i kozletine;
(j) mesa peradi.
3. Opservatorij prikuplja statističke podatke i informacije potrebne za izradu analiza i studija koje se odnose na:
(a) proizvodnju i opskrbu;
(b) mehanizme formiranja cijena i, u mjeri u kojoj je to moguće, profitnih marža duž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Europske unije i država članica.
(c) trendove kretanja cijena i, u mjeri u kojoj je to moguće, profitnih marža duž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Europske unije i država članica i u svim poljoprivrednim i poljoprivredno-prehrambenim sektorima.
(d) kratkoročna i srednjoročna predviđanja kretanja tržišta;
(e) kretanje uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno popunjavanje tarifnih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda na područje Unije.
Opservatorij svake godine sastavlja izvješće koje obuhvaća elemente iz prvog podstavka i priopćuje ga Europskom parlamentu i Vijeću.
4. Države članice prikupljaju podatke iz stavka 3. od poduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda ili drugih subjekata koji sudjeluju u trgovini poljoprivrednim proizvodima i priopćuju ih Opservatoriju.
Ti se podaci smatraju povjerljivima pa stoga Opservatorij pazi da se ne objave konkretne cijene koje primjenjuju razni gospodarski subjekti ili imena tih gospodarskih subjekata.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se pokreće sustav obavješćivanja i izvješćivanja radi primjene ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”
Mehanizam ranog upozorenja na tržišne poremećaje i pragovi upozorenja
1. Opservatorij primjenjuje mehanizam ranog upozorenja i pragove upozorenja te u slučaju premašivanja praga upozorenja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o prijetnjama tržišnih poremećaja koje izazivaju znatan rast ili pad cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili druge događaje i okolnosti sa sličnim učinkom.
Pragovi upozorenja utvrđuju se:
(a) kada je ponderirana prosječna tržišna cijena manja od [XX %] prosječne cijene tijekom [X] uzastopnih tjedana nakon otklanjanja najviše i najniže referentne razine za tjedne cijene ili tijekom [X] uzastopnih mjeseci za mjesečne cijene.
(b) kada je ponderirana prosječna tržišna cijena viša od [XX %] prosječne cijene tijekom [X] uzastopnih tjedana nakon otklanjanja najviše i najniže referentne razine za tjedne cijene ili tijekom [X] uzastopnih mjeseci za mjesečne cijene.
Komisija u roku od najviše 30 dana od datuma obavijesti opservatorija iznosi Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju dotičnog proizvoda na tržištu i razlozima tržišnih poremećaja te, prema potrebi, predlaže mjere koje se mogu poduzeti, osobito one predviđene u dijelu II., glavi I., poglavlju 1. ove Uredbe i/ili u člancima 219., 219.a, 220., 221. i 222., ili iznosi razloge za nepoduzimanje takvih mjera.”
Mjere protiv tržišnih poremećaja i mjere upravljanja tržišnim poremećajima
1. Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe izgledaju nedostatnima.
1. Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.
Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.
Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.
Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.
Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.
Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, ili predvidjeti izvozne subvencije, ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.
Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, i drugih mjera predviđenih člancima od 39. do 63. Poglavlja III. „Uredbe o strateškim planovima” ili pojačati uvozne kontrole, ili suspendirati ili prilagoditi uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi. One se također mogu odnositi na prilagodbu pravila za uvoz voća i povrća započinjući tako zajedničko djelovanje s trećim zemljama koje izvoze u Europsku uniju.
2. Mjere iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.
2. Mjere iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.
Međutim, Komisija može putem delegiranih akata donesenih u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. odlučiti da se mjere iz stavka 1. primjenjuju na jedan ili više proizvoda navedenih u Prilogu I. dijelu XXIV. odjeljku 2.
Međutim, Komisija može putem delegiranih akata donesenih u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. odlučiti da se mjere iz stavka 1. primjenjuju na jedan ili više proizvoda navedenih u Prilogu I. dijelu XXIV. odjeljku 2.
3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebna postupovna pravila i tehnički kriteriji za primjenu mjera navedenih u stavku 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebna postupovna pravila i tehnički kriteriji za primjenu mjera navedenih u stavku 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ”
1. U slučaju ozbiljnih neravnoteža na tržištu i ako to dozvoljavaju tehnike proizvodnje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba kako bi odobrila potporu proizvođačima u određenom sektoru navedenom u članku 1. stavku 2. koji, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, tijekom određenog razdoblja dobrovoljno smanjuju svoje isporuke.
Kako bi se zajamčila učinkovita i odgovarajuća provedba tog programa, tim delegiranim aktima utvrđuje se sljedeće:
(a) najveći mogući obujam ili količina isporuke koji se u okviru programa smanjenja proizvodnje trebaju smanjiti na razini Unije;
(b) trajanje razdoblja smanjenja proizvodnje i prema potrebi njegovo produljenje;
(c) iznos potpore u skladu sa smanjenim obujmom ili količinom te njezina financijska rješenja;
(d) kriteriji za podnositelje zahtjeva kako bi ispunjavali uvjete za potporu i kako bi zahtjevi za potporu bili prihvatljivi;
(e) posebni uvjeti za provedbu tog programa.
2. Potpora se odobrava prema načelu da se zahtjevi proizvođača podnose u državi članici u kojoj proizvođači imaju poslovni nastan, koristeći se metodom koju je utvrdila predmetna država članica.
Države članice mogu odlučiti da zahtjeve za potporu za smanjenje proizvodnje u ime proizvođača moraju podnositi priznate organizacije proizvođača ili zadruge osnovane u skladu s nacionalnim pravom i/ili pojedinačni proizvođači. Država članica u tom slučaju osigurava da se potpora u cijelosti proslijedi proizvođačima koji su učinkovito smanjili svoju isporuku.”
Mjere za stabilizaciju proizvodnje u razdobljima ozbiljnih poremećaja na tržištu
1. Ako je Komisija donijela delegirane akte u skladu s člankom 229.a, u slučaju da je vjerojatno da će se ozbiljna neravnoteža na tržištu nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba kako bi dopunila mjere u skladu s člankom 229.a nametanjem pristojbe svim proizvođačima u sektoru iz članka 1. stavka 2. koji, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, povećavaju svoje isporuke:
(a) tijekom istog razdoblja određenog člankom 219.a zbog opravdanog razloga hitnosti;
(b) tijekom novog razdoblja smanjenja, ako sudjelovanje proizvođača u skladu s člankom 219.a nije bilo dovoljno za vraćanje ravnoteže na tržištu.
2. Pri uvođenju mjere iz stavka 1., Komisija uzima u obzir razvoj troškova proizvodnje, osobito troškove ulaznih sredstava.
3. Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća provedba tog programa, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba i kojima se određuje sljedeće:
(a) iznos i uvjeti utvrđivanja pristojbe nametnute proizvođačima koji povećaju obujam i količinu svoje proizvodnje tijekom razdoblja smanjenja;
(b) posebni uvjeti za provedbu i komplementarnost ovog programa s programom smanjenja obujma proizvodnje iz članka 219.a.
4. Ako je potrebno, te mjere mogu biti popraćene drugim mjerama u skladu s ovom Uredbom, posebno onima iz članka 222.
Mjere koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka
Mjere koje se odnose na bolesti životinja i biljaka te na biljne štetočine i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka
1. Komisija može donijeti provedbene akte o izvanrednim mjerama potpore za pogođeno tržište kako bi se uzeli u obzir:
1. Komisija može donijeti provedbene akte o izvanrednim mjerama potpore za pogođeno tržište kako bi se uzeli u obzir:
(a) ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja; te da
(a) ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja ili širenja bolesti biljaka ili biljnih štetočina; te da
(b) ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.
(b) ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
2. Mjere predviđene stavkom 1. primjenjuju se u bilo kojem od sljedećih sektora:
2. Mjere predviđene stavkom 1. primjenjuju se na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.
(a) govedine i teletine;
(b) mlijeka i mliječnih proizvoda;
(c) svinjetine;
(d) ovčetine i kozletine;
(e) jaja;
(f) mesa peradi.
Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) koje se odnose na gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi ili biljaka također se odnose na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akate u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda uprva dva podstavka ovoga stavka.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda iz prvog podstavka ovoga stavka.
3. Mjere predviđene stavkom 1. poduzimaju se na zahtjev dotične države članice.
3. Mjere predviđene stavkom 1. poduzimaju se na zahtjev dotične države članice.
4. Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela veterinarsko-zdravstvene mjere kako bi suzbila bolest i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.
4. Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela veterinarske, zdravstvene i fitosanitarne mjere kako bi suzbila bolest i pratila, kontrolirala ili iskorijenila štetočine samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.
5. Unija sudjeluje u financiranju mjera predviđenih stavkom 1. u visini do 50 % troškova koje snose države članice.
5. Unija sudjeluje u financiranju mjera predviđenih stavkom 1. u visini do 50 % troškova koje snose države članice.
Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine te ovčetine i kozletine, Unija sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.
Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine te ovčetine i kozletine, Unija sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.
6. Ako proizvođači sudjeluju u troškovima koje snose države članice, države članice osiguravaju da zbog toga ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja među proizvođačima iz različitih država članica.
6. Ako proizvođači sudjeluju u troškovima koje snose države članice, države članice osiguravaju da zbog toga ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja među proizvođačima iz različitih država članica.”
Amandman 151 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 26.n (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Dio V. – poglavlje I. – odjeljak 4. – naslov
(26.n) U odjeljku 4. naslov se zamjenjuje sljedećim:
Sporazumi i odluke tijekom razdoblja ozbiljne neravnoteže tržišta
Sporazumi i odluke u svrhu sprečavanja poremećaja na tržištu i rješavanja ozbiljnih neravnoteža tržišta
1. Tijekom razdobljâ ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak101. stavak1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka1. stavka2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da oni su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:
1. Radi sprečavanja poremećaja na tržištu i rješavanja ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija u skladu s člankom 219. može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, da se strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:
(a) povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;
(a) povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;
(b) transformacija i prerada;
(b) transformacija i prerada;
(c) skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;
(c) skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;
(d) mjere zajedničke promidžbe;
(d) mjere zajedničke promidžbe;
(e) dogovori o zahtjevima kvalitete;
(e) dogovori o zahtjevima kvalitete;
(f) zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;
(f) zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;
(g) privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.
(g) privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.
Komisija u provedbenim aktima određuje materijalno i zemljopisno područje primjene ovog odstupanja i, podložno stavku 3., razdoblje tijekom kojega se odstupanje primjenjuje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Komisija u provedbenim aktima određuje materijalno i zemljopisno područje primjene ovog odstupanja i, podložno stavku 3., razdoblje tijekom kojega se odstupanje primjenjuje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
1.a Sporazumi i odluke koje su u skladu sa stavkom 1. donijele priznate organizacije proizvođača ili priznata udruženja organizacija proizvođača ili priznatih sektorskih organizacija mogu se proširiti u skladu s člankom 164. te u uvjetima koje utvrdi država članica. Proširenje pravila ne prelazi vremensko razdoblje navedeno u stavku 3.
3. Sporazumi i odluke iz stavka 1. vrijede samo za razdoblje do šest mjeseci.
3. Sporazumi i odluke iz stavka 1. vrijede samo za razdoblje do šest mjeseci.
Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte kojima odobrava takve sporazume i odluke za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte kojima odobrava takve sporazume i odluke za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ”
Planovi za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima
1. Radi postizanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. UFEU-a, a posebno konkretnog cilja stabilizacije tržišta iz članka 1.a točke (b) ove Uredbe, Komisija utvrđuje planove za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima, a kojima definira svoju strategiju intervencije za svaki poljoprivredni proizvod iz članka 1. ove Uredbe.
2. Komisija svoju intervencijsku strategiju temelji na radu Opservatorija EU-a za poljoprivredna tržišta iz članka 218.a, uključujući mehanizam ranog upozoravanja iz članka 218.b.
3. U slučaju tržišnih poremećaja Komisija pravodobno i učinkovito mobilizira izvanredne mjere predviđene u poglavlju I. dijelu V. ako su primjenjive uz mjere tržišne intervencije predviđene u glavi I. dijelu II. s ciljem brze ponovne uspostave ravnoteže na predmetnom tržištu uz pružanje najprikladnijih odgovora za svaki pogođeni sektor.
4. Komisija uspostavlja okvir uspješnosti kojim se omogućuje izvješćivanje, praćenje i evaluacija planova za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima tijekom njegove provedbe.
5. Do 30. studenoga svake godine Komisija objavljuje godišnje izvješće o provedbi planova za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima te o poboljšanjima svoje intervencijske strategije.
Izvješće se Europskom parlamentu i Vijeću podnosi na godišnjoj osnovi, a cilj mu je ocijeniti uspješnost plana s obzirom na učinak, djelotvornost, učinkovitost i usklađenost alata predviđenih ovom Uredbom te ocijeniti kako se Komisija koristi svojim ovlastima i proračunom u pogledu praćenja i sprečavanja tržišnih poremećaja te upravljanja njima.”
1. Za potrebe primjene ove Uredbe, nadgledanja, analize i upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, osiguravanja tržišne transparentnosti, ispravnog funkcioniranja mjera ZPP-a, provjera, kontrola, nadgledanja, procjene i revizija mjera ZPP-a i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima koji su zaključeni u skladu s UFEU-om, uključujući zahtjeve za obavješćivanje na temelju tih sporazuma, Komisija može, u skladu s postupkom iz stavka 2., donijeti potrebne mjere vezane uz komunikacije poduzeća, država članica i trećih zemalja. Pri tome uzima u obzir potrebe za podacima i sinergiju između mogućih izvora podataka.
1. Za potrebe primjene ove Uredbe, nadgledanja, analize i upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, osiguravanja tržišne transparentnosti, ispravnog funkcioniranja mjera ZPP-a, provjera, kontrola, nadgledanja, procjene i revizija mjera ZPP-a i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima koji su zaključeni u skladu s UFEU-om, uključujući zahtjeve za obavješćivanje na temelju tih sporazuma, Komisija može, u skladu s postupkom iz stavka 2., donijeti potrebne mjere vezane uz komunikacije poduzeća, država članica i trećih zemalja. Pri tome uzima u obzir potrebe za podacima i sinergiju između mogućih izvora podataka.
Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.
„Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.”
Kako bi se osigurala veća transparentnost na tržištima poljoprivrednih proizvoda, a posebno na derivativnim tržištima poljoprivrednih sirovina, Komisija putem ZOT-a surađuje s nacionalnim tijelima za financijska tržišta koja su, u skladu s Uredbom (EU) br. 596/2014 (Uredba o zlouporabi tržišta) i Direktivom 2014/57/EU (Direktiva o zlouporabi tržišta), odgovorna za nadzor i kontrolu izvedenih financijskih instrumenata za poljoprivredne sirovine kako bi mogla pravilno ispunjavati svoje zadaće.
2. Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. koji utvrđuju:
2. Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. koji utvrđuju:
(a) karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;
(a) karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;
(b) kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;
(b) kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;
(c) pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;
(c) pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;
(d) uvjete objave informacija.
(d) uvjete objave informacija.
2.a „Kako bi zajamčila odgovarajuću razinu transparentnosti tržišta i poštovala poslovne tajne, Komisija može u skladu s postupkom iz stavka 2. donijeti mjere kojima se dionicima na osobito netransparentnim tržištima nalaže da svoje transakcije provode putem elektroničke platforme za razmjenu.”
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući:
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući:
(a) metode obavještavanja;
(a) metode obavještavanja;
(b) pravila o informacijama o kojima se obavještava;
(b) pravila o informacijama o kojima se obavještava;
(c) mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;
(c) mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;
(d) mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.
(d) mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;
Amandman 155 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 27. Uredba (EU) br. 1308/2013 Članak 225. − točke od a do d
Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću:
Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću:
(a) svake tri godine, a prvi put najkasnije do 21. prosinca 2016., o provedbi mjera za sektor pčelarstva kako je navedeno u člancima od 55., 56 i 57., uključujući ono o najnovijem razvoju situacije u pogledu sustava identifikacije košnica;
(b) do 30. lipnja 2014. i također do 31. prosinca 2018., o razvoju situacije na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a naročito o djelovanju članaka od 148. do 151., članka 152. stavka 3. i članka157. stavka 3., osobito procjenjujući učinke na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama u vezi s općim ciljem održavanja proizvodnje u takvim regijama i obuhvaćajući moguće poticaje za poljoprivrednike da se uključe u sporazume o zajedničkoj proizvodnji, zajedno s odgovarajućim prijedlozima;
(b) svake četiri godine i po prvi puta najkasnije do 30. lipnja 2022., o razvoju situacije na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a naročito o djelovanju članaka od 148. do 151., članka 161. i članka 157., osobito procjenjujući učinke na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama u vezi s općim ciljem održavanja proizvodnje u takvim regijama i obuhvaćajući moguće poticaje za poljoprivrednike da se uključe u sporazume o zajedničkoj proizvodnji, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.
(c) do 31. prosinca 2014., o mogućnosti proširenja područja primjene programa u školama s ciljem uključivanja maslinovog ulja i stolnih maslina;
(d) do 31.prosinca 2017., o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor u svim državama članicama, pogotovo o funkcioniranju članaka 209. i 210. i članaka 169.,170. i 171. u dotičnim sektorima;
(d) do 31. prosinca 2021., i nakon toga svake tri godine, o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor u svim državama članicama, pogotovo o funkcioniranju članaka 209. i 210. i članka152.;
(da) do 30. lipnja 2021. o strategiji Komisije za najbolju provedbu odredbi sadržanih u Uredbi radi sprečavanja kriza na unutarnjim poljoprivrednim tržištima do kojih bi moglo doći nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije i upravljanja njima.
(db) do 31. prosinca 2021. o promatračkim skupinama za tržište uspostavljenima u skladu s člankom 218.a i odgovorima Komisije na njihove obavijesti i uporabu alata za upravljanje kriznim situacijama, pogotovo u skladu s člancima 219., 219.a, 219.b, 220., 221. i 222.
(dc) do 31. prosinca 2021. o potencijalu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi modernizacije odnosa Komisije s nacionalnim tijelima i poduzećima, osobito kako bi se zajamčila bolja transparentnost tržišta.
(e) do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;
(e) do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;
(f) do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.
(f) do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama. ”
Amandman 157 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 28.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog I. – dio IX. – tablica 1- – redak 9.a (novi)
(28.a) U dijelu IX. Priloga I. u tablicu se umeće sljedeći novi red nakon „ex 07 09”:
„0709 60 99
Ostali pimenti (Ljuti piment – Vegetarijanski piment)”
Amandman 250 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 28.b (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 PRILOG I. – DIO XXXIII.a (novi)
01022190 – čistokrvna domaća rasplodna goveda (osim 01012110 i 01012130)
01023100 – čistokrvni rasplodni bivoli
01029020 – žive čistokrvne rasplodne životinje vrste goveda, osim 010221 i 01023100
01031000 – žive čistokrvne rasplodne svinje
01041010 – žive čistokrvne rasplodne ovce
01051111 – perad vrste Gallus domesticus: djedovski i roditeljski ženski pilići, nesilice
01051119 – perad vrste Gallus domesticus: djedovski i roditeljski ženski pilići, osim 01051111
010641 – žive matice pčela vrste Apis mellifera čistih pasmina
04071100 – oplođena jaja za liježenje peradi vrste Gallus domesticus
040719 – oplođena jaja za liježenje, osim 04071100
04071911 – oplođena jaja za liježenje, od pure ili guske
04071919 – oplođena jaja za liježenje peradi, osim vrste Gallus domesticus i pure ili guske
04071990 – oplođena jaja za liježenje, osim jaja peradi
05111000 – sperma bikova
05119985 - proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu imenovani niti drugdje navedeni, osim 05111000 (osobito sjeme sisavaca osim bikova, jajašca i zameci sisavaca)”
Amandman 159 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 29.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog II. – dio IX.
(29.a) U Prilogu II. dio IX. zamjenjuje se sljedećim:
Dio IX.
„Dio IX.
Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva
Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva
1. Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110 EZ, uključujući glavne tipove meda.
1. Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110/EZ, uključujući glavne tipove meda.
2. „Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.
2. „Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.
(2.a) ‚Pčelinji vosak’ je tvar koja se sastoji samo od izlučevine voštanih žlijezda pčela radilica vrste Apis mellifera i upotrebljava za izgradnju pčelinjih saća;
(2b) ‚Matična mliječ’ podrazumijeva mješavinu sekreta hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda pčela radilica, bez aditiva. Ta tvar predstavlja hranu matica u stadiju ličinke i odrasle pčele. Radi se o svježem, čistom, prirodnom i neobrađenom proizvodu. To je sirova i prirodna, neprerađena hrana (osim filtriranjem) koja ne sadrži aditive. Boju, okus i kemijski sastav matične mliječi određuju apsorpcija i transformacija sljedećih dviju vrsta prehrambenih sastojaka kojima su hranjene pčele tijekom razdoblja proizvodnje matične mliječi:
Prva vrsta: mliječ koja dolazi od pčela koje se hrane isključivo medom, nektarom i peludi;
Druga vrsta: mliječ koja dolazi od pčela koje se hrane medom, nektarom i peludi te drugim prehrambenim proizvodima (proteinima, ugljikohidratima).
(2c) ‚Propolis’ je smola isključivo prirodnog i biljnog podrijetla koju pčele radilice vrste Apis mellifera prikupljaju iz određenih biljnih izvora i kojoj dodaju vlastite izlučevine (ponajprije vosak i slinu). Ta se smola upotrebljava prvenstveno za zaštitu košnice;
(2d) ‚Peludna zrnca (peleti)’ su zrnca peluda koja prikupljaju pčele radilice vrste Apis mellifera, zbijena njihovim stražnjim nogama s pomoću meda i/ili nektara i pčelinjih izlučevina. Taj je proizvod izvor proteina za koloniju, prirodan je i ne sadržava aditive te se prikuplja na ulazu u košnicu;
(2e) ‚Pčelinji pelud’ ili ‚pčelinji kruh’ jesu kuglice peluda koje pčele odlažu u stanice pčelinjih saća i koje su podvrgnute prirodnoj preradi koja dovodi do nastanka enzima i komenzalnog oblika mikrobiote. Mlade pčele radilice upotrebljavaju ga za prehranu legla. Ne sadržava nikakve aditive osim voska iz saća;
(2f) ‚Pčelinji otrov’ je izlučevina otrovne žlijezde pčele koju pčele upotrebljavaju za zaštitu košnice od napada.”
Amandman 160 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka b Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog III. – dio B – odjeljak 1.
(b) u dijelu B briše se odjeljak I.;
Briše se.
Amandman 161 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 31.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio I. – naslov
(31a) U Prilogu VII. dijelu I. naslov se zamjenjuje sljedećim:
Meso goveda mlađih od 12 mjeseci
„Meso goveda i ovaca mlađih od 12 mjeseci”
Amandman 162 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 31.b (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio I. – odjeljak II.
(31.b) U Prilogu VII. dijelu I. odjeljak II. zamjenjuje se sljedećim:
II. Klasiranje goveda mlađih od 12 mjeseci u klaonici
„II. Klasiranje goveda i ovaca mlađih od 12 mjeseci u klaonici
U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sva goveda mlađa od 12 mjeseci u jednu od sljedeće dvije kategorije:
U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sva goveda mlađa od 12 mjeseci u jednu od sljedeće dvije kategorije:
(A) Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci
(A) Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci
Identifikacijski broj kategorije: V;
Identifikacijski broj kategorije: V;
(B) Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci
(B) Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci
Identifikacijski broj kategorije: Z.
Identifikacijski broj kategorije: Z.
U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sve ovce mlađe od 12 mjeseci u sljedeću kategoriju: Kategorija A: trupovi ovaca mlađih od 12 mjeseci.
Identifikacijski broj kategorije A.
To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća32.
To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda i ovce ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku5. Uredbe (EZ) br.1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća32.
Uvjeti iz te točke ne primjenjuju se na meso goveda s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.
__________________
__________________
32 Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (SL L 204, 11.8.2000. str. 1.).
32 Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.). ”
Amandman 163 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 31.c (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio I. – odjeljak III. – točka 1.a (nova)
(31.c) U Prilogu VII. dijelu I. odjeljku III. umeće se sljedeći stavak:
„1.a Meso ovaca mlađih od 12 mjeseci stavlja se na tržište država članica samo pod sljedećim prodajnim oznakama, utvrđenima za svaku državu članicu:
Država u kojoj se trguje;
Prodajne oznake koje treba upotrebljavati.”
Amandman 164 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 31.d (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio I. – odjeljak III. – točka 3.
(31.d) U Prilogu VII. dijelu I. odjeljku III. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. Prodajne oznake navedene za kategoriju V pod točkom A tablice iz stavka 1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.
„3. Prodajne oznake navedene za kategoriju goveda V i kategoriju ovaca A pod točkomA tablice iz stavka1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.
Pogotovo se izrazi „veau”, „telecí”, „Kalb”, „μοσχάρι”, „ternera”, „kalv”, „veal”, „vitello”, „vitella”, „kalf”, „vitela” and „teletina” ne smiju koristiti u prodajnim oznakama ni na etiketama mesa goveda starijih od 12 mjeseci.
Pogotovo se izrazi „veau”, „telecí”, „Kalb”, „μοσχάρι”, „ternera”, „kalv”, „veal”, „vitello”, „vitella”, „kalf”, „vitela” and „teletina” ne smiju koristiti u prodajnim oznakama ni na etiketama mesa goveda starijih od 12 mjeseci.
Isto tako, izraz „janje” ne smije se upotrebljavati u prodajnim oznakama ili navoditi na etiketama ovčetine starije od 12 mjeseci. ”
Amandman 278 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 3. – podtočka a
(33.a) u Prilogu VII. dijelu II. točki 3. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % vol. i najviše 22 % vol.;
“(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 15 % vol. do 22 % vol. Iznimno, te za vina duljeg odležavanja, ta se ograničenja mogu razlikovati za određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla s popisa koji je utvrdila Komisija putem delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 75. stavkom 2., pod uvjetom da:
— vina podvrgnuta postupku odležavanja odgovaraju definiciji likerskih vina; te da
— stvarna alkoholna jakost vina dugog odležavanja nije manja od 14 % vol.;”
Amandman 166 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32. Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 18. – uvodni dio
(18) Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „dealkoholiziran” ako je proizvod:
(18) „Dealkoholizirano vino” ili „dealkoholizirano” (iza čega slijedi naziv kategorije proizvodâ od vinove loze koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju) znači proizvod koji je:
Amandman 167 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32. Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 18. – podtočka b
(b) podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i
(b) podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s uvjetima navedenima u PriloguVIII. dijeluI. odjeljku E; i
Amandman 168 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32. Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 19. – uvodni dio
(19) Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „djelomično dealkoholiziran” ako je proizvod:
(19) „Djelomično dealkoholizirano vino” ili „djelomično dealkoholiziran (iza čega slijedi naziv kategorije proizvodâ od vinove loze koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju)” znači proizvod koji:
Amandman 169 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32. Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 19. – podtočka b
(b) podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i
(b) podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s uvjetima navedenima u PriloguVIII. dijeluI. odjeljku E; i
Amandman 170 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32. Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio II. – točka 19. – podtočka c
(c) ima ukupnu alkoholnu jakost veću od 0,5 % vol., a nakon postupaka navedenih u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E njegova ukupna alkoholna jakost smanjila se za više od 20 % vol. u odnosu na početnu ukupnu alkoholnu jakost.
(c) ima ukupnu alkoholnu jakost manju od 8,5 % vol. i veću od 0,5 % vol., a nakon postupaka navedenih u PriloguVIII. dijeluI. odjeljkuE njegova ukupna alkoholna jakost smanjila se za više od 20 % vol. u odnosu na početnu ukupnu alkoholnu jakost.
Amandman 171 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dio III. – točka 5.
(32.a) U Prilogu VII. dijelu III. točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
5. Nazivi iz točaka 1., 2. i 3. smiju se koristiti samo za proizvode navedene u tim točkama.
„5. Nazivi iz točaka 1., 2. i 3. smiju se koristiti samo za proizvode navedene u tim točkama.
Ti su nazivi također zaštićeni od:
(a) svake izravne ili neizravne upotrebe naziva u komercijalne svrhe;
(i) za usporedive proizvode ili one koji su predstavljeni kao zamjenski, a nisu u skladu s odgovarajućom definicijom;
(ii) u onoj mjeri u kojoj spomenuta upotreba ugrožava ugled koji se veže za naziv;
(b) svake zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja, čak i ako je pravi sastav ili priroda proizvoda ili usluge naveden ili ako je uz njega izraz poput vrsta, tip, metoda, način, imitacija, ukus, zamjena, načini ili slično;
(c) svakog drugog trgovačkog navođenja ili prakse koji mogu dovesti potrošača u zabludu u vezi s pravom prirodom ili sastavom proizvoda.
Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na nazive proizvoda čija su stvarna svojstva razvidna iz tradicionalne uporabe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristične kvalitete proizvoda.
Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na nazive proizvoda čija su stvarna svojstva razvidna iz tradicionalne uporabe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristične kvalitete proizvoda. ”
Amandman 172 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32.b (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dodatak I. – stavak 1. – točka 2. – podtočka g
(32.b) U prilogu VII. Dodatku I. prvom stavku točki 2. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:
(g) u Rumunjskoj, na području Podișul Transilvaniei;
„(g) u Rumunjskoj, vinogradarska regija Podișul Transilvaniei”
Amandman 173 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 32.c (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog VII. – dodatak I. – stavak 1. – točka 4. – podtočka f
(32.c) U prilogu VII. Dodatku I. prvom stavku točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:
(f) u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama:
„(f) u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama:
Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija, uključujući pješčane i druge pogodne regije;
Dealurile Buzăului, Munteniei i Olteniei, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, pješčana regija i druga pogodna područja na jugu zemlje; ”
Amandman 174 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.a (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog X. – točka XI. – stavak 1.
(33.a) Prilog X. točka XI. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1. Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6. ove Uredbe, sporazumi unutar sektora sadrže arbitražne klauzule.
„1. Kako je opisano u PriloguII. dijelu II. odjeljku A točki6., sporazumi unutar sektora sadrže mehanizme mirenja i/ili posredovanja i arbitražne klauzule.” ”
Amandman 175 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.b (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog X. – točka XI. – podtočka 4.a (nova)
(33.b) u točku IX. Priloga X. dodaje se sljedeća podtočka:
„4.a Poduzeće za proizvodnju šećera i predmetni prodavatelji šećerne repe mogu sklopiti sporazume koji sadržavaju klauzule o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se utvrđuje način podjele vrijednosti između njih u slučaju eventualnih izmjena predmetnih tržišnih cijena na tržištu šećera ili drugim tržištima robe”
Amandman 176 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.c (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog XI.
(33.c) Prilog XI. briše se.
Amandman 177 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.d (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog XII.
(33.d) Prilog XII. briše se.
Amandman 178 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 33.e (nova) Uredba (EU) br. 1308/2013 Prilog XIII.
(33.e) Prilog XIII. briše se.
Amandman 179 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka -1. (nova) Uredba (EU) br. 1151/2012 Članak 1. – stavak 2. – točka b
(-1) U članku 1. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b) svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje, ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište.
„(b) svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje, ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište i, ako je primjenjivo, njihova doprinosa održivom razvoju. ”
Zahtjevi za oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla
Zahtjevi za oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla
1. Za potrebe ove Uredbe „oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod:
1. Za potrebe ove Uredbe „oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod:
(a) koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države;
(a) koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države ili ime koje se tradicionalno upotrebljava u određenom mjestu;
(b) čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; te
(b) čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;
(c) čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području.
(c) čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području.
2. Za potrebe ove Uredbe „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv kojim se označava proizvod:
2. Za potrebe ove Uredbe „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv kojim se označava proizvod:
(a) koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države;
(a) koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države, ili ime koje se tradicionalno upotrebljava u određenom mjestu;
(b) čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i te
(b) čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i te
(c) čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.
(c) čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.
3. Neovisno o stavku 1., određeni se nazivi smatraju oznakama izvornosti iako sirovine za dotične proizvode dolaze iz zemljopisnog područja koje je veće ili različito od definiranog zemljopisnog područja, pod uvjetom:
3. Neovisno o stavku 1., određeni se nazivi smatraju oznakama izvornosti iako sirovine za dotične proizvode dolaze iz zemljopisnog područja koje je veće ili različito od definiranog zemljopisnog područja, pod uvjetom:
(a) da je područje proizvodnje sirovina definirano;
(a) da je područje proizvodnje sirovina definirano;
(b) da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina;
(b) da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina;
(c) postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz točke (b); te
(c) postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz točke (b); te
(d) da su dotične oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.
(d) da su dotične oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.
Samo žive životinje, meso i mlijeko mogu se smatrati sirovinama u smislu ovog stavka.
Samo žive životinje, meso i mlijeko mogu se smatrati sirovinama u smislu ovog stavka.
4. Kako bi se uzela u obzir posebna svojstva proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u pogledu podrijetla hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti.
4. Kako bi se uzela u obzir posebna svojstva proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u pogledu podrijetla hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti.
Osim toga, kako bi se uzela u obzir posebna svojstva određenih proizvoda ili područja, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u vezi s klanjem živih životinja ili u vezi s podrijetlom sirovina.
Osim toga, kako bi se uzela u obzir posebna svojstva određenih proizvoda ili područja, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u vezi s klanjem živih životinja ili u vezi s podrijetlom sirovina.
Ta ograničenja i odstupanja, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvalitetu ili upotrebu i priznato znanje i iskustvo ili prirodne čimbenike.
Ta ograničenja i odstupanja, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvalitetu ili upotrebu i priznato znanje i iskustvo ili prirodne čimbenike.”
(2.a) u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla kada je u sukobu s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine te bi potrošača mogao dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.
„2. Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako je u suprotnosti s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda i dovesti do zamjene proizvoda s registriranom oznakom izvornosti i predmetne sorte ili pasmine.
Osobito se uzimaju u obzir sljedeći elementi:
(a) učinkovita upotreba naziva biljne sorte ili životinjske pasmine u trgovačkom nazivu;
(b) homonimi koji bi mogli proizaći iz registracije;
(c) proširena upotreba biljne sorte ili životinjske pasmine izvan područja podrijetla.”
1. Zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla mora biti u skladu sa specifikacijom koja uključuje najmanje:
1. Zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla mora biti u skladu sa specifikacijom koja uključuje najmanje:
(a) naziv koji se zaštićuje kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, te samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda u određenom zemljopisnom području;
(a) naziv koji se zaštićuje kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, te samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda u određenom zemljopisnom području;
(b) opis proizvoda uključujući, ako je primjereno, sirovine te glavne fizikalne, kemijske, mikrobiološke i senzorske karakteristike proizvoda;
(b) opis proizvoda uključujući, ako je primjereno, sirovine te glavne fizikalne, kemijske, mikrobiološke i senzorske karakteristike proizvoda;
(c) definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f) podtočke i. ili ii. ovog stavka, te ako je prikladno detalje koji pokazuju sukladnost sa zahtjevima iz članka 5. stavka 3.;
(c) definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f) podtočke i. ili ii. ovog stavka, te ako je prikladno detalje koji pokazuju sukladnost sa zahtjevima iz članka 5. stavka 3.;
(d) dokaz da proizvod potječe iz određenog zemljopisnog područja iz članka 5. stavka 1. ili 2.;
(d) dokazi sljedivosti koji pokazuju da proizvod potječe iz određenog zemljopisnog područja iz članka 5. stavaka 1. i 2.;
(e) opis metode dobivanja proizvoda i, ako je primjereno, autentičnih i nepromjenljivih lokalnih metoda kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;
(e) opis metode dobivanja proizvoda i, ako je primjereno, njezina doprinosa održivom razvoju, autentičnih i nepromjenljivih lokalnih metoda kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;
(f) detalje koji uspostavljaju sljedeće:
(f) detalje koji uspostavljaju sljedeće:
i. i. vezu između kvalitete ili karakteristika proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 5. stavka 1.; ili
i. u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okružja iz članka 5. stavka 1.; ili
ii. prema potrebi, vezu između specifične kvalitete, ugleda ili neke druge karakteristike proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;
ii. u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;
(g) naziv i adresu nadležnih tijela ili, ako je dostupno, naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 37. i njihove specifične zadaće;
(g) naziv i adresu nadležnih tijela ili, ako je dostupno, naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 37. i njihove specifične zadaće;
(h) bilo koja specifična pravila označivanja dotičnog proizvoda.
(h) bilo koja specifična pravila označivanja dotičnog proizvoda.
2. Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju pravila koja ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji iz stavka 1. ovog članka, kada je takvo ograničenje nužno za izbjegavanje podnošenja pretjerano opsežnih zahtjeva za registraciju.
2. Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju pravila koja ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji iz stavka 1. ovog članka, kada je takvo ograničenje nužno za izbjegavanje podnošenja pretjerano opsežnih zahtjeva za registraciju.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o obliku specifikacije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o obliku specifikacije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”
(4.a) u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija, mogu se upisati u registar. Nazivi se upisuju u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako su posebno označeni u spomenutom sporazumu kao zaštićene oznake izvornosti prema ovoj Uredbi.
„2. Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija, mogu se upisati u registar ako je to predviđeno ugovorom. Nazivi se upisuju u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako su posebno označeni u spomenutom sporazumu kao zaštićene oznake izvornosti prema ovoj Uredbi. ”
1. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla može koristiti svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište proizvod proizveden u skladu s odgovarajućom specifikacijom.
1. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla može koristiti svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište proizvod proizveden u skladu s odgovarajućom specifikacijom.
2. Utvrđuju se znakovi Unije kako bi informirali javnost o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.
2. Utvrđuju se znakovi Unije kako bi informirali javnost o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.
3. U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji su stavljeni na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u skladu s postupcima utvrđenim ovom Uredbom, na etiketi se moraju nalaziti s njima povezani znakovi Unije. Pored toga, registrirani naziv proizvoda se treba nalaziti u istom vidnom polju. Oznake ‚zaštićena oznaka izvornosti’ ili ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ili s njima povezane kratice ‚ZOI’ ili ‚ZOZP’ mogu se staviti na etiketu.
3. U slučaju proizvoda koji potječu iz Unije i koji su stavljeni su na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranim u skladu s postupcima utvrđenim ovom Uredbom, na njihovoj se etiketi, promotivnom materijalu i u dokumentima vezanim za predmetni proizvod moraju nalaziti pripadajući znakovi Unije. Pored toga, registrirani naziv proizvoda se treba nalaziti u istom vidnom polju i na istaknutom mjestu tako da je lako vidljiv, jasno čitljiv te, ako je to primjenjivo, neizbrisiv. U nijednom slučaju ne smije ga prekrivati, zaklanjati ili presijecati drugi pisani ili slikovni element ili neki drugi povezani dokument. Oznake ‚zaštićena oznaka izvornosti’ ili ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ili s njima povezane kratice ‚ZOI’ ili ‚ZOZP’ mogu se staviti na etiketu.
4. Pored toga, sljedeće se može također nalaziti na etiketi: prikaz zemljopisnog područja podrijetla, kako je navedeno u članku 5., te tekst, grafički prikazi ili znakovi koji se odnose na državu članicu i/ili regiju u kojoj je to zemljopisno područje smješteno.
4. Pored toga, sljedeće se može također nalaziti na etiketi: prikaz zemljopisnog područja podrijetla, kako je navedeno u članku 5., te tekst, grafički prikazi ili znakovi koji se odnose na državu članicu i/ili regiju u kojoj je to zemljopisno područje smješteno.
5. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zajednički zemljopisni žigovi iz članka 15. Direktive 2008/95/EZ mogu se koristiti na etiketama, zajedno sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.
5. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zajednički zemljopisni žigovi iz članka 15. Direktive 2008/95/EZ mogu se koristiti na etiketama, zajedno sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.
6. U slučaju proizvoda koji potječu iz trećih zemalja i stavljeni su na tržište pod nazivom upisanim u registar, oznake iz stavka 3. ili s njima povezani znakovi Unije mogu se nalaziti na etiketi.
6. U slučaju proizvoda koji potječu iz trećih zemalja i stavljeni su na tržište pod nazivom upisanim u registar, oznake iz stavka 3. ili s njima povezani znakovi Unije mogu se nalaziti na etiketi. U slučaju proizvoda trećih zemalja zaštićenih na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija koji nisu stavljeni na tržište pod nazivom upisanim u registar, oznake iz članka 3. ili znakovi Unije koji su s njima povezani ne mogu se nalaziti na etiketi.
7. Radi osiguranja odgovarajuće informiranosti potrošača, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju znakovi Unije.
7. Radi osiguranja odgovarajuće informiranosti potrošača, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju znakovi Unije.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju tehničke karakteristike znakova Unije i oznaka kao i pravila za njihovo korištenje na proizvodima koji se stavljaju na tržište kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući pravila za odgovarajuće jezične inačice koje će se koristiti. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju tehničke karakteristike znakova Unije i oznaka kao i pravila za njihovo korištenje na proizvodima koji se stavljaju na tržište kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući pravila za odgovarajuće jezične inačice koje će se koristiti. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2. ”
(a) bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;
(a) bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava, slabi ili umanjuje ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;
(b) bilo kakve zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluga, ili ako je naziv proizvoda preveden, ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;
(b) bilo kakve zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluga, ili ako je naziv proizvoda preveden, ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;
(c) bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u vezi s izvorom, podrijetlom, prirodom ili bitnim osobinama proizvoda na unutarnjem ili vanjskom pakiranju, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod, te od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
(c) bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u vezi s izvorom, podrijetlom, prirodom ili bitnim osobinama proizvoda na unutarnjem ili vanjskom pakiranju, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod, te od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
(d) bilo kakve druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.
(d) bilo kakve druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda;
(da) bilo kakve zlonamjerne registracije naziva domene koji je sličan ili može dovesti do zabune, u cijelosti ili djelomično, u pogledu zaštićenog naziva.
Kada zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla sadrži u sebi naziv proizvoda koji se smatra generičkim, korištenje toga generičkog naziva ne smatra se suprotnim točkama (a) ili (b) prvog podstavka.
Kada zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla sadrži u sebi naziv proizvoda koji se smatra generičkim, korištenje toga generičkog naziva ne smatra se suprotnim točkama (a) ili (b) prvog podstavka.
2. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mogu postati generičke.
2. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mogu postati generičke.
3. Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake za sprječavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je navedeno u stavku 1., koje se proizvode ili stavljaju na tržište u toj državi članici.
3. Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake za sprječavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je navedeno u stavku 1., koje se proizvode ili stavljaju na tržište u toj državi članici.
3.a Zaštita iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se i u pogledu robe u provozu u smislu članka 3. točke 44. Uredbe (EU) 2017/625 koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije te u pogledu robe koja se prodaje putem sredstava daljinske komunikacije.
Radi toga države članice određuju tijela koja su nadležna za poduzimanje tih koraka u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica.
Radi toga države članice određuju tijela koja su nadležna za poduzimanje tih koraka u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica.
Ta tijela moraju ponuditi odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.
Ta tijela moraju ponuditi odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.
(a) u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.; ”
(b) u stavku 2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:
„Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka u opravdanim slučajevima kada se dokaže:”;
Prijelazna razdoblja za uporabu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla
Prijelazna razdoblja za uporabu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se proizvodima podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, čija se oznaka sastoji od naziva ili sadrži naziv koji je u suprotnosti s člankom 13. stavkom 1., omogućilo da koriste oznaku pod kojom su se stavljali na tržište, pod uvjetom da prihvatljiva izjava o prigovoru u skladu s člankom 49. stavkom 3. ili člankom 51. dokazuje:
1. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se proizvodima podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, čija se oznaka sastoji od naziva ili sadrži naziv koji je u suprotnosti s člankom 13. stavkom 1., omogućilo da koriste oznaku pod kojom su se stavljali na tržište, pod uvjetom da prihvatljiva izjava o prigovoru u skladu s člankom 49. stavkom 3. ili člankom 51. dokazuje:
(a) da bi registriranje naziva ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva; ili
(a) da bi registriranje naziva ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva; ili
(b) su se takvi proizvodi zakonito stavljali na tržište predmetnog područja pod tim nazivom najmanje pet godina prije datuma objave kako je predviđeno u članku 50. stavku 2. točki (a). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.
(b) da se takvi proizvodi zakonito stavljaju na tržište dotičnog područja pod tim nazivom najmanje pet godina prije datuma objave kako je predviđeno u članku 50. stavku 2. točki (a).
2. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka na 15 godina u opravdanim slučajevima kada se dokaže:
2. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka na 15 godina u opravdanim slučajevima kada se dokaže:
(a) da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito koristi na temelju trajne i poštene uporabe tijekom najmanje 25 godina prije podnošenja zahtjeva za registraciju Komisiji;
(a) da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito koristi na temelju trajne i poštene uporabe tijekom najmanje 25 godina prije podnošenja zahtjeva za registraciju Komisiji;
(b) da svrha korištenja oznake iz stavka 1. ovog članka ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registriranog naziva te da potrošač nije bio niti mogao biti doveden u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.
(b) da svrha korištenja oznake iz stavka 1. ovog članka ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registriranog naziva te da potrošač nije bio niti mogao biti doveden u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.
Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2.
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka57. stavka2.
3. Prilikom uporabe oznake iz stavaka 1. i 2., navod zemlje podrijetla mora biti jasno i vidljivo označen na etiketi.
3. Prilikom uporabe oznake iz stavaka 1. i 2., navod zemlje podrijetla mora biti jasno i vidljivo označen na etiketi.
4. Da bi se prevladale privremene poteškoće s dugoročnim ciljem osiguranja da svi proizvođači u dotičnom području udovoljavaju specifikaciji, država članica može odobriti prijelazno razdoblje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana podnošenja zahtjeva Komisiji, pod uvjetom da su dotični gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište predmetne proizvode upotrebljavajući dotične nazive u neprekinutom razdoblju od najmanje pet posljednjih godina prije podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima države članice i da su to navela u nacionalnom postupku prigovora iz članka 49. stavka 3.
4. Da bi se prevladale privremene poteškoće s dugoročnim ciljem osiguranja da svi proizvođači u predmetnom području udovoljavaju specifikaciji, država članica može odobriti prijelazno razdoblje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana podnošenja zahtjeva Komisiji, pod uvjetom da su ti gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište proizvode upotrebljavajući dotične nazive u neprekinutom razdoblju od najmanje pet posljednjih godina prije pokretanja postupka nacionalnog prigovora iz članka 49. stavka 3. i da su to naveli u tom postupku.
Prvi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla koja se odnosi na zemljopisno područje koje se nalazi u trećoj zemlji, osim u slučaju postupka prigovora.
Prvi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla koja se odnosi na zemljopisno područje koje se nalazi u trećoj zemlji, osim u slučaju postupka prigovora.
Takva prijelazna razdoblja navode se u dokumentaciji zahtjeva iz članka 8. stavka 2.
Takva prijelazna razdoblja navode se u dokumentaciji zahtjeva iz članka 8. stavka 2. ”
(8.a) U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijalitet registriran u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2., ne dovodeći u pitanje stavak 4., mora se nalaziti na etiketi. Pored toga, naziv proizvoda trebao bi se nalaziti u istom vidnom polju. Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” mogu se također nalaziti na etiketi.
„3.Na proizvodima podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijaliteti registrirani u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2., ne dovodeći u pitanje stavak 4., mora se nalaziti na etiketi, promotivnom materijalu i dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod. Pored toga, naziv proizvoda trebao bi se nalaziti u istom vidnom polju i na istaknutom mjestu tako da je lako vidljiv, jasno čitljiv te, ako je to primjenjivo, neizbrisiv. U nijednom slučaju ne smije ga prekrivati, zaklanjati ili presijecati drugi pisani ili slikovni element ili neki drugi povezani dokument. Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” mogu se također nalaziti na etiketi.
Dodatna pravila o uporabi neobavezne oznake kvalitete „brdsko-planinski proizvod”
Države članice mogu odobriti plasman proizvoda koristeći se neobveznom oznakom kvalitete „brdsko-planinski proizvod” ako se pravilima o njegovoj proizvodnji ne krše zahtjevi za proizvodnju i označivanje brdsko-planinskog proizvoda u određenoj zemlji, ako oni postoje.”
8. Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4.
8. Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi s posljednjom odlukom nadležnog nacionalnog tijela o zahtjevu koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4.
9. Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji razmatranja zahtjeva za registraciju iz članka 50. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za registraciju u slučaju kada je država članica donijela pozitivnu odluku u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 4.
Briše se.
Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.
1. Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija pregledava zahtjeve s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod postupka razmatranja i prigovora koji je provela dotična država članica.
1. Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija pregledava zahtjeve primljene nakon ispitivanja i postupka prigovora koji je provela dotična država članica s obzirom na očite pogreške.
1. Skupina s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda.
1. Skupina s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda.
Zahtjevi sadržavaju opis i razloge zatražene izmjene.
Zahtjevi sadržavaju opis i razloge zatražene izmjene.
2. U slučaju kada izmjena uključuje jednu ili više izmjena specifikacije koje nisu manje izmjene, zahtjev za izmjenu slijedi postupak propisan u člancima od 49. do 52.
2. Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje se provode na razini države članice ili treće zemlje.
Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako:
(a) uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčenog tradicionalnog specijaliteta;
(b) može izvrnuti veze iz točke (b) članka 5. stavka 1. za zaštićene oznake izvornosti i članka 5. stavka 2. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
(c) uvodi promjene u proizvodnu metodu ili upotrebu sirovina i sastojaka koje odstupaju od tradicionalne prakse i tradicionalnih uporaba za zajamčeno tradicionalne specijalitete;
(d) podrazumijeva nova ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.
Sve ostale izmjene specifikacije proizvoda smatraju se standardnim izmjenama. Standardnom izmjenom smatra se i privremena izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda kao posljedica uvođenja obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane javnih tijela ili privremena izmjena koja je nužna zbog prirodne katastrofe ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su službeno priznala nadležna tijela.
Izmjene Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u člancima od 49. do 52.
Međutim, ako su predložene izmjene manje, Komisija odobrava ili odbija zahtjev. U slučaju odobrenja izmjena koje podrazumijevaju promjenu dijelova iz članka 50. stavka 2., Komisija objavljuje te dijelove u Službenom listu Europske unije.
Standardne izmjene odobrava država članica na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te se o njima obavješćuje Komisija. Treće zemlje odobravaju standardne izmjene u skladu s važećim pravom dotične treće zemlje te o njima obavješćuju Komisiju.
Da bi se izmjena smatrala manjom u slučaju sustava kvalitete opisnog u glavi II., ona:
(a) se ne smije odnositi na ključne karakteristike proizvoda;
(b) ne smije mijenjati poveznicu iz članka 7. stavka 1. točke (f) podtočke i. ili ii.;
(c) ne smije uključivati promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda;
(d) utjecati na određeno zemljopisno područje; ili
(e) ne smije predstavljati povećanje ograničenja u trgovanju proizvodom ili njegovim sirovinama.
Da bi se izmjena smatrala manjom u slučaju sustava kvalitete opisnog u glavi III., ona:
(a) se ne smije odnositi na ključne karakteristike proizvoda;
(b) ne uvodi važne promjene metoda proizvodnje; ili
(c) ne smije uključivati promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda.
Razmatranje zahtjeva usmjerava se na predloženu izmjenu.
Razmatranje zahtjeva usmjerava se na predloženu izmjenu.
2.a Članak 15. primjenjuje se također na zahtjeve Unije za izmjenom i standardnim izmjenama specifikacije.
3. Radi olakšanja upravnog postupka zahtjeva za izmjenu, uključujući i kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta i kada se odnosi samo na privremenu promjenu specifikacije koja proizlazi iz uvođenja obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera od strane javnih tijela, Komisija se ovlašćuje donositi delegirane akte, u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.
3. Radi olakšavanja upravnog postupka Unije i standardnih izmjena specifikacije proizvoda, uključujući i kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.
3.a Komisija donosi smjernice u kojima se utvrđuju kriteriji i zajednička metodologija za provedbu i primjenu upravnog postupka izmjena u specifikacijama proizvoda, onih specifičnih za Uniju i standardnih, kako bi se zajamčila dosljedna provedba standardnih izmjena na nacionalnoj razini. U roku od... [tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija provodi prvu evaluaciju učinkovitosti upravnog postupka izmjena u specifikacijama proizvoda, onih specifičnih za Uniju i standardnih, u svrhu procjene učinka i dosljednosti u provedbi reforme na nacionalnoj razini. Nakon procjene, Komisija podnosi svoje glavne zaključke u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu i obavješćivanju Komisije o standardnim izmjenama. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2. ”
Amandman 200 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka 15. Uredba (EU) br. 1151/2012 Prilog I. – dio I. – alineja 22.a (nova)
Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina
Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina
1. Aromatizirani proizvodi od vina su proizvodi dobiveni od proizvoda iz vinskog sektora u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 koji su aromatizirani. Klasificirani su u sljedeće kategorije:
1. Aromatizirani proizvodi od vina su proizvodi dobiveni od proizvoda iz vinskog sektora u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 koji su aromatizirani. Klasificirani su u sljedeće kategorije:
(a) aromatizirana vina;
(a) aromatizirana vina;
(b) aromatizirana pića na bazi vina;
(b) aromatizirana pića na bazi vina;
(c) aromatizirani kokteli na bazi vina.
(c) aromatizirani kokteli na bazi vina.
(ca) dealkoholizirani aromatizirani proizvodi od vina.
2. Aromatizirano vino je piće:
2. Aromatizirano vino je piće:
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina „retsina”;
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina „retsina”;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;
(c) s mogućim dodatkom alkohola;
(c) s mogućim dodatkom alkohola;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.
3. Aromatizirano piće na bazi vina je piće:
3. Aromatizirano piće na bazi vina je piće:
dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 vol. % i najviše 14,5 vol. %.
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 vol. % i najviše 14,5 vol. %.
4. Aromatizirani koktel na bazi vina je piće:
4. Aromatizirani koktel na bazi vina je piće:
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1.i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1.i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom šećera;
(e) s mogućim dodatkom šećera;
(f) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.
(f) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.
4.a U svrhu ove Uredbe „dealkoholiziranim aromatiziranim proizvodom od vina” smatra se piće:
(a) dobiveno u uvjetima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4.;
(b) koji je podvrgnut postupku dealkoholizacije u skladu s dijelom I. odjeljka E Priloga VIII. Uredbe (EU) br. 1308/2013;
(c) čija je stvarna alkoholna jakost izražena volumenom manjim od 0,5 %.
4.b Enološki postupci utvrđeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009 kako je izmijenjena Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2017/1961 od 2. kolovoza 2017. primjenjuju se na aromatizirane proizvode od vina. ”
(4) U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićenom na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.”
1. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina iz Priloga II. upotrebljavaju se za bilo koji aromatizirani proizvod od vina stavljen na tržište Unije pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima za odgovarajući naziv aromatiziranog proizvoda od vina iz tog priloga. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni uobičajenim nazivom definiranim člankom 2. stavkom 2. točkom (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011.
1. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina iz Priloga II. upotrebljavaju se za bilo koji aromatizirani proizvod od vina stavljen na tržište Unije pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima za odgovarajući naziv aromatiziranog proizvoda od vina iz tog priloga. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni uobičajenim nazivom definiranim člankom 2. stavkom 2. točkom (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011.
2. Ako su aromatizirani proizvodi od vina u skladu sa zahtjevima više naziva aromatiziranih proizvoda od vina, dopuštena je upotreba samo jednog od tih naziva aromatiziranih proizvoda od vina osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije.
2. Ako su aromatizirani proizvodi od vina u skladu sa zahtjevima više naziva aromatiziranih proizvoda od vina, dopuštena je upotreba samo jednog od tih naziva aromatiziranih proizvoda od vina osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije.
3. Alkoholno piće koje ne udovoljava zahtjevima ove Uredbe ne može se opisati, prezentirati ili označiti korištenjem asocijativnih riječi ili izraza poput „kao”, „tip”, „stil”, „vrsta”, „aroma” ili nekih drugih termina sličnih bilo kojim nazivima aromatiziranih proizvoda od vina.
3. Alkoholno piće koje ne udovoljava zahtjevima ove Uredbe ne može se opisati, prezentirati ili označiti korištenjem asocijativnih riječi ili izraza poput „kao”, „tip”, „stil”, „vrsta”, „aroma” ili nekih drugih termina sličnih bilo kojim nazivima aromatiziranih proizvoda od vina.
4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni ili zamijenjeni oznakom zemljopisnog podrijetla koja je zaštićena ovom Uredbom.
4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićenom na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.
5. Ne dovodeći u pitanje članak 26., nazivi aromatiziranih proizvoda od vina ne dopunjuju se zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla dopuštenima za proizvode od vina.
5. Ne dovodeći u pitanje članak 26., nazivi aromatiziranih proizvoda od vina ne dopunjuju se zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla dopuštenima za proizvode od vina.
5a. Kada se aromatizirani proizvodi od vina izvoze u treće zemlje, države članice mogu dopustiti trgovinske oznake drukčije od onih navedenih u Prilogu II. ako su takve trgovinske oznake potrebne u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje u pitanju. Te trgovinske oznake mogu se pojaviti na drugim jezicima koji nisu službeni jezici Unije.
5b. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. u svrhu izmjene Priloga II. ovoj Uredbi kako bi se u obzir uzeli tehnički, znanstveni i tržišni napredak, zdravlje potrošača ili potreba potrošača za informacijama.”
„(3.a) Godina berbe može biti navedena na etiketama proizvoda pod uvjetom da proizvod od vinove loze predstavlja barem 75 % ukupnog volumena proizvoda i da je barem 85 % grožđa upotrijebljenog u njihovoj proizvodnji ubrano te godine.”
1. Nutritivna deklaracija aromatiziranih proizvoda od vina, koja može biti ograničena samo na energetsku vrijednost, navedena je na etiketi.
2. Energetska vrijednost se:
(a) izražava brojkama i riječima ili simbolima, posebno simbolom (E) za energiju;
(b) izračunava s pomoću faktora pretvorbe iz Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 1169/2011;
(c) izražava u obliku prosječnih vrijednosti izraženih u kcal na temelju:
(i) proizvođačeve analize aromatiziranog proizvoda od vina; ili
(ii) izračuna na osnovi općenito utvrđenih i prihvaćenih podataka.
(d) izražava za 100ml. Osim toga, može se izraziti po jedinici potrošnje, koju potrošač može lako prepoznati, pod uvjetom da je korištena jedinica kvantificirana na oznaci i da se navede broj jedinica sadržanih u pakiranju. ”
1. Popis sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina navodi se na oznaci ili na drugom mjestu koje nije oznaka nalijepljena na boci ili drugom spremniku, pod uvjetom da na oznaci postoji jasna i izravna poveznica. Ne treba se prikazivati s drugim informacijama namijenjenima za komercijalne ili marketinške svrhe.
2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. kako bi utvrdila detaljna pravila za kriterije za određivanje popisa sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina. Komisija donosi delegirane akte najkasnije 18 mjeseci od... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].
Amandman 207 Prijedlog uredbe Članak 3. – točka 7.a (nova) Uredba (EU) br. 251/2014 Prilog I. – stavak 1. – dio a – točka iii.a (nova)
(7a) u prvom stavku dijela A Priloga I., umeće se sljedeća točka:
„(iii.a) jaka alkoholna pića (ne više od 1 % ukupnog volumena).”
Amandman 208 Prijedlog uredbe Članak 3. – točka 7.b (nova) Uredba (EU) br. 251/2014 Prilog I. – stavak 2. – točka f
(7b) U stavku 2. Priloga I. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:
(f) bilo koje druge prirodne ugljikohidratne tvari sa sličnim učinkom na te proizvode.
„(f) bilo koje druge prirodne tvari sa sličnim učinkom na te proizvode.”
Amandman 209 Prijedlog uredbe Članak 3. – točka 7.c (nova) Uredba (EU) br. 251/2014 Prilog II. – dio A – stavak 3. – alineja 1.
(7.c) U Prilogu II. dijelu A stavku 3. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:
– kojem je dodan alkohol, i
„– kojem može biti dodan alkohol, i”
Amandman 210 Prijedlog uredbe Članak 3. – točka 7.d (nova) Uredba (EU) br. 251/2014 Prilog II. – dio B – stavak 8. – alineja 1.
(7.d) U Prilogu II. dijelu B stavku 8. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:
– koje se dobiva isključivo od crnog ili bijelog vina,
„– koje se dobiva isključivo od crnog i/ili bijelog vina,”
Amandman 211 Prijedlog uredbe Članak 3. – točka 7.e (nova) Uredba (EU) br. 251/2014 Prilog II. – dio Ca (novi)
(7.e) U Prilogu II. dodaje se sljedeći dio:
„Dio C.a
„ DELAKOHOLIZIRANI AROMATIZIRANI VINSKI PROIZVODI
(1) Dealkoholizirani aromatizirani vinski proizvodi ili dealkoholizirani (iza čega slijedi naziv kategorije aromatiziranog vinskog proizvoda koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju)
Proizvodi koji su u skladu s definicijom iz članka 3. stavka 4.a.”
1. Odstupajući od članaka 164. i 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, u slučaju sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013, koja djeluje u nekoj najudaljenijoj regiji za koju se smatra da predstavlja proizvođače ili trgovce ili prerađivače jednog od danih proizvoda, država članica na koju se slučaj odnosi može na zahtjev navedene organizacije uvesti obvezu drugim pojedinačnim ili skupnim subjektima koji djeluju u toj najudaljenijoj regiji i koji nisu članovi navedene organizacije, da sklapaju sporazume, donose odluke ili usklađeno djeluju u okviru navedene organizacije tijekom razdoblja od godinu dana koje se može produžiti.
2. U slučaju kada se pravila neke priznate sektorske organizacije prošire na temelju stavka 1. i kada su obuhvaćene djelatnosti u općem gospodarskom interesu gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s proizvodima koji su namijenjeni jedino lokalnom tržištu same te najudaljenije regije, država članica može odlučiti, nakon savjetovanja s uključenim stranama, da su pojedinačni gospodarski subjekti ili skupine subjekata koji nisu članovi organizacije, a koji djeluju na predmetnom tržištu, u potpunosti ili djelomično, dužni organizaciji dati financijski doprinos koji uplaćuju njezini članovi u onoj mjeri u kojoj su ovi posljednje navedeni obvezni pokrivati troškove koji su izravno povezani s provođenjem predmetnih djelatnosti.
3. Država članica obavješćuje Komisiju o svakom sporazumu proširenom na temelju ovog članka.
4. Komisija uključuje posebno poglavlje u analizama, studijama i ocjenama koje provodi u kontekstu trgovinskih sporazuma i zajedničke poljoprivredne politike kada se radi o temi koja je za najudaljenije regije od posebnog interesa.
„4.Prije početka bilo kakvih trgovinskih pregovora koji bi mogli utjecati na poljoprivredu najudaljenijih regija Unija provodi studije, analize i procjene učinka mogućih posljedica tih pregovora i prilagođava svoj pregovarački mandat kako bi u obzir uzela posebna ograničenja najudaljenijih regija i izbjegla negativne učinke na te regije. U tim procjenama učinka Komisija primjenjuje kriterije koje je u tom području utvrdio UN.”
3.a Vina koja se stavljaju na tržište ili označuju prije provedbe primjenjivih odredaba, a koja nisu u skladu sa specifikacijama iz ove Uredbe mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.
Članak 119. stavak 1. točka (ga) i članak 119. stavak 3.a Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 18.a ove Uredbe, primjenjuju se... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].
Članak 119. stavak 1. točka (gb) i članak 119. stavak 3.b Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 18.a ove Uredbe, primjenjuju su od početka druge pune tržišne godine nakon stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 122. točke (va) Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 20.a ove Uredbe.
Članak 7.a Uredbe (EU) br. 251/2014, u skladu s člankom 3. točkom 4.c ove Uredbe, primjenjuje se... [18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].
Članak 7.b Uredbe (EU) br. 251/2014, u skladu s člankom 3. točkom 4.d ove Uredbe, primjenjuje se od početka druge pune tržišne godine nakon datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz tog članka.
Amandman 228 Prijedlog uredbe Članak 7.a (novi)
Članak 7.a
Do 30. lipnja 2021. Komisija iznosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog kojim se pravila za popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju proizvoda od vina proširuju na druga alkoholna pića.