Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2190(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0207/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0207/2020

Rasprave :

PV 23/11/2020 - 18
CRE 23/11/2020 - 18

Glasovanja :

PV 24/11/2020 - 11
PV 25/11/2020 - 14

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0319

Usvojeni tekstovi
PDF 172kWORD 56k
Srijeda, 25. studenog 2020. - Bruxelles
Sigurnost proizvoda na jedinstvenom tržištu
P9_TA(2020)0319A9-0207/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2020. o sigurnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu (2019/2190(INI))

Europski parlament

–   uzimajući u obzir Direktivu 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda(1),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti)(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2020. o automatiziranim postupcima donošenja odluka: osiguravanje zaštite potrošača i slobodnog kretanja robe i usluga(8),,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji (UI) i robotici(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2018. o tehnologiji lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o paketu mjera za jedinstveno tržište(11),

–  uzimajući u obzir svoje Privremeno izvješće od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(12),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. listopada 2018. o decentraliziranom vođenju evidencije transakcija i lancima blokova: izgradnja povjerenja poslovanjem bez posrednika(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o europskim normama za 21. stoljeće(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(15),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. svibnja 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta(16),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 15. travnja 2014. radi donošenja Uredbe (EU) br. .../2014 Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti proizvoda široke potrošnje i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/357/EEZ i Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(17),

–  uzimajući u obzir program rada Komisije za 2020. pod naslovom „Ambicioznija Unija” (COM(2020)0037),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 19. veljače 2020. o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost (COM(2020)0064),

–   uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020)0065),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. pod naslovom „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” (COM(2020)0094),

–  uzimajući u obzir etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju Komisijine stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju, objavljene 8. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. travnja 2019. o izgradnji povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju (COM(2019)0168),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisijine stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju pod naslovom „Preporuke za politiku i ulaganja u cilju pouzdane umjetne inteligencije”, objavljeno 26. lipnja 2019.,

–   uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0207/2020),

A.  budući da je jedinstveno tržište robe jedan od najvažnijih gospodarskih temelja EU-a te da je trgovina robom trenutačno zaslužna za otprilike četvrtinu BDP-a Unije i tri četvrtine trgovine unutar EU-a;

B.  budući da je Direktiva 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda (GPSD) donesena 2001. i budući da su se kupovne navike potrošača promijenile uslijed porasta prodaje putem e-trgovine; budući da prethodni pokušaj reforme GPSD-a koji je Komisija predstavila 2013. nije bio uspješan;

C.  budući da je neprihvatljivo da su potrošači u EU-u izloženi proizvodima koji nisu sukladni sigurnosnim zahtjevima EU-a ili su na drugi način nezakoniti, pri čemu postoje problemi kao što su upotreba opasnih kemikalija u proizvodima ili nesiguran softver i ostale opasnosti u pogledu sigurnosti; budući da postoji potreba za horizontalnim zakonodavnim okvirom koji bi djelovao kao sigurnosna mreža i kojim bi se povećala zaštita potrošača u svrhu postizanja visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača;

D.  budući da je trgovina robom na jedinstvenom tržištu povezana s dinamikom globalne trgovine robom i učinkovitosti lanaca opskrbe; budući da je stoga nužno osigurati da su vanjske granice EU-a dodatno opskrbljene učinkovitijim i usklađenijim alatima za otkrivanje nesigurnih proizvoda iz trećih zemalja, spriječiti njihovo stavljanje u promet na jedinstvenom tržištu, osigurati korist za poduzeća koja poštuju pravila te prikladno i učinkovito štititi prava potrošača;

E.  budući da nadležna tijela trebaju uzeti u obzir načelo predostrožnosti prilikom provođenja mjera osiguravanja sigurnosti potrošača, posebice u pogledu proizvoda u koje su integrirane nove digitalne tehnologije te onih koji mogu biti opasni;

F.  budući da nove tehnologije mijenjaju svojstva proizvoda te da je to potrebno riješiti kako bi se osigurala zaštita potrošača i pravna sigurnost, a pritom ne ograničiti inovacije; budući da je izvješće Komisije o sigurnosti i odgovornosti umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike temelj za postizanje tog cilja;

G.  budući da i dalje postoji vrlo velik broj opasnih proizvoda o kojima je obavijest dostavljena preko europskog sustava Safety Gate (RAPEX), kao i količina prodaje opasnih i nesukladnih proizvoda, te budući da sukladnost s regulatornim okvirom EU-a, posebice pravilima o sigurnosti proizvoda, i tijekom proizvodnog postupka pridonosi sigurnosti proizvoda;

H.  budući da je integrirana i zadana sigurnost proizvoda od temeljne važnosti s obzirom na to da sigurnost tijekom faze oblikovanja može dovesti do poboljšanja sigurnosti proizvoda na tržištu;

I.  budući da je Unijin sustav nadzora nad tržištem većinom usmjeren na gospodarske subjekte koji djeluju na jedinstvenom tržištu i budući da je razvoj e-trgovine uzrokovao porast izravnog stavljanja proizvoda iz trećih zemalja na tržište; budući da mnogi takvi proizvodi ne ispunjavaju sigurnosne zahtjeve EU-a i time predstavljaju rizik od štetnog djelovanja za potrošače koji su često nesvjesni tih opasnosti;

J.  budući da razina zaštite potrošača ne bi trebala ovisiti o tome kupuju li potrošači putem interneta ili u fizičkoj trgovini i budući da je potrebno dodatno promicati dobrovoljne inicijative koje su uvele neke digitalne platforme i internetske trgovine; budući da su i dalje potrebne dodatne radnje kako bi se potrošači dovoljno zaštitili s obzirom na to da mnogi proizvodi koji se prodaju putem internetskih trgovina nisu sukladni s Unijinim pravilima o sigurnosti te budući da je stoga potreban opsežniji regulatorni okvir kako bi se osigurale odgovornost i obveza platformi;

K.  budući da je sljedivost proizvoda unutar lanca opskrbe ključna za poboljšanje sigurnosti i zaštitu potrošača;

L.  budući da je velika količina krivotvorene robe unutar EU-a navedena kao opasna i predstavlja veliku opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača;

1.  naglašava da je kriza bolesti COVID-19 pokazala da je ostvarenje visoke razine sigurnosti svih proizvoda potrebnih za rješavanje ove izvanredne situacije i svih kriza s kojima bi se EU mogao suočiti u budućnosti iznimno važno u pogledu zaštite stanovništva EU-a, posebno u područjima medicinske i zaštitne opreme, proizvoda koji se prodaju putem interneta i fizički te proizvoda iz područja izvan EU-a; u tom smislu naglašava potrebu da internetske platforme i trgovine poduzmu proaktivne mjere kako bi se suzbile zavaravajuće prakse i dezinformiranje u pogledu proizvoda koji se prodaju putem interneta; poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti sigurnosti medicinskih uređaja pri nabavi opreme za krizne situacije; napominje da proizvodi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, internetu stvari ili robotici mogu predstavljati rješenja kojima bi se moglo doprinijeti suzbijanju trenutačnih i budućih kriza koje bi mogle narušiti strateški položaj EU-a; stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje koordinirane aktivnosti unutar okvira za sigurnost proizvoda i njegovih određenih mreža;

Sigurnost svih proizvoda

2.  pozdravlja Uredbu (EU) 2019/1020 o nadzoru tržišta, no ističe da se, uz iznimku provjera proizvoda koji ulaze na tržište Unije, ona primjenjuje samo na proizvode koji podliježu zakonodavstvu Unije o usklađivanju, a neusklađeni proizvodi čine otprilike trećinu svih proizvoda na tržištu EU-a; potiče Komisiju da ažurira i uspostavi usklađena pravila za nadzor tržišta za usklađene i neusklađene proizvode koji se stavljaju na tržište putem interneta ili fizički te da ih učini prikladnima za digitalno doba kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i poboljšala sigurnost proizvoda;

3.  ističe potrebu za prilagodbom pravila o sigurnosti proizvoda novom stanju na tržištu i digitalnoj tranziciji tako da se suzbiju novonastali rizici i prijetnje sigurnosti potrošačima, riješe srodna pitanja potrošača u pogledu sigurnosti i zaštite njihova prava; traži od Komisije da se unutar svoje revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda posveti pitanjima tehnologija u nastajanju kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, robotika, 3D tisak i druge, te da utvrdi propuste u postojećem zakonodavstvu, kao što je Direktiva o strojevima i Direktiva o radijskoj opremi, i nadoknadi ih, a da pritom izbjegne udvostručavanje propisa i osigura dosljedan pristup sigurnosti proizvoda u cjelokupnom sektorskom zakonodavstvu, kao što je Direktiva o igračkama i ostalo zakonodavstvo o pojedinim vrstama proizvoda, kako bi se postigla najviša razina sigurnosti potrošača i istodobno uklonile potencijalne prepreke razvoju disruptivnih tehnologija;

4.  poziva Komisiju da u okviru revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda redefinira pojmove „proizvod” i „siguran proizvod” u skladu s mogućim revizijama drugih zakonodavnih akata, kao što je Direktiva o odgovornosti za proizvode, tako da odražavaju složenost tehnologija u nastajanju, uključujući ugrađenu umjetnu inteligenciju, internet stvari i robotiku, samostalnu programsku podršku i softvere ili ažuriranja koji podrazumijevaju znatne promjene proizvoda, čime zapravo nastaje nov proizvod; potiče Komisiju da prava potrošača i pružanje pravne sigurnosti potrošačima učini prioritetom pri reviziji Direktive o općoj sigurnosti proizvoda;

5.  uvjeren je da umjetna inteligencija i ostale tehnologije u nastajanju koje su ugrađene u proizvode mogu izmijeniti svrhu proizvoda i utjecati na njihovu sigurnost nakon stavljanja na tržište, posebno kao rezultat ažuriranja softvera ili u slučaju samoučeće tehnologije; potiče Komisiju da razmotri je li i dalje svrsishodan pristup u kojem stavljanje proizvoda na tržište predstavlja odlučujući trenutak u kojem bi gospodarski subjekt trebao jamčiti sigurnost proizvoda te ističe da bi stalna sukladnost proizvoda s relevantnim zakonodavstvom u području sigurnosti proizvoda, uključujući tijekom razdoblja nakon instalacije softvera, mogla biti prilagođenija digitalnom dobu;

6.  slaže se da bi sustavi umjetne inteligencije trebali biti sigurni kako bi ih se moglo smatrati pouzdanima, kao što je istaknuto u Etičkim smjernicama za pouzdanu umjetnu inteligenciju koje je objavila stručna skupina na visokoj razini (HLEG), te traži da Komisija u potpunosti razmotri preporuke HLEG-a i slaže se da bi potrošači trebali biti informirani o sigurnosti i osiguranju umjetne inteligencije i proizvoda u koje je ugrađena; uvjeren je da je pristup umjetnoj inteligenciji na razini EU-a ključan za razvoj te tehnologije u EU-u; ističe potrebu za zajedničkom definicijom koju je potrebno povremeno revidirati u svrhu prilagodbe tehnološkom razvoju i za uspostavljanjem sigurnosnih zahtjeva u području umjetne inteligencije kako bi se izbjegla dodatna fragmentacija jedinstvenog tržišta koja je posljedica različitih nacionalnih zakonodavstava; naglašava da EU mora poduzeti mjere u svrhu stvaranja okvira za područja ulaganja, podatkovne infrastrukture, istraživanja i zajedničkih etičkih normi kojima bi se ojačalo povjerenje potrošača i poduzeća, osiguralo učinkovitiji i pravedniji oblik zaštite potrošača, stvorila pravna sigurnost, poboljšala gospodarska konkurentnost EU-a i potaknulo osnivanje i razvoj novoosnovanih poduzeća i poduzeća koja provode i upotrebljavaju istraživanja u području umjetne inteligencije; ističe da bi Komisija trebala procijeniti način na koji se tehnologije umjetne inteligencije i lanaca blokova mogu upotrijebiti za povećanje sigurnosti proizvoda putem, primjerice, razvoja interoperabilnih baza podataka o ozljedama uzrokovanim nesigurnim proizvodima koji se nalaze na jedinstvenom tržištu;

7.  smatra da sustavi umjetne inteligencije, bez obzira na to jesu li samostalni ili ugrađeni u proizvod, pružaju brojne mogućnosti i da bi se u njima trebali upotrebljavati visokokvalitetni i nepristrani skupovi podataka kako bi ti sustavi bili pouzdani te kako bi se njima promicala zaštita potrošača; stoga pozdravlja Komunikaciju Komisije o izgradnji povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju u kojoj je uzeto u obzir sedam ključnih zahtjeva definiranih u smjernicama HLEG-a; ističe da je te smjernice potrebno razmotriti i na međunarodnoj razini; naglašava da bi Komisija trebala provjeriti postojeće standarde u području umjetne inteligencije i savjetovati se s relevantnim dionicima kako bi se procijenilo koji su novi standardi potrebni, da bi trebala provoditi povremene procjene regulatornog okvira EU-a povezanog s umjetnom inteligencijom kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i zaštita potrošača i podataka, te da bi trebala intervenirati u područjima u kojima je nužno poboljšati pravnu sigurnost i osigurati usklađenost pravila na razini EU-a;

Sukladnost s pravilima o sigurnosti proizvoda

8.  ističe da usklađeni okvir za procjenu utemeljenu na riziku, koji je osmišljen u skladu s jasnim i transparentnim kriterijima, neće biti učinkovit samo u administrativnom smislu, posebno u slučaju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP) gdje će se izbjeći administrativna opterećenja, već i u kontekstu povećanja sigurnosti potrošača; stoga potiče Komisiju da dodatno uskladi metodologiju te u suradnji s relevantnim dionicima temeljito procijeni izvedivost programa procjene temeljene na riziku te da prilagodi njihovu primjenu proizvodima visokog rizika, kao i mehanizme procjene sukladnosti u područjima u kojima još ne postoje, kako bi se osigurala integrirana ili zadana sigurnost i zaštita u proizvodima u koje su ugrađene tehnologije u nastajanju; ističe potrebu za osiguranjem dosljednog pristupa provedbi zakonodavstva u području sigurnosti proizvoda i napominje da može doći do značajne nepodudarnosti između razvoja proizvoda u koje su ugrađene tehnologije u razvoju i sposobnosti javnih tijela da ih procijene; stoga naglašava da bi države članice trebale – uz podršku Komisije – uskladiti svoje strategije upravljanja rizikom u pogledu umjetne inteligencije u kontekstu svojih strategija nadzora nacionalnih tržišta kako bi osigurale ravnopravne uvjete za sve gospodarske subjekte;

9.  smatra da trenutačni nedostaci postojećeg zakonodavnog okvira negativno utječu na prava potrošača u EU-u i konkurentnost poduzeća EU-a, poglavito MSP-ova i mikropoduzeća; potiče Komisiju da prilikom procjene utjecaja budućeg zakonodavstva uzme u obzir i načelo „počnimo od malih”, pri čemu je potrebno posvetiti pažnju potrebi za pružanje potpore MSP-ovima kako bi se umanjilo opterećenje koje bi moglo nastati uslijed tih mjera te osiguralo stabilno, predvidljivo i ispravno regulirano okruženje u kojem bi MSP-ovi mogli poslovati;

10.  potiče Komisiju da razmotri referentne vrijednosti EU-a u slučaju regulatornih zaštićenih okruženja, a da pritom ne odbaci načelo predostrožnosti, s obzirom na to da se u takvim okruženjima može povećati sigurnost proizvoda pružanjem stručnih savjeta o suvremenom pristupu procjeni sukladnosti proizvoda s mjerodavnim zakonodavstvom; ističe da će stvaranje jedinstvenog okruženja za ispitivanje i poboljšanje tehnologija kao što je umjetna inteligencija pomoći poduzećima u EU-u da svladaju fragmentaciju jedinstvenog tržišta i učinkovito iskoriste potencijal rasta unutar EU-a; priznaje značajnu ulogu digitalnoinovacijskih centara u istovremenom posredovanju između regulatornih tijela i poduzeća pružanjem pomoći novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima u prilagodbi novom zakonodavstvu, i pojednostavljivanju ulaska na tržište;

11.  traži od Komisije i država članica da uzmu u obzir sposobnost samostalnog učenja umjetne inteligencije tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda i procijene izvedivost uspostavljanja mehanizama za izbjegavanje novonastalih rizika; traži da obvezni ljudski nadzor bude zadana opcija u visokorizičnim proizvodima umjetne inteligencije i da se razviju učinkovite provjere takvih proizvoda unutar cjelokupnog lanca opskrbe koje bi se provodile putem pouzdanih i nepristranih postupaka kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i pravo potrošača da zahtijevaju osobnu komunikaciju umjesto komunikacije s automatiziranim sustavima; ističe da se snažnim pravima potrošača podržava razvoj sigurnih i inovativnih proizvoda umjetne inteligencije;

12.  potiče pružatelje tehnologija u nastajanju da u njih integriraju mehanizme sigurnosti i osiguranja, uključujući mehanizme za samopopravak, kako bi se spriječilo učitavanje programa koji bi mogli ugroziti sigurnost potrošača, podigla razina osviještenosti o sigurnosnim problemima njihovih proizvoda te zajamčila i poboljšala sigurnost tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda; traži da Komisija analizira mogu li trajnost, ponovna upotrebljivost te mogućnost nadogradnje i popravka proizvoda utjecati na njihovu sigurnost; napominje, međutim, da mnogi gospodarski subjekti ponekad ne provode učinkovitu kontrolu svojih proizvoda tijekom njihova cjelokupnog životnog ciklusa te da za različite sastavnice proizvoda može biti odgovorno nekoliko drugih strana;

13.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju integriranu i zadanu sigurnost i privatnost u infrastrukturi za povezivanje, uključujući nove komunikacijske tehnologije kao što je 5G, kako bi se poboljšala sigurnost povezanih proizvoda; ističe da rizici koji proizlaze iz ažuriranja softvera, neispravnih podataka i gubitka povezivosti mogu dovesti do rizika za sigurnost i zdravlje te potiče Komisiju da ažurira postojeće zakonodavstvo kako bi se odgovorilo na te rizike;

14.  uvjeren je da nedostatna ili slaba kibersigurnost povezanih uređaja i međusobno povezanih usluga može ugroziti sigurnost proizvoda te da je to pitanje potrebno riješiti horizontalnom revizijom relevantnih propisa i preporuka; stoga poziva Komisiju da se pobrine za to da se područjem primjene revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda uzmu u obzir i izazovi u području kibersigurnosti i novih kretanja tako što će se osigurati da svi uređaji budu ukorak s internetskim standardima industrije koji se stalno razvijaju;

15.  ističe činjenicu da je Akt EU-a o kibersigurnosti jedan od glavnih alata za poboljšanje kibersigurnosti na razini EU-a, ali se temelji samo na dobrovoljnom programu certifikacije; poziva Komisiju da procijeni potrebu za razvojem europskog programa kibersigurnosne certifikacije koji bi obuhvaćao proizvode u koje su ugrađene tehnologije u nastajanju kao što je umjetna inteligencija, internet stvari i robotika, u skladu s okvirom EU-a za kibersigurnost, pri čemu bi se uvijek uzimali u obzir aspekti pojedinih sektora, te potrebu za razvojem odgovarajućih obveznih programa certifikacije za potrošačke proizvode koje bi bilo moguće brzo ažurirati kako bi ih se prilagodilo trenutačnim rizicima bez ometanja inovacija; poziva Komisiju da u skladu s time procijeni potrebu za zakonodavstvom o obveznim zahtjevima u pogledu kibersigurnosti i odgovarajućim mehanizmima nadzora tržišta;

Učinkovit nadzor tržišta

16.  ističe nedostatak financijskih i ljudskih resursa s kojima su se posljednjih godina suočila mnoga tijela za nadzor tržišta u EU-u i potiče Komisiju i države članice, u mjeri u kojoj im to omogućavaju njihove relevantne nadležnosti, da povećaju sredstva i stručnost svojih tijela za nadzor tržišta, da poboljšaju suradnju među njima i razviju zajednička djelovanja, među ostalim i na prekograničnoj razini te u pogledu internetskih tržišta, da poboljšaju učinkovitost i djelotvornost provjera te da osiguraju dovoljno osoblja za tijela za nadzor tržišta, uključujući carinska tijela, kako bi ona mogla identificirati nesigurne proizvode, posebno one iz trećih zemalja, te spriječiti njihovo kretanje na unutarnjem tržištu; u tom kontekstu naglašava posebnu važnost opremanja relevantnih tijela suvremenom opremom i upotrebe inovativnih tehnologija unutar tih tijela te ističe da je pristup relevantnoj dokumentaciji, kao što su softverska dokumentacija povezana sa sigurnosti proizvoda i skupovi podataka, ključna za omogućavanje tijelima za nadzor tržišta da provode svoje djelovanje i procjenjuju sukladnost proizvoda s relevantnim pravilima o sigurnosti;

17.  naglašava važnost programa jedinstvenog tržišta u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. pri podržavanju i jačanju tijela za učinkovit nadzor tržišta u pogledu njihovih zadataka u unutarnjem tržištu te pri ujednačenoj provedbi pravila o sigurnosti proizvoda diljem EU-a kako bi na unutarnjem tržištu bili dostupni samo sigurni i sukladni proizvodi kojima se omogućava visoka razina zaštite potrošača; u tom smislu ponovno poziva Komisiju i Vijeće da povećaju i omoguće odgovarajuća sredstva i namjensku proračunsku liniju te nadalje poziva države članice da isto tako dodijele dovoljnu količinu sredstava svojim carinskim službama; potiče međuinstitucijske pregovaračke strane da spriječe smanjenje proračunȃ u pogledu programa jedinstvenog tržišta VFO-a i programȃ carina;

18.  naglašava da, usprkos činjenici da je cilj aktivnosti nadzora tržišta zaštita općih javnih interesa te da su krivotvoreni proizvodi povezani s pitanjem zaštite prava intelektualnog vlasništva, postoji veza između krivotvorenih proizvoda i rizika za zdravlje i sigurnost potrošača; potiče stoga Komisiju da stekne bolju i jasniju sliku o pojavi krivotvorenja i o mogućoj ulozi koju bi tijela za nadzor tržišta i internetske trgovine mogle imati u poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača u EU-u, među ostalim putem učinkovite provedbe zakonodavstva u području carina i usklađivanja carinskih kontrola diljem EU-a; potiče upotrebu novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i lanci blokova u tijelima za nadzor tržišta kako bi se omogućila analiza podataka u svrhu smanjenja rizika, poboljšanja sukladnosti sa zakonodavstvom o sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača od krivotvorenih proizvoda;

19.  potiče Komisiju i države članice da utvrde minimalne stope uzorkovanja; traži od tijela za nadzor tržišta da redovito ili unutar akcija „čišćenja”, poput onih koje provodi Mreža za suradnju u području zaštite potrošača (CPC), provode tajne kupnje unutar pojedinih sektora, uključujući internetske trgovine; dodaje da bi posebno trebalo posvetiti pozornost kategorijama proizvoda koje se najviše prijavljuju u sustavu RAPEX i slijedom toga poduzeti prikladne restriktivne mjere u slučaju utvrđivanja rizika; preporučuje da se te mjere čvrsto temelje na alatima za analizu podataka; naglašava da je važno da države članice izriču učinkovite kazne prekršiteljima;

20.  poziva Komisiju da brzo donese provedbene akte u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020, a posebno s njezinim člankom 25., kojima se utvrđuju referentne vrijednosti i metode za provjere usklađenih i neusklađenih proizvoda, te da uključi minimalne zahtjeve u pogledu provjera proizvoda koji ulaze na tržište Unije kako bi se osigurala dosljedna, učinkovita i ujednačena provedba prava Unije;

21.  naglašava da proizvodi koje potrošači izravno kupuju od gospodarskih subjekata izvan EU-a moraju podlijegati učinkovitim kontrolama kako bi se potvrdila njihova sukladnost s regulatornim okvirom EU-a; poziva tijela za nadzor tržišta, što uključuje i carinska tijela, da provode odgovarajuće provjere tih proizvoda; poziva Komisiju da istraži mogućnost zahtijevanja od gospodarskih subjekata izvan EU-a da imenuju gospodarskog subjekta u EU-u za neusklađene proizvode koji bi pružao informacije ili dokumente u vezi sa sigurnosti proizvoda tijelima za nadzor tržišta i surađivao s njima kako bi se osiguralo provođenje korektivnih mjera u slučaju nesukladnosti;

22.  traži od Komisije da surađuje s regulatornim tijelima trećih zemalja, da s njima razmjenjuje informacije o opasnim proizvodima povezane s nadzorom tržišta te da uključi odredbe povezane s nadzorom tržišta i provedbom u sve sporazume EU-a o slobodnoj trgovini kako bi poduzeća izvan EU-a koja prodaju robu na unutarnjem tržištu podlijegala istim zahtjevima u pogledu sigurnosti proizvoda kao i poduzeća u EU-u;

23.  potiče Komisiju da na europskoj i međunarodnoj razini ojača suradnju između tijela za zaštitu potrošača, nadzor tržišta, carinskih tijela i ostalih relevantnih nadležnih tijela kako bi se jamčile usklađene i ujednačene kontrole na svim točkama ulaska u Uniju, omogućio brz prijenos informacija o nesigurnim proizvodima te povećala koordinacija provedbenih mjera kao što su provjere sukladnosti s regulatornim okvirom EU-a i kazne; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da povećaju interakciju između EU-a i nacionalnih javnih baza podataka o nezakonitim proizvodima; potiče Komisiju da u okviru predviđenom Uredbom (EU) 2019/1020 omogući upotrebu Informacijskog i komunikacijskog sustava za tržišni nadzor, koji bi se trebao upotrebljavati usporedno sa Zajedničkim sustavom upravljanja rizicima, kako bi se povećala razina suradnje i razmjene informacija između država članica i Komisije;

24.  traži od Komisije da u svojem akcijskom planu sigurnost proizvoda učini prioritetom;

Sigurni proizvodi u internetskim trgovinama

25.  naglašava da bi sigurnost proizvoda koji se nude potrošačima trebala biti jednaka bez obzira na to kupuju li se putem interneta ili fizički te priznaje Obvezu u pogledu sigurnosti proizvoda(18) u kontekstu internetskih trgovina, a istovremeno ističe njezin aspekt dobrovoljnosti, ograničeno sudjelovanje tržišnih operatera i manjak detaljnih ključnih pokazatelja uspješnosti kojima bi se ostvarila značajna procjena uspjeha njezinih potpisnika; poziva Komisiju da potakne ostale internetske trgovine da se pridruže inicijativi i da potrošačima prikažu jasne informacije u pogledu njihovih prava i trgovca na malo, te da procijeni potencijalnu ulogu internetskih trgovina u ograničavanju stavljanja nesigurnih proizvoda u promet i predloži obvezna pravila o obvezama i odgovornostima takvih trgovina s poslovnim nastanom u EU-u i izvan njega u kontekstu Zakona o digitalnim uslugama, reviziju Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i ostalog relevantnog zakonodavstva;

26.  ističe potrebu za ravnopravnim uvjetima koji se odnose na platforme EU-a i platforme trećih zemalja u pogledu sukladnosti s pravilima EU-a o sigurnosti proizvoda; poziva Komisiju da zajedno s tijelima za nadzor tržišta provede istraživanje o sigurnosti proizvoda iz trećih zemalja, da aktivnije preispita internetske trgovine i poveća njihovu odgovornost; potiče Komisiju da u suradnji s organizacijama potrošača i državama članicama bolje informira potrošače o potencijalnim opasnostima nesukladnih proizvoda iz trećih zemalja koji se kupuju u internetskim trgovinama; poziva Komisiju da od internetskih trgovina zatraži da primijene ista pravila na sve subjekte koji nude proizvode potrošačima unutar EU-a, uključujući one s poslovnim nastanom izvan EU-a;

27.  napominje da sve veći broj trgovaca, posebice iz trećih zemalja, nudi nesigurne ili nezakonite proizvode na jedinstvenom tržištu, usprkos tome što trgovci na malo i potrošači imaju koristi od internetskih platformi, primjerice internetskih trgovina, u obliku povećanog izbora i smanjenih cijena; potiče stoga internetske trgovine da što brže reagiraju na obavijesti iz sustava RAPEX te da učinkovito i proaktivno surađuju s nadležnim tijelima država članica tako da odmah povuku nesigurne proizvode i poduzmu mjere kako bi se zaustavilo njihovo ponovno pojavljivanje; traži od Komisije da uspostavi obveze prema kojima će internetske trgovine morati učinkovito reagirati na nesigurne proizvode, među ostalim putem informiranja potrošača u slučaju da kupe proizvod koji je nesiguran ili na drugi način nesukladan; potiče internetske trgovine da, nakon što im se obrate organizacije potrošača u vezi s nesigurnim proizvodom, izdaju upozorenje o tom proizvodu i surađuju s tim organizacijama pri procjeni potencijalnog rizika;

28.  traži od Komisije i država članica da se pobrinu da internetske trgovine ojačaju suradnju s nadležnim tijelima putem zajedničkih aktivnosti, da pretraže sustav RAPEX prije nego što predstave proizvod na svojim internetskim stranicama, da smjesta uklone proizvode koje je RAPEX označio kao nesigurne, razmjenjuju informacije o trgovcima koji ne poštuju pravila, poduzimaju učinkovite i odvraćajuće mjere protiv takvih trgovaca i njihovih lanaca opskrbe, uvedu stabilan sustav provjere autentičnosti poslovnih korisnika te razviju lako dostupan alat na razini EU-a putem kojega bi potrošači prijavljivali nesigurne proizvode;

29.  potiče Komisiju da procijeni način na koji bi internetske trgovine mogle poboljšati svoju povezanost sa sustavom RAPEX, pod uvjetom da se taj sustav modernizira i učini kompatibilnim, primjerice putem sučelja aplikacijskog programa u svrhu primanja upozorenja da je određeni proizvod zabilježen u sustavu te osiguravanja sigurnosti proizvoda koji se prodaju, te potiče Komisiju da zatraži od internetskih trgovina da na svoje internetske stranice uvedu poveznicu na sustav RAPEX u svrhu povećanja osviještenosti o toj platformi;

30.  traži od Komisije da procijeni zahtjev nametnut internetskim platformama da uvedu učinkovite i odgovarajuće mjere zaštite kako bi se kontrolirala pojava oglasa za nesigurne proizvode koji nisu sukladni s regulatornim okvirom EU-a, uključujući oglase ili obmanjujuća jamstva i izjave dobavljača ili kupaca, te da pritom provede temeljitu procjenu utjecaja takvih odredbi, uključujući putem analize troškovne učinkovitosti internetskih platformi koja bi bila utemeljena na razmjernosti;

31.  poziva Komisiju da dogovori ambiciozan sporazum Svjetske trgovinske organizacije o e-trgovini kako bi se na razini Unije i međunarodnoj razini više poštovala pravila o sigurnosti proizvoda na internetu;

Program normizacije za 2020. Europske komisije i sljedivost

32.  pozdravlja činjenicu da se u okviru Unijinog programa normizacije za 2020. rješavaju izazovi koji se pojavljuju na jedinstvenom digitalnom tržištu, kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, zaštita podataka, uključujući zdravstvene podatke, kibersigurnost i automatizirana mobilnost; traži od Komisije da ovlasti Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju i Europski institut za telekomunikacijske norme za pružanje podrške postupku oblikovanja usklađenih normi, uključujući u tradicionalnim sektorima u kojima se do sad nisu upotrebljavale informacijske tehnologije, kako bi se uspostavila ujednačena i sigurna upotreba novih i interoperabilnih digitalnih tehnologija unutar EU-a; ističe da je norme potrebno razviti tako da se pritom osigura najviša razina ljudske sigurnosti, posebno u slučaju određenih kategorija proizvoda kao što je osobna zaštitna oprema; poziva Komisiju i države članice da podrže sudjelovanje svih relevantnih dionika u aktivnostima normizacije, što uključuje udruge potrošača i poslovna udruženja;

33.  naglašava da je učinkovita i djelotvorna sljedivost unutar lanca opskrbe ključna za poboljšanje sigurnosti i kvalitete proizvoda sukladnih s regulatornim okvirom EU-a te zaštite potrošača EU-a s obzirom na to da jasne i pouzdane informacije o proizvodima eliminiraju nesigurnost potrošača, uključujući osobe s invaliditetom, osposobljavaju ih da donesu odluke utemeljene na relevantnim informacijama te omogućuju tijelima za nadzor tržišta da provode svoje aktivnosti; poziva Komisiju da u skladu s tim ažurira propise o zahtjevima sljedivosti koji se odnose na neusklađene proizvode;

34.  traži od Komisije da ocijeni kako tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kao što je tehnologija lanaca blokova, mogla dovesti do povećanja sigurnosti proizvoda poboljšanjem sljedivosti proizvoda u cijelom lancu opskrbe, uključujući njihovom normizacijom; ističe da bi razvojem stabilnih i pouzdanih informacija u elektroničkom obliku provjere koje provode tijela za nadzor tržišta postale jednostavnije i učinkovitije;

Opozivi

35.  napominje da potrošači slabo reagiraju na opozive te da se nesigurni proizvodi nastavljaju upotrebljavati iako su opozvani; traži od Komisije da objavi smjernice pisane jednostavnim jezikom o postupcima opoziva, uključujući kontrolne popise koji sadržavaju konkretne zahtjeve, te da pruži jasne informacije o referentnim vrijednostima kojima se vode tijela za nadzor tržišta u svrhu povećanja broja informiranih potrošača, pri čemu je potrebno voditi računa o tome da bi MSP-ovima, a poglavito mikropoduzećima, mogla biti potrebna dodatna pomoć pri usvajanju smjernica;

36.  traži od trgovaca na malo, internetskih trgovina i udruga potrošača da se aktivnije uključe u postupke opoziva nesigurnih proizvoda kupljenih putem interneta ili fizički tako da potrošačima pruže odgovarajuće i pouzdane informacije, te poziva trgovce na malo i internetske trgovine da osiguraju brzo povlačenje proizvoda iz internetskih trgovina i s polica te opoziv od potrošača; traži od Komisije i država članica da zatraže od internetskih trgovina uvođenje učinkovitih mehanizama putem kojih će moći stupiti u kontakt sa svojim korisnicima, kupcima i prodavateljima, bez obzira na to radi li se o pojedincima ili poduzećima, kako bi što prije primili informacije u slučaju nužnog opoziva; traži od Komisije da procijeni način na koji bi taj postupak mogao postati učinkovitiji putem novih tehnologija i algoritama te da osigura kontaktiranje većeg broja pogođenih potrošača;

37.  potiče Komisiju i države članice da poboljšaju prekograničnu razmjenu najboljih praksi u pogledu opoziva, da razmotre povećanje stopa registracije proizvoda kako bi se pogođeni potrošači lakše identificirali i aktivnije informirali, čak i kad je riječ o prekograničnoj kupnji, te da gospodarskim subjektima omoguće da se koriste podacima, kao što su sustavi vjernosti, da bi kontaktirali potrošače, a da pritom ne krše pravila Opće uredbe o zaštiti podataka; poziva udruge potrošača da povećaju svoju suradnju s tijelima za nadzor tržišta u pogledu postupaka opoziva tako da na svojim internetskim stranicama navedu proizvode za koje je u sustavu RAPEX utvrđeno da su nesigurni;

38.  poziva Komisiju i države članice da izrade jednostavno i usklađeno povratno izvješće o opozivima koje su proveli gospodarski subjekti koje bi se podnijelo tijelima za nadzor tržišta u svrhu procjene učinkovitosti opoziva;

o
o   o

39.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 11, 15.1.2002., str. 4.
(2) SL L 218, 13.8.2008., str. 82.
(3) SL L 91, 29.3.2019., str. 1.
(4) SL L 316, 14.11.2012., str. 12.
(5) SL L 169, 25.6.2019., str. 1.
(6) SL L 194, 19.7.2016., str. 1.
(7) SL L 151, 7.6.2019., str. 15.
(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0032.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0081.
(10) SL C 388, 13.11.2020., str. 141.
(11) SL C 388, 13.11.2020., str. 39.
(12) SL C 363, 28.10.2020., str. 179.
(13) SL C 11, 13.1.2020., str. 7.
(14) SL C 334, 19.9.2018., str. 2.
(15) SL C 334, 19.9.2018., str. 60.
(16) SL C 76, 28.2.2018., str. 112.
(17) SL C 443, 22.12.2017., str. 722.
(18) Obveza u pogledu sigurnosti proizvoda („Product Safety Pledge”) iz lipnja 2018. dobrovoljna je obveza internetskih trgovina u pogledu sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda koje treće strane prodaju na internetu.

Posljednje ažuriranje: 26. veljače 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti