Europski parlament,

–  uzimajući u obzir predstavku br. 0653/2020,

–  uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. i članak 67. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Protokol Ugovora iz Amsterdama o uključivanju schengenske pravne stečevine u okvir Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. ožujka 2020. naslovljenu „Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19” (C(2020)2051),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2020. naslovljenu „Smjernice o sezonskim radnicima u EU-u u kontekstu pandemije bolesti COVID-19” (C(2020)4813),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2020. naslovljenu „COVID-19: Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama” (C(2020)3250),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19(3) i njezinih posljedica i svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o stanju schengenskog područja nakon izbijanja bolesti COVID-19(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o europskoj zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. rujna 2020. „COVID-19: Koordinacija zdravstvenih procjena i klasifikacije rizika na razini EU-a te posljedice za Schengen i jedinstveno tržište”(6),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 od 13. listopada 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19(7),

–  uzimajući u obzir rasprave o predstavci br. 0653/2020 na sjednici Odbora za predstavke održanoj 2. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 227. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavku br. 0653/2020, koju su podnijeli predstavnici belgijskih/njemačkih/nizozemskih/luksemburških pograničnih regija zabrinuti zbog iznenadnog zatvaranja unutarnjih granica EU-a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 te zbog posljedica različitih mjera koje su pojedine države članice uvele za građane Unije, posebno one koji žive u pograničnim regijama;

B.  budući da pogranične regije čine 40 % teritorija Europske unije i da u njima živi 30 % stanovništva EU-a;

C.  budući da je schengenska pravna stečevina bila od presudne važnosti za pretvaranje pograničnih regija u mjesta gospodarske i društvene razmjene kao i u ogledne regije za teritorijalnu suradnju i institucionalne inovacije;

D.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 ozbiljna prijetnja javnom zdravlju koja utječe na zdravlje i živote svih osoba koje borave u EU-u te na zdravstvene sustave i sustave skrbi u državama članicama;

E.  budući da je većina država članica kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 ponovno uvela kontrolu na unutarnjim granicama ili je zatvorila granice; budući da su uvedena privremena ograničenja za putovanja iz trećih zemalja, ali i iz država članica EU-a u schengenskom području, koja se i dalje primjenjuju; budući da te mjere nisu usklađene među državama članicama ni s institucijama EU-a;

F.  budući da više od 17 milijuna građana EU-a živi i radi u državi članici EU-a koja nije država njihova državljanstva (3,9 % ukupne radne snage 2018.);

G.  budući da u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama države članice mogu uvesti kontrole na unutarnjim granicama kao iznimku i kao krajnju mjeru u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti te da moraju poštovati načelo proporcionalnosti; budući da se u takvom slučaju moraju obavijestiti druge države članice i Komisija;

1.  ističe da je područje bez unutarnjih granica važan element jedinstvenog europskog tržišta; ponavlja da je pandemija bolesti COVID-19 u Europi prouzročila krizu neviđenu od uspostave schengenskog područja pa sve do njezina izbijanja;

2.  ističe da je slobodno kretanje ljudi jedan od temelja funkcionalne Europske unije i jedno od njezinih najvećih postignuća; podsjeća na sve veću mobilnost diljem EU-a u svrhu života, rada, studiranja ili vođenja poduzeća;

3.  naglašava da je sloboda kretanja ozbiljno narušena zbog potpunog ili djelomičnog zatvaranja granica država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19; izražava žaljenje zbog toga što su zbog naglog i nekoordiniranog iznenadnog zatvaranja granica i uvedenih popratnih mjera osobe koje su bile u tranzitu zapele, a one koje žive u pograničnim regijama ozbiljno pogođene zbog ograničavanja mogućnosti za prelazak granica radi posla ili pružanja i ostvarivanja usluga ili posjeta prijateljima ili članovima obitelji; ističe štetan učinak koji je zatvaranje unutarnjih i vanjskih granica imalo na međunarodne sektore poslovanja, znanosti i turizma; ističe da bi umjesto uvođenja graničnih kontrola države članice trebale nastojati poduzeti potrebne mjere kako bi omogućile prelazak granica uz istodobno jamčenje maksimalne sigurnosti i zaštite zdravlja;

4.  ističe da je potrebno poštovati pravila schengenske pravne stečevine na temelju bolje koordinacije mjera u schengenskom području, a osobito u prekograničnim regijama, i izbjegavanja fragmentiranoj pristupa u državama članicama; naglašava da bi mjere kojima se ograničava slobodno kretanje trebale ostati iznimka; ističe da bi ograničenja slobodnog kretanja trebalo zamijeniti ciljanim mjerama u načelima proporcionalnosti i nediskriminacije; potiče države članice da ublaže svoja ograničenja; podsjeća na to da je važno ponovno uspostaviti potpuno funkcionalno schengensko područje bez unutarnjih graničnih kontrola;

5.  konstatira da se područja koja su najviše pogođena pandemijom ne podudaraju uvijek s nacionalnim granicama, zbog čega bi se ograničenja kretanja trebala temeljiti na stanju javnog zdravlja u pojedinim regijama te bi trebala biti fleksibilna i lokalna;

6.  pozdravlja napore Komisije i država članica da podupru koordinirano djelovanje EU-a koje je u tijeku kako bi se osigurala zaštita javnog zdravlja uz istovremeno poštovanje slobode kretanja; poziva Komisiju, Vijeće i države članice da nastave poboljšavati i u potpunosti provoditi mjere za sveukupnu koordinaciju na temelju najboljih dostupnih znanstvenih podataka, posebno u pogledu propisa o karanteni, prekograničnog praćenja kontakata, strategija testiranja, zajedničke procjene metoda testiranja, uzajamnog priznavanja testova i privremenih ograničenja neobveznih putovanja u EU; smatra da bi trebalo koristiti sveobuhvatne, primjerene i jasne mjere za zaštitu zdravlja za osobe koje prelaze unutarnje granice kako bi se izbjeglo ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama;

7.  pozdravlja kontinuirane smjernice Komisije u okviru tekuće koordinacije zajedničkog odgovora EU-a na izbijanje bolesti COVID-19, posebno u pogledu provedbe načela jednakog postupanja i nediskriminacije te ostvarivanja slobodnog i pravednog kretanja radnika i usluga;

8.  poziva Komisiju da tijekom pandemije nastavi ulagati napore u poboljšanje i podupiranje suradnje i koordinacije u cijelom EU-u – među državama članicama i s njima;

9.  smatra da bi alati kao što su aplikacije za praćenje bolesti COVID-19 trebali biti kompatibilni među državama kako bi se zajamčila njihova učinkovitost i omogućilo praćenje širenja infekcija tijekom putovanja; naglašava da bi rezidenti Unije trebali u cijelom EU-u imati jednostavan pristup pouzdanim i sveobuhvatnim informacijama u stvarnom vremenu o ograničenjima putovanja te zdravstvenim i sigurnosnim mjerama povezanima s pandemijom; ponavlja važnost višejezične komunikacije o pandemiji s posebnim naglaskom na jezicima koji se koriste u prekograničnim regijama; poziva Komisiju da u skladu s time ažurira internetsku stranicu „Re-open EU” kako bi se stvorila istinska jedinstvena kontaktna točka kojom se olakšava slobodno kretanje tijekom pandemije i uvelike pomaže građanima da se vrate normalnom životu;

10.  izražava zabrinutost zbog brojnih prepreka s kojima se zbog zatvaranja granica ili ograničenja putovanja susreću mnogi prekogranični radnici, studenti i parovi koje čine osobe s različitim državljanstvima u stabilnim vezama; poziva Komisiju i države članice da u prvom redu pozornost obrate na posebnosti prekograničnih regija u kojima su prekogranična putovanja zbog posla uobičajena; u tom pogledu predlaže da se stanovništvo pograničnih regija i prekogranični radnici izuzmu iz mjera i ograničenja nametnutih zbog pandemije, pri čemu bi se od njih zahtijevalo da poštuju savjete i mjere zdravstvenih tijela država članica usmjerene na prevenciju širenja virusa;

11.  smatra da je brz povratak na potpuno funkcionalno schengensko područje od iznimne važnosti te da ovisi i o političkoj volji država članica i o njihovoj predanosti koordiniranju mjera u okviru schengenske pravne stečevine; podsjeća na to da bi trebalo izbjegavati svako neusklađeno i bilateralno djelovanje koje bi moglo dovesti do nepotrebnih ograničenja mobilnosti i slobodnog kretanja; napominje da je strategija za budućnost Schengena jedna od ključnih inicijativa Komisije za 2021. godinu; podsjeća na to da je dovršetak schengenskog područja više nego poželjan jer bi se njime osiguralo da svi građani EU-a mogu ostvarivati jednaku korist od pravne stečevine EU-a; ponovno poziva Komisiju i države članice da što prije pripreme krizne planove u slučaju novih skokova u širenju bolesti COVID-19 kako bi se spriječilo da privremene granične kontrole u srednjoročnom razdoblju postanu polutrajne;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 340, 10.11.1997., str. 93. (2) SL L 77, 23.3.2016., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0175. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0176. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0240. (7) SL L 337, 14.10.2020., str. 3.