Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2076(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0197/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0197/2020

Rasprave :

PV 23/11/2020 - 20
CRE 23/11/2020 - 20

Glasovanja :

PV 25/11/2020 - 14

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0321

Usvojeni tekstovi
PDF 207kWORD 73k
Srijeda, 25. studenog 2020. - Bruxelles
Nova industrijska strategija za Europu
P9_TA(2020)0321A9-0197/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu (2020/2076(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 9., 151. i 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173. koji se odnosi na industrijsku politiku EU-a i, među ostalim, na konkurentnost industrije Unije,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir UFEU i Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 5. stavak 3. i Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. UEU-a koji se odnosi na unutarnje tržište, održivi razvoj i socijalno tržišno gospodarstvo,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. objavljene 11. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir dokument Komisije od 2. lipnja 2020. o planu za farmaceutsku strategiju – pravodoban pristup pacijenata cjenovno pristupačnim lijekovima;

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Prilagođeni Program rada Komisije za 2020.” (COM(2020)0440),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020)0065),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 19. veljače 2020. o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost (COM(2020)0064),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka(1),

–  uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu Komisije: proljeće 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke predsjednika Europskog vijeća od 23. travnja 2020. nakon videokonferencije s članovima i članicama Europskog vijeća,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(2),

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020)0011),

–  uzimajući u obzir zaključke predsjednika Europskog vijeća od 17. ožujka 2020. nakon videokonferencije s članovima i članicama Europskog vijeća o covidu-19,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. ožujka 2020. naslovljenu „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19” (COM(2020)0112),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098), zaključke na temu „Više kružnosti – prijelaz na održivo društvo ” koje je Vijeće usvojilo na 3716. sastanku održanom 4. listopada 2019. (12791/19) i komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 4. ožujka 2020. o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) (COM(2020)0080),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

–  uzimajući u obzir program rada Komisije za 2020. naslovljen „Ambicioznija Unija” (COM(2020)0037),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. siječnja 2020. naslovljenu „Plan ulaganja za održivu Europu” (COM(2020)0021),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. studenog 2019. naslovljeno „Glavni plan za konkurentnu transformaciju energetski intenzivnih industrija koje omogućuju klimatski neutralno kružno gospodarstvo do 2050.” (izvješće Skupine na visokoj razini za energetski intenzivne industrije),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o pravednom oporezivanju u digitaliziranom i globaliziranom gospodarstvu: BEPS 2.0(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. (EUCO 29/19),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. lipnja 2019. na temu „Novi strateški program za Uniju za razdoblje 2019. – 2024.” (EUCO 9/19),

–  uzimajući u obzir zaključke o budućoj strategiji industrijske politike EU-a koje je Vijeće usvojilo na 3655. sastanku održanom 29. studenoga 2018. (14832/2018),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018)0267),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2017. naslovljenu „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – Obnovljena strategija industrijske politike EU-a” (COM(2017)0479),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije(6),

–  uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućeno Komisiji o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi (O-000047/2017),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je Europski parlament ratificirao 4. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. i 23. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(9),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o planu za industrijsku konkurentnost, o digitalnoj transformaciji europske industrije i o paketu pod nazivom „Tehnologije jedinstvenog digitalnog tržišta i osuvremenjivanje javnih usluga”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(10),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. i 22. ožujka 2019. (EUCO 1/19),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za pravna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ribarstvo,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0197/2020),

A.  budući da Europska unija zahtijeva novu industrijsku strategiju koja će biti usklađena s ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i koja će stvoriti uvjete za inovativno, uključivo, otporno, digitalizirano društvo te dati značajan doprinos konkurentnosti europskih industrija na globalnoj razini; budući da bi ta strategija trebala održati visoke razine zaposlenosti i visokokvalitetna radna mjesta i pritom nikoga ne zapostaviti; budući da takva strategija treba osigurati dvostruku tranziciju na europsku industrijsku bazu koja je moderna, digitalizirana, koja iskorištava puni potencijal obnovljivih izvora energije, koja je visoko energetski i resursno učinkovita te klimatski neutralna; budući da bi strategija također trebala ojačati vodeću ulogu Europe na globalnoj razini i smanjiti ovisnost Unije o drugim dijelovima svijeta u strateškim lancima vrijednosti tako što će ih diversificirati i učiniti održivijima, izbjeći delokalizaciju europskih industrija i očuvati otvoreno tržište;

B.  budući da su pandemija bolesti COVID-19 i njezine posljedice uzrokovale nezapamćen gospodarski pad u Europi, što bi moglo pogoršati nejednakosti i društvene napetosti u Uniji, posebno među najugroženijim građanima;

C.  budući da se industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno osnažuju i da će inovativna i klimatski neutralna reindustrijalizacija stvoriti lokalna radna mjesta i osigurati konkurentnost europskog gospodarstva; budući da bi se takav pristup trebao primijeniti u svim politikama vezanima uz zelenu i digitalnu tranziciju;

D.  budući da Unija treba osloboditi neiskorišteni poduzetnički potencijal određenih društvenih skupina u kojima se on treba u potpunosti razviti, uključujući mlade, migrante, stariju populaciju i žene; budući da bi industrijska strategija Unije mogla predstavljati priliku za poticanje poduzetničke kulture nedovoljno zastupljenih ili zapostavljenih skupina i omogućiti im da u potpunosti doprinesu digitalnoj i zelenoj tranziciji;

E.  budući da su pandemija bolesti COVID-19 i nezapamćen gospodarski pad koji je ona stvorila utjecali na sve gospodarske sektore, a posebice na mala i srednja poduzeća, dok je u nekim sektorima došlo do potpunog zastoja; budući da se u ovom kontekstu brz i pravedan oporavak neće postići „uobičajenim“ gospodarskim aktivnostima i da bi početak svake industrijske strategije usmjerene na budućnost trebalo biti rješavanje pitanja industrijskog oporavka i dugoročne globalne konkurentnosti, posebice u sektorima rasta i sektorima koji su najteže pogođeni mjerama ograničenja kretanja tijekom pandemije bolesti COVID‑19;

F.  budući da će zbog novih dugova ugovorenih za preživljavanje gospodarskog pada tvrtke vjerojatno imati još krhkiju financijsku strukturu, što će dovesti do usporenog rasta i nedostatka investicijskih kapaciteta u kratkročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju za postizanje dvostruke tranzicije na gospodarstvo koje je i digitalizirano i klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno;

G.  budući da u ovim okolnostima Unija zahtijeva industrijsku strategiju koja se odvija u dvije odvojene faze, jednoj koja je usredotočena na oporavak i drugoj koja je usredotočena na obnovu i otpornost; budući da bi se gospodarski oporavak trebao temeljiti na snažnom socijalnom i ekološki održivom pristupu i potaknuti industrijsku obnovu u smjeru uspješne digitalne i zelene transformacije, uz kvalificiranu radnu snagu koja prati te transformacije i kojom se osigurava poštena i pravedna tranzicija;

H.  budući da je industrijski sektor u Europi veoma povezan i da postoje snažni međusobni odnosi između država članica i različiti pristupi tvrtkama različitih veličina; budući da će, slijedom toga, koordinirana europska politika koja osigurava da cijeli proizvodni lanac, od velikih poduzeća do malih i srednjih poduzeća, može imati koristi biti uspješnija u povećanju europske konkurentnosti na globalnoj razini i održivosti;

I.  budući da bi Unija trebala nastaviti težiti sklapanju ambicioznih trgovinskih sporazuma na multilateralnoj i bilateralnoj razini; budući da se, prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, europska industrija, iako je ostala stup gospodarstva Unije i zapošljavala približno 32 milijuna ljudi, već nalazila na prekretnici, a njezin se doprinos BDP-u EU-a smanjio s 23 % na 19 % tijekom zadnjih 20 godina; budući da se europska industrija trenutno suočava s jakom međunarodnom konkurencijom i da na nju često utječu sve jače protekcionističke trgovinske mjere iz trećih zemalja koje ne primjenjuju visoke ekološke i socijalne standarde;

J.  budući da nova europska industrijska strategija mora osigurati dvostruku tranziciju na konkurentnu i održivu europsku industrijsku bazu; budući da ta transformacija predstavlja priliku Europi da modernizira svoje industrijske temelje, održi i u matične zemlje vrati radna mjesta i ključnu industrijsku proizvodnju te izgradi vještine i kapacitete koji su ključni za globalne napore za postizanje ciljeva postavljenih u propisu o klimi i ciljevima održivog razvoja;

K.  budući da strategija mora osigurati potreban regulatorni okvir koji će omogućiti dvostruku tranziciju, kao i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva, i koji će se usredotočiti na načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, uštedu energije i resursa, obnovljive izvore energije i energetske tehnologije s nultom i niskom stopom emisije ugljika, kružnost i netoksičnost;

L.  budući da nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 klimatske promjene i degradacija okoliša i dalje ostaju jedan od najvećih izazova te zahtijevaju sveobuhvatan zajednički pristup; budući da industrijske emisije u EU-u pridonose ukupnim europskim emisijama stakleničkih plinova; budući da je dekarbonizacija energetski intenzivne industrije i dalje jedan od najvećih izazova na putu ka postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; budući da bi svi sektori trebali pridonijeti postizanju klimatskih ciljeva Unije;

M.  budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala ključnu ulogu digitalne imovine, uključujući povezivost i mreže, te digitalnih vještina, kao alata koji radnicima i poduzećima omogućuju da način obavljanja zadataka i aktivnosti prilagode kriznoj situaciji; budući da su otpornost digitalne infrastrukture i poboljšanje digitalnih vještina radne snage prioritetna područja u pogledu jačanja konkurentnosti europskih poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća;

N.  budući da bi se nova industrijska strategija Unije trebala usredotočiti na povećanu povezivost, poboljšane digitalne slojeve, industrijski internet stvari (IIoT), umjetnu inteligenciju, tehnologije digitalnog vođenja evidencije transakcija, računalstvo visokih performansi i kvantno računalstvo; budući da će digitalni sektor također pridonijeti europskom zelenom planu i industrijskoj tranziciji na klimatsku neutralnost, kako kao izvor tehnoloških rješenja i optimizacije industrijskih procesa, tako i kroz poboljšanje energetske učinkovitosti i učinkovitosti kružnog gospodarstva samog digitalnog sektora;

O.  budući da suverenitet i strateška autonomija Unije zahtijevaju autonomnu i konkurentnu industrijsku bazu i velika ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se razvila vodeća uloga u ključnim razvojnim tehnologijama i inovativnim rješenjima te osigurala konkurentnost na globalnoj razini; budući da bi industrijska strategija Unije trebala sadržavati akcijski plan za jačanje, skraćivanje, povećanje održivosti i diversifikaciju lanaca opskrbe europskih industrija kako bi se smanjilo prekomjerno oslanjanje na nekoliko tržišta i povećala njihova otpornost; budući da bi također trebala postojati strategija za pametno vraćanje industrija u matičnu zemlju radi preraspodjele industrija u Europi, kao i za povećanje proizvodnje i ulaganja te premještanje industrijske proizvodnje u sektore od strateškog značaja za Uniju;

1.  smatra da bi tranzicija u smjeru socijalno, gospodarski i ekološki otpornog društva, strateškog vodstva i autonomije te funkcionalnog jedinstvenog tržišta trebala biti u samoj srži svih strategija Unije; stoga vjeruje da je nužno osigurati potpuno funkcionalni i perspektivni zakonodavni okvir i okvir politike utemeljen na razumijevanju dinamike između plana oporavka, naših klimatskih i digitalnih ambicija te učinkovite industrijske strategije koja pojednostavnjuje različite pristupe, ciljne vrijednosti i ciljeve; poziva Komisiju da definira sveobuhvatnu revidiranu industrijsku strategiju koja će pružiti jasan okvir politike i regulatornu sigurnost te koja, između ostalog:

   (a) stvara uvjete za dugoročni rast, poboljšava prosperitet temeljen na inovacijama i konkurentnost Unije na globalnoj razini i kojom se postiže klimatska neutralnost;
   (b) mobilizira odgovarajuća financijska sredstva, uključujući mjere za oporavak;
   (c) podržava i upravlja dvostrukom zelenom i digitalnom tranzicijom, održavajući i stvarajući visokokvalitetna radna mjesta;
   (d) ostvaruje europski zeleni plan;
   (e) osigurava, diversificira i digitalizira strateške lance vrijednosti te ih čini održivijima, promicanjem i podupiranjem međunarodne trgovine utemeljene na pravilima;
   (f) jača poduzetnički duh, stvara poslovno povoljno okruženje, podržava mala i srednja poduzeća te potiče stvaranje i razvoj tvrtki, uključujući novoosnovana poduzeća;
   (g) poboljšava stratešku otpornost i autonomiju Unije, uključujući područje sirovina, i jača tehnološko vodstvo,
   (h) stvara uvjete za jednak razvoj i potiče ga u svim regijama Unije te pritom nikoga ne zapostavlja;

2.  poziva na uključivu industrijsku strategiju koja u svoj razvoj i provedbu uključuje sve industrijske ekosustave, mala i srednja poduzeća, regije, zajednice i radnike; smatra da snažna industrijska strategija može pomoći u premošćivanju potencijalnih slomova i omogućiti iskorištavanje prilika stvorenih dvostrukim tranzicijama; uvjeren je da se industrijska strategija Unije mora moći osloniti na snažan socijalni stup i pravodobno rješavati socijalne posljedice strukturnih promjena;

3.  smatra ključnim ulaganje u aktivna tržišta rada i pružanje programa obrazovanja i osposobljavanja s ciljem zadovoljenja potreba gospodarstva; poziva Komisiju da uspostavi politiku Unije koja usklađuje broj radnih mjesta koja mogu biti izgubljena u tradicionalnim industrijama s potražnjom za radnom snagom u industriji koja prolazi kroz digitalnu i zelenu transformaciju; potiče Komisiju i države članice, budući da je malo vjerojatno da će se ta nova radna mjesta stvoriti u istim regijama koje bi izgubile tradicionalne industrije ili da će ih preuzeti isti radnici, da olakša gospodarsku i socijalnu revitalizaciju teritorija kojima prijeti depopulacija i osiromašenje, obraćajući posebnu pozornost na rodnu nejednakost;

4.  smatra da je ova dvostruka tranzicija prilika za područja u kojima dominiraju fosilna goriva da naprave iskorak u području inovacija i sustava proizvodnje koji je kompatibilan s ciljevima klimatske neutralnosti; stoga poziva Komisiju da osigura da ova tranzicija njeguje uvjete za stvaranje novih radnih mjesta koja su poštena i socijalno pravedna u duhu načela „ne zapostavimo nikoga“, te da bude popraćena provedbom europskog stupa socijalnih prava, poboljšanjem socijalnog i životnog standarda te dobrim uvjetima rada; u tom pogledu naglašava potrebu da svako djelovanje kojim se ubrzava dvostruka tranzicija prate odgovarajuće politike i konkretne mjere usmjerene na suzbijanje negativnih učinaka na regije i najugroženije skupine;

5.  naglašava da se u tu svrhu treba usredotočiti na regionalnu i socijalnu koheziju te predviđanje i upravljanje restrukturiranjem, prilagođeno specifičnim karakteristikama i potrebama lokalnog tržišta rada, s ciljem provođenja gospodarske revitalizacije pogođenih regija i borbe protiv nezaposlenosti te promicanja korištenja javnih ulaganja, također i u ključnim sektorima posebno pogođenima pandemijom, kako bi se pružila podrška visokokvalitetnim radnim mjestima u cijeloj Uniji; naglašava važnost sudjelovanja radnika u upravljanju i rukovođenju tvrtkama;

6.  inzistira na utvrđivanju budućih vještina i povećanju ulaganja u ljudske resurse, obrazovanje, ciljano osposobljavanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje, kako bi se stanovnicima i regijama pružile buduće perspektive i prihodi, a industrijama omogućili kvalificirani radnici; napominje da konkurentna industrija uvelike ovisi o zapošljavanju i zadržavanju kvalificirane radne snage s ključnim vještinama u području održivosti i digitalne transformacije poduzeća te da bi to trebalo potaknuti odgovarajućim financiranjem iz programa Digitalna Europa i programa jedinstvenog tržišta;

7.  poziva Komisiju i države članice na djelovanje s ciljem jačanja koordinacije obrazovnih politika, uz velika javna ulaganja te politike diljem Europe; nadalje poziva Komisiju da osnuje stručnu skupinu dionika zaduženu za predviđanje budućih nedostataka i manjkova industrijskih vještina uz pomoć umjetne inteligencije i digitalnih resursa, a posebno velikih podataka;

8.  vjeruje da bi nova dugoročna strategija za industrijsku budućnost Europe trebala doprinijeti suzbijanju rodnih razlika u plaćama i mirovinama koje su još uvijek prisutne na europskom tržištu rada te u europskom društvu; poziva Komisiju da u provedbi europske industrijske strategije uzme u obzir rodnu dimenziju, kako u fazi oporavka, tako i u fazi obnove i transformacije, uključujući upotrebu alata za izradu proračuna kojima se uzima u obzir rodna perspektiva pri definiranju financijskih instrumenata kojima se podupire industrijski i gospodarski rast Unije;

9.  ističe ključnu ulogu koju europska industrija može imati u aktivnom sudjelovanju u promicanju ambicioznih okolišnih, socijalnih i gospodarskih ciljeva, uključujući u području ljudskih prava; smatra da se Unija, kako bi se to ostvarilo, mora opremiti sveobuhvatnim okvirom dužne pažnje u području industrije kako bi se utvrdili, pratili, spriječili, ublažili i uzeli u obzir ekološki i socijalni rizici, učinci, zlouporabe i štete u njezinim domaćim i globalnim aktivnostima te u lancima opskrbe, kako bi se osigurali minimalni standardi i stvorili jednaki uvjeti za sve;

10.  smatra da Unija zahtijeva industrijsku strategiju koja pridonosi industrijskom oporavku od trenutačne gospodarske krize, privlači ulaganja, olakšava pristup kapitalu i potiče učinkovitu konkurenciju; stoga smatra da bi se u ažuriranoj strategiji trebale uzeti u obzir dvije glavne i međusobno povezane faze: prva, usmjerena na konsolidaciju radnih mjesta, ponovno aktiviranje i prilagodbu proizvodnje „novom normalnom” razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19 i druga, usmjerena na obnovu i transformaciju;

11.  poziva Komisiju da u tom pogledu ojača relevantno postojeće i buduće zakonodavstvo kako bi se prioritet dao zelenoj i digitalnoj tranziciji, uz istodobno jačanje dugoročne konkurentnosti te društvene i gospodarske otpornosti tijekom obje faze; nadalje poziva Komisiju da potakne internu potražnju i dugoročni rast Unije privlačenjem većeg broja ulaganja, kako javnih, tako i privatnih, u istraživanje i inovacije, u razvoj novih održivih i digitalnih tehnologija, uključujući u radno intenzivnim industrijama, u nove infrastrukturne mreže i projekte koji su kompatibilni s ciljevima europskog zelenog plana, u energetsku i resursnu učinkovitost te u kružno gospodarstvo;

12.  poziva Komisiju da pripremi sveobuhvatno izvješće u kojem se ocjenjuje stanje gospodarstva Unije i izvedivost dvostruke tranzicije, uzimajući u obzir mogućnosti da industrija, uključujući mala i srednja poduzeća, iskoristi sinergije i svede na najmanju moguću mjeru rizike koje mogu predstavljati jedni za druge i poveća koristi; traži od Komisije da na temelju svojih nalaza strategiju objavljenu u ožujku 2020. prilagodi trenutačnoj situaciji i pozabavi se objema fazama, i dalje se usredotočujući na zelenu, digitalnu, poštenu i pravednu tranziciju koja jača suverenitet Unije i njezinu stratešku autonomiju;

13.  naglašava da industrijska strategija Unije mora nastojati ostvariti jasno definirane ciljeve i, s ciljem potpune transparentnosti, poziva Komisiju da uspostavi jasne, izričite i konkretne definicije pojmova „strateški“, „autonomija“, „strateška autonomija“, „otpornost“ , „strateška otpornost“ i drugih srodnih pojmova kako bi se osiguralo da su mjere poduzete u vezi s tim pojmovima specifične i usmjerene ka prioritetima i ciljevima EU-a;

14.  smatra da tradicionalni instrumenti osiguranja nisu dovoljni za pokrivanje gubitaka prekida poslovanja uzrokovanog pandemijom te da je potrebno ambiciozno rješenje na razini EU-a kako bi se predvidjeli negativni učinci buduće pandemije ili sistemske krize na ljude, poduzeća i gospodarstvo te kako bi se njima upravljalo; poziva Komisiju da radi na stvaranju okvira koji bi uključivao institucionalne ulagače, države članice i EU, kako bi se pokrili gubici zbog prekida poslovanja u slučaju buduće pandemije;

15.  pozdravlja prijedlog Komisije da se uspostavi novi instrument oporavka, tj. Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi EUR; žali zbog rezanja sredstava za programe usmjerene na budućnost koje je Europsko vijeće predložilo u srpnju 2020., kako za VFO 2021. – 2027., tako i za Next Generation EU, i poziva da se sredstva iz proračuna EU-a za napore koji se ulažu u rješavanje klimatskih promjena poveća na najmanje 30 % proračuna; smatra da će ovi rezovi potkopati temelje održivog i otpornog oporavka industrije Unije i imati negativne učinke prelijevanja na postizanje ciljeva klimatske neutralnosti Unije do 2050. godine, kao i na socijalnu pravdu i konkurentnost na globalnoj razini; stoga poziva na ambiciozan i snažniji dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. koji neće biti manji od prijedloga Komisije; s tim u vezi ističe stav Parlamenta o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, uključujući uvođenje novih sredstava koja su bolje usklađena s glavnim prioritetima politike EU-a i potiču njihov napredak;

16.  pozdravlja mjere koje je Unija poduzela za rješavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19, injekciju likvidnosti ESB-a, povećanje kapitala EIB-a za mala i srednja poduzeća te inicijativu SURE kako bi se državama članicama pomoglo da financiraju organizaciju rada sa skraćenim radnim vremenom, zadrže radna mjesta i zaštite radnike; također pozdravlja izvanredna financijska sredstva u okviru za državne potpore kojima se podupiru inače solventna poduzeća i radnici u borbi protiv gospodarskih posljedica pandemije; ipak poziva Komisiju da zajamči da pomoć koja se pruža u kriznoj situaciji bude opravdana s obzirom na posljedice pandemije i da ne dovede do manjka učinkovitog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu te da se ne zapostavi nijedan strateški sektor; sa zadovoljstvom iščekuje pravodobnu reviziju pravila Unije o državnim potporama kako bi se državama članicama pružila potrebna fleksibilnost za ciljanu potporu u pokretanju industrijske dekarbonizacije i digitalizacije, a posebno reviziju smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju; s tim u vezi naglašava da bi se svaka revizija pravila o državnim potporama trebala temeljiti na procjeni učinka konkurentnosti europske industrije, trebala bi uzeti u obzir moguća narušavanja na globalnoj razini i biti u potpunosti u skladu s ciljevima klimatske neutralnosti i okolišnim ciljevima EU-a do 2050. navedenima u propisu o klimi EU-a;

17.  naglašava da bi se državne potpore trebale dodjeljivati samo tvrtkama koje se suočavaju s neposrednim gospodarskim učincima bolesti COVID-19 i da bi popuštanje pravila o državnim potporama trebalo biti vremenski ograničeno; u tom pogledu poziva Komisiju da predloži poseban režim državne potpore usmjeren na potporu sektorima koji su najviše pretrpjeli zbog hitnih mjera donesenih zbog bolesti COVID-19, poput automobilske, turističke, zrakoplovne, čelične i metalurške industrije; poziva Komisiju da postavi zajedničke minimalne zahtjeve za tvrtke koje primaju financijsku pomoć kako bi se izbjegle različiti nacionalni kriteriji koji dovode do daljnjih odstupanja; naglašava da bi primljena javna potpora trebala zaštititi radna mjesta i upotrebljavati se u svrhu usklađivanja poslovanja dotičnih tvrtki s ciljevima klimatske neutralnosti i okolišnim ciljevima Unije;

18.  naglašava, u kontekstu pružanja pomoći u kriznim situacijama, važnost pružanja potpore poduzećima koja poštuju primjenjive kolektivne ugovore i nisu registrirane u poreznim oazama;

19.  nadalje naglašava da bi se svaka državna potpora dodijeljena u skladu s industrijskom ili bilo kojom drugom politikom trebala pridržavati zajedničkog „načela uravnoteženja” kako bi se osigurali jednaki uvjeti i izbjegli svi oblici fiskalnog dampinga unutar EU-a i narušavanje tržišnog natjecanja;

20.  poziva Komisiju da uspostavi jasan, dosljedan i pristupačan pristup definiciji tržišta u slučajevima konkurencije u različitim industrijama; nadalje naglašava da je potrebno osigurati dovoljnu brzinu, transparentnost i proporcionalnost u administrativnom i postupovnom okviru za postupke EU-a u području tržišnog natjecanja, posebno u području kontrole koncentracija u EU-u;

21.  potiče Komisiju da uspostavi sustav izvještavanja o načinima na koje strani protekcionizam utječe na industriju Unije, kao i redovitu ocjenu konkurentnosti različitih sektora industrije Unije u usporedbi s glavnim globalnim konkurentima te da brzo djeluje ako prilagodba pravila Unije bude neophodna;

22.  poziva Komisiju da, u svjetlu značajno drugačijeg globalnog gospodarskog konteksta, preispita protumonopolska pravila Unije, tražeći ravnotežu između potrebe držanja koraka s konkurencijom na globalnoj razini i zaštite lanca opskrbe i potrošača od potencijalnih negativnih posljedica koncentriranijeg unutarnjeg tržišta;

23.  smatra da su gospodarski programi koje su pojedinačne države članice uspostavile kako bi malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i trgovačkim društvima pomogle da se nose s kratkoročnom krizom gotovine korisni, ali bi u nekim slučajevima mogli dovesti do povećanja njihove razine duga; u tom kontekstu poziva Komisiju da podrži programe EU-a i nacionalne programe koji potiču povećanje kapitala i da olakša oporavak;

24.  poziva Komisiju da oživi i obnovi duh zakona o malim poduzećima putem inicijativa usmjerenih posebno na pružanje potpore mikro i malih poduzećima jer univerzalne mjere često nisu prikladne za mikro poduzeća i mala i srednja poduzeća; vjeruje da malim i srednjim poduzećima najbolje pomažu ad hoc mjere podrške kojima se izbjegavaju birokratske prepreke i osigurava da potrebna likvidnost dođe do tvrtki putem učinkovitih i pristupačnih alata te brzih i fleksibilnih postupaka prilagođenih malim i srednjim poduzećima; ističe da mnoga mala i srednja poduzeća neće imati likvidnost za ulaganje u održivu digitalnu transformaciju;

25.  naglašava da EU-ovi programi financiranja utječu na povećanje razine dugoročnog rasta tvrtki korisnica, ali također naglašava da se tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, suočavaju sa značajnim poteškoćama u pristupu financiranju EU-a; stoga također od Komisije traži da slijedi već utabani put sufinanciranja privremenih nacionalnih programa poreznih olakšica usmjerenih na poticanje ulaganja u digitalne i ekološke tehnologije;

26.  ponovno ističe važnost ad hoc mjera potpore usmjerenih na mala i srednja poduzeća s pomoću kvalitetne financijske potpore u sljedećem VFO-u; potiče Komisiju da razmotri stvaranje programa bonova za mala i srednja poduzeća za potporu naporima malih i srednjih poduzeća, uključujući programe za nadogradnju zastarjele opreme, poboljšanje prijenosa znanja i utvrđivanje najučinkovitijih primjena tehnologija, kao što je industrijska umjetna inteligencija, i za osposobljavanje radne snage trenutno potrebnim vještinama koje omogućavaju upravljanje imovinom na daljinu, praćenje proizvodnje i suradnju između zaposlenika, kao i za ekološki održive poslovne modele, pristupe kružnom gospodarstvu, energetsku i resursnu učinkovitost, u područjima u kojima je digitalno znanje često presudno i omogućava malim i srednjim poduzećima da ostanu konkurentna;

27.  žali što je još uvijek prisutna značajna razlika između velikih tvrtki i malih i srednjih poduzeća u pogledu integracije digitalnih tehnologija u njihovo poslovanje, kao i razlika između vodećih tvrtki u inovacijama i onima koje u tome zaostaju; naglašava potrebu za povećanjem prilika za mala i srednja poduzeća s obzirom na njihovu sposobnost apsorpcije inovativnih tehnologija i za smanjenjem digitalnih neravnoteža u pogledu infrastrukture u manjim gradovima te ruralnim i udaljenim područjima; u tom pogledu poziva Komisiju da i dalje podupire europske centre za digitalne inovacije, koji zahvaljujući poznavanju lokalnih ekosustava predstavljaju potencijalno učinkovit način za smanjenje digitalnog jaza;

28.  smatra da bi poduzeća socijalne ekonomije trebala biti u potpunosti uključena u ishod industrijske strategije jer stvaraju javnu vrijednost i doprinose razvoju lokalnih zajednica u kojima su utemeljena; u tom pogledu poziva Komisiju da pri osmišljavanju financijskih instrumenata i radnih programa uzme u obzir specifičnosti te kategorije poduzeća kako bi se podržao njihov pristup financiranju;

29.  ističe da postoje posebna obilježja koja gospodarski održivu tranziciju na klimatski neutralno i potpuno digitalno gospodarstvo čine posebno prikladnom za mjere oporavka kojima se nastoji brzo potaknuti potražnja potrošača i zapošljavanje; ističe da dokazi ukazuju na to da se zelenim i digitalnim projektima stvara više radnih mjesta, ostvaruje veći kratkoročni povrat po potrošenom euru i dovodi do većih dugoročnih ušteda troškova u usporedbi s tradicionalnim fiskalnim poticajima s obzirom na to da se mogu brzo unaprijediti jer je tehnologija dostupna (npr. obnovljivi izvori energije), da često uključuju mala i srednja poduzeća te potiču lokalna gospodarstva snažnim učincima zapošljavanja, čime se brzo povećava raspoloživi dohodak potrošača (npr. energetska učinkovitost) te su manje izloženi vanjskim šokovima i stoga će doprinijeti otpornijem socijalnom i gospodarskom oporavku;

30.  primjećuje da, kako bi pomogla identificirati ulaganja s veoma pozitivnim okolišnim i socijalnim učincima, taksonomija EU-a, tamo gdje je dostupna, postavlja okvir za utvrđivanje stupnja okolišne održivosti ulaganja i osigurava da se ne nanese značajna šteta okolišu i socijalnim ciljevima;

31.  smatra da je Uniji potrebna inovativna industrijska strategija kojom bi se ubrzala digitalizacija naših industrija te malih i srednjih poduzeća, uključujući tradicionalna poduzeća, poboljšali industrijski kapaciteti Unije u kritičnim digitalnim infrastrukturama i njezine sposobnosti te ojačalo jedinstveno digitalno i podatkovno tržište; mišljenja je da Unija mora podržati poduzeća u automatizaciji i digitalizaciji njihova znanja i osposobljavanja te u ulaganju u digitalnu opremu (hardver i softver), posvećujući posebnu pozornost poticanju sudjelovanja žena u procesu digitalizacije te modernizaciji i poboljšanju sustava osposobljavanja i razvijanja vještina; naglašava važnost programa Digitalna Europa i poticanja usvajanja razvojnih i novih tehnologija u industrijama; potiče stvaranje digitalnoinovacijskih centara diljem EU-a;

32.  poziva Komisiju i države članice da, između ostalog, ulažu u podatkovno gospodarstvo, umjetnu inteligenciju usredotočenu na čovjeka, pametnu proizvodnju, internet stvari (IoT), mobilnost, superračunalstvo, softversko inženjerstvo i tehnologiju, oblak, kvantnu tehnologiju, otporne, cjenovno pristupačne i sigurne 5G i 6G mreže velikih brzina, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), robotiku, baterije i satelitski internet; stoga poziva države članice i Komisiju da u tom pogledu osiguraju pravodobnu provedbu relevantnih ključnih mjera preporučenih u paketu instrumenata za sigurnost 5G tehnologije, a posebice da primijene, gdje je to prikladno, relevantna ograničenja na visokorizične dobavljače u pogledu ključne infrastrukture definirane kao kritične i osjetljive u koordiniranim procjenama rizika Unije;

33.  ističe ključnu ulogu koju digitalni sektor ima u doprinosu transformaciji industrijskog sektora kao izvor čistih tehnoloških rješenja i optimizacije industrijskih procesa te svođenja njihova učinka na okoliš na najmanju moguću mjeru; s obzirom na veliku potrošnju energije i resursa u području IKT-a, traži od Komisije da procijeni potencijalni učinak masovnog razvoja digitalnih rješenja na okoliš, istodobno osiguravajući vodeću ulogu Europe u visoko energetski učinkovitim i kružnim digitalnim tehnologijama i podatkovnim centrima; poziva Komisiju da predloži konkretne načine za postizanje digitalnih rješenja za ekološku tranziciju te da uspostavi metodologiju za praćenje i kvantificiranje sve većeg učinaka digitalnih tehnologija na okoliš;

34.  naglašava da podaci imaju ključnu ulogu u transformaciji europskih industrija i naglašava važnost pametnog rasta proizvodnje i digitalizacije; poziva Komisiju da uvede jedinstveno europsko digitalno i podatkovno okruženje te da osigura i promiče interoperabilnost, kao i pristup i protok sigurnih podataka i softvera unutar Unije i među sektorima, u tvrtkama svih veličina i među javnim institucijama; nadalje poziva Komisiju da osigura vodeću ulogu Europe u postavljanju standarda orijentiranih na budućnost i stvaranju alata i infrastruktura orijentiranih na budućnost za pohranu i obradu podataka te objedinjavanje europskih podataka u ključnim sektorima, sa zajedničkim i interoperabilnim podatkovnim prostorima na razini cijele Unije; u tom pogledu poziva Komisiju da se posebno usredotoči na projekte usmjerene na upravljanje i označavanje, standardizaciju oblika podataka i sigurnost podataka, na razvoj i obradu podataka na europskom tlu, posebice podataka javnih tijela, na izgradnju boljeg digitalnog sustava oporezivanja u kojem se oporezuje dobit i u kojem tvrtke imaju značajnu interakciju s korisnicima te na daljnji razvoj europskih standarda i certificiranja za kibersigurnost, osiguravajući tako povećanu konkurentnost, uz promicanje disruptivnih tehnologija, posebno za kritične infrastrukture, među ostalim revizijom Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava i uspostavom mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti; osim toga poziva Komisiju da osigura poštenu platformu za poslovne odnose koja poduzećima u EU-u, posebno malim i srednjim poduzećima, omogućuje učinkovitu uporabu podataka generiranih na platformama;

35.  prepoznaje važnost europskog pristupa podatkovnom gospodarstvu koji je transparentan, pouzdan, interoperabilan i usredotočen na čovjeka; poziva Komisiju i države članice da postupno smanje fragmentaciju različitih nacionalnih strategija i riješe problem neravnoteže u tržišnoj snazi s ciljem podupiranja protoka podataka, interoperabilnosti, upravljanja podacima, zaštite i (ponovne) uporabe širom Unije;

36.  ističe da je potreban europski pravni okvir za umjetnu inteligenciju, robotiku i povezane tehnologije koji će se baviti etičkim načelima i temeljnim pravima u njihovu razvoju, primjeni i uporabi, kao i pitanjima sigurnosti i odgovornosti; ističe da će za inovacije i konkurentnost europske industrije biti potreban horizontalni okvir koji odražava vrijednosti i načela Unije kako bi se pružile konkretne smjernice i pravna sigurnost i građanima i poduzećima, uključujući one koji se nalaze izvan Unije;

37.  mišljenja je da se sve zakonodavne mjere u kontekstu revizije trenutačno primjenjivog okvira prava intelektualnog vlasništva moraju pažljivo razmotriti jer bi to moglo znatno utjecati na podatkovno gospodarstvo EU-a koje je još uvijek krhko i u razvoju; smatra da ne bi trebalo postojati pravo vlasništva na temelju intelektualnog vlasništva za neosobne podatke koje upotrebljavaju i proizvode tehnologije kao što je umjetna inteligencija;

38.  poziva Komisiju da u plan oporavka uključi konkretne mjere za privlačenje industrija u Europu, za povećanje, jačanje i promicanje premještanja i diversifikacije europskih industrija prema njihovoj strateškoj važnosti i, s gledišta klimatske neutralnosti, za skraćivanje i diversifikaciju lanaca opskrbe; u tom kontekstu naglašava važnost osiguravanja da Unija proizvodi dovoljno strateških dobara, poput medicinske i zdravstvene opreme ili obnovljivih izvora energije, kako bi bila samodostatna u kriznim vremenima, i potiče korištenje poticaja da bi se to postiglo, kao što je uvjet kupovine veće količine lokalnih proizvoda (iz EU-a/EGP-a) od sektora koji primaju privremenu pomoć;

39.  prihvaća rizik da će kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovesti do povećanja gospodarskog nacionalizma i protekcionizma, što predstavlja glavni izazov slobodnoj trgovini utemeljenoj na pravilima i globalnim lancima vrijednosti zbog ponovne nacionalizacije proizvodnje i raspada tih lanaca; u tu svrhu poziva dionike da diversificiraju i skrate svoje lance opskrbe i učine ih održivijima kako bi se smanjila osjetljivost;

40.  u tom pogledu poziva Komisiju da se založi za otvoreni multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima koji je usklađen s globalnim naporima za zaustavljanje klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te visokim ekološkim i socijalnim standardima EU-a, koji olakšava pristup međunarodnim tržištima za tvrtke iz EU-a i sprečava jake međunarodne aktere da zloupotrijebe svoju tržišnu snagu; smatra da bi, u tom kontekstu, Unija trebala po potrebi primjenjivati politiku tržišnog natjecanja u pogledu tvrtki iz trećih zemalja, agresivnije primjenjivati instrumente trgovinske zaštite kako bi se sustavno borila protiv nepoštenih praksi dampinga i subvencija te ojačati postojeći program instrumenata trgovinske zaštite;

41.  poziva Komisiju da odmah predloži privremenu zabranu stranih preuzimanja europskih tvrtki u strateškim sektorima od strane poduzeća u državnom vlasništvu ili tvrtki povezanih s vladama trećih zemalja; nadalje poziva Komisiju da razmisli o uzajamnosti u pristupu tržištu, da ojača i sustavno ispita okvir Unije za provjeru izravnih stranih ulaganja kako bi zaštitila pristup strateškim industrijama, infrastrukturi, ključnim razvojnim tehnologijama i drugim čimbenicima sigurnosti i kibersigurnosti, kao i da zaustavi neprijateljska preuzimanja radi zaštite konkurentnosti i smanjenja narušavanja tržišta na jedinstvenom tržištu; s tim u vezi pozdravlja Bijelu knjigu o izjednačavanju uvjeta u pogledu stranih subvencija; poziva na značajno jačanje i brzo usvajanje Uredbe (EU) br. 654/2014 (Uredba o ostvarivanju prava); naglašava da je ovo važan alat za zaštitu interesa Unije kada treće zemlje usvoje nezakonite mjere koje negativno pogađaju poduzeća u EU-u;

42.  poziva Vijeće da nastavi s pregovorima o instrumentima međunarodne javne nabave kojima se osiguravaju reciprocitet i uzajamni standardi; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće pravne instrumente koji se bave narušavanjima izazvanima na jedinstvenom tržištu, među ostalim u postupcima javne nabave; u tom kontekstu poziva Komisiju da razmotri davanje prednosti tvrtkama koje imaju središte unutar Unije, u njoj proizvode i zapošljavaju te namjeravaju navedeno zadržati u Uniji; traži da Komisija, u nedostatku jakih instrumenata međunarodne javne nabave i učinkovitih globalnih pravila o pristupu javnoj nabavi, istraži uvođenje mjera za potporu europskim proizvođačima, posebice malim i srednjim poduzećima, koji se suočavaju sa sve većim stupnjem konkurencije iz zemalja u razvoju koje ne posluju u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima te socijalnim i ekološkim standardima;

43.  mišljenja je da sveobuhvatan pristup industrijskoj strategiji koji uključuje sve politike EU-a može imati važnu ulogu u gospodarskoj i „industrijskoj“ diplomaciji; potiče Komisiju da se aktivno koristi mrežom gospodarskih komora EU-a u trećim zemljama za stvaranje novih poslovnih partnerstava;

44.  pozdravlja ambiciju stvaranja vodećih tržišta ekološki održivih i digitalnih tehnologija i inovativnih rješenja; smatra da je financiranje istraživanja i inovacija ključno za inovativne industrijske projekte i digitalne sposobnosti te smatra da bi to trebalo biti popraćeno trenutačnom Komisijinom analizom smjernica za važne projekte od zajedničkog europskog interesa; mišljenja je da bi se otpornost i strateška autonomija trebale smatrati odlučujućim kriterijima te da bi važni projekti od zajedničkog europskog interesa trebali biti usklađeni s ciljevima klimatske neutralnosti i digitalnim ciljevima Unije; poziva Komisiju da poveća transparentnost u provedbi važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i zajamči sudjelovanje malih i srednjih poduzeća; nadalje poziva Komisiju da potakne europske čelnike i/ili ekosustave u strateškim industrijskim sektorima koji se mogu natjecati na globalnoj razini i koji će pridonijeti postizanju klimatski neutralnog gospodarstva i digitalnog vodstva bez narušavanja tržišnog natjecanja u Uniji ili potkopavanja povjerenja u otvorenost i pristup tržištu;

45.  poziva Komisiju da nastavi raditi na lancima vrijednosti osiguravajući odgovarajuće praćenje aktivnosti predloženih za šest strateških lanaca vrijednosti koje je utvrdio Strateški forum za važne projekte od zajedničkog europskog interesa te da stvori transparentne uvjete primjene za zajedničke projekte važnih projekata od zajedničkog europskog interesa koji bi bili ujednačeni u svim državama članicama kako bi se osiguralo da čitava Unija od njih može imati koristi; poziva Komisiju da u ovim kriznim vremenima ulaže u projekte koji imaju jasnu europsku dodanu vrijednost i da pojednostavi administrativne postupke, proširi kriterije za prihvatljivost troškova i poveća financiranje;

46.  smatra da je inicijativa Next Generation EU stup prve faze industrijskog oporavka EU-a od bolesti COVID-19; poziva Komisiju da se pobrine da se fond čim prije aktivira i zahtijeva da Parlament bude u potpunosti uključen u postupke donošenja odluka i provedbe, kako bi se zajamčila demokratska odgovornost te u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila transparentnost i parlamentarni nadzor; zahtijeva da, za učinkovitu predopskrbu od 750 milijardi EUR, Next Generation EU:

   (a) predviđa ciljeve za socijalna, održiva i digitalna ulaganja s ciljem smanjenja štetnih učinaka i povećanja koristi u klimatskoj, okolišnoj i socijalnoj dimenziji;
   (b) bude posebno usredotočen na mala i srednja poduzeća koja su najteže pogođena krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i podupire njihov pristup financiranju;
   (c) bude pod izravnom upravom Komisije, gdje je to moguće, u uskoj suradnji s državama članicama i kroz europske programe, s ciljem usklađenijeg napredovanja, kako bi se bolje utjecalo na globalno tržište te povećala transparentnost i parlamentarna kontrola, kao i kako bi se izbjegla unutarnja i vanjska narušavanja i poremećaji na jedinstvenom tržištu;
   (d) uzima u obzir posebnosti država članica koje je kriza pogodila na različite načine;
   (e) raspodjeljuje financijsku potporu među različitim industrijskim ekosustavima, uključujući mikro poduzeća te mala i srednja poduzeća, u skladu s pretrpljenom štetom, socijalnim učinkom, izazovima s kojima su se suočili i iznosom nacionalne financijske potpore koja je već primljena u sklopu nacionalnih programa potpore, uzimajući u obzir strukturne međuovisnosti među različitim lancima vrijednosti; uzima u obzir pouke izvučene iz prethodnih mjera javne potpore kao odgovor na financijsku i gospodarsku krizu iz 2008./2009. godine i njezin učinak na otpornost i dugoročni gospodarski i socijalni oporavak; uzima u obzir da fond mora financiranje uvjetovati kriterijima koji osiguravaju da se ono ne upotrebljava za otplatu starih dugova ili održavanje zastarjele tehnologije te da se pruži podrška tvrtkama koje pridonose dugoročnom rastu i imaju snažan potencijal za oživljavanje gospodarstva; uzima u obzir da bi se sredstva za oporavak trebala usmjeriti u sektore koji imaju značajan multiplikativni učinak, koji su klimatski prihvatljivi te podupiru inovacije i koji će pridonijeti budućoj gospodarskoj otpornosti EU-a;
   (f) podupire nacionalne fiskalne programe kojima se potiču vlasnička ulaganja privatnog sektora i poduzećima omogućuje da dio zajmova koje daje Fond pretvore u vlasnički kapital;
   (g) raspoređuje namjenska sredstva tvrtkama, posebno malim i srednjim poduzećima, mikro poduzećima i novoosnovanim poduzećima, s poslovnim planovima i djelatnostima koje uključuju ključne inovacije, tehnologije i usluge, uključujući unaprjeđenje digitalne i zelene transformacije, ili čije su djelatnosti neophodne za stratešku autonomiju Unije u kritičnim sektorima, s posebnim naglaskom na poboljšanu kružnost, resursnu i energetsku učinkovitost i uštede te prelazak na obnovljive izvore energije; pomaže da naši lanci opskrbe postanu otporniji i manje ovisni njihovim vraćanjem u matične zemlje, diversifikacijom i jačanjem, istodobno izbjegavajući diskriminaciju tvrtki koje se nalaze u izvanrednoj situaciji i koje treba pratiti u njihovoj tranziciji;
   (h) namjenski financira velike tvrtke koje imaju vjerodostojne planove za tranziciju na klimatski neutralan poslovni model;
   (i) jača program jamstava EIB-a i pretvara ga u dopunu nacionalnim programima kako bi mogao funkcionirati kao vrijedan dodatak i ojačati njihov učinak na terenu;
   (j) daje prednost tvrtkama koje se obvezuju na transparentnost, osiguravaju vidljivost financiranja sredstvima EU-a, uvode sustave koji potiču sudjelovanje radnika u pitanjima vezanima uz tvrtku i poštuju obveze nefinancijskog izvješćivanja;

47.  naglašava potrebu za potporom održivom i pravednom oporavku, osiguravajući dobrobit građana nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19; smatra da bi Fond trebao jačati održivost i konkurentnost europskih industrija, kao i jamčiti poštene i pravedne digitalne i zelene industrijske tranzicije;

48.  smatra da bi paralelno s trenutnom krizom Unija trebala pripremiti i predvidjeti drugu fazu svoje industrijske strategije, osiguravajući konkurentnost, ekološku održivost i digitalizaciju svojih industrija čime postiže dugoročnu otpornost na društveno odgovornoj osnovi; podsjeća da će uloga država članica biti presudna za uspješan oporavak povećavanjem ograničenih resursa EU-a te da bi industrijska politika trebala postati horizontalna zadaća Komisije;

49.  smatra da Unija zahtijeva industrijsku strategiju koja obuhvaća zaštitu okolišnog zdravlja i bioraznolikosti te inzistira na potrebi da se ubrza transformacija naše industrije u smjeru klimatske neutralnosti; naglašava da ulaganja moraju biti kompatibilna s ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine jer u suprotnome postoji rizik od stvaranja neupotrebljive imovine i učinaka ovisnosti o tehnologijama temeljenima na fosilnim gorivima koje štete okolišu;

50.  ističe da istinski učinkovita europska industrijska strategija i povezana politika trebaju biti izgrađene na ambicioznim klimatskim aktivnostima i ciljevima na temelju propisa o klimi, pružajući plan djelovanja za oblikovanje industrije budućnosti u kojoj će svi sektori doprinositi postizanju cilja klimatske neutralnosti što je ranije moguće, a najkasnije do 2050.;

51.  naglašava potrebu za usklađivanjem nove industrijske strategije s ciljem klimatski neutralnog gospodarstva do 2050., istodobno ističući da se europske klimatske politike moraju temeljiti na dokazima;

52.  smatra da na domaćem i globalnom tržištu postoji velik potencijal za tehnologije s nultom i niskom razinom emisija, obnovljive izvore energije i održive proizvode, procese i usluge u cijelom vrijednosnom lancu, od sirovina do energetski intenzivnih industrija, proizvodnje i sektora industrijskih usluga; štoviše smatra da će propis o klimi uvelike pridonijeti racionalizaciji napora za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine utvrđivanjem klimatskih ciljeva za 2030. i 2050. u zakonodavstvu Unije; vjeruje da je potreban sveobuhvatniji i sustavniji okvir politike kako bi se osigurala usklađenost u svim politikama Unije, kao i dugoročna sigurnost investitora i regulatorna predvidljivost te koherentan, transparentan i uključiv pristup upravljanja u svim područjima politike, koji utire put prema jasnoj i predvidljivoj strategiji za europske industrije;

53.  pozdravlja predloženi industrijski forum; poziva Komisiju da započne s uspostavljanjem foruma i da u tom okviru stvori dijalog s uravnoteženom zastupljenošću svih relevantnih znanstvenih stručnjaka, organizacija i dionika, uključujući civilno društvo, udruge potrošača i sindikate, da kontinuirano prati i redovito izvještava o napretku pojedinačnih industrijskih sektora na razini EU-a u ostvarivanju ciljeva klimatske neutralnosti koji se trebaju postići najkasnije do 2050. godine te da savjetuje Komisiju o doprinosu i usklađenosti ulaganja s ciljevima EU-a za zaštitu okoliša i klimatskim ciljevima, u skladu s uredbom o upravljanju energetskom unijom;

54.  smatra da bi svi sektori trebali doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva Unije i u tom pogledu naglašava da je važno da Komisija razvije strategije specifične za pojedine sektore kojima se utvrđuju mjere potrebne za postizanje tih ciljeva i osigurava usklađenost politika; poziva na brzo postupno ukidanje fosilnih goriva i apelira na potrebu za uspostavljanjem visoko učinkovitog i klimatski neutralnog energetskog sustava po globalno konkurentnim cijenama za industrije; ističe ulogu koju čista, održiva i cjenovno pristupačna energija i sirovine imaju u prijelazu na visoko energetski učinkovita i klimatski neutralna gospodarstva; ističe potrebu da se osigura da je upotreba izvora energije kao što je prirodni plin samo prijelazne naravi, s obzirom na cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; naglašava da će daljnja integracija energetskog tržišta EU-a imati važnu ulogu u povećanju cjenovne pristupačnosti i sigurnosti opskrbe energijom; s tim u vezi naglašava potrebu za ubrzavanjem razvoja i integracije kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u kombinaciju izvora energije i za olakšavanjem uvođenja proizvodnje vodika temeljene na obnovljivim izvorima energije kao potencijalne revolucionarne tehnologije u sektore u kojima je teško smanjiti emisije; pozdravlja pokretanje saveza za čisti vodik i saveza za niskougljične industrije; naglašava potrebu za ubrzavanjem istraživanja proizvodnje vodika i zelenog goriva u velikim količinama, tehnologija dekarbonizacije poput infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskih postrojenja i proizvodnih pogona, s ciljem energetske tranzicije, uz istraživanje potencijalne uporabe geotermalnih izvora energije; ponavlja da to zahtijeva široku dostupnost cjenovno pristupačne i čiste energije i prateće infrastrukture, u skladu s potrebama za dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija;

55.  poziva institucije EU-a, države članice, regije, industriju i sve ostale relevantne aktere da zajedno rade na poboljšanju europske energetske učinkovitosti, stvaranju vodećih tržišta klimatski relevantnih tehnologija i inovacija u Uniji i da prednost daju ulaganjima u energetsku infrastrukturu; poziva Komisiju da osigura da se EIB bolje iskoristi kao klimatska banka Unije kako bi se poboljšalo održivo financiranje javnog i privatnog sektora i pomoglo tvrtkama u procesu dekarbonizacije;

56.  naglašava da je u svim gospodarskim sektorima potrebno opsežno uvođenje troškovno konkurentnih kapaciteta za obnovljivu energiju; uviđa da je Unija vlasnik 40 % patenata za obnovljivu energiju na svjetskoj razini te naglašava da bi trebala ostati predvodnik u revolucionarnim tehnologijama u području obnovljivih izvora energije; u tom pogledu naglašava da je potreba za razvojem snažne industrijske politike za obnovljive izvore energije, koja bi obuhvaćala i politike na strani ponude i na strani potražnje te omogućila integraciju sektora obnovljive energije, ključna za jamčenje dugoročne sigurnosti opskrbe energijom u Europi, tehnološkog vodstva i strateške autonomije; potiče Komisiju da prihvati tehnologije u području obnovljivih izvora energije kao ključni strateški lanac vrijednosti i industrijski ekosustav koji ispunjava uvjete za financiranje iz instrumenta za strateška ulaganja, kao i da bude prikladno predstavljen na predstojećem industrijskom forumu; naglašava potrebu da se pripreme mjere potpore za razvoj tehnologija u području obnovljivih izvora energije u Europi i da se osiguraju jednaki uvjeti za proizvođače iz Unije i izvan Unije;

57.  naglašava da, ako europska industrija želi biti konkurentna, mora joj se pružiti podrška kroz učinkovitu, održivu i potpuno međusobno povezanu prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturnu mrežu; poziva na politiku dugoročnih ulaganja u opremanje i obnovu infrastrukture te na uklanjanje administrativnih prepreka kojima se koči brz razvoj transeuropskih mreža; poziva na značajnije financiranje Instrumenta za povezivanje Europe u njegova tri sektora kako bi se potaknulo ulaganje u infrastrukturu, međupovezanost, digitalizaciju i pametne mreže, kompatibilno s ciljevima europskog zelenog plana; nadalje naglašava da je potrebno ubrzati projekte od zajedničkog interesa i što prije revidirati Uredbu o transeuropskoj energetskoj mreži (TEN-E);

58.  ističe potencijal kružnog gospodarstva i gospodarstva s nultom razinom emisija u modernizaciji gospodarstva Unije, smanjenju potrošnje energije i resursa, davanju prioriteta sprečavanju stvaranja otpada, osiguravanju poticaja za inovacije i transformaciji čitavih industrijskih sektora i njihovih vrijednosnih lanaca, proizvoda, proizvodnih procesa i poslovnih modela, potičući time dematerijalizaciju i detoksifikaciju gospodarstva Unije i čineći Europu manje ovisnom o osnovnim materijalima, uz istodobno poticanje inovacija, uključujući stvaranje tržišta za rješenja s nultom i niskom razinom emisija i rješenja u području obnovljivih izvora energije koja zamjenjuju proizvode i materijale na bazi fosilnih goriva te razvoj nove ekološki dizajnirane tehnologije i rješenja za sprječavanje učinaka na okoliš; ističe snažne sinergije između djelovanja u području klime i kružnog gospodarstva, posebno u energetski i resursno intenzivnim industrijama i industrijama obnove, te naglašava da sektori imaju različita polazišta i putove ka dekarbonizaciji; ističe potencijal kružnog biogospodarstva i šumarske industrije u promicanju konkurentne i održive industrije;

59.  podsjeća da će europska klimatska i energetska politika za svoje strateške tehnologije zahtijevati velike količine metala i minerala; izražava zabrinutost zbog toga što Europa za opskrbu tim metalima i mineralima u velikoj mjeri ovisi o drugim područjima svijeta te postupno gubi svoj globalni udio čak i kada je riječ o materijalima za koje ima industrijske kapacitete; naglašava da se autonomija Europe u strateškim sektorima ne može postići bez konkurentnog i održivog ekosustava EU-a za osnovne, dragocjene i ključne materijale iz primarnih i sekundarnih izvora; u tom pogledu ističe značaj akcijskog plana za kružno gospodarstvo, ali naglašava da Europa treba ojačati svoj kapacitet za sve faze lanca vrijednosti sirovina, odnosno za rudarstvo, recikliranje, topljenje rude, rafiniranje i preradu; mišljenja je da se opseg akcijskog plana za kritične sirovine i saveza ne bi trebao ograničiti na kritične sirovine i trebao bi biti usmjeren na razvoj integriranog ekosustava za čitav niz materijala, metala i minerala potrebnih za industrijsku tranziciju;

60.  poziva Komisiju da izradi europsku izvoznu i uvoznu strategiju za tehnologije u području obnovljivih izvora energije i tehnologije s učinkovitim korištenjem resursa i energije;

61.  naglašava potencijal povezivanja sektora i međusobnog povezivanja sektora koji koriste energiju, poput građevinskog i prometnog, te u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije o integraciji energetskog sustava;

62.  poziva na to da se značajnim izvorima financiranja za energetsku obnovu zgrada potakne planirana inicijativa „val obnove” nužnim financijskim sredstvima u okviru plana oporavka; naglašava da bi se u kontekstu predstojećeg prijedloga o valu obnove i obveze država članica da utvrde dugoročne strategije za postizanje energetski visokoučinkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada trebalo u potpunosti dati prioritet načelu energetske učinkovitosti na prvom mjestu, čime bi se ubrzale temeljite obnove i zamjena neučinkovitih sustava grijanja i hlađenja koji se temelje na fosilnim gorivima; naglašava da se integrirani programi temeljite obnove koji obuhvaćaju cijele općine ili okruge mogu provesti brže i jeftinije, što donosi koristi potrošačima i smanjuje troškove energije;

63.  ističe činjenicu da procesno grijanje i hlađenje ostaju najznačajniji potrošači energije u industrijskom sektoru; stoga naglašava da se za ubrzavanje napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova u industriji treba u potpunosti iskoristiti potencijal energetske učinkovitosti industrijskog grijanja i hlađenja, uz povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije koji se temelje na elektrifikaciji, dizalicama topline, boljoj uporabi industrijskih klastera i simbiozama koje nude značajan potencijal smanjenja u mnogim sektorima;

64.  ističe potencijal zelene mobilnosti za stvaranje novih radnih mjesta, poticanje europske industrije i potporu ulaganjima usmjerenima na širenje održive prometne infrastrukture koja bi omogućila postizanje multiplikacijskog učinka slanjem narudžbi širokom spektru subjekata (dobavljačima, kooperantima, dobavljačima i njihovim podizvođačima) i smanjenje emisija iz prometnog sektora; ističe da je potrebno ubrzati provedbu Europskog saveza za baterije kako bi se oslobodio potencijal njegova strateškog lanca vrijednosti, povećali izgledi za inovativne lokalno proizvedene baterije i recikliranje metala u Europi, stvorila dodana vrijednost Unije, pridonijelo konkurentnosti europske automobilske industrije i olakšao prijelaz na dekarbonizirani električni sustav; poziva na veća ulaganja u brze vlakove i obnovu međugradskih željezničkih mreža, kao i u javni prijevoz s nultom i niskom razinom emisija; ističe da je potrebno promicati zelenu mobilnost ulaganjem u bolju infrastrukturu kao što je veća raširenost postaja za punjenje; smatra da će veći broj postaja za punjenje omogućiti da se tržište električnih vozila značajno i brže proširi, što će imati pozitivan učinak na naš okolišni i ugljični otisak; stoga poziva Komisiju da podnese sveobuhvatnu strategiju za uvođenje infrastrukture za brzo punjenje električnih vozila kako bi se osiguralo da ih potrošači koriste, čime bi im se pružila sigurnost u pogledu potencijala tehnologije i pristup usko povezanoj mreži kompatibilne infrastrukture za punjenje te kako bi se podržala proizvodnja automobila u Europi;

65.  vjeruje da će za uspješnu energetsku tranziciju Europi biti potrebna značajna količina cjenovno pristupačne energije s nultom/niskom razinom emisija i obnovljivih izvora energije, podrijetlom i iz trećih zemalja uz korištenje popratnom infrastrukturom; poziva na strateške inicijative unutar EU-a i na to da energetska politika postane središte vanjske politike i politike susjedstva Unije, uključujući financijsku potporu savezima za vodik i zelenu energiju na bazi obnovljivih izvora energije; mišljenja je da bi ti savezi također trebali biti dio trgovinskih sporazuma; naglašava važnost snažnih saveza za rješavanje problema nedostatka i održivog dobavljanja resursa i sirovina;

66.  podsjeća na Glavni plan EU-a iz 2019. za konkurentnu transformaciju energetski intenzivnih industrija koji upravlja tranzicijom uz istodobno održavanje konkurentnosti europskih industrija te poziva Komisiju da provede svoju preporuku kako bi pomogla u istiskivanju uvoza iz trećih zemalja koje ne ispunjavaju ekološke standarde u dovoljnoj mjeri i potaknuti veće ambicije u području klime kod globalnih trgovinskih partnera EU-a;

67.  poziva na reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi bio u skladu s klimatskim ciljevima te reviziju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika kako bi se pridonijelo pametnom vraćanju proizvodnje u matične zemlje i skratilo lance vrijednosti; ističe potencijalno važnu ulogu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika u izbjegavanju istjecanja ugljika;

68.  ističe da više od polovice svjetskog BDP-a ovisi o prirodi i uslugama koje ona pruža, a nekoliko je sektora veoma ovisno o prirodi; napominje da više od 90 % gubitaka u području bioraznolikosti i nestašice vode dolazi zbog vađenja i obrade resursa; naglašava da bi europska industrijska politika trebala biti usklađena s ciljevima strategije o biološkoj raznolikosti do 2030.;

69.  naglašava da je, na temelju pristupa „Jedno zdravlje“, očuvanje prirodnih ekosustava ključno za osiguravanje temeljnih potreba čovječanstva, kao što su voda namijenjena za ljudsku potrošnju, čist zrak i plodna tla; traži da se brzo izrade čvrsti pokazatelji za procjenu učinaka na bioraznolikost i za osiguravanje postupnog smanjenja zagađenja kako je opisano u strategiji EU-a za bioraznolikost;

70.  ističe da industrija i dalje uvelike doprinosi zagađenju okoliša ispuštanjem onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo; ističe ulogu Direktive o industrijskim emisijama u uspostavljanju obveza za velika postrojenja da smanje ispuštanje onečišćujućih tvari na najmanju moguću mjeru; s veseljem iščekuje budući akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja za zrak, vodu i tlo i reviziju direktive o industrijskim emisijama koja bi trebala dovesti do značajnog smanjenja industrijskog onečišćenja;

71.  naglašava važnost regionalne dimenzije industrijske politike s obzirom na to da su gospodarske razlike među regijama postojane, a postoji i rizik da će se produbiti zbog učinaka krize uzrokovane koronavirusom; naglašava da, u svrhu sprječavanja i ublažavanja propadanja regija, regionalni planovi ponovnog razvoja moraju ostvariti napredak u strategijama za održivu transformaciju i kombinirati programe gospodarske revitalizacije s aktivnim programima tržišta rada; poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama kako bi se izradile srednjoročne i dugoročne prognoze u pogledu vještina koje zahtijeva tržište rada;

72.  u tom kontekstu ističe važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF-ova) u pružanju potpore stvaranju kvalitetnih radnih mjesta s pristojnim plaćama, poslovnoj konkurentnosti, održivom gospodarskom razvoju te modernizaciji i poboljšanju sustava obrazovanja i osposobljavanja te zdravstvenim sustavima;

73.  ističe potrebu za pružanjem potpore poštenoj, inkluzivnoj i pravednoj tranziciji i potrebu za rješavanjem socijalnih i gospodarskih nejednakosti drugim načinima osim prekvalifikacijom i stvaranjem novih radnih mjesta u novim gospodarskim sektorima, kako bi se osiguralo da se nikoga ne zapostavi i da nijedan radnik ne bude isključen iz tržišta rada; smatra da će dobro osmišljen mehanizam za pravednu tranziciju, koji uključuje i Fond za pravednu tranziciju, biti važan alat za olakšavanje dvostruke tranzicije i ispunjavanje ambicioznih ciljeva klimatske neutralnosti; ustraje na tome da, s ciljem osiguravanja sveobuhvatnije tranzicije i rješavanja pitanja njezinih socijalnih učinaka, svi lokalni dionici, uključujući predstavnike civilnog društva i zajednice, trebaju biti uključeni u fazu osmišljavanja i provedbe teritorijalnih planova za pravednu tranziciju; naglašava da ulaganja u održivu tehnologiju u tom pogledu imaju ključnu ulogu u podupiranju dugoročnog gospodarskog razvoja regionalnih gospodarstava; ističe da će snažno financiranje mehanizma za pravednu tranziciju, uključujući znatna dodatna proračunska sredstva, biti ključan element za uspješnu provedbu europskog zelenog plana;

74.  smatra da se međuregionalna suradnja usmjerena na održive i digitalne transformacije, kao što je slučaj sa strategijama pametne specijalizacije, mora ojačati kako bi se stimulirali regionalni ekosustavi; stoga traži od Komisije da podrži razvoj instrumenata kojima se može pružiti jasan plan djelovanja za regije s prilagođenim pristupom kako bi se osigurala vodeća uloga industrije;

75.  smatra da je za industrijsku transformaciju potreban značajan poticaj u pogledu istraživanja i razvoja te integracija novih spoznaja i inovacija u postojeća tržišta i njihovo korištenje za stvaranje novih; naglašava da su inovacije jedan od pokretača vodećih industrijskih ekosustava i da bi se to trebalo odražavati u jačoj potpori inovacijskim i poduzetničkim kapacitetima u svakoj fazi inovacijskog ciklusa; naglašava potrebu za povećanjem izdataka za istraživanje, posebno za visokokvalitetna javna istraživanja i razvoj te inovacije kao ključne elemente za postizanje dvostrukih tranzicija, za poboljšanje strateške autonomije Unije i povećanje dugoročne konkurentnosti; u tom pogledu poziva države članice da ispoštuju obvezu ulaganja 3 % svojeg BDP-a u istraživanje i razvoj kako bi se zadržala vodeća uloga Unije među globalnim konkurentima; žali zbog trenutnog nedostatka inovativnih kapaciteta u malim i srednjim poduzećima zbog nedostatka potrebnog rizičnog kapitala, zbog troškova i složenosti administrativnih postupaka te manjka odgovarajućih vještina i nedostatka pristupa informacijama;

76.  naglašava potrebu za povećanjem proračuna za programe na kojima se temelji industrijska transformacija Unije i stoga podsjeća na stav Parlamenta koji se zalaže za povećanje proračuna za program Obzor Europa na 120 milijardi EUR i osiguravanje usklađenosti programa s ciljevima klimatske neutralnosti Unije te pružanje potpore programima InvestEU i Digitalna Europa kroz odgovarajuće instrumente financiranja za tržišni razvoj revolucionarnih tehnologija i inovacija, uz istodobno jačanje sinergije između regionalnih, nacionalnih, europskih i privatnih financijskih izvora; poziva na učinkovitu potporu Europskom vijeću za inovacije i Europskom institutu za inovacije i tehnologiju te na jačanje njihovih misija; ustraje na tome da bi se značajan udio financiranja dostupnog malim i srednjim poduzećima u okviru programa Obzor Europa trebao provesti putem Europskog vijeća za inovacije i suradničkih dijelova programa, s ciljem stvaranja novih rješenja i poticanja inovacija, postepenih i disruptivnih; podržava uspostavljanje europskih partnerstava u okviru programa Obzor Europa radi poticanja ulaganja privatnog sektora u promicanje prijenosa znanja, tehnologija i inovacija iz istraživačkih centara i sveučilišta u industrijski proces, iskorištavanjem programa industrijskih ekosustava i u svrhu pružanja podrške oporavku te zelenoj i digitalnoj tranziciji; osim toga poziva Komisiju da osigura da će tijekom provedbe ta partnerstva biti transparentna i uključiva, posebice u pogledu programa strateških istraživanja i godišnjih programa rada; naglašava da bi ta partnerstva također trebala isključiti sve sukobe interesa i jamčiti istinsku dodanu vrijednost za društvo;

77.  nadalje, s tim u vezi, vjeruje da je bolje pripremljeno i otpornije društvo ključno u suočavanju s poremećajima na europskoj ili svjetskoj razini i u davanju sveobuhvatnih odgovora u obliku politika te da su u tom pogledu ključna koordinirana ulaganja u istraživanje i razvoj; u tu svrhu poziva Komisiju da podrži stvaranje posebnog instrumenta za pripravnost na pandemiju i otpornost društva jer bi ta mjera stvorila uvjete za bolju koordinaciju na razini EU-a, utvrdila prioritetna područja i pokrenula djelovanja koja zahtijevaju visokokvalitetna medicinska istraživanja i koordinirana ulaganja u istraživanje i razvoj;

78.  naglašava važnost farmaceutske industrije utemeljene na istraživanju kao ključnog doprinositelja očuvanju kvalitetne proizvodnje i opskrbe cjenovno pristupačnim lijekovima svih pacijenata kojima je to potrebno, jačanju inovacije, otpornosti, pristupačnosti i odgovornosti Unije te u pomaganju u rješavanju budućih izazova; ponavlja potrebu za uspostavom plana ublažavanja rizika od nestašice lijekova za upravljanje svim slabim točkama i rizicima za lanac opskrbe kritičnim lijekovima, osiguravanje budućih inovacija za rješavanje problema nepodmirenih potreba i pružanje potpore otpornosti, pripravnosti i spremnosti zdravstvenih sustava za rješavanje budućih izazova, uključujući pandemiju;

79.  naglašava ulogu ključnih tehnologija koje omogućuju izgradnju tehnoloških i inovativnih kapaciteta u cijeloj Uniji; poziva Komisiju da program Obzor Europa i svoju industrijsku strategiju prilagodi razvoju, unaprjeđenju i komercijalizaciji revolucionarnih tehnologija i inovacija u Uniji kako bi se premostila razlika između inovacije i uvođenja na tržište osiguravanjem financiranja rizika za tehnologiju u ranoj fazi i demonstracijske projekte te razvojem ranih lanaca vrijednosti kako bi se u prvom redu podržale komercijalne, tržišno prihvaćene, obnovljive, energetski i resursno učinkovite i kružne tehnologije i proizvodi, procesi, usluge te poslovni modeli s nultom i niskom razinom emisija, kao i pružanjem potpore razvoju istraživačke infrastrukture, također s ciljem smanjenja postojećih razlika između država članica; potiče Komisiju i države članice da pripreme jedinstvene kontaktne točke koje će pružati pojednostavljene informacije o mogućnostima financiranja za industrijske demonstracijske projekte za revolucionarne tehnologije;

80.  poziva Komisiju da ispita mjere za suzbijanje potencijalnog gubitka znanja i inovacija tijekom trenutne krize, uključujući instrumente za podršku tvrtkama koje privremeno dijele informacijske radnike s javnim istraživačkim institucijama i sveučilištima kako bi se omogućilo javno-privatno istraživanje javnih prioriteta i očuvanje zaposlenosti i inovacijskih kapaciteta u kriznim vremenima;

81.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije potencijalne porezne poticaje za poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj koja su se znatno smanjila zbog krize uzrokovane bolešću COVID‑19;

82.  poziva Komisiju da nastavi podupirati mogućnosti europskih tvrtki za stvaranje inovacija na temelju sveobuhvatnog uređenja intelektualnog vlasništva, povećavajući fleksibilnost u licenciranju, kako bi se održala učinkovita zaštita njihovih ulaganja u istraživanje i razvoj te osigurao pravedan povrat i da istodobno nastavi razvijati otvorene tehnološke standarde koji podržavaju tržišno natjecanje i mogućnost izbora, kao i sudjelovanje industrije EU-a u razvoju ključnih tehnologija;

83.  priznaje da je snažan i uravnotežen okvir prava intelektualnog vlasništva ključan čimbenik europske konkurentnosti u borbi protiv industrijske špijunaže i krivotvorenja te stoga poziva Komisiju da očuva i ojača taj okvir; naglašava potrebu da se osigura jednakost sa SAD-om i Kinom u poticajima za intelektualno vlasništvo u području bioznanosti kako bi Europa ostala privlačno mjesto za ulaganja u istraživanje i razvoj te industrijski razvoj; poziva Komisiju da zadrži i razvije europski sustav intelektualnog vlasništva na svjetskoj razini promicanjem snažne zaštite intelektualnog vlasništva, poticaja i mehanizama nagrađivanja za istraživanje i razvoj kako bi se privukla ulaganja u razvoj budućih inovacija u korist društva; pozdravlja najavu akcijskog plana za intelektualno vlasništvo koji bi mogao olakšati europski doprinos razvoju standarda; podupire održivu proizvodnju i radna mjesta te poboljšanje atraktivnosti i ugleda visokokvalitetne proizvodnje u EU-u širom svijeta; poziva Komisiju da potakne prijenos ključnih ekoloških i klimatskih tehnologija u zemlje u razvoju dodjeljivanjem otvorenih licenci za takve tehnologije;

84.  poziva Komisiju da što prije provede europski jedinstveni patent kako je predviđeno sporazumom o jedinstvenoj nadležnosti za patente od 19. veljače 2013.;

85.  naglašava važnost sveobuhvatnog i učinkovitog općeg upravljanja industrijskom transformacijom kojim se osigurava dosljednost s važećim zakonodavstvom i strategijama EU-a, a posebno ciljevima europskog zelenog plana, što je ključno za njegov uspjeh; pozdravlja činjenicu da je Komisija utvrdila 14 ekosustava i uključiv pristup okupljanja svih dionika koji djeluju u lancu vrijednosti radi promicanja europskog vodstva u strateškim sektorima i konkurentnosti na globalnoj razini; ističe da je potrebno osigurati da mala i srednja poduzeća napreduju unutar svakog ekosustava; ističe potrebu za osiguravanjem transparentnosti utvrđenih industrijskih ekosustava, posebice u pogledu kriterija koje poduzeća trebaju ispuniti da bi se smatrala dijelom ekosustava, točne raščlambe po vrstama aktera u svakom utvrđenom ekosustavu te informacija o ishodima i temama o kojima se raspravljalo, podsjećajući također na ulogu industrijskog foruma i saveza u vezi s tim ekosustavima; naglašava da bi civilno društvo, udruge potrošača i sindikati trebali na prikladan način sudjelovati u definiranju sveobuhvatnih i sektorskih industrijskih strategija i prioriteta; naglašava da bi ekosustavi trebali uključivati sve poveznice s lancima vrijednosti, uključujući mala i srednja poduzeća, te naglašava da mala i srednja poduzeća imaju važnu ulogu u stvaranju industrijskih saveza i njihovim proizvodnim lancima; ističe potrebu za odgovarajućim financijskim instrumentima za te saveze;

86.  mišljenja je da će ekosustavi biti ključne komponente sljedeće industrijske revolucije povećanjem napredne i pametne proizvodnje i pružanjem cjenovno pristupačne, čiste, održive i sigurne energije, kao i potrebne energetske infrastrukture, transformacijskih metoda proizvodnje i pružanja usluga; poziva na analizu ekosustava kako bi se procijenile potrebe svakog sektora u pogledu tranzicije i kako bi se doprinijelo uspostavi plana tranzicije; osim toga, vjeruje da će podrška suradnji između industrije, akademske zajednice, malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih i rastućih poduzeća, sindikata, civilnog društva, udruženja krajnjih korisnika i svih ostalih dionika biti ključna za rješavanje nedostataka na tržištu i premošćivanje jaza između ideje i njezine realizacije uz osiguravanje zaštite radnika, uključujući područja koja još nisu uključena u industrijske interese, ali imaju visoku društvenu dodanu vrijednost; poziva na upravljanje tim ekosustavima koje će uključivati sve relevantne dionike iz industrijskih sektora koji su ključni za ostvarenje zelene i digitalne tranzicije; smatra da bi ekosustavi trebali imati ulogu u definiranju rješenja i mjera koje treba usvojiti kako bi se provela europska industrijska strategija i podržali snažni europski lanci vrijednosti koji su ključni za dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju;

87.  ističe da će ulaganje u ključne lance vrijednosti imati presudnu ulogu u očuvanju naše buduće strateške autonomije; vjeruje da je potrebno dati prednost ulaganjima u industrijske sektore koji su od iznimne važnosti za našu stratešku autonomiju, poput sigurnosti, obrane, klimatskih tehnologija, prehrambene neovisnosti i zdravlja; posebice ponavlja važnost farmaceutske industrije u osiguravanju budućih inovacija za rješavanje neispunjenih potreba te u pružanju podrške otpornosti, pripravnosti i spremnosti zdravstvenih sustava za rješavanje budućih izazova, uključujući pandemiju;

88.  naglašava važnost industrije obnovljivih izvora energije kao strateškog sektora kako bi se ojačala konkurentska prednost EU-a, postigla dugoročna otpornost i osigurala energetska sigurnost, uz istovremeno povećanje industrijske snage; nadalje ističe doprinos sektora obnovljivih izvora energije stvaranju novih lokalnih radnih mjesta i poslovnih prilika, posebice za mala i srednja poduzeća, te jačanju proizvodnje opreme, kao i u smanjenju troškova energije i poboljšanju troškovne konkurentnosti;

89.  ističe da je automobilski sektor uvelike pogođen krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, zbog čega su industrija i radnici bili prisiljeni brzo se prilagoditi promjenama u opskrbi i novim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, uz proces transformacije sektora koji je već bio u tijeku prije pandemije; mišljenja je da je prijelaz na pametnu i čišću mobilnost ključan tijekom razvoja u smjeru klimatski neutralnog, digitalnog i otpornijeg gospodarstva te da bi se to također trebalo smatrati prilikom za stvaranje zelenog rasta i čistih radnih mjesta temeljenih na konkurentskoj prednosti europske industrije u tehnologijama vozila na globalnoj razini; poziva Komisiju da odredi prioritete povezane s istraživanjima i inovacijama, digitalizacijom i potporom novoosnovanim poduzećima i mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, uključujući automobilski sektor;

90.  naglašava da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 također snažno pogodila i turistički sektor te poziva Komisiju da odredi prioritete u vezi s pomaganjem i promicanjem oporavka sektora, uzimajući u obzir njegov doprinos BDP-u EU-a i konkurentnosti Unije; poziva Komisiju na promicanje suradnje između država članica i regija u svrhu stvaranja mogućnosti za nova ulaganja i daljnje inovacije kako bi se stvorio europski turistički ekosustav koji je održiv, inovativan i otporan te koji štiti prava radnika i potrošača;

91.  ističe potencijal kulturnog i kreativnog sektora za poticanje inovacija, koji djeluje kao katalizator promjena u drugim sektorima te potiče izume i napredak; napominje da inovativni gospodarski sektori sve više ovise o kreativnosti kako bi održali svoju konkurentsku prednost; nadalje napominje da pojavom sve složenijih, kreativnih i isprepletenih poslovnih modela kulturni i kreativni sektori sve češće postaju odlučujuća sastavnica gotovo svakog proizvoda i usluge; stoga smatra da bi Europa trebala nadograđivati svoja kreativna i kulturna dobra te poziva Komisiju i države članice da posvete dovoljno pozornosti kulturnom i kreativnom sektoru u razvoju sveobuhvatnog, dosljednog i dugoročnog okvira industrijske politike, uključujući pristup financiranju i programima financiranja;

92.  ističe važnost svemirske politike Unije, posebno za poboljšanje europskih industrijskih svemirskih kapaciteta i oslobađanje potencijala sinergija s drugim ključnim sektorima i politikama, posebno za razvoj vrhunskih tehnologija i praćenje industrijske transformacije;

93.  konstatira doprinos kemijske industrije mnogim strateškim lancima vrijednosti i proizvodnji ugljično neutralnih, resursno učinkovitih i kružnih tehnologija te rješenja; poziva na oblikovanje politike o održivim kemikalijama u skladu s industrijskom strategijom;

94.  poziva Europsku agenciju za okoliš da, zajedno s Europskom agencijom za kemikalije, napravi izvješće o kemikalijama u okolišu u Europi; smatra da bi ovim izvješćem trebalo procijeniti sustavnu prirodu opasnih kemikalija u europskim sustavima proizvodnje i potrošnje, njihovu upotrebu u proizvodima, pojavnost u europskom okolišu i štetu za ljudsko zdravlje i ekosustave;

95.  naglašava presudnu važnost funkcionalnog i konkurentnog sektora farmaceutskih i medicinskih proizvoda kako bi se osigurao održiv pristup pacijenata lijekovima i zajamčila visoka razina zdravstvene zaštite pacijentima u EU-u; smatra da Komisija treba olakšati dijalog između država članica i svih relevantnih dionika tako što će uspostaviti farmaceutski forum koji će nadzirati Europska agencija za lijekove kako bi se omogućila sveobuhvatna rasprava o pitanjima koja se tiču, među ostalim, održivosti farmaceutske industrije i uvođenja novih tehnologija u sustave zdravstvene zaštite; naglašava da bi se tim forumom u obzir trebali uzeti različiti nacionalni pristupi određivanju cijena i naknadi troškova, kao i ulaganja u zdravstvenu zaštitu i organizaciju;

96.  smatra da je javna nabava ključan pokretač industrijske transformacije; poziva Komisiju da prouči kako u potpunosti iskoristiti učinak poluge javnih rashoda i ulaganja za postizanje ciljeva politike, uključujući jačanjem održivosti i stavljanjem javne nabave u središte plana gospodarskog oporavka EU-a davanjem prioriteta i poticanjem potražnje za ekološki inovativnim, troškovno učinkovitim i održivim proizvodima i uslugama te omogućavanjem premještanja u ključnim strateškim sektorima, kao što su zdravstveni proizvodi, poljoprivreda i tehnologije u području obnovljivih izvora energije, te poticanjem kraćih i održivih lanaca opskrbe; poziva Komisiju i javna tijela da analiziraju uvjete za uvođenje obvezne stavke održivosti u postupcima javne nabave na temelju okolišnih, socijalnih i etičkih kriterija, uključujući ugljični otisak, udio recikliranja i uvjete rada u svim fazama, kao i da povećaju svijest i bolje iskoriste postojeće programe za promicanje zelenih usluga; ustraje na tome da bi mala i srednja poduzeća trebala imati jednake šanse za sudjelovanje u postupcima javne nabave; poziva javne naručitelje da sustavno primjenjuju pristup koji se temelji na najboljem omjeru cijene i kvalitete tijekom životnog vijeka proizvoda i usluga; potiče javne naručitelje da iskoriste odredbu (članak 85. Direktive o komunalnim uslugama) koja im omogućuje odbijanje ponuda ako udio proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja prelazi 50 % ukupne vrijednosti proizvoda koji se nalaze u ponudi;

97.  prepoznaje doprinos normizacije jedinstvenom europskom tržištu i povećanju gospodarskog, društvenog i ekološkog blagostanja, uključujući zdravlje i sigurnost potrošača i radnika; naglašava potrebu za razvojem, procjenom i uporabom usklađenih normi za potporu industrijama koje proizvode na učinkovit, siguran, kružni, održiv te ponovljiv način i osiguravaju visoku kvalitetu;

98.  poziva Komisiju da usvoji snažan sustav ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se analizirao ex ante učinak propisa i instrumenata Unije te mogućih potrebnih ulaganja i pratio napredak i rezultati uzimajući u obzir dimenziju MSP-ova; naglašava da bi se sustav ključnih pokazatelja uspješnosti trebao temeljiti na konkretnim, mjerljivim, ostvarivim, relevantnim i vremenski usmjerenim ciljevima;

99.  poziva Komisiju da ojača svoju praksu procjene učinka i osigura da, prije predstavljanja novih zakonodavnih prijedloga ili usvajanja novih mjera, izvrši detaljnu procjenu učinaka potencijalnih troškova usklađenosti, učinaka na zapošljavanje te tereta i potencijalnih koristi za europske građane, sektore i tvrtke, uključujući mala i srednja poduzeća; vjeruje da bi evaluacija zakonodavstva i mjera Unije trebala biti više usredotočena na provedbu u državama članicama te bi trebala analizirati što se događa kad se zakonodavstvo Unije provodi i tumači na način koji stvara nepotrebne i neočekivane regulatorne prepreke malim i srednjim poduzećima i većim tvrtkama; poziva Komisiju da podrži usklađenost propisa i u obzir uzme pametnu regulativu koja je namijenjena smanjenju birokratskog tereta bez ugrožavanja učinkovitosti zakonodavstva ili snižavanja socijalnih i okolišnih standarda, posebno kada se tradicionalna industrija mora prilagoditi zbog regulatornih odluka; vjeruje da bi mjere za digitalizaciju i dekarbonizaciju trebale biti osmišljene na takav način da predstavljaju mogućnosti tvrtkama, uključujući mala i srednja poduzeća, i smanjuju teret za pogođeni sektor;

100.  očekuje da industrijska strategija neće stvoriti nepotrebna regulatorna opterećenja za tvrtke, posebno za mala i srednja poduzeća, te da će primjenjivati načelo „jedan za jedan“ s ciljem utvrđivanja postojećih odredbi koje treba ukinuti ili revidirati svaki put kada nove odredbe uvode troškove usklađenosti, osiguravajući tako da se troškovi usklađenosti u određenom sektoru ne povećavaju, ne dovodeći u pitanje ovlasti suzakonodavca; smatra da takav prijedlog mora biti zasnovan na dokazima, o njemu se treba opsežno savjetovati, osigurati učinkovitost zakonodavstva te socijalnih i okolišnih standarda i demonstrirati jasne koristi europskog djelovanja; smatra da Europska unija treba ojačati svoje načelo „velika u velikim stvarima, a u malima mala” kako bi se bolje zajamčila proporcionalnost;

101.  naglašava da bi javna uprava trebala imati ključnu ulogu u osiguravanju poslovno povoljnog gospodarskog okruženja i smanjenju administrativnog opterećenja za poduzeća, istodobno osiguravajući potpunu primjenu etičkih, socijalnih, okolišnih standarda i standarda transparentnosti te pravila o sigurnosti radnika u Uniji; smatra da bi se alati e-uprave, politike digitalnih inovacija i poboljšanje digitalnih vještina trebali promicati u javnom sektoru i među njegovim zaposlenicima; poziva Komisiju da osigura razmjenu nacionalnih i regionalnih najboljih praksi u tom području, s posebnim naglaskom na javnom upravljanju gospodarskom konkurentnošću;

102.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0102.
(5) SL C 334, 19.9.2018., str. 124.
(6) SL C 307, 30.8.2018., str. 163.
(7) SL C 11, 12.1.2018., str. 55.
(8) SL C 215, 19.6.2018., str. 21.
(9) SL C 238, 6.7.2018., str. 28.
(10) SL C 482, 23.12.2016., str. 89.

Posljednje ažuriranje: 26. veljače 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti