Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji se odnosi na unutarnje tržište, održivi razvoj i socijalno tržišno gospodarstvo,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama(2) (Direktiva o kašnjenju u plaćanju),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne prilike”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o obiteljskim poduzećima u Europi(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. veljače 2011. naslovljenu „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu ‚Small Business Act’” (COM(2011)0078) i s njom povezanu Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. svibnja 2011.(9),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2011. naslovljenu „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. ožujka 2013. naslovljenu „Pametno donošenje propisa – odgovor na potrebe malih i srednjih poduzeća” (COM(2013)0122),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzećaˮ (COM(2016)0733),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Prilagođeni Program rada Komisije za 2020.” (COM(2020)0440),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2018./2019. iz studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir proljetnu gospodarsku prognozu Komisije za 2020.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda 02/2020 od 22. siječnja 2020. naslovljeno „Instrument za mala i srednja poduzeća u praksi: djelotvoran i inovativan program koji je suočen s izazovima”,

–  uzimajući u obzir zaključke Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. objavljene 11. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke naslovljeno „Svjetski gospodarski izgledi” iz lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 10. prosinca 2019. naslovljeno „The Missing Entrepreneurs 2019”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0237/2020),

A.  budući da je Komunikacija Komisije naslovljena nazivom „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” objavljena 10. ožujka 2020., dok je 11. ožujka 2020. SZO izdala upozorenje o pandemiji bolesti COVID-19(10), što je znatno utjecalo na gospodarsko, socijalno i političko okruženje u kojem MSP-ovi djeluju i čime je revizija strategije postala nužna zbog promjena u mnogim gospodarskim, socijalnim i političkim uvjetima; budući da se strategijom Komisije predstavljenom u ožujku 2020. i dalje predlažu rješenja za rješavanje strukturnih gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova s kojima su se MSP-ovi suočavali prije krize prouzročene bolešću COVID-19 te predstojećih izazova povezanih s digitalnom i zelenom tranzicijom; budući da bi Komisija trebala predstaviti ažuriranu verziju svoje komunikacije o strategiji za MSP-ove u kojoj će se odražavati točke iznesene u ovoj Rezoluciji; budući da europska konkurentnost zaostaje za konkurentnošću drugih razvijenih gospodarstava, što ugrožava potencijal Europe za stvaranje bogatstva i blagostanja;

B.  budući da 24 milijuna MSP-ova u 27 država članica (EU-27) predstavlja okosnicu gospodarstva te su prije pandemije stvarali više od polovice BDP-a EU-a zapošljavajući otprilike 100 milijuna radnika; budući da 98,9 % poduzeća u nefinancijskom sektoru gospodarstva EU-a čine mala poduzeća s manje od 49 radnika(11); budući da su mikro, mala i srednja poduzeća (MMSP-ovi), na nacionalnoj razini i na razini EU-a, vrlo složena i heterogena s obzirom na njihovu veličinu i veliku raznolikost sektora djelatnosti kojima se bave; budući da su MSP-ovi ključni za razvoj i otpornost europskih industrijskih lanaca vrijednosti i da znatno doprinose lokalnim, regionalnim i nacionalnim gospodarstvima;

C.  budući da bi MSP-ovi trebali biti u središtu europskog zelenog plana i digitalne strategije te dobiti odgovarajuću potporu putem prilagođenih financijskih instrumenata i zakonodavnog okruženja prilagođenog MSP-ovima kako bi im se omogućila važna uloga u rastu europskog gospodarstva te u širim strateškim ciljevima Unije, uključujući ciljeve zaštite okoliša do 2050.; budući da je u svojoj Rezoluciji o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica Parlament naglasio da bi europski zeleni plan i digitalna transformacija trebali olakšati strategije oporavka i obnove nakon bolesti COVID-19; budući da MSP-ovi moraju biti aktivno uključeni u digitalnu strategiju EU-a i europski zeleni plan te u tom pogledu imati potporu, kako bi se poboljšala njihova konkurentnost i otključao njihov potencijal za digitalizaciju, primjenu inovativnih rješenja te rješavanje hitnih ekoloških i društvenih problema; budući da će doprinos MSP-ova biti presudan za uspjeh tih strategija;

D.  budući da su gospodarska kriza i nepovoljna gospodarska prognoza potaknuta pandemijom dovele znatan i neodređen broj MSP-ova i novoosnovanih poduzeća na rub nesolventnosti; budući da je 2018. samo 40 % poduzeća bilo plaćeno na vrijeme; budući da kriza likvidnosti mnogih MSP-ova neće imati negativne posljedice samo na njihovo svakodnevno poslovanje, već i na njihove buduće izglede za rast jer ih sprečava da točno planiranju dugoročna ulaganja;

E.  budući da hitne kupnje vrijednosnih papira Europske središnje banke (ESB) kao odgovor na gospodarsku krizu prouzročenu pandemijom pomažu većim poduzećima jer se više oslanjaju na tržište komercijalnog duga, ali ne poboljšavaju financijske uvjete za MSP-ove; budući da bi Unija i države članice trebale djelovati odlučno i brzo kako bi se smanjili gospodarski, socijalni i strateški rizici povezani s nestankom tih poduzeća; prepoznaje da su bankovni zajmovi tradicionalno glavni vanjski izvor financiranja za MSP-ove u Uniji, čineći više od tri četvrtine financiranja MSP-ova, što čini MSP-ove posebno osjetljivima na ograničavanje bankovnih zajmova; budući da MSP-ovi nemaju alate za suočavanje s dugotrajnom krizom i nacionalne mjere ne bi trebale negativno utjecati na unutarnje tržište EU-a;

F.  budući da će se učinak manjka kapitala kao posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19 razlikovati među sektorima, vrstama poduzeća i državama članicama, dovodeći do razlika na unutarnjem tržištu; budući da je važno održavati jednake uvjete kako bi se smanjilo narušavanje konkurencije na unutarnjem tržištu, dok je razlika u učinku rasta među državama članicama jedan od uzroka neravnomjernog gospodarskog razvoja unutar EU-a; budući da su MSP-ovi još više opterećeni nadmoćnom i često dereguliranom globalnom konkurencijom;

G.  budući da OECD Economic Outlook (Gospodarski izgledi OECD-a) ne isključuje da će, u slučaju još jednog ozbiljnog vala bolesti COVID-19, gubitak prihoda do kraja 2021. premašiti gubitak svake prethodne recesije u posljednjih 100 godina(12); budući da, nakon izbijanja bolesti COVID-19, državne potpore ne bi trebale dovesti do narušavanja konkurencije na unutarnjem tržištu među MSP-ovima iz različitih zemalja; budući da je pandemija pokazala da je digitalna tranzicija od najveće važnosti te je naglasila potrebu za digitalizacijom gospodarstva kako bi se osigurala bolja otpornost u budućnosti, dok su ekološki izazovi i dalje prisutni i potrebno ih je rješavati; budući da se EU suočava s jakom konkurencijom globalnih igrača; budući da su inovacije učinkovit način na koji MSP-ovi mogu izgraditi dugoročan i održiv rast;

H.  budući da se očekuje da će se donošenjem ekološki održivih praksi, inovacija i tehnologija otvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike za MSP-ove te istodobno poboljšati njihova konkurentnost i smanjiti njihovi troškovi, pod uvjetom da budu uspostavljeni odgovarajući administrativni, regulatorni i tehnički uvjeti; budući da mnogi MSP-ovi žele poboljšati svoju ekološku, resursnu i energetsku učinkovitost, upotrebu digitalnih tehnologija i primjenu inovativnih rješenja, što će sve biti presudno za potporu njihovom dugoročnom i održivom rastu i konkurentnosti te im omogućiti da imaju ključnu ulogu u izravnom ostvarivanju ekoloških inovacija; budući da bi u tu svrhu trebao biti osiguran bolji pristup financiranju i tehničkoj potpori;

I.  budući da, u skladu s Indeksom Komisije o gospodarskoj i društvenoj digitalizaciji za 2020.(13), brojni MSP-ovi još uvijek nemaju potpun pristup digitalizaciji te zaostaju za velikim poduzećima u pogledu digitalnih vještina i u pogledu digitalizacije poslovanja, djelomično zbog nepoštenog tržišnog natjecanja multinacionalnih poduzeća; budući da bi se ista pravila trebala primjenjivati na digitalnom i na nedigitalnom jedinstvenom tržištu kako bi se osigurali jednaki uvjeti, istodobno izbjegavajući negativne učinke na radna i socijalna prava; budući da upotreba podataka može dovesti do konkurentske prednosti i omogućiti MSP-ovima da iskoriste prednosti digitalne tranzicije, dok bi usredotočenost na digitalnu pismenost i vještine trebala ići ruku pod ruku s poboljšanjem ulaganja EU-a u digitalnu infrastrukturu i unapređenjem pristupa MSP-ova podacima te pravednim komercijalnim i regulatornim okvirom u svim vrstama tržišnih okruženja, odnosno između poduzeća, između poduzeća i potrošača te između poduzeća i vlade;

J.  budući da je pronalaženje kvalificiranih zaposlenika jedan od glavnih izazova pri oslobađanju potencijala digitalizacije; budući da bi Komisija, države članice i lokalne vlasti trebale djelovati na poboljšanju poslovnog okruženja kako bi se osigurala konkurentnost MSP-ova te održivi i dugoročni gospodarski rast Unije; budući da strategija Unije za MSP-ove predstavlja priliku za poticanje poduzetničke kulture nedovoljno zastupljenih skupina i omogućavanje da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz digitalne i zelene tranzicije;

K.  budući da jačanje poduzetničke kulture može MSP-ovima omogućiti da u potpunosti pridonesu dvostrukoj tranziciji i iskoriste je te povećaju otvaranje novih radnih mjesta, a time i utjecaj MSP-ova na tržište rada; budući da žene čine 52 % ukupnog stanovništva EU-a, ali čine samo 34,4 % samozaposlenih osoba i 30 % poduzetnika novoosnovanih poduzeća u EU-u(14); budući da su kreativnost i poduzetnički potencijal žena i dalje neiskorišteni te bi ih trebalo dodatno razvijati;

L.  budući da bi se regulatorna opterećenja trebala smanjiti, kao što su financijski troškovi i troškovi povezani s problemima koji proizlaze zbog usklađivanja stvorenih prekomjernom regulacijom i pretjerano složenim upravnim postupcima, uključujući izazove povezane sa sporovima u vezi s patentima, na primjer u području zaštite intelektualnog vlasništva, ali i u vezi s mogućnostima financiranja; budući da inovacije nisu povezane s regulativom, već se potiču zajedničkim naporima u kojima poduzeća komuniciraju radi razmjene znanja i informacija te radi kombiniranja ideja i financiranja s partnerima u okviru širih inovacijskih sustava; budući da je vjerojatnije da će bespovratna sredstva, a ne porezne olakšice, doprijeti do MSP-ova ili aktivnosti u koje bi MSP-ovi mogli biti uključeni;

M.  budući da je EU-ova definicija MSP-ova prisutna u više od 100 pravnih akata EU-a koji obuhvaćaju širok raspon politika EU-a; budući da će Komisija dodatno ispitati trenutačnu definiciju i izvijestiti o konkretnim pitanjima postavljenima tijekom posljednjeg javnog savjetovanja, kao što su složene vlasničke strukture ili mogući „učinci ovisnosti”; budući da Komisija još uvijek mora poštovati presudu Suda Europske unije od 15. rujna 2016. u kojoj se traži pojašnjenje kriterija „neovisnosti i samostalnosti”;

N.  budući da mikropoduzeća predstavljaju znatan udio europskih MSP-ova te vrlo često imaju poteškoće pri pristupu financiranju i u stjecanju znanja o mogućnostima koje su dostupne na europskoj i nacionalnoj razini; budući da je i ta kategoriju poduzeća jako pogođena krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i da, ne dovodeći u pitanje trenutačnu definiciju MSP-ova, zaslužuje dobiti veću pomoć i bolju promidžbu;

O.  budući da poduzeća srednje tržišne kapitalizacije znatno pridonose zapošljavanju i rastu, posebice u nekim državama članicama; budući da bi Komisija trebala, kao dio inicijative REFIT, procijeniti potrebu za zasebnom definicijom poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se omogućile ciljane mjere, istodobno osiguravajući da se time ne proširuje postojeća definicija MSP-ova niti se ni na koji način ugrožava potpora MSP-ovima;

Strukturni izazovi prije krize uzrokovane bolešću COVID-19

1.  pozdravlja strategiju Komisije za MSP-ove i slaže se s njom da su MSP-ovi ključni za europsko gospodarstvo; naglašava potrebu za ažuriranjem strategije za MSP-ove u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19, istodobno zadržavajući usredotočenost na unapređivanju tranzicije prema socijalno, ekonomski i ekološki otpornom društvu i konkurentnom gospodarstvu, te stoga poziva na usklađivanje strategije za MSP-ove s industrijskom strategijom, Europskom strategijom za podatke(15) i europskim zelenim planom, kako bi se svi MSP-ovi aktivno uključili u dvostruku tranziciju i u tom pogledu primili potporu, s ciljem postizanja bolje konkurentnosti, dugoročnog rasta i veće otpornosti;

2.  nadalje, poziva na mjere za poboljšanje okruženja za pokretanje poslovanja i jačanje poduzetničkog duha, uključujući smanjenjem administrativnih opterećenja za MSP-ove; u tom pogledu poziva na donošenje akcijskog plana za MSP-ove s jasnim ciljevima, ključnim etapama i vremenskim okvirom, koji će se redovito pratiti i ocjenjivati te biti predmet izvješćivanja; u tom kontekstu naglašava potrebu za jačanjem poduzetničkog duha u Uniji i pružanjem uvjeta koji će novim poduzećima i postojećim MSP-ovima omogućiti napredak i inovacije, a time i pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti Unije i gospodarskoj konkurentnosti;

3.  priznaje da višak administrativnih i regulatornih prepreka ometa sposobnost MSP-ova da napreduju s obzirom na to da im nedostaju potrebni resursi za ispunjavanje složenih birokratskih zahtjeva;

4.  stoga pozdravlja obvezu Komisije da uvede načelo „jedan za jedan”, ali podsjeća da se time samo zadržava status quo u zakonodavstvu, što ne predstavlja dostatnu ambiciju, te naglašava potrebu da države članice izbjegnu prekomjernu regulaciju kao prvi korak prema zaustavljanju vala novih propisa; podsjeća da javna uprava, kako na europskoj tako i na nacionalnim razinama, ima ključnu ulogu u osiguravanju jednostavnosti poslovanja i, primjerice, u promicanju ulaganja usmjerenih na jačanje gospodarske konkurentnosti, uz istodobno očuvanje najviših standarda transparentnosti, zdravlja, prava i sigurnosti radnika te zaštite okoliša;

5.  stoga poziva države članice i Komisiju da priznaju potrebu za boljom regulativom i pojednostavljivanjem te da donesu plan djelovanja s konkretnim i obvezujućim ciljevima i pokazateljima kao važnim preduvjetom sposobnosti našeg gospodarstva da se oporavi i inovira te zaštite konkurentnost poduzeća iz EU-a; primjećuje da je nekoliko država članica postavilo kvantitativne ciljeve do 30 %(16) za smanjenje administrativnog opterećenja i poziva Komisiju da postavi ambiciozne i obvezujuće kvantitativne i kvalitativne ciljeve na razini EU-a za smanjenje administrativnih opterećenja, što je prije moguće nakon provođenja procjene učinka, a u svakom slučaju najkasnije do lipnja 2021. i prije komunikacije Komisije;

6.  napominje da bi se tim planom djelovanja trebala utvrditi područja u kojima bi se administrativno i regulatorno opterećenje za MSP-ove trebalo znatno smanjiti kako bi se smanjili troškovi usklađivanja, uključujući birokraciju, i poduprijeti države članice u postizanju brzog smanjenja broja pravila, istodobno osiguravajući prava radnika, socijalne i zdravstvene standarde te zaštitu okoliša; naglašava da je radi praćenja učinkovitosti smanjenja birokracije važno procijeniti i takve mjere ex post, uzimajući u obzir perspektivu malih i srednjih poduzeća i ne omalovažavajući prava radnika;

7.  poziva na to da poboljšanje regulatornog usklađivanja bude popraćeno pametnom digitalizacijom, većom pristupačnosti za korisnike, pojednostavnjenim postupcima te sigurnijim i privatnijim postupcima obrade podataka; u tom pogledu zahtijeva povećanu i usmjereniju tehničku i administrativnu pomoć na nacionalnoj razini i na razini EU-a, razmjenu najboljih praksi i mogućnosti osposobljavanja za MSP-ove; poziva Komisiju da upravlja istinski jedinstvenom digitalnom kontaktnom točkom za sve upite o mogućnostima financiranja MSP-ova sredstvima EU-a te da osigura da programi potpore EU-a, uključujući one koji se bave posljedicama bolesti COVID-19, sadržavaju snažnu komponentu MSP-ova;

8.  pozdravlja dosadašnja postignuća u primjeni načela za bolju izradu zakonodavstva; napominje da je potrebno postići daljnji napredak, posebice u području pojednostavljivanja i standardizacije obrazaca i postupaka, uz dosljednu provedbu načela „samo jednom” i „digitalizacija kao standard”, na razini EU-a i na razini država članica, te uz smanjenje administrativnih opterećenja općenito;

9.  poziva Komisiju da pažljivo analizira gospodarske i socijalne učinke krize uzrokovane bolešću COVID-19 na MSP-ove i da uzme u obzir zabrinutost MSP-ova zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 pri provođenju procjena učinka prije predlaganja zakona;

10.  stoga poziva na obvezujući test kojim će se u pogledu MSP-ova moći procijeniti troškovi i koristi zakonodavnih prijedloga, uključujući njihov gospodarski učinak i njihov utjecaj na zaposlenike MSP-ova; očekuje da će se rezultati testa za MSP-ove u potpunosti uzeti u obzir u svim zakonodavnim prijedlozima i da će jasno pokazati kako bi se pojednostavnjenje postiglo i, gdje je to moguće, oblikovati dodatne preporuke kako bi se izbjegla nepotrebna administrativna ili regulatorna opterećenja za MSP-ove; podsjeća da bi glavna usmjerenost tijekom zakonodavnog postupka EU-a trebala biti na kvaliteti procjena učinka, a ne na brzini dovršavanja inicijativa; poziva države članice da prikupe i promiču najbolje prakse te izrade smjernice za sustavnu provedbu testova za MSP-ove na nacionalnoj razini;

11.  poziva Komisiju da osigura učinkovitost i dobro funkcioniranje Odbora za nadzor regulative osiguravajući da ima većinu vanjskih stručnjaka i potporu Zajedničkog istraživačkog centra; ponavlja da se mora osigurati neovisnost, transparentnost i nepristranost Odbora za nadzor regulative i njegova rada te da članovi Odbora ne bi trebali biti podložni nikakvoj političkoj kontroli, sukobu interesa ili pristranosti; poziva Komisiju da zajamči uravnoteženu zastupljenost velikih i malih poduzeća u svim relevantnim tijelima i odborima povezanima s donošenjem politika EU-a, uključujući Odbor za nadzor regulative; smatra da je nedovoljan trenutačan uvjet da u Odboru za nadzor regulative bude samo jedan predstavnik MSP-ova koji zastupa sve MSP-ove u svim sektorima, uzimajući u obzir veliku raznolikost MSP-ova u Europi;

12.  poziva da se ponovno aktivira provedba Zakona o malom poduzetništvu; naglašava potrebu za dosljednom primjenom načela „počnimo od malih” i jačanjem načela „velik u velikim stvarima, malen na malim stvarima” kako bi se osigurala odgovarajuća usredotočenost na MSP-ove u zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu te kao osnova za novu međuinstitucijsku obvezu za smanjenje administrativnog opterećenja;

13.  prima na znanje plan Komisije za imenovanje posebnog izaslanika EU-a za MSP-ove radi ostvarivanja veće vidljivosti problema MSP-ova te nadalje poziva Komisiju da izaslanika za MSP-ove postavi u središnju jedinicu pod vodstvom predsjednice Komisije kako bi se omogućio nadzor nad pitanjima MSP-ova u svim glavnim upravama; poziva Komisiju da nastavi s postojećim postupkom revizije uspješnosti MSP-ova i da sudjeluje u godišnjoj raspravi o stanju MSP-ova u Uniji, koja će se održati na plenarnoj sjednici Parlamenta; ističe priliku za jačanje suradnje između mreže izaslanika MSP-ova te nacionalnih i lokalnih organizacija koje predstavljaju MSP-ove;

14.  smatra da bi ciljevi EU-a u područjima održivosti i digitalizacije trebali biti potpuno usklađeni što se tiče razine sredstava stavljenih na raspolaganje državama članicama, ponajprije financijskih sredstava, kako bi se promicala tranzicija njihovih MSP-ova u tim područjima, što je posebno važno u slabije razvijenim regijama; naglašava da takvi ciljevi ne mogu biti proturječni već se, naprotiv, moraju međusobno potkrepljivati te biti popraćeni mjerama za očuvanje radnih mjesta s pravima i poboljšanim radnim uvjetima;

15.  žali što su MSP-ovi imali više poteškoća od većih poduzeća u pristupu financiranju, među ostalim zbog različitih monetarnih mjera i regulatornog okvira; s tim u vezi predlaže poduzimanje mjera za jačanje pristupa kreditima za MSP-ove, uključujući mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća; podsjeća da MSP-ovi obično nemaju dovoljno financijskih i ljudskih resursa da ravnopravno s drugim dionicima, posebno multinacionalnim korporacijama, sudjeluju u postupku pristupanja financijskim instrumentima;

16.  izražava zabrinutost zbog poteškoća u pristupu linijama financiranja EIB-a s kojima se suočava većina MSP-ova, posebno onih s ograničenom kapitalizacijom, te poziva na to da se uvjetima pristupa u obzir uzme potreba za snažnijim sudjelovanje MSP-ova; žali zbog toga što mnogo MSP-ova, uključujući mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća, ne može pristupiti sredstvima EU-a jer nisu upoznati s time što je dostupno, ali i zbog sporosti i prekomjerne složenosti relevantnih postupaka i kriterija prihvatljivosti; poziva Komisiju da ukloni takve prepreke pojednostavljivanjem postupaka, osiguravanjem internetskog pristupa informacijama i daljnjom potporom prilagođenim poticajima za MSP-ove i mikropoduzeća;

17.  u tom pogledu podsjeća države članice i Komisiju da postoji hitna potreba za ponovnim uspostavljanjem likvidnosti MSP-ova kako bi se osiguralo njihovo osnovno funkcioniranje te upozorava da će opstanak MSP-ova, a posebice mikropoduzeća, nakon pandemije bolesti COVID-19, s obzirom na njihove strukturne slabosti u usporedbi s većim poduzećima, ovisiti o brzom donošenju odluka, odgovarajućem financiranju i brzoj dostupnosti likvidnosti;

18.  potiče Komisiju i države članice da najbolje iskoriste predstojeće instrumente EU-a u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) u skladu sa specifičnim potrebama lokalnih zajednica, uzimajući u obzir, kad god je to moguće, postojeće sektorske i nacionalne specifičnosti; podsjeća da se, među ostalim, od njih očekuje usmjeravanje ulaganja prema MSP-ovima;

19.  izražava žaljenje zbog toga što se u planu oporavka obratilo malo pozornosti na MSP-ove te poziva na mjere za osiguravanje jednostavnog pristupa za MSP-ove;

20.  potiče Komisiju da bolje prilagodi financiranje EU-a kako bi privukla veće sudjelovanje nedigitalnih, visokotehnoloških i inovativnih MSP-ova te nadalje poziva da se pri oblikovanju novih instrumenata EU-a razmotri mogu li se MSP-ovi koristiti tim sredstvima na odgovarajući način i jesu li prilagođeni njihovim potrebama te da osigura da MSP-ovi mogu imati koristi koliko i svi ostali partneri uključeni u lanac vrijednosti, u korist globalne konkurentnosti Europe; podsjeća da je, kako bi se novoosnovanim poduzećima pomoglo da napreduju, ključno osigurati opskrbu „strpljivim kapitalom” čiji je cilj steći koristi specifične za dugoročna ulaganja i čiji pružatelji mogu zadržati svoja ulaganja čak i ako su suočeni s nepovoljnim kratkoročnim uvjetima;

21.  naglašava potrebu da tijela EU-a imaju proaktivni pristup mrežama i organizacijama MSP-ova na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi pružile pravodobne informacije i smjernice za iskorištavanje dostupnih i planiranih mogućnosti financiranja sredstvima EU-a; podsjeća Komisiju da se koristi svim dostupnim sredstvima komunikacije te natjecanjima za studente i mlade poduzetnike;

22.  poziva države članice da zajamče MSP-ovima nediskriminirajući pristup bankovnom kreditiranju, uključujući onima čiji je poslovni model usmjeren na nematerijalnu imovinu; podsjeća da je pristup financiranju ključni pokretač rasta, održive transformacije i inovacija te poziva na daljnju potporu inovativnim poslovnim modelima; žali zbog razlike u kreditnim uvjetima za MSP-ove koji se nalaze u različitim zemljama EU-a i poziva države članice da surađuju s financijskim i bankarskom sektorom u pogledu svoje obveze jamčenja potpunog i pravednog pristupa bankovnim zajmovima za MSP-ove;

23.  naglašava da financiranje samo putem tržišta kapitala neće biti dovoljno za pružanje odgovarajućih rješenja za MSP-ove te smatra da sektor financijskih usluga mora biti stabilan te MSP-ovima, mikropoduzećima i samozaposlenim poduzetnicima nuditi širok raspon prilagođenih mogućnosti financiranja na troškovno učinkovit način; u tom pogledu ističe važnost tradicionalnih bankarskih modela, uključujući male regionalne banke i štedne zadruge; poziva EIB da uže surađuje sa svojim financijskim posrednicima u državama članicama radi pružanja relevantnih informacija MSP-ovima kako bi se poboljšao njihov pristup financiranju;

Novi izazovi proizašli iz pandemije bolesti COVID-19

24.  podsjeća da je potrebno brzo osigurati likvidna sredstva za MSP-ove te ojačati mjere za dokapitalizaciju MSP-ova; poziva države članice i Komisiju da otklone probleme zakašnjelih plaćanja koja i dalje stvaraju znatne izazove u pogledu likvidnosti za MSP-ove te poziva države članice koje to još uvijek nisu učinile da provode Direktivu o kašnjenju u plaćanju, posebice u pogledu javne uprave i odnosa među poduzećima;

25.  poziva Komisiju da pojača nadzor i provedbu Direktive o kašnjenju u plaćanju i procijeni potrebu za njezinom revizijom kako bi se osiguralo da brza plaćanja budu norma na unutarnjem tržištu kako za transakcije među poduzećima, posebice od većih poduzeća manjima, te za transakcije države poduzećima; poziva vlasti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da budu pravi primjer uvijek plaćajući MSP-ovima na vrijeme te, u tom kontekstu, potiče aktivno korištenje postupcima zbog povrede u slučajevima kada se direktiva ne provodi na odgovarajući način;

26.  prepoznaje potrebu za privremenim popuštanjem pravila o državnim potporama i za potvrdom da su dovela do nejednake provedbe mjera u cijeloj Uniji; poziva Komisiju i Vijeće da brzo djeluju kako bi osigurali jednake uvjete tržišnog natjecanja među državama članicama;

27.  napominje da bi svaka buduća evaluacija i revizija pravila o državnim potporama trebala u obzir uzeti posebnosti i zemljopisne nedostatke koji utječu na one MSP-ove koji se nalaze na najudaljenijim teritorijima, uključujući otoke, najudaljenije regije i planinska područja te u drugim područjima, uključujući područja koja nisu udaljena, ali su pogođena nezabilježenim prirodnim nepogodama;

28.  duboko je zabrinut zbog toga što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 najteže pogodila sektore kao što su turizam, ugostiteljstvo, kultura, kreativne industrije, promet, sajmovi i događanja, koji se u velikoj mjeri sastoje od MSP-ova; naglašava važnost stalnih brzih mjera usmjerenih na obnovu i očuvanje povjerenja među putnicima i prijevoznicima; ističe potrebu za rasterećenjem tih sektora od administrativnog opterećenja i propisa koji stvaraju troškove, utvrđivanjem načina za oporavak sektora i osiguravanjem zaštite prava radnika u pogođenim sektorima; podsjeća na važnost poboljšanja pristupa digitalnim tehnologijama i pružanja potpore programima za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru jer je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala njihovu ključnu ulogu u našem gospodarstvu i društvenom životu;

29.  potiče države članice da kao najvažnije političke prioritete priznaju zaštitu radnih mjesta i opstanak MSP-ova i novoosnovanih poduzeća predlaganjem konkretnih mjera za potporu gospodarski održivih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća kojima prijeti nesolventnost, posebice u svjetlu ukidanja instrumenta za potporu solventnosti koje je predložilo Europsko vijeće; prima na znanje inicijativu potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) usmjerenu pokrivanju troškova nacionalnih programa skraćenog radnog vremena; poziva Komisiju da aktivno podupre države članice u prenošenju Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti(17) kako bi se pružila stvarna druga prilika MSP-ovima u poteškoćama;

30.  napominje da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 gurnula MSP-ove prema inovativnim tehnologijama, novim načinima organiziranja njihova posla i digitalnim poslovnim modelima, kao što su e-trgovina, ekonomija dijeljenja i rad na daljinu; ističe da su mnogi MSP-ovi imali poteškoća u prilagodbi novim okolnostima te u tom pogledu poziva Komisiju da osigura da ulaganja u istraživanje i inovacije budu usmjerena na sudjelovanje MSP-ova, uspostavljajući ravnotežu između provedbe prava intelektualnog vlasništva i poticanja inovacija; nadalje poziva na poštovanje prava radnika tijekom cijelog tog procesa;

31.  podsjeća da su inovacije u MSP-ovima ključni pokretač produktivnosti i održivog rasta jer mogu pomoći u rješavanju globalnih i društvenih izazova i ponuditi bolje radne uvjete; podsjeća da tehnološki razvoj i digitalizacija povećavaju mogućnosti za mala i srednja poduzeća za inovacije i napredak, ubrzavaju širenje znanja i pojavu novih poslovnih modela te povećavaju njihovu sposobnost bržeg širenja;

32.  naglašava da bi se ulaganjima u inovacije prednost trebala dati ekosustavima koji uključuju MSP-ove i koji jačaju zajedničko stvaranje, sazrijevanje i prijenos izvrsne tehnologije u industriju, kao i primjenu novih tehnologija; stoga ističe važnost ciljanih javnih politika za potporu horizontalnim potrebama povezanima s procesima digitalne transformacije u mikropoduzećima i MSP-ovima, kao što je pojednostavnjenje obveza izvješćivanja, te poziva države članice da razviju pilot-inicijative kako bi se ubrzalo prihvaćanje rješenja za e-trgovinu u MSP-ovima, primjerice aktivnostima osposobljavanja i savjetovanja, tehničkom pomoći, najboljim praksama ili integracijom trokuta znanja (obrazovanje, istraživanje i inovacije) te uključivanjem svih relevantnih dionika i lokalnih vlasti;

33.  pozdravlja uključivanje MSP-ova u Europski svemirski program, uključujući u razvoj mnogih usluga i aplikacija koje se nalaze niže u lancu; prepoznaje ključnu ulogu MSP-ova u opskrbnim lancima obrambene industrije u Europi;

34.  pozdravlja obećanje Komisije o otvaranju ubrzanog osposobljavanja putem ubrzanih digitalnih tečajeva kako bi zaposlenicima mikropoduzeća i MSP-ova omogućili da postanu uspješni u područjima kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost i tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; ističe da bi ubrzanim digitalnim tečajevima za MSP-ove u okviru programa Digitalna Europa trebali prethoditi subvencionirani programi kako bi se vlasnicima i direktorima MSP-ova omogućilo da utvrde svoje digitalne potrebe i mogućnosti; ističe da je kvalificirana radna snaga ključna kako bi MSP-ovi uspješno poslovali i kako bi im se omogućilo da se uspješno nose ne samo s ekološkom i digitalnom tranzicijom već i s tradicionalnim izazovima;

35.  žali što je samo 17 % MSP-ova dosad uspješno ugradilo digitalnu tehnologiju u svoje poslovanje; poziva na jačanje mjera usmjerenih na rješavanje problema neusklađenosti i manjka vještina i da MSP-ovi raspolažu digitalnom pismenošću i vještinama te na poboljšanje vještina u vezi s javnom nabavom i financijskim obrazovanjem, uz vještine upravljanja zajmovima i opskrbnim lancem za tržišta rada koja se brzo mijenjaju, također u svjetlu ubrzavanja izazvanoga krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

36.  naglašava da je potrebno poticati ulaganja u dodatno strukovno osposobljavanje i programe naukovanja u MSP-ovima; u tom pogledu poziva na razvoj prilagođenog pristupa za digitalne vještine za mikropoduzeća; naglašava ulogu koju u tu svrhu može imati program vještina Komisije te ističe da je, kako bi se premostio jaz u digitalnom i inovacijskom području, potrebno povećati udio osoba s visokom stručnom spremom u području STEM-a te smanjiti jaz s kojim se suočavaju žene u oba područja; u tom pogledu pozdravlja Program vještina za Europu;

37.  prima na znanje Bijelu knjigu Komisije o umjetnoj inteligenciji (COM(2020)0065) i njezino stajalište da bi svaka država članica trebala imati barem jedan digitalnoinovacijski centar s visokim stupnjem specijalizacije u području umjetne inteligencije;

38.  potiče Komisiju da pruži potporu naporima MSP-a da, među ostalim, nadograde zastarjelu opremu, poboljšaju prijenos znanja i utvrde najučinkovitije upotrebe tehnologija, kao što je industrijska umjetna inteligencija, te da usavrše radnu snagu vještinama koje su neposredno potrebne kako bi se omogućila kontrola imovine, praćenje proizvodnje i suradnja zaposlenika na daljinu te okolišno održivi poslovni modeli, pristupi kružnom gospodarstvu i energetska i resursna učinkovitost, gdje su digitalno znanje i iskustvo često presudni i omogućuju MSP-ovima da ostanu konkurentni; također poziva Komisiju da razmotri stvaranje programa vaučera za MSP-ove kako bi se im se pružila potpora za prethodno navedeno;

39.  poziva na djelovanje u rješavanju problema nedostatka znanja i vještina u MSP-ovima u vezi s okolišno održivim tehnologijama, praksama i poslovnim modelima, posebice za sektore u kojima ciljevi EU-a u pogledu održive energije i okoliša zahtijevaju temeljite promjene;

40.  podsjeća na važnost instrumenata kao što su Europska poduzetnička mreža i europski digitalnoinovacijski centri, koji mogu potaknuti internacionalizaciju, digitalizaciju i inovaciju MSP-ova na lokalnoj razini, uključujući u području zaštite okoliša, te pomoći u postizanju njihove svrhovitosti; poziva Komisiju da izvrši temeljitu srednjoročnu i ex post evaluaciju tih instrumenata savjetujući se s predstavnicima MSP-ova tijekom cijelog postupka evaluacije kako bi se osiguralo da te mreže učinkovito dođu do MSP-ova;

41.  ističe ključnu ulogu neosobnih podataka i prijenosa tehnologije iz znanstvene zajednice u MSP-ove te naglašava važnost uspostavljanja nediskriminirajuće, pouzdane i sigurne razmjene neosobnih podataka u cilju boljeg protoka podataka između poduzeća i vlada koristeći se modelom otvorenih podataka;

42.  poziva na donošenje paralelne i snažnije politike za poboljšanje internetske infrastrukture i uvjeta povezivosti u korist MSP-ova u udaljenim područjima kao osnovni uvjet za poboljšanje digitalizacije i prihvaćanje učinkovite transformacije; poziva Komisiju da razmotri obvezujuće ciljeve za povezivost;

Strategija oporavka

43.  ustraje u tome da je Obzor Europa i dalje bude prioritet i da mu su potrebna konkretna financijska sredstva; poziva da se njegov znatan dio stavi MSP-ovima na raspolaganje, uključujući i komponente MSP-ova u okviru Europskog vijeća za inovacije, te poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se, kad god je to moguće, instrumentima za istraživanje i inovacije, kao što je Akcelerator EIC-a, MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima koji razvijaju inovativne tehnologije omogućuje ubrzani razvoj;

44.  poziva na to da sveobuhvatne politike istraživanja i inovacija i instrumenti EU-a ostanu što je više moguće sektorski neutralni te da se pruži veća potpora ne samo onim MSP-ovima i mikropoduzećima koji su već aktivni u inovacijskim naporima, nego i, u skladu s njihovim potrebama, onima koji zaostaju, posebice u tradicionalnoj proizvodnji; poziva da više financiranja i inovacija na europskoj razini bude namijenjeno nedigitalnim MSP-ovima i MSP-ovima koji žele poboljšati svoju ekološku učinkovitost i učinkovitost svojih resursa;

45.  ističe da su suradnja i kooperacija ključni za poboljšavanje rezultata MSP-ova; u tu svrhu napominje da treba bolje promicati i poticati klastere i partnerstva sa svim dionicima u trokutu znanja (obrazovanje, istraživanje i inovacije) smanjenjem administrativnog opterećenja, pojednostavnjenjem postupaka i uspostavljanjem zajedničkih objekata za sudjelovanje klastera MSP-ova; nadalje, poziva Komisiju da se pobrine za to da partnerstva i misije Obzora Europa budu transparentna i uključiva tijekom cijele njihove provedbe, posebno u pogledu sudjelovanja MSP-ova, utvrđivanja njihovih strateških istraživačkih programa i godišnjih programa rada; nadalje naglašava potrebu da se osiguraju pošteni dogovori o razmjeni nalaza i konačnih rezultata, u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je potrebno”;

46.  nadalje ističe potencijal Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i njegovih zajednica znanja i inovacija jer oni predstavljaju učinkovit način za poboljšanje suradnje između MSP-ova, istraživačkih centara i sveučilišta u okviru promicanja lokalnog poduzetništva i suočavanja s najhitnijim društvenim izazovima našeg doba;

47.  poziva Komisiju i države članice da ulažu, između ostalog, u podatkovno gospodarstvo, umjetnu inteligenciju, pametnu proizvodnju, internet stvari i kvantno računalstvo te da osiguraju snažnu komponentu MSP-ova u tim područjima; žali zbog činjenice što većina MSP-ova nema pristup podacima koje stvaraju; u tom pogledu pozdravlja europsku podatkovnu strategiju usmjerenu na stvaranje istinskog podatkovnog tržišta na kojem će MSP-ovi imati jednostavan pristup podacima i lako ih upotrebljavati u svim vrstama tržišnih okruženja, odnosno između poduzeća i potrošača, poduzeća i poduzeća te poduzeća i države;

48.  poziva države članice da u svojim nacionalnim inovacijskim strategijama osiguraju da MSP-ovi imaju potporu za prilike za inovacije i da u najvećoj mjeri povećaju sinergije s programima EU-a; u tom pogledu naglašava ulogu inovativnih MSP-ova specijaliziranih za pionirske tehnologije;

49.  ističe potrebu za podizanjem svijesti među vlasnicima i voditeljima MSP-ova, udruženjima MSP-ova i organizacijama za potporu o mogućnostima financiranja za tehnologije s boljom ekološkom učinkovitošću, o ugovaranju usluga (na primjer, savjetovanje, podučavanje i osposobljavanje) u vezi s ekološkim dizajnom i učinkovitom uporabom i upravljanjem resursima te o zelenom poduzetništvu i zelenim tehnologijama, proizvodima i uslugama;

50.  naglašava da ulaganja u nove i tehnologije pogodne za okoliš mogu europski zeleni dogovor pretvoriti u novu strategiju rasta od koje MSP-ovi mogu imati koristi i povećati svoj inovacijski potencijal;

51.  uviđa da, iako su brojni MSP-ovi voljni ulagati u energetski učinkovite, kružne i ekološki prihvatljive procese, proizvode i usluge, postoje znatne prepreke, posebno financijske, koje ih u tome sprečavaju; poziva Komisiju i države članice da pri smanjenju regulatornog opterećenja uklone takve prepreke uspostavljanjem poticajnog regulatornog okvira te programa tehničke i financijske potpore za uspješno i brzo uvođenje zelenih praksi, procesa i usluga, uključujući privatnim ulaganjem, kako bi se MSP-ovima omogućilo da uspješno i brzo uvedu zelene prakse, proizvode, procese i usluge; mišljenja je da će pojačana usmjerena tehnička i financijska pomoć biti ključna za promicanje zelenih mogućnosti među tim MSP-ovima, uključujući mikropoduzeća; naglašava da bi takva pomoć trebala MSP-ovima i mikropoduzećima omogućiti da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz zelenog plana, uzimajući u obzir njihovu strukturu, poslovni model i, općenitije, njihove potrebe, s obzirom na to da ne postoji jedinstveni pristup za sve; s tim u vezi naglašava potrebu za aktivnim uključivanjem predstavnika iz organizacija MSP-ova;

52.  pozdravlja inicijative koje MSP-ovima nude najveće mogućnosti zapošljavanja i konkurentnosti, kao što su provedba akcijskog plana za kružno gospodarstvo, stvaranje radnih mjesta na lokalnoj razini te pružanje velikih poslovnih i inovacijskih prilika za MSP-ove; prima na znanje mogućnosti koje pružaju inicijative takozvanog „vala obnove” koji obuhvaća projekte urbane regeneracije; ističe da pravo na popravak, iako korisno za potrošače, može i potaknuti MSP-ove da uđu u segment tržišta za naknadu štete te da politike usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti zgrada ne samo da pomažu MSP-ovima u građevinskom sektoru, već i svim MSP-ovima u promicanju energetske učinkovitosti, čime doprinose smanjenju njihovih operativnih troškova; poziva na razvoj konkurentnijeg tržišta za poduzeća za energetske usluge (ESCO);

53.  ističe da je javna nabava strateški alat za poticanje održive proizvodnje i obrazaca potrošnje; vjeruje da i taj alat, uz odgovarajuću potporu i pomoć, može lokalnim, inovativnim MSP-ovima pružiti velike mogućnosti; napominje sličnu ulogu zelene i kružne javne nabave te u tom pogledu podsjeća da bi njezina provedba na nacionalnoj razini trebala biti popraćena osposobljavanjem i potporom javnim tijelima i MSP-ovima;

54.  napominje da je uravnotežen okvir prava intelektualnog vlasništva odavno poznat kao važan korak u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da prednost dâ najavljenom akcijskom planu za intelektualno vlasništvo kako bi se osigurala zaštita proizvoda zaštićenih autorskim pravom i patentiranih izuma na razini EU-a i ojačala sposobnost europskih tvrtki, a posebice MSP-ova, za inovacije na temelju jakih i uravnoteženih režima intelektualnog vlasništva, što će koristiti globalnoj konkurentnosti inovativnih MSP-ova ali i smanjiti troškove i složenost upravnih postupaka na najmanju moguću mjeru, istodobno rješavajući izazove povezane sa sporovima u vezi s patentima te pružajući modele otvorenoga kôda i otvorenih podataka za buduće inovacije;

55.  podsjeća na ulogu strukovnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, koji su ključni za rješavanje neusklađenosti između potražnje i ponude kvalificirane radne snage, potiče integraciju poduzetničkih vještina u ranim fazama obrazovanja te promicanje prekvalificiranja i usavršavanja nezaposlenih radnika kako bi se omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada i osiguravanje toga da MSP-ovi mogu računati na osoblje koje je prikladno osposobljeno;

56.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju i prošire inicijative za utvrđivanje potreba za vještinama i rješavanje nedostataka na tržištu rada s pomoću obrazovanja, strategija stručnog osposobljavanja i programa za razvoj vještina usmjerenih na MSP-ove te izražava žaljenje zbog toga što su u poduzetništvu i pristupu financiranju za mikropoduzeća i MSP-ove koje vode žene i dalje prisutne razlike; poziva države članice da procijene prepreke koje još uvijek onemogućuju ženama da postanu osnivačice i direktorice poduzeća; ističe da će upotreba podataka razvrstanih prema rodu pomoći da ta procjena bude temeljitija i da će se njome poboljšati ukupna kvaliteta postupka donošenja odluka; poziva na inicijative za obrazovanje i usavršavanje za žene kako bi im se pomoglo da poboljšaju svoje poduzetničke vještine i samopouzdanje; nadalje, smatra da bi u javnom sektoru trebalo promicati alate e-uprave i digitalne vještine kako bi javna uprava bila pogodnija za poslovanje i građane te poziva države članice da osiguraju razmjenu nacionalnih i regionalnih najboljih praksi u tom području, također s naglaskom na suradnju između javne uprave i privatnog sektora, u cilju jačanja gospodarske konkurentnosti;

57.  podsjeća da strategija za MSP-ove treba obuhvatiti različite veličine i vrste MSP-ova, od onih koji djeluju u tradicionalnim, društvenim sektorima do onih u visokotehnološkim sektorima; smatra da su MSP-ovi koji se bave izradom tradicionalnih rukotvorina, turizmom, kulturnim i kreativnim sektorima te socijalnom ekonomijom posebno ranjivi segmenti mreže MSP-ova; uzima u obzir njihovu povijesnu, kulturnu, gospodarsku i socijalnu vrijednost te poziva države članice da osiguraju konkurentnost sektora, uključujući promicanjem generacijske tranzicije i samopoduzetništva, promicanjem pristupa informacijama o inovacijskim mogućnostima te poticanjem zaštite i poboljšanja tih sektora;

58.  poziva Komisiju da, u kontekstu programa EU-a za potporu MSP-ovima, posebice programa jedinstvenog tržišta, također posveti posebnu pozornost poduzećima socijalne ekonomije, jer su lokalno ukorijenjena, pružaju širok raspon proizvoda i usluga diljem jedinstvenog tržišta EU-a te stvaraju visokokvalitetna radna mjesta i promiču socijalne inovacije;

59.  poziva Komisiju da predstavi i obveže se na plan djelovanja za smanjenje administrativnog opterećenja, uključujući vremenski okvir za mjere i provjere u sredini razdoblja, te na provedbu strategije za MSP-ove koja će se predstaviti na godišnjoj plenarnoj raspravi o stanju MSP-ova u Uniji; primjećuje da su nakon upozorenja SZO-a za pandemiju i provedbe mjera usmjerenih na suzbijanje širenja bolesti COVID-19 mnoga europska poduzeća bila prisiljena zaustaviti ili usporiti proizvodnju zbog trgovinskih ograničenja, poremećaja u lancu opskrbe te nestašice sirovina i komponenti iz trećih zemalja, što još jednom svjedoči o tome da europska industrija treba steći stratešku autonomiju i smanjiti svoju ovisnost o zemljama koje nisu članice EU-a te zajamčiti da se ključni dijelovi strateških lanaca vrijednosti, uključujući u proizvodnoj industriji, u većoj mjeri nalaze unutar njegovih granica; nadalje, poziva Komisiju da osigura da se poduzeća koja isporučuju medicinske potrepštine više ne suočavaju s istim poteškoćama koje su se pojavile na unutarnjem tržištu i da uči od problema koji su se dogodili u ranoj fazi krize uzrokovane bolešću COVID-19;

60.  poziva na jačanje pravila tržišnog natjecanja kako bi se poboljšala konkurentnost MSP-ova i kako bi ih se zaštitilo od nepoštenih praksi koje bi mogle dovesti do socijalnog dampinga i deregulacije rada; poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu prava tržišnog natjecanja Unije, ne dovodeći u pitanje prava radnika; u tom pogledu podsjeća na važnost promicanja socijalnog dijaloga pri izradi i provedbi politika u vezi s MSP-ovima i jamčenju jednakih uvjeta za MSP-ove kako bi se osiguralo da imaju koristi od unutarnjeg tržišta na pravednoj osnovi i da mogu iskoristiti priliku za rast;

61.  poziva Komisiju da osigura da će MSP-ovi napredovati u kontekstu ekosustava jamčeći uključiv pristup i okupljajući sve dionike koji djeluju u lancu vrijednosti kako bi se promicalo europsko vodstvo u strateškim sektorima i konkurentnost na globalnoj razini;

62.  smatra da bi strategija EU-a za MSP-ove u svakom trenutku trebala u potpunosti uzimati u obzir njihove nacionalne posebnosti, osiguravajući na taj način dužnu pažnju prema širokoj nacionalnoj autonomiji država članica u općem okviru Unije;

63.  žali zbog činjenice što samo 600 000 MSP-ova trenutačno izvozi izvan EU-a; podsjeća da će oni MSP-ovi koji žele pristupiti globalnom tržištu poboljšati svoju konkurentnost samo ako na lokalnoj i međunarodnoj razini imaju potporu u obliku strukturiranog i predvidljivog regulatornog i poticajnog okvira, strukturiranih mreža, pouzdanih izvora informacija i pristupa mogućnostima ulaganja te kvalificirane radne snage; naglašava važnost podizanja svijesti MSP-ova o unutarnjem tržištu međunarodnim tržištima, njihovim pravilima i alatima, među ostalim pojednostavljivanjem referentnog okvira i poboljšanjem komunikacije o mogućnostima „po mjeri”; podsjeća u vezi s time na ulogu krovnih organizacija i mreža MSP-ova te gospodarskih komora u državama članicama i na međunarodnoj razini, kao i delegacija EU-a;

64.  stoga poziva Komisiju da MSP-ovima uvede alate, kao što je jedinstvena digitalna kontaktna točka za jednostavno utvrđivanje prilika za MSP-ove koje proizlaze iz međunarodnih trgovinskih sporazuma; u tom pogledu pozdravlja pokretanje novog portala Komisije pod nazivom „Access2Markets” o carinskim postupcima i formalnostima te potiče Komisiju da osigura višejezični pristup tom alatu;

65.  podsjeća na potrebu aktivnog uključivanja MSP-ova u međunarodne trgovinske sporazume i zalaganja za uzajamnost kako bi im se osigurao pristup javnoj nabavi u trećim zemljama; stoga poziva na uključivanje zasebnog poglavlja o MSP-ovima u trgovinske sporazume u kojemu se upućuje na odredbe koje pogoduju mikropoduzećima i MSP-ovima iz drugih poglavlja i kojim se vlasnicima mikropoduzeća i MSP-ova pruža brzo sredstvo za utvrđivanje relevantnih i korisnih aspekata sporazuma;

66.  potiče Komisiju da teži postizanju jednakih uvjeta i regulatornog okruženja u kojem MSP-ovi mogu napredovati i biti konkurentni na globalnoj razini te da razmotri primjenu instrumenata trgovinske zaštite kako bi se smanjilo nepošteno tržišno natjecanje koje proizlazi iz nezakonite ili nepoštene trgovinske prakse trećih zemalja, uključujući mjere trgovinske zaštite kojima se poduzeća iz EU-a nepravedno blokira da uživaju slobodan pristup svojim tržištima;

67.  smatra da bi nacionalna i europska javna uprava trebale služiti kao primjer te olakšati i povećati sudjelovanje MSP-ova i mikropoduzeća u javnoj nabavi, pojednostavljujući pristup informacijama u vezi s pozivima za podnošenje ponuda i postupcima, istodobno izbjegavajući nerazmjerne uvjete i diskriminatorne prakse, kao što su natječajni kriteriji kojima se postavljaju veći zahtjevi ili kvalifikacije od temeljnih elemenata kupljene usluge ili robe, te na taj način pridonijeti skraćivanju i diversifikaciji lanaca opskrbe;

68.  poziva da se javnim tijelima i MSP-ovima daju dodatne smjernice u pogledu postojećih fleksibilnosti i prilagodbe pravila o javnoj nabavi u tu svrhu;

69.  napominje da bi se podjelom većih ugovora na manje dijelove moglo pridonijeti skraćivanju i diversifikaciji lanaca opskrbe, pružajući bolje poticaje lokalnim MSP-ovima, uključujući olakšavanjem sudjelovanja MSP-ova u javnim nabavama inovativnih rješenja i predkomercijalnim javnim nabavama koje su općenito dostupne samo većim skupinama;

70.  poziva na vrednovanje ugovora „Km 0” propisivanjem nagradnih kriterija za lokalna poduzeća, na tragu europskog poljoprivrednog zakonodavstva i kraćih lanaca opskrbe; poziva na to da se tvorcima javnih politika omogući da u određenoj mjeri daju prednost ugovorima s lokalnim MSP-ovima;

71.  ističe važnost suradnje s nacionalnim administratorima na stvaranju europskog tržišta javne nabave koje se temelji na srednje velikim natječajima kojima se MSP-ovima omogućuje sudjelovanje u postupku nabave, uključujući podjelom većih ugovora na manje dijelove, i gdje se može održati stvarno i pošteno tržišno natjecanje među sudionicima na tržištu te ističe da europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) treba biti dostupnija MSP-ovima;

o
o   o

72.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 124, 20.5.2003., str. 36. (2) SL L 48, 23.2.2011., str. 1. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 33. (4) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40. (5) SL C 316, 22.9.2017., str. 57. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124. (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206. (9) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 102. (10) Uvodna riječ generalnog direktora SZO-a na brifingu za medije o bolesti COVID-19, 11. ožujka 2020. (11) https://ec.europa.eu/growth/smes_hr (12) OECD Economic Outlook (Gospodarski izgledi), svezak 2020, izdanje I. (13) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-economy-and-society-index-desi-2020 (14) Izvješće za Europsku komisiju i Europsku investicijsku banku pripremio Innovation Finance Advisory, Funding women entrepreneurs - How to empower growth (Financiranje žena poduzetnica – kako osnažiti rast), lipanj 2020. (15) Komunikacija Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066). (16) Izvještaj za njemačko Ministarstvo za gospodarska pitanja i energiju koji je predstavio Centar za studije europskih politika, Feasibility Study: Introducing ‘one-in-one-out’ in the European Commission (Studija izvedivosti: uvođenje načela „jedan-za-jedan” u Europskoj komisiji), 5. prosinca 2019. (17) Direktiva (EU) 2019/1023 od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (SL L 172, 26.6.2019., str. 18.).