Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068778),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezine članke 7. stavak 3. i 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 15. rujna 2020. na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 3. srpnja 2019. i objavljeno 8. kolovoza 2019.(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije kojima se protivi odobrenju genetski modificiranih organizama („GMO”)(4),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je 28. listopada 2016. Monsanto Europe S.A./N.V., u ime poduzeća Monsanto (Sjedinjene Američke Države), podnio zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske (dalje u tekstu „zahtjev”) u kojemu traži da se odobri stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 (dalje u tekstu „višestruko genetski modificirani kukuruz”), u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;

B.  budući da taj zahtjev također obuhvaća stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže višestruko genetski modificirani kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

C.  budući da zahtjev obuhvaća stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od 25 potkombinacija tih pojedinačnih promjena koje čine višestruko genetski modificirani kukuruz;

D.  budući da je već odobreno 11 potkombinacija tog višestruko genetski modificiranog kukuruza; budući da je Nacrtom provedbene odluke Komisije obuhvaćeno preostalih 14 potkombinacija;

E.  budući da višestruko genetski modificirani kukuruz dobiven križanjem pet genetski modificiranih (GM) promjena kukuruza (MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603), stvara trostruku toleranciju na herbicide koji sadržavaju glifosat i proizvodi tri insekticidna proteina (Cry1A.105, Cry2Ab2 i Vip3Aa20 poznatije kao „Bt” ili „Cry” proteini) koji su toksični za određene ličinke lepidoptera (leptira)(5);

F.  budući da, osim toga, višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira modificirani CspB gen bakterije Bacillus subtilis čiji je cilj smanjiti gubitak uroda izazvan stresom od suše; budući da je gen nptII, koji uzrokuje otpornost na antibiotike kanamicin i neomicin, korišten kao marker selekcije u procesu genetske modifikacije(6);

G.  budući da je 3. srpnja 2019. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom zahtjevu, koje je objavljeno 8. kolovoza 2019.;

H.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

Primjedbe država članica i nedostatak eksperimentalnih podataka o potkombinacijama

I.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike(7); budući da te kritike sadrže i primjedbu da se ne uzimaju u obzir moguće interakcije s okolišnim uvjetima, koji mogu utjecati na sadržaj transgenskih proteina u biljci, da i dalje postoje neriješena pitanja u pogledu sigurnosti i moguće toksičnosti, da se u procjeni zanemaruju ostaci herbicida i metaboliti glifosata, kao i zabrinutost u pogledu upotrebe gena NPTII otpornog na antimikrobna sredstva;

J.  budući da podnositelj zahtjeva nije podnio eksperimentalne podatke za 14 trenutačno neodobrenih potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza(8);

Izostanak procjene ostataka herbicida i proizvoda njihove razgradnje

K.  budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više „komplementarnih” herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(9); budući da se zbog toga mora očekivati da će višestruko genetski modificirani kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glifosata te da bi, stoga, količina njihovih ostataka tijekom žetve mogla biti veća; budući da višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira tri proteina otporna na glifosat, što ga čini još otpornijim na veće doze i opetovano prskanje;

L.  budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. godine glifosat kategorizirala kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka;

M.  budući da je u svojem znanstvenom mišljenju od 3. srpnja 2019. Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (Povjerenstvo EFSA-e za GMO) navelo da je „procjenu ostataka herbicida relevantnu za ovaj zahtjev proučila EFSA-ina jedinica za pesticide”(10); budući da su, prema mišljenju EFSA-ine jedinice za pesticide, podaci o ostacima glifosata na genetski modificiranom kukuruzu s izmjenama EPSPS-a(11) nedovoljni za dobivanje maksimalnih razina ostataka i vrijednosti za procjenu rizika(12);

N.  budući da prema podacima EFSA-ine jedinice za pesticide nisu dostupni toksikološki podaci koji bi opravdali provedbu procjene rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat(13);

O.  budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i proizvode njihove razgradnje pronađene na genetski modificiranim biljkama, zajedno s njihovom potencijalnom interakcijom s Bt-proteinima, nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost proizvoda razgradnje može utjecati sama genetska modifikacija(14);

P.  budući da se stoga ne može zaključiti da je konzumacija višestruko genetski modificiranog kukuruza ili njegovih potkombinacija sigurna za zdravlje ljudi i životinja;

Bt-proteini

Q.  budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi(15), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

R.  budući da se u izdvojenom mišljenju člana Povjerenstva EFSA-e za GMO, donesenom u procesu procjene drugog višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija, navodi da, iako neželjeni učinci na imunosni sustav nisu utvrđeni ni u jednoj primjeni u kojoj se izražavaju Bt-proteini, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju ispitivanja primjerena za tu svrhu”(16);

S.  budući da se u nedavnoj studiji navodi da se brzi porast tretiranja sjemena neonikotinoidima u Sjedinjenim Američkim Državama poklapa s porastom sadnje genetski modificiranog Bt-kukuruza(17); budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače(18);

Uključivanje markera otpornosti na antibiotike

T.  budući da višestruko genetski modificirani kukuruz proizvodi protein NPTII koji uzrokuje otpornost na niz antibiotika, uključujući neomicin i kanamicin, koje Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao „ključno važne za ljudsku i veterinarsku uporabu”(19); budući da je NPTII upotrijebljen kao marker za olakšavanje postupka odabira transformiranih stanica;

U.  budući da se člankom 4. stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20) zahtijeva da se genetski modificirani organizmi koji sadrže gene koji izražavaju otpornost na antibiotike koji se koriste u medicinskom ili veterinarskom liječenju posebno uzimaju u obzir pri provođenju procjene rizika za okoliš te da je generalni cilj utvrditi i postupno ukloniti genske markere otpornosti GMO-a na antibiotike koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje ili okoliš;

V.  budući da se u uvodnoj izjavi 17. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 503/2013(21) navodi da je „sada moguće razviti GMO bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike [...] podnositelj bi trebao imati za cilj razviti GMO-e bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike.”;

W.  budući da je Austrija službeno uložila prigovor na stavljanje na tržište višestruko genetski modificiranog kukuruza zbog uključivanja NPTII-ja, „što može olakšati širenje antimikrobne rezistencije u tlu i crijevnim bakterijama” i s obzirom na „trenutačnu krizu otpornosti na antibiotike” Austrija „ne može podržati da se tim proizvodom namjerno potiče okolišni bazen gena otpornih na antibiotike”; budući da Austrija dalje navodi da „ne uklonivši taj gen za otpornost iz komercijaliziranog proizvoda – iako je to tehnički moguće [...] – podnositelj zahtjeva krši Provedbenu uredbu Komisije [(EU) br. 503/2013] o umetanju marker gena i drugih nizova nukleinske kiseline koji nisu bitni za postizanje željene osobine” i Direktivu 2001/18/EZ o postupnom ukidanju gena za otpornost na antibiotike”(22);

Suša

X.  budući da višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira modificirani CspB gen iz bakterije Bacillus subtilis koji pomaže smanjiti gubitak uroda izazvan stresom od suše; budući da, međutim, nisu provedena terenska ispitivanja višestruko genetski modificiranog kukuruza u sušnim uvjetima; budući da, međutim, stresni uvjeti, kao što je suša, mogu utjecati na sastav biljaka i biološke karakteristike ključne za procjenu sigurnosti hrane i hrane za životinje;

Nedemokratsko donošenje odluka

Y.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 15. rujna 2020. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

Z.  budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobravanje proizvoda u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

AA.  budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament dosad u svojem devetom sazivu izrazio osam prigovora; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, unatoč tomu što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;

AB.  budući da u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija može odlučiti ne odobriti GMO ako ga u okviru žalbenog odbora ne podrži kvalificirana većina država članica(23); budući da u tom pogledu nije potrebna promjena zakonodavstva;

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(24), pružanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;

4.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11. rujna 2020. konačno prepoznala potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(25); međutim, izražava snažno razočaranje zbog toga što je Komisija 28. rujna 2020. odobrila uvoz još jedne genetski modificirane soje(26) unatoč prigovoru Parlamenta i većina država članica koje su glasovale protiv;

5.  poziva Komisiju da hitno nastavi s razvojem kriterija održivosti, uz puno sudjelovanje Parlamenta; poziva Komisiju da pruži informacije o tome kako će se taj postupak provesti i u kojem vremenskom okviru;

6.  ponovno apelira na Komisiju da uzme u obzir obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja;

7.  ponovno poziva Komisiju da prestane odobravati GMO-e, bilo za uzgoj ili za uporabu u hrani i hrani za životinje, ako u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 države članice u žalbenom odboru ne donesu mišljenje;

8.  ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobrava genetski modificirane usjeve otporne na herbicide dok se zdravstveni rizici povezani s ostacima temeljito ne istraže na temelju pojedinačnih slučajeva, što zahtijeva potpunu procjenu ostataka od prskanja genetski modificiranih usjeva komplementarnim herbicidima, procjenu proizvoda njihove razgradnje i svih kombiniranih učinaka;

9.  ponovno poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

10.  poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestrukih genetskih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na temelju potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;

11.  konkretnije, smatra da je odobravanje sorti genetski modificiranih usjeva za koje nisu dostavljeni nikakvi sigurnosni podaci te koje nisu ni ispitane ili nisu još ni stvorene u suprotnosti s načelima općih propisa o hrani, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 178/2002;

12.  poziva EFSA-u da dodatno razradi i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestrukih genetskih promjena, na primjer u odnosu na adjuvantna svojstva Bt-toksina;

13.  ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobri stavljanje na tržište genetski modificiranih biljaka koje sadržavaju gene koji uzrokuju antimikrobnu rezistenciju; konstatira da bi se odobrenjem kršio članak 4. stavak 2. Direktive 2001/18/EZ kojim se poziva na postupno ukidanje genskih markera otpornosti GMO-a na antibiotike koji bi mogli imati negativne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Znanstveno mišljenje EFSA-ina Povjerenstva za genetski modificirane organizme o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 i potkombinacija za uporabu u hrani i hrani za životinje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2016-134), EFSA Journal 2019;17(8):5774, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5774. (4) ––––––– Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u devetom sazivu Parlament je usvojio sljedeće rezolucije:Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057) Rezolucija Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069). (5) Mišljenje EFSA-e, str. 12. (6) Mišljenje EFSA-e, str. 12. (7) Primjedbe država članica: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2016-00686 (8) Mišljenje EFSA-e, str. 4. (9) Vidi, na primjer, Bonny S., „Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide te herbicidi: pregled i učinci” („Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact”), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31-48, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., „Utjecaj genetski modificiranih usjeva na upotrebu pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina” („Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years”), Environmental Sciences Europe 24, 24 (2012), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24, i Schütte, G., Eckerstorfer, M., Rastelli, V. et al., „Otpornost na herbicide i bioraznolikost: poljoprivredni i okolišni aspekti genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide” („Herbicide resistance and biodiversity: agronomic and environmental aspects of genetically modified herbicide-resistant plants”), Environmental Sciences Europe 29, 5 (2017), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/s12302-016-0100-y (10) Mišljenje EFSA-e, str. 9. (11) Višestruko genetski modificirani kukuruz sadržava izmjenu EPSPS-a. (12) EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005 – revidirana verzija kojom se uzimaju u obzir ispušteni podaci. EFSA Journal 2019, 17(10):5862, str. 4. https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2019.5862 (13) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal 2015.; 13(11):4302, str. 3., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302 (14) To je doista slučaj kod glifosata, kako se navodi u EFSA-inoj reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal 2018;16(5):5263, str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263 (15) Vidi pregled Rubio Infante, N. & Moreno-Fierros, L., „Pregled sigurnosnih i bioloških učinaka Cry-toksina bacillus thuringiensis kod sisavaca” („An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals”), Journal of Applied Toxicology, 2016., 36(5): str. 630 – 648, http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full (16) Zahtjev EFSA-GMO-DE-2010-86 (Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 kukuruz i tri potkombinacije neovisno o njihovu podrijetlu), Izdvojeno mišljenje, Wal, J.M., član Povjerenstva EFSA-e za GMO, EFSA Journal 2018.;16(7):5309, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309 (17) Douglas, M.R., Tooker, J.F., „Uvođenje tretiranja sjemena na veliko potaknulo je snažan porast u upotrebi neonikotinoidnih insekticida i preventivnom upravljanju štetočinama u usjevima na poljima SAD-a” („Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops”), Environmental Science and Technology 2015, 49, 8, 5088 – 5097, https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g (18) Neonikotinoidi, https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/approval_active_substances/approval_renewal/neonicotinoids_en (19) http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/255027/9789241512220-eng.pdf;jsessionid=11933F77EEEE4D6E7BD574889996C4E6?sequence=1, p. 21. (20) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.). (21) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1.). (22) Sažeto izvješće Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, Sekcija za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, od 15. rujna 2020.,https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/sc_modif-genet_20200915_sum.pdf. (23) U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne mora dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica. (24) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.). (25) https://tillymetz.lu/wp-content/uploads/2020/09/Co-signed-letter-MEP-Metz.pdf (26) MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, https://webgate.ec.europa.eu/dyna/gm_register/gm_register_auth.cfm?pr_id=100