Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 16. rujna 2020. - Bruxelles
Uloga EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma
 Sigurnosna suradnja EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike
 Neulaganje prigovora na Delegiranu uredbu: naknade koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećim zemljama
 Neulaganje prigovora na Delegiranu uredbu: kriteriji koje ESMA treba uzeti u obzir kako bi utvrdila je li središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji sistemski važna
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: minimalni elementi za procjenu usporedive usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana treće zemlje te modaliteta
 Neulaganje prigovora na provedbenu mjeru: izmjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 16
 Izmjena Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu ***I
 Globalni sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima ***I
 Nacrt odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije *
 Provedba Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije

Uloga EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma
PDF 181kWORD 66k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma (2019/2156(INI))
P9_TA(2020)0212A9-0143/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 11., 191., 1. i 208.,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 17. travnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje 2015. – 2030.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992., globalni Strateški plan za biološku raznolikost 2011. ciljeve biološke raznolikosti iz Aichija,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i Rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030., Vraćanje prirode u naš život“ (COM(2020)0380),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. - 2024., vanjsku politiku EU-a o autohtonim narodima iz 2016., zaključke Europskog vijeća o autohtonim narodima od 15. svibnja 2017. i Konsenzus EU-a o razvoju iz 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenoga 2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. rujna 2013. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama” (COM(2013) 0659),

–  uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz 2013. Naslovljenu „Utjecaj potrošnje u EU na krčenje šuma: Sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU na krčenje šuma“,

–  uzimajući u obzir studiju izvedivosti o mogućnostima unapređenja djelovanja EU-a za suzbijanje krčenja šuma iz 2018., koju je naručila Glavna uprava Europske komisije za okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. listopada 2008. pod nazivom „Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT) iz 2003., dobrovoljne sporazume o partnerstvu o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma s trećim zemljama i Plan rada EU-a za FLEGT za razdoblje 2018. - 2022.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 21. ožujka 2019. o priznavanju doprinosa aktivista za zaštitu ljudskih prava ostvarivanju ljudskih prava, zaštiti okoliša i održivom razvoju,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) pod nazivom „Stanje svjetskih šuma 2020.“,

–  uzimajući u obzir Strateški plan UN-a za šume za razdoblje 2017. - 2030.,

–  uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama koja se bave klimatskim promjenama, dezertifikacijom, degradacijom tla, održivim upravljanjem zemljištem, sigurnošću opskrbe hranom i prisutnošću stakleničkih plinova u zemljišnim ekosustavima te njegovo peto izvješće o procjeni klimatskih promjena iz 2014.: „Utjecaji, prilagodba i osjetljivost”,

–  uzimajući u obzir Globalno izvješće o procjeni o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma(6),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0143/2020),

A.  budući da je u razdoblju od 1990. do 2016. izgubljeno 1,3 milijuna četvornih kilometara svjetskih šuma, što je štetno utjecalo na biološku raznolikost, klimu, ljude i gospodarstvo; budući da unatoč svim dosadašnjim naporima, brojne međunarodne obveze povezane sa šumama, poput cilja 15.2 UN-ovih ciljeva održivog razvoja(7) i cilja 5. Konvencije o biološkoj raznolikosti(8) iz Aichija, nisu na pravom putu da se na odgovarajući način osiguraju trenutnim politikama; budući da izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europsko okruženje - stanje i izgledi 2020.” napominje da je „šumsko područje u Europi uglavnom bilo stabilno tijekom posljednja dva desetljeća”, ali upozorava i da „je postignuto malo poboljšanje u statusu zaštite šumskih staništa i vrsta od 2013.“ te da su „prirodne [...] i ljudske ‑smetnje [...] prijetnje europskim šumama“;

B.  budući da je 17 ciljeva održivog razvoja međusobno povezano i nedjeljivo; budući da bi se napretci u postizanju održive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i održivog upravljanja šumama – ključnih elemenata ciljeva održivog razvoja – trebali ostvarivati istodobno;

C.  budući da šume daju ključan doprinos ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena i budući da, nasuprot tome, krčenje šuma, posebno tropsko krčenje, čini ključan doprinos klimatskim promjenama; budući da su emisije koje nastaju zbog upotrebe i prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najveći uzrok klimatskih promjena, nakon spaljivanja fosilnih goriva te da prouzročuju gotovo 12 % svih emisija stakleničkih plinova; budući da šume također udomljavaju 80 % globalne biološke raznolikosti, doprinose mjerama za smanjenje rizika od katastrofa putem rješenja koja se temelje na prirodi i podupiru egzistenciju oko 25 % svjetske populacije, istovremeno predstavljajući velik dio zemljišta koje tradicionalno naseljavaju autohtoni narodi, te doprinose zdravlju ljudi, utjelovljujući nezamjenjive kulturne, društvene i duhovne vrijednosti;

D.  budući da će zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti doći do češćih i snažnijih pojava prirodnih poremećaja kao što su suše, poplave, oluje, najezde štetočina, erozije i požari, što će također prouzročiti rastuću štetu svjetskim šumama, kako navodi Međuvladin panel o klimatskim promjenama; budući da je povećanje ulaganja u prirodna rješenja jedan od troškovno najučinkovitijih načina za borbu protiv emisija i zaštitu ključnih ekosustava te istodobno poboljšanje egzistencije, otpornosti i sigurnosti opskrbe hranom;

E.  budući da postoji potreba za dalekosežnim, ambicioznim i usklađenim djelovanjem utemeljenim na političkoj i društvenoj volji te za zaštitom i obnovom svjetskih šuma;

F.  budući da intenzivniji napori usmjereni na zaštitu i obnovu šuma te povećanje količine i kvalitete šumskih ekosustava moraju imati ključnu ulogu u politikama EU-a država članica i u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana; budući da je za ograničavanje globalnog zagrijavanja i rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti ključno da se šume zaštite i obnove te da se njima upravlja na način kojim se maksimalno povećava njihov kapacitet za skladištenje ugljika i zaštitu biološke raznolikosti; budući da prašume pružaju više skladištenja ugljičnog dioksida i osnovnih staništa koja nedostaju mlađim i novozasađenim šumama;

G.  budući da prema FAO-ovom Izvješću o stanju šuma u svijetu 2020., „širenje poljoprivrede i dalje ostaje glavni pokretač krčenja šuma”, uz širenje urbanih područja, razvoj infrastrukture i rudarstvo; budući da postoji potreba za bliskom suradnjom s partnerskim zemljama EU-a i različitim dionicima kako bi se poboljšale inovativne i pozitivne interakcije između poljoprivrede i šumarstva radi izgradnje održivih poljoprivrednih sustava i poboljšanja sigurnosti hrane; budući da je EU također neizravno uključen u krčenje šuma i propadanje svjetskih šuma i drugih prirodnih ekosustava uvozom i potrošnjom roba povezanih s krčenjem šuma, kao što su soja, palmino ulje, guma, kukuruz, govedina, koža i kakao; budući da potrošnja EU-a čini otprilike 10 % globalnog udjela u krčenju šuma što je vidljivo iz ukupne konačne potrošnje;

H.  budući da je u istraživanju koje je nedavno provela organizacija Global Witness otkriveno da su u razdoblju od 2013. do 2019. financijske ustanove sa sjedištem u EU-u bile glavni međunarodni izvor financijskih sredstava za šest poljoprivrednih poduzeća koja se povezuje s uništavanjem šuma na području Amazonije, porječja Konga i Papue Nove Gvineje, a kojima su pružile potporu u iznosu od 7 milijardi EUR(9);

I.  budući da trenutačne obveze poduzeća i banaka za rješavanje pitanja krčenja šuma nisu dovele do promjena u ponašanju potrebnih za zaustavljanje tog katastrofalnog uništavanja okoliša;

J.  budući da je negativan utjecaj Direktive o obnovljivoj energiji na svjetske šume i šume EU-a zahtijevao preinaku te direktive(10); budući da uvedene promjene neće dovesti do rješavanja problema;

K.  budući da bi bespovratna sredstva namijenjena proizvodnji bioenergije iz drva trebalo preusmjeriti na energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora;

L.  budući da se primjenjiva pravila iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora temelje na shvaćanju da je sječa u energetske svrhe održiva i ne utječe na klimu te omogućuje obnavljanje resursa u odgovarajućem razdoblju; budući da je to shvaćanje pogrešno;

M.  budući da će učinkovitija zaštita svjetskih šuma i drugih prirodnih ekosustava zahtijevati djelovanje na svim razinama, uključujući regulatorne mjere i strože provođenje važećeg zakonodavstva te ulaganje velikih javnih i privatnih sredstava; budući da se to može postići jedino osiguravanjem dosljednosti politika u svim sektorima te dosljednosti unutarnjih i vanjskih politika EU-a, primjenom načela „nenanošenja štete”;

N.  budući da su povećana zaštita i obnova šuma i drugih prirodnih ekosustava, kao i održivo gospodarenje šumama, važni za očuvanje sredstava za život autohtonih naroda i lokalnih zajednica, pružanje mogućnosti za društveni i gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta te omogućavanje razvijanje održivih biogospodarstava, istovremeno poboljšavajući usluge ekosustava i štiteći biološku raznolikost; budući da su šume zeleni gospodarski sektor s potencijalom stvaranja 10 – 16 milijuna radnih mjesta diljem svijeta;

O.  budući da šume mangrova imaju iznimno važnu ulogu u ekosustavu jer pohranjuju velike količine ugljika, važno su mrjestilište za brojne vrste riba koraljnih grebena i štite koraljne grebene od opterećenja hranjivim tvarima i sedimentima, a obalna područja od poplava; budući da su donedavno šume mangrova pokrivale više od tri četvrtine obala tropskih mora, ali da je gotovo polovina njih nestala zbog razvoja obale, akvakulture, zagađenja i neodržive upotrebe;

P.  budući da je prenamjena šuma mangrova zaslužna za 10 % emisija ugljika nastalih krčenjem šuma, iako mangrove čine samo 0,7 % tropskih šuma(11);

Q.  budući da financijska sredstva EU-a za potporu zaštiti i obnovi šuma i održivom upravljanju šumama u partnerskim zemljama nisu dostatna s obzirom na razmjere problema; budući da je zaštitu i obnovu šuma i drugih prirodnih ekosustava te održivo upravljanje njima, kao i njihove dodatne koristi i aspekte iz područja ljudskih prava potrebno bolje integrirati u mehanizme financiranja EU-a;

R.  budući da EU i njegove države članice imaju dugu tradiciju i stručno znanje u području održivog gospodarenja šumama i mogu ih koristiti za pomoć u izgradnji ‑kapaciteta u tom području u drugim zemljama;

S.  budući da se autohtoni narodi, lokalne zajednice i aktivisti za zaštitu okoliša sve češće susreću s prijetnjama i podvrgnuti su zastrašivanju, suočavajući se s kršenjima ljudskih prava u svojim naporima usmjerenima na zaštitu šuma, zemljišta i okoliša;

T.  budući da se izgledi za prijelaz patogena kao što su virusi s divljih i domaćih životinja na ljude (zoonoze) mogu povećati zbog uništenja i mijenjanja prirodnih ekosustava;

U.  budući da su za održivu i učinkovitu politiku o šumama potrebne pouzdane informacije o šumskim resursima, njihovu stanju i načinu na koji se njima upravlja i na koji se koriste, kao i pouzdane informacije o promjeni uporabe zemljišta;

V.  budući da su šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama ključni za daljnji razvoj kružnog biogospodarstva jer osiguravaju radna mjesta i gospodarsko blagostanje u ruralnim i urbanim područjima, pružaju usluge ublažavanja klimatskih promjena i nude zdravstvenu korist;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” i smatra je dobrim temeljem za odlučno djelovanje; slaže se s pet prioriteta predstavljenih u komunikaciji; naglašava da su svi ovi prioriteti neophodni za zaustavljanje i uklanjanje krčenja šuma i propadanja prirodnih ekosustava, posebno šuma, kao i gubitak biološke raznolikosti i s tim povezana kršenja ljudskih prava, te ih je potrebno provoditi brzo i dosljedno; podsjeća, međutim, da bi EU i njegove države članice trebale biti ambicioznije u svojim djelovanjima kako bi ispunile svoje obveze i riješile pitanje hitnosti krčenja i propadanja šuma u cijelom svijetu; ističe važnost sveobuhvatnog skupa mjera i inicijativa, uključujući nove regulatorne mjere koje su učinkovite, komplementarne, izvršive te uključuju praćenje;

2.  naglašava potrebu za priznavanjem nadležnosti, odgovornosti i sredstava EU-a na području zaštite šuma, uključujući europske šume kao dio svjetskih šuma, u okviru politike zaštite okoliša EU-a; ponavlja da uspjeh naših vanjskih djelovanja i odgovor naših partnera u pogledu zaštite njihovih šuma ovisi o tome koliko smo učinkoviti i ambiciozni kada je riječ o prirodnoj baštini; stoga poziva Komisiju i države članice da, u skladu s europskim zelenim planom i strategijom biološke raznolikosti do 2030., osiguraju najviše standarde zaštite okoliša i veću dosljednost između zadatka zaštite i obnove šuma i unutar EU-a i u vanjskom djelovanju;

3.  podsjeća da se od EU-a i njegovih država članica očekuje da poduzmu hitne mjere radi zaštite i obnavljanja šuma kako bi ispunili svoje obveze u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Pariškog sporazuma, Strateškog plana za biološku raznolikost 2011. - 2020. i Strateškog plana UN-a za šume 2017. - 2030. i njegovih globalnih ciljeva u pogledu šuma;

4.  naglašava ulogu šuma u povećanju otpornosti prema negativnim utjecajima klimatskih promjena; ističe potrebu za konkretnim i učinkovitim djelovanjem u okviru strategija i planova za klimatsku prilagodbu uvođenjem sinergija između mjera ublažavanja i mjera prilagodbe;

5.  naglašava pozitivan doprinos šuma zdravlju ljudi i kvaliteti života građana te visoku okolišnu vrijednost u smislu sekvestracije ugljika, skladištenja vode, kontrole erozije i pružanja zaštite od klizišta;

6.  ističe činjenicu da prouzročitelji krčenja šuma nadilaze sam sektor šumarstva i povezani su sa širokim rasponom pitanja kao što su posjed zemljišta, zaštita prava autohtonog stanovništva, poljoprivredne politike, klimatske promjene, demokracija, ljudska prava i politička sloboda;

7.  naglašava središnju ulogu žena pripadnica autohtonog stanovništva i poljoprivrednica u zaštiti šumskih ekosustava; međutim, sa zabrinutošću konstatira da žene nisu uključene u postupku upravljanja prirodnim resursima i da se ne jača njihova uloga u tome; smatra da rodna ravnopravnost u obrazovanju o šumarstvu ima ključnu ulogu u održivom upravljanju šumama, a ta bi se činjenica trebala odražavati u Akcijskom planu EU-a za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT);

8.  poziva Komisiju da pojača napore za cjelovito rješavanje problema krčenja šuma pomoću dosljednog političkog okvira, osiguravajući pritom očuvanje ekosustava; podsjeća na važnost poštovanja vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; podržava aktualne pregovore za uspostavu obvezujućeg instrumenta UN-a za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava i ističe da je važno da EU bude aktivno uključen u taj proces;

9.  slaže se i naglašava upućivanje u komunikaciji Komisije na nezamjenjivu prirodu prašuma i poziva Komisiju i države članice da priznaju da zaštita primarnih šuma pruža izvanrednu korist za ublažavanje klime koja proizlazi iz količine i dugotrajnosti zaliha ugljika u njihovom ekosustavu; naglašava da pošumljavanje, provedeno na način koji je kompatibilan sa zaštitom i jačanjem lokalnih ekosustava, može pomoći u postizanju klimatske neutralnosti do 2050., uz napomenu da novozasađene šume ne mogu zamijeniti primarne šume; ističe da bi zaštita šuma trebala biti politički prioritet EU-a; ističe da bi EU trebao pružati primjer i osigurati provedbu međunarodnih socijalnih i okolišnih obveza EU-a i država članica, uključujući onih u pogledu klime, biološke raznolikosti i ljudskih prava;

10.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju učinkovitu provedbu postojećih prioritetnih područja i da uključe obvezujuće ciljeve za zaštitu i obnovu šumskih ekosustava, posebno prašuma, kao dio buduće strategije EU- za šume, koja bi trebala biti u potpunosti u skladu s prijedlogom navedenim u Strategiji EU-a za biološku raznolikost 2030. za obvezujuće ciljeve za obnovu i zaštićena područja; naglašava važnost pružanja odgovarajuće potpore i financiranja za te mjere;

11.  naglašava da bi trebalo obratiti posebnu pozornost na mangrove i šume na obalnim područjima, koje su osobito pogođene klimatskim promjenama i predstavljaju sjajnu priliku za uvođenje politika očuvanja, prilagodbe i ublažavanja; žali zbog činjenice da se u komunikaciji Komisije ne spominju šume mangrove; naglašava da se 80 % kopnene biološke raznolikosti može naći u šumama i da su šume mangrove važne i sa stajališta klime i biološke raznolikosti, ali i za egzistenciju odgovarajućih lokalnih zajednica;

12.  ističe ulogu civilnog društva u zaštiti okoliša i održivoj potrošnji te poziva Komisiju i države članice da u mjerama usmjerenima na šume osiguraju potpunu transparentnost i mogućnost sudjelovanja javnosti u mjerama koje se odnose na šume i korištenje zemljišta kako bi sprječile krčenje i propadanje šuma, promicale održivo i višenamjensko upravljanje šumama i podržale zaštitu i obnovu prirodnih šuma na regionalnoj i svjetskoj razini; ističe važnost uspostave platforme za dijalog s više dionika i država članica o krčenju i propadanju šuma te o načinima održivog povećanja šumskih površina u svijetu u svrhu izgradnje saveza, preuzimanja zajedničkih obveza za zaustavljanje krčenja šuma te razmjenu iskustava i informacija;

13.  naglašava ključnu ulogu, prava i potrebu za potporom autohtonih naroda i lokalnih zajednica, uključujući žene, u zaštiti svjetskih šuma i procesu odlučivanja o šumama; osim toga, upoznat je s prijetnjama i kršenjima ljudskih prava s kojima se suočavaju; stoga poziva Komisiju da uzme u obzir njihovu ulogu i uključi ih u osmišljavanje, usvajanje, primjenu i provedbu mjera zaštite šuma, bilo na globalnoj, nacionalnoj ili podnacionalnoj razini ili na razini EU-a;

14.  podsjeća da su mnogi poljoprivrednici svjesni da su šume sastavni dio krajolika koji je nužan za njegove relevantne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije te su oduvijek nastojali zaštititi, koristiti i obnavljati šume te to i dalje čine; napominje da određene lokalne zajednice i autohtoni narodi stoljećima koriste tradicionalne poljoprivredne tehnike kako bi očuvali šume i da imaju posebna znanja o održivoj upotrebi zemlje;

15.  podsjeća na to da autohtono stanovništvo, lokalne zajednice, mali poljoprivrednici i žene posjeduju neophodno znanje o šumama te o njemu uvelike ovise; poziva EU da kao pitanje socijalne pravde zajamči da im se prizna posjed zemljišta i ljudska prava, u skladu s dobrovoljnim smjernicama UN FAO-a o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima, Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) i Konvencijom Međunarodne organizacije rada (ILO) 169., kao i njihovo učinkovito sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi razvojnih programa EU-a koji na njih utječu i u provedbi mjera za zaštitu šuma, oslanjajući se na iskustvo programa za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT);

16.  podsjeća na važnost primjerenog pristupa pravosuđu, pravnim sredstvima i učinkovitoj zaštiti za zviždače u zemljama koje izvoze prirodne resurse kako bi se osigurala učinkovitost zakona ili inicijativa; poziva Komisiju i države članice da poveća svoju potporu aktivistima za zaštitu okoliša i šuma u EU-u i diljem svijeta;

17.  pozdravlja predanost Komisije povećanju održivosti i transparentnosti lanaca opskrbe i ulaganja kako bi se osigurala potrošnja proizvoda iz lanaca opskrbe bez krčenja šuma; ponavlja važnost sveobuhvatnog skupa mjera i inicijativa u tom pogledu;

18.  poziva Komisiju da, u razvoju svih tih mjera i inicijativa, razmotri i kako one mogu najbolje pridonijeti zaštiti drugih odgovarajućih prirodnih ekosustava s ozbiljnim rizikom od propadanja ili prenamjene;

19.  smatra da je jedinstvena definicija koncepta lanca opskrbe koji nisu povezani s krčenjem šuma ključna za rješavanje problema proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma; stoga poziva Komisiju da predloži ambicioznu definiciju; u tom kontekstu ističe snažnu povezanost između vrijednosnih lanaca temeljenih na šumama i ciljeva održivog razvoja;

20.  napominje da je promicanje transparentnih programa certificiranja roba koje ne potječu od sječe šuma jedan od niza primjerenih alata; međutim, ističe da glavna svrha takvih programa mora biti borba protiv krčenja šuma;

21.  poziva Komisiju da bez odgađanja provede studije o programima certificiranja i provjere u šumarskom sektoru i za proizvode na bazi drva te o programima certificiranja roba koje ne potječu od sječe šuma; poziva Komisiju da dostavi te studije Parlamentu na daljnje razmatranje, zajedno s predloženim daljnjim djelovanjima i mjerama kako bi se potaknuli stroži standardi i osigurala transparentnost sustava certificiranja i provjere treće strane;

22.  pozdravlja najavu Komisije za daljnju integraciju pitanja krčenja šuma u znak za okoliš EU-a, zelenu javnu nabavu i druge inicijative u kontekstu kružnoga gospodarstva, kao dio sveobuhvatnog niza mjera i inicijativa za osiguranje lanaca opskrbe bez krčenja šuma;

23.  ponavlja svoj zahtjev Komisiji da bez odgode predstavi prijedlog procjene učinka za zakonski okvir EU-a koji se temelji na dubinskim provjerama kako bi se osigurali održivi lanci opskrbe koji se ne temelje na krčenju šuma za proizvode i robu koji se stavljaju na tržište EU-a s posebnim naglaskom na suzbijanje najvažnijih pokretača uvezenog krčenja šuma; smatra da bi takav okvir trebao biti provediv i u skladu s međunarodnim standardima i obvezama, trebao bi se primjenjivati ​​na cijeli lanac opskrbe nakon što se pažljivom procjenom zaključi da je funkcionalan i primjenjiv na sve sudionike na tržištu, uključujući MSP-ove, te da ga treba pratiti strog mehanizam primjene, uključujući učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne; ističe da u tom pogledu mjere EU-a ne bi trebale dovesti do gubitka prihoda stanovništva u zemljama u razvoju, već do novih gospodarskih prilika i cjelokupne transformacije u održivije gospodarstvo; poziva Komisiju da iskaže potporu pitanju održivosti lanaca opskrbe, uključujući krčenje i propadanje šuma, na relevantnim međunarodnim forumima za robnu trgovinu;

24.  poziva Komisiju da uvede obveze dužne pažnje financijskim institucijama kako bi se utvrdili, spriječili i ublažili utjecaji krčenja šuma koje potiče EU na ekološka, socijalna i ljudska prava kako bi se zajamčilo da niti jedno financijsko ili bankarsko tijelo EU-a nije ni izravno ni neizravno povezano s krčenjem i propadanjem šuma, prenamjenom ili propadanjem prirodnih ekosustava, kao ni kršenjima ljudskih prava;

25.  naglašava ulogu vlasnika i upravitelja šuma u osiguravanju održivog razvoja šuma; ističe da europska šumarska industrija može pridonijeti unapređivanju globalnih standarda za održivo gospodarenje šumama; vjeruje da bi europske industrije, MSP-ovi i mikropoduzeća u šumarskom sektoru trebali imati ulogu u dijalogu s partnerskim državama o tome kako dodatno promicati održivost u cijelom vrijednosnom lancu;

26.  poziva privatni sektor na veću proaktivnost u borbi protiv krčenja šuma u okviru vlastitih lanaca opskrbe i ulaganja ispunjavanjem obveza nulte stope krčenja šuma i osiguravanjem potpune transparentnosti u pogledu usklađenosti s vlastitim obvezama; ističe potrebu da se iskoriste privatna ulaganja kako bi se riješio problem pokretača krčenja šuma i ostvarili ciljevi održivog razvoja i obveze iz Pariškog sporazuma; istodobno poziva Komisiju da intenzivira suradnju s privatnim sektorom i uspostavi odgovarajuće instrumente kako bi motivirala predvodnike utemeljene na raspodjeli odgovornosti; pozdravlja tekuću reviziju Direktive o nefinancijskom izvješćivanju(12) i poziva Komisiju da pojača kvalitetu i opseg otkrivanja nefinancijskih informacija, posebno o okolišnim aspektima, i promiče integraciju pitanja koja se odnose na šumu u društvenu odgovornost poduzeća; nadalje podsjeća na važnost poštovanja vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; podržava aktualne pregovore za uspostavu obvezujućeg instrumenta UN-a za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava i ističe da je važno da EU bude aktivno uključen u taj proces;

27.  poziva Komisiju da zajedno s privatnim sektorom i drugim dionicima koji sudjeluju u razvoju procijeni nova rješenja u pogledu financiranja i osiguranja u slučaju rizika od katastrofe za elementarne nepogode koje pogađaju velik broj hektara šume;

28.  poziva Komisiju da podrži i potiče industrijske inovacije i inicijative kako bi poboljšala održivost u vrijednosnom lancu;

29.  smatra da je potrebno preusmjeriti privatne i javne financijske tokove u relevantnim sektorima prema aktivnostima koje ne dovode do krčenja šuma; podsjeća da bi do 31. prosinca 2021. Komisija trebala procijeniti odredbe potrebne za proširenje područja primjene Uredbe o taksonomiji(13) na gospodarske aktivnosti koje značajno štete održivosti okoliša;

30.  poziva Komisiju i države članice da učinkovito upotrebljavaju mehanizme mješovitog financiranja kako bi privukli financijska sredstva iz privatnih izvora u obnovu šuma;

31.  poziva Komisiju i države članice da predlože posebne mjere za jačanje političkog i regulatornog okvira koji podržavaju zaštitu i obnovu šuma i održivo gospodarenje šumama na globalnoj razini te da pruže smjernice i posebne mjere o održivom planiranju korištenja zemljišta; poziva Komisiju da promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama i s trećim zemljama; nadalje poziva Komisiju da potakne da se postupci pravne reforme u zemljama proizvođačicama provedu uz učinkovito i konstruktivno sudjelovanje svih dionika, uključujući civilnog društva, autohtonih naroda i lokalne zajednice, uz obraćanje posebne pozornosti na učinkovito sudjelovanje žena;

32.  naglašava važnost promicanja održivog upravljanja šumama i održivog biogospodarstva; prepoznaje da modeli održivog gospodarenja šumama i održiva uporaba zemljišta na globalnoj razini mogu doprinijeti sprječavanju krčenja i propadanja šuma i trebali bi se temeljiti na najvišim standardima održivosti, uz pomirbu gospodarske, ekološke i socijalne održivost, uz zaštitu biološke raznolikosti i vrijednih ponora ugljika kao središnjih elemenata uz istovremeno zadržavanje njihove unutarnje vrijednosti, produktivnosti i usluga ekosustava; poziva Komisiju da promiče održivo upravljanje šumama i poljoprivredom i razvije poticajne mehanizme za male poljoprivrednike i lokalne zajednice u partnerskim zemljama kako bi mogli održavati i poboljšavati usluge i proizvode ekosustava koji se pružaju kao rezultat održivog gospodarenja šumama i održive poljoprivrede; naglašava važnost agrošumarskih sustava za poljoprivrednu proizvodnju, diversifikaciju, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih te sprečavanje dezertifikacije; ističe da se ti agrošumarski sustavi odlikuju većom učinkovitošću korištenja zemljišta od ostalih poljoprivrednih sustava; poziva na promjenu kako bi se sustavno poticali postojeći agrošumarski sustavi s visokom prirodnom vrijednošću, olakšala njihova obnova i osigurala izgradnja kapaciteta radi racionaliziranja te metode proizvodnje;

33.  ističe činjenicu da su iz Obzora 2020. već financiran velik broj istraživanja i inovacija u prijelazu na održivije prakse korištenja zemljišta i lance opskrbe kako bi se zaustavilo krčenje i propadanje šuma; poziva na povećanje financijskih sredstava za program Obzor Europa kako bi i dalje pružao potporu u tim područjima;

34.  skreće pozornost na Deklaraciju ministara iz Katowica o šumama za klimu koju je međunarodna zajednica usvojila 12. prosinca 2018. u sklopu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), a u kojoj se ističe važnost šuma i upotrebe drva za zaštitu klime te stavlja ta pitanja u kontekst ostalih međunarodnih ciljeva i odluka povezanih sa šumama; napominje da se ti ciljevi mogu postići samo multifunkcionalnim aktivnim gospodarenjem šumama, što podrazumijeva gospodarenje kojim se u obzir uzimaju svi ciljevi povezani sa šumama, kao što su skladištenje ugljika, zaštita vrsta i tla, vađenje sirovina, rekreacija i proizvodnja hrane, te kojim se uspostavlja ravnoteža;

35.  ističe ključnu ulogu šumarstva, uz poljoprivredu, u upravljanju prirodnim resursima i upotrebom zemljišta u ruralnim područjima EU-a i svijeta; stoga prepoznaje razlike koje postoje u gospodarenju šumama, vlasništvu nad šumama, agrošumarstvu i mogućnostima između država članica;

36.  naglašava da metode za postizanje ciljeva koji su utvrđeni u paketu „Čista energija za sve Europljane” ne smiju dovesti do krčenja i propadanja šuma u drugim dijelovima svijeta; stoga poziva Komisiju da do 2021., a u svakom slučaju prije 2023. godine, preispita relevantne aspekte izvješća priloženog Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/807(14) i da prema potrebi Uredbu bez odgađanja revidira na temelju znanstvenih saznanja i u skladu s načelom predostrožnosti; traži od Komisije da što prije, a najkasnije do 2030., ponovno procijeni podatke o soji i postupno ukine biogoriva s opasnošću od visoke neizravne promjene uporabe zemljišta (ILUC);

37.  naglašava potrebu za smanjenjem potrošnje drva i proizvoda na bazi drva u EU-u promicanjem gospodarstva koje je u većoj mjeri kružno, smanjivanjem stvaranja otpada i promicanjem osviještenosti potrošača u pogledu ekoloških posljedica proizvoda na bazi drva;

38.  podsjeća na pismo koje je potpisalo više od 700 znanstvenika u kojem se poziva na znanstveno utemeljenu reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, posebno u cilju isključivanja određenih vrsta drvne biomase iz uračunavanja u kvotu za ispunjavanje cilja i iz prihvatljivosti za primanje potpore;

39.  osuđuje povećanu upotrebu drva za biogoriva i bioenergiju koja stvara pritisak na svjetske šume i šume EU-a s obzirom na povećanu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora;

40.  napominje da su na konferenciji COP23 mnoge zemlje bogate prašumama i šumama s visokim stupnjem biološke raznolikosti, koje predstavljaju polovinu svjetskog stanovništva, izrazile ambiciju da povećaju upotrebu drva i drugih biljnih materijala za proizvodnju energije(15); ponavlja da EU ne bi trebao pružiti krivi primjer i da mora osigurati da provedba pravila kojima se uređuje politika o energiji iz obnovljivih izvora ne dovede do uništenja i degradacije ekosustava;

41.  potiče Komisiju i države članice da u potpunosti uzmu u obzir učinak koji ta povećana upotreba biogoriva ima na krčenje šuma; stoga poziva Komisiju da temeljito izmijeni politike EU-a u području bioenergije i to revizijom Direktive o energiji iz obnovljivih izvora;

42.  poziva Komisiju da osigura učinkovite mjere u području održive proizvodnje i uporabe goriva dobivenih od drva, uključujući pritom i visoku razinu uvoza drvenih paleta u EU i eventualni rizik koje taj uvoz predstavlja za šume u trećim zemljama; smatra da treba poticati uporabu načela kaskadne uporabe kao korisnog načina za poboljšanje učinkovitosti resursa;

43.  podsjeća da oko 2,6 milijardi ljudi diljem svijeta upotrebljava tradicionalnu biomasu za kuhanje, uglavnom drvo i drveni ugljen, a tri četvrtine njih nemaju pristup učinkovitim pećima za kuhanje; poziva EU da poveća potporu trećim zemljama kako bi prešle na održive i obnovljive izvore energije koji nisu na bazi drva, te da smanje pritisak na šume, tj. njihovo krčenje radi dobivanja ogrjevnog drva; ističe da bi decentraliziraniji energetski sustavi trećih zemalja omogućili jednostavan prelazak na izvore održive i obnovljive energije;

44.  napominje da je društvena i gospodarska važnost poljoprivrede sve veća jer zbog rasta svjetskog stanovništva treba povećati proizvodnju hrane i poljoprivrednih proizvoda, uz istovremeno ublažavanje klimatskih promjena; sa zabrinutošću napominje da se procjenjuje da se 14 % svjetske hrane gubi nakon žetve, klanja i ulova(16) te naglašava potrebu za usklađenim djelovanjem u cilju sprečavanja gubitka i rasipanja hrane u lancu opskrbe, kao i za brzim odgovorom na krize koje mogu uzrokovati nestašice hrane;

45.  naglašava važnost promicanja održivih načina prehrane podizanjem osviještenosti potrošača o utjecajima obrazaca potrošnje i pružanjem informacija o načinima prehrane koji su bolji za ljudsko zdravlje i imaju manji okolišni otisak;

46.  naglašava da je potreban daljnji znatan napredak u razvoju i provedbi strategije EU-a za uzgoj proteinskih usjeva i postizanju solidne proizvodnje proteinskih usjeva u EU-u kako bi se ograničio rizik od krčenja šuma povezan s tim kulturama u drugim područjima svijeta te smanjila ovisnost o uvozu i ublažio pritisak na šume zbog prenamjene zemljišta; naglašava da bi se takav napredak morao ostvariti, između ostalog, širim usvajanjem plodoreda kultura pružajući potporu i smjernice poljoprivrednicima u područjima koja su pogodna za uzgoj svih proteinskih usjeva, a takvo bi djelovanje smanjilo ovisnost o uvozu, krčenje šuma, degradaciju i pritisak na šume zbog prenamjene zemljišta; stoga poziva na uvođenje kriterija održivosti za uvoz bjelančevina biljnog porijekla;

47.  smatra da bi se uzroci krčenja šuma trebali rješavati u okviru politika EU-a, čime bi se osigurala dosljednost politika povezanih sa šumama te smanjio pritisak na šume; zauzima stav da bi takav okvir politike potaknuo sve inovativnije, održivije i učinkovitije načine poljoprivrede u EU-u i izvan njega te da bi se smanjili gubici hrane u cijelom prehrambenom lancu zahvaljujući novim tehnologijama; ističe kako se ciljevi navedeni u okviru mogu postići ako se poljoprivrednicima omogući pristup financiranju za stjecanje najmodernijih poljoprivrednih tehnologija visoke preciznosti;

48.  naglašava da iako poljoprivrednici imaju središnju ulogu u zadovoljavanju naših osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih potreba, njihov rad ovisi o prirodnim resursima kao što su tlo, voda i šume; napominje da je prepoznavanje multifunkcionalnosti šuma ključno za dobro upravljanje našom globalnom šumskom baštinom; ističe da su gospodarski, društveni i okolišni aspekti – od tradicionalne proizvodnje drva i drugih proizvoda do usluga ekosustava, biološke raznolikosti i drugih koristi za okoliš kao što su apsorpcija i skladištenje ugljika, sprečavanje erozije tla te poboljšanje kvalitete zraka i vode – povezani i međusobno ovisni jedni o drugima; naglašava da ti aspekti zahtijevaju sveobuhvatni i usklađeni pristup zaštiti, obnovi i gospodarenju šumama te rješavanju problema krčenja šuma;

49.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne korake kako bi uskladili podatke i povećali dostupnost informacija i podataka u vezi sa svjetskim šumama i šumama EU-a dobivenih postojećim i novim instrumentima za praćenje i procjenu te kako bi osigurali da se ti podaci objavljuju u obliku koji je dostupan i razumljiv regulatornim i izvršnim tijelima, javnosti, potrošačima i privatnom sektoru, jednostavan za upotrebu i spreman da ga donositelji politika mogu upotrebljavati; poziva države članice da poboljšaju svoje statističke podatke o količini drva koje kupuju, uključujući naznaku o tome koliko bi održivog, zakonitog materijala ili materijala s dozvolom FLEGT moglo biti uključeno u njihovu nabavu;

50.  poziva Komisiju i države članice da pojača napore za poboljšanje dostupnosti, kvalitete i usklađivanja pouzdanih informacija o šumskim resursima i prenamjeni zemljišta u cilju utemeljenog oblikovanja politika, uz sudjelovanje raznih dionika, uključujući one u partnerskim zemljama;

51.  ističe da su vjerodostojno i pouzdano praćenje šuma i razmjena informacija ključni za poboljšanje upravljanja šumama i lakše ispunjavanje obveza kada je riječ o prestanku krčenja šuma u partnerskim zemljama; poziva EU da poveća financijsku i tehničku potporu zemljama partnerima pri ostvarenju tih ciljeva i da im pomogne u razvoju stručnog znanja potrebnog za poboljšanje lokalnih struktura upravljanja šumama i odgovornosti;

52.  ističe da je nezakonita sječa aktualna ne samo u trećim zemljama već i u EU-u; poziva Komisiju i države članice da djeluju odlučno u sprečavanju i borbi protiv nezakonite sječe; poziva Komisiju da uspostavi europski sustav za nadzor i očuvanje šuma koji bi se temeljio na sustavu praćenja s pomoću globalnog navigacijskog satelitskog sustava (Galileo i Copernicus) i zemaljskih mreža s ciljem praćenja aktivnosti sječe od mjesta sječe do mjesta ulaza i izlaza u poduzeća za preradu drva; naglašava da se Komisija treba usredotočiti na sprečavanje nezakonite sječe unapređenjem provedbe Uredbe EU-a o drvu(17) i FLEGT-a; naglašava potrebu za podizanjem javne svijesti o socijalnim i gospodarskim utjecajima nezakonite sječe i kaznenih djela povezanih sa šumama;

53.  podsjeća na to da se očekuje povećanje rizika od šumskih požara zbog klimatskih promjena; stoga ističe potrebu za znatnim jačanjem napora u pogledu prevencije i spremnosti s pomoću međunarodne suradnje u vezi s alatima za rano upozoravanje, otpornosti na katastrofu i mjerama ublažavanja rizika; preporučuje da Komisija nastavi podupirati razvoj globalnih (kao što je Globalni informacijski sustav za šumske požare) i regionalnih (kao što je Europski informacijski sustav za šumske požare) informacijskih sustava za praćenje utjecaja šumskih požara; poziva Komisiju da upotrijebi stručno znanje i proširi upotrebu satelitskog sustava Copernicus REDD+ kako bi podržala praćenje rizika u vezi sa šumama i krčenjem šuma u svijetu u suradnji s trećim zemljama;

54.  ponavlja da bi trgovinska i ulagačka politika EU-a trebala sadržavati obvezujuća i provediva poglavlja o održivom razvoju koja u potpunosti poštuju međunarodne obveze, posebno Pariški sporazum, i koja su u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO); pozdravlja namjeru Komisije da Pariški sporazum učini bitnim elementom svih budućih trgovinskih i ulagačkih sporazuma; poziva Komisiju da zajamči da svi budući trgovinski i ulagački sporazumi, i oni sveobuhvatni kao i relevantni djelomični sporazumi, sadrže obvezujuće i provedive odredbe, uključujući protukorupcijske odredbe povezane s ilegalnom sječom, kako bi spriječile krčenje i propadanje šuma;

55.  pozdravlja načelo „nenanošenja štete” kako je utvrđeno u komunikaciji o europskom zelenom planu; u tom kontekstu preporučuje da Komisija bolje procijeni učinak postojećih trgovinskih sporazuma na krčenje šuma i osigura da se odredbe o ambicioznijoj zaštiti šuma, biološkoj raznolikosti i održivom šumarstvu uključe u poglavlja o trgovini i održivom razvoju svih sporazuma o slobodnoj trgovini i ulaganjima;

56.  poziva Komisiju da zajamči da se učinci trgovinskih sporazuma na stanje šuma, biološke raznolikosti i ljudskih prava sustavno ocjenjuju u sklopu procjena utjecaja na održivost i drugih relevantnih metoda procjene, u dogovoru s odgovarajućim dionicima, te da se zaključci tih ocjena naknadno u potpunosti uzmu u obzir pri pregovaranju i sklapanju tih sporazuma;

57.  naglašava da je potrebno dodatno poboljšati provedbu i izvršenje Uredbe o drvu kako bi se na najbolji način riješio problem trgovine uvezenim i domaćim nezakonito posječenim drvom i drvnim proizvodima; napominje i da bi se uvoz drva i drvnih proizvoda trebao temeljitije provjeravati na granicama EU-a kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi doista ispunjavaju kriterije potrebne za stavljanje na tržište EU-a; podsjeća da je pitanje drva iz područja zahvaćenih sukobima već sastavni dio djelovanja iz Akcijskog plana za FLEGT, ali da je za rješavanje tog problema nedovoljno učinjeno; poziva Komisiju da ispuni svoju obvezu i da u okviru skorog preispitivanja obvezu postupanja s dužnom pažnjom navedenu u Uredbi o drvu proširi na drvo iz područja zahvaćenih sukobima; naglašava da jačanje postojećih politika mora biti blisko povezano s povećanom usklađenošću politika kako bi se osiguralo da politike EU-a, uključujući trgovinu, ne utječu na okoliš ili stanovništvo na negativan način;

58.  sa žaljenjem napominje da je trenutačna razina praćenja uvoza drva i drvnih proizvoda u EU nedovoljna, osobito u pogledu provjera ispunjavaju li kriterije potrebne za unos u EU;

59.  podsjeća da je cilj dobrovoljnih partnerskih sporazuma o provedbi FLEGT-a osigurati pravni okvir kojim se jamči da su sva drvna sirovina i drvni proizvodi uvezeni iz partnerskih zemalja u EU obuhvaćeni dobrovoljnim partnerskim sporazumima zakonito proizvedeni; budući da je općeniti cilj dobrovoljnih partnerskih sporazuma poticanje sustavnih promjena u sektoru šumarstva s ciljem razvoja održivog gospodarenje šumama, iskorjenjivanja nezakonite sječe i podupiranja napora diljem svijeta da se zaustavi krčenje i uništavanje šuma; ističe da dobrovoljni partnerski sporazumi pružaju važan pravni okvir i za EU i za njegove partnerske zemlje, što je omogućeno dobrom suradnjom i angažmanom dotičnih zemalja;

60.  pozdravlja napredak postignut u okviru c o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT), i pojačani dijalog između država, industrijskog sektora i civilnog društva u nekoliko zemalja do kojeg je došlo na temelju procesa dobrovoljnih partnerskih sporazuma; napominje da je do danas sedam zemalja ratificiralo dobrovoljne partnerske sporazume s EU-om (Kamerun, Srednjoafrička Republika, Gana, Indonezija, Liberija, Republika Kongo i Vijetnam), među kojima je Indonezija prva i dosad jedina sa sustavom izdavanja dozvola FLEGT, koji djeluje od 2016., te da je EU zaključio pregovore i parafirao dobrovoljne partnerske sporazume s Hondurasom i Gvajanom, dok su pregovori u tijeku sa šest drugih zemalja (Côte d’Ivoire, Demokratska Republika Kongo, Gabon, Laos, Tajland i Malezija); naglašava da su dobrovoljni partnerski sporazumi vrlo učinkovit okvir unutar kojeg se mogu uspostaviti dobra partnerstva s tim zemljama te da bi trebalo promicati nove dobrovoljne partnerske sporazume s dodatnim partnerima; uvjeren je da bi EU trebao nastaviti surađivati sa zemljama potpisnicama dobrovoljnog partnerskog sporazuma FLEGT kako bi i dalje bio privlačna alternativa izvoznim tržištima s manje strogim ekološkim standardima; potvrđuje važnost Uredbe o FLEGT-u(18) i Uredbe EU o drvu u sprečavanju ulaska nezakonito posječenog drva na tržište EU-a; poziva EU da poveća sredstva za FLEGT; pozdravlja činjenicu da će Komisija u skorijoj budućnosti provesti provjeru prikladnosti Uredbe o FLEGT-u i Uredbe o drvu, što je i prilika da se ojača njihova provedba i proširi opseg djelovanja;

61.  poziva Komisiju da pri jačanju postojećih politika osigura usklađenost dobrovoljnih partnerskih sporazuma FLEGT sa svim svojim politikama, uključujući u područjima razvoja, okoliša, poljoprivrede i trgovine; poziva Komisiju da u sklopu budućih bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma pregovara o standardima za uvoz drvne sirovine kako se ne bi doveo u pitanje uspjeh postignut sa zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za FLEGT;

62.  vjeruje da proces izdavanja dozvola FLEGT dopunjuje dobrovoljno certificiranje koje provodi treća strana te da je posebno korisno za manje subjekte koji često imaju poteškoća pri dobivanju certifikata u okviru programa privatnog sektora.

63.  poziva EU da ojača međunarodnu suradnju povećanjem napora na ključnim međunarodnim forumima, uključujući STO i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD); poziva Komisiju da istraži načine za multilateralnu, plurilateralnu ili bilateralnu suradnju, uključujući ubrzanje pregovora u okviru WTO-a o Sporazumu o ekološkim dobrima, s trgovinskim partnerima i drugim zemljama uvoznicama u borbi protiv krčenja šuma i klimatskih promjena koje su posljedica uvoza, štiteći pritom putove za zakonitu trgovinu i jačajući održivo upravljanje zemljištem i poljoprivredu, kao i posjedovanje zemljišta i dobro upravljanje u trećim zemljama;

64.  naglašava da su jasne obveze u borbi protiv krčenja šuma uključene u sve nove trgovinske sporazume, uključujući Mercosur i druge;

65.  poziva Komisiju da iskoristi nove odredbe antidampinške uredbe(19) koje se odnose na politike u području okoliša i klime;

66.  poziva EU da bolje poveže trgovinske i razvojne politike, među ostalim boljom provedbom pravila Općeg sustava povlastica EU-a (OSP +) u partnerskim zemljama; poziva Komisiju da s korisnicima programa OSP+ surađuje na akcijskim planovima za upravljanje šumama kako bi se osigurala učinkovita provedba njihovih obveza u području okoliša.

67.  naglašava da klimatska kriza i posljedice masovnog gubitka biološke raznolikosti predstavljaju veliku prijetnju ljudskim pravima; poziva EU i Europsku službu za vanjsko djelovanje da temeljito procijene kako njihovo vanjsko djelovanje može na najbolji mogući način pridonijeti holističkom pristupu te pristupu utemeljenom na ljudskim pravima čiji je cilj zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, krčenja i degradacije šuma; poziva EU da dodatno promiče biološku raznolikost kao ljudsko pravo u globalnom okviru za biološku raznolikost nakon 2020.;

68.  naglašava važnost omogućavanja uključivog partnerskog pristupa na svim razinama s trećim zemljama u cilju daljnje borbe protiv krčenja i propadanja šuma, jačanja održivog upravljanja zemljištem i poljoprivredom, kao i posjeda zemljišta i dobrog upravljanja, uz poštivanje ljudskih prava, prava autohtonih naroda, malih posjednika i lokalne zajednice; poziva Komisiju da ojača suradnju s trećim zemljama kroz tehničku pomoć, razmjenu informacija i dobre prakse u očuvanju, zaštiti i održivom korištenju šuma, kružnom gospodarstvu, održivom biogospodarstvu, obnovljivoj energiji, održivoj pametnoj poljoprivredi, agroekologiji i agrošumarstvu, istovremeno prepoznajući inicijative za održivost privatnog sektora, poput programa pravedne trgovine; ustraje u tome da bi se vanjska dimenzija europskog zelenog plana trebala dodatno ojačati s pomoću saveza i partnerstava usmjerenih na rješavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene i biološka raznolikost uz istodobno olakšavanje socioekonomskog razvoja partnerskih zemalja;

69.  pozdravlja plan Komisije prema kojemu bi pitanje krčenja šuma postalo dio političkih dijaloga na razini država i regija te preporučuje Komisiji da razvije partnerske sporazume, koji uključuju zaštitu šuma i ekosustava, promicanje ljudskih prava, osobito prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, uključujući žene, kao i podršku učinkovitom sudjelovanju aktera civilnog društva i zagovaratelja zaštite okoliša; naglašava da bi takve dijaloge trebalo održati sa svim zemljama proizvođačicama, uključujući i razvijene zemlje;

70.  pozdravlja plan Komisije da podrži partnerske zemlje u osmišljavanju i provedbi okvira koji mogu potaknuti bolju zaštitu i upravljanje šumama i upravljanje zemljištem, uključujući, tamo gdje je to potrebno, priznavanje prava posjeda autohtonih naroda i lokalnih zajednica, kao i povezane mjere upravljanja, kao što su strategije ublažavanja i prilagodbe, te preporučuje da Komisija uključi taj aspekt u svoja razmišljanja i djelovanja; ističe da bi takvi okviri trebali pridonijeti ne samo domaćim potrebama već i nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) u okviru Pariškog sporazuma, kao i u svoje nacionalne strategije i akcijske planove za biološku raznolikost (NBSAP) u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti,

71.  poziva EU da pruži potporu partnerskim zemljama u provedbi djelovanja koja će im pomoći u poštivanju svih mjera koje EU može uspostaviti za suzbijanje uvezenog krčenja šuma i poziva na pojačanu suradnju i poduzimanje potrebnih i učinkovitih mjera kako bi se spriječilo da se trgovina robom povezanom s krčenjem i propadanjem šuma preusmjeri u druge regije svijeta; poziva Komisiju da osigura da potpora EU-a poljoprivrednim, infrastrukturnim, rudarskim, gradskim, prigradskim i ruralnim politikama u partnerskim zemljama ne pridonosi krčenju i propadanju šuma; poziva Komisiju, zajedno s državama članicama, da podrže tehnički i financijski mehanizam EU-a koji bi potaknuo financiranje kako bi podržao napore partnera da održivo koriste, štite i obnavljaju šume, poboljšavaju održivu poljoprivrednu proizvodnju bez krčenja šuma i rješavaju problem rudarskih aktivnosti s negativnim učincima na šume, u okviru nadolazećeg Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI);

72.  traži da sektor šumarstva zauzme važnu ulogu u predstojećem Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i da se u potpunosti iskoristi potencijal plana za vanjska ulaganja i regionalnih mehanizama kombiniranog financiranja za poticanje privatnog financiranja za održivo upravljanje šumama (od samostalnog razvoja šuma do ponovnog pošumljavanja i pošumljavanja), održivi turizam i agrošumarstvo, kao i inicijative poduzeća za uklanjanje proizvoda dobivenih krčenjem šuma iz njihovih lanaca opskrbe, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja;

73.  preporučuje da Komisija i države članice utvrde učinkovite metode za razmjenu inovativnih i održivih praksi i stručnosti EU-a u području kružnoga gospodarstva, održivog biogospodarstva, energije iz obnovljivih izvora, održive pametne poljoprivrede i drugim relevantnim područjima s drugim zemljama;

74.  zahtijeva da Komisija redovito podnosi izvješće o trendovima u pogledu krčenja šuma i iskorištavanja područja s velikim zalihama ugljika, poput tresetišta, u trećim zemljama;

75.  potiče uvođenje potpornih mjera namijenjenih za povećanje poljoprivredne produktivnosti u ciljanim zemljama kako bi se smanjio društveni i gospodarski pritisak u vezi s krčenjem šuma i iskorištavanjem tresetišta;

76.  podupire namjeru Komisije da u ključnim međunarodnim forumima u ime EU-a promiče donošenje i provedbu strogih obveza i propisa kako bi se zaustavilo krčenje i propadanje šuma te podupirala obnova šuma; smatra da EU mora biti predvodnik; naglašava važnost uzimanja u obzir nacionalne, regionalne i lokalne stručnosti i praksi prilikom primjene mjera zaštite šuma; pozdravlja odluku Opće skupštine UN-a o proglašavanju razdoblja od 2021. do 2030. desetljećem obnove ekosustava; naglašava da se u okviru UN-ova desetljeća navodi da je obnova ekosustava glavno prirodno rješenje za ostvarivanje velikog broja ciljeva održivog razvoja;

77.  poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati očuvanje šuma stvaranjem, konsolidacijom i učinkovitim upravljanjem mrežama zaštićenih područja, uključujući šumska područja, kao što je NaturAfrica 2030, posebno u zemljama koje su glavni proizvođači drva; prepoznaje da to također doprinosi očuvanju biološke raznolikosti i da će ojačati stajalište EU-a na sljedećoj Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti,

78.  pozdravlja plan Komisije za jačanje međunarodne suradnje na politikama i mjerama za zaštitu, obnovu i održivo upravljanje svjetskim šumama kako bi se spriječilo globalno krčenje šuma na ključnim međunarodnim forumima; napominje da su postojeća definicija šume i kategorizacija šuma te drugi relevantni pojmovi i načela povezani s održivim upravljanjem šumama koje koriste institucije kao što je FAO strogo tehničke prirode i ne odražavaju u potpunosti raznolikost ekosustava; Poziva Komisiju i države članice da uvede suradnju među tim ključnim međunarodnim forumima, među ostalim, kako bi se uskladila upotreba terminologije, koncepata i statistika (npr. koncepta netaknutih šuma i prašuma, koncepta plantaže, koncepta održivog gospodarenja šumama , koncepta gospodarenja koje je blisko prirodi ili koncepta lanaca opskrbe koji ne prouzročavaju krčenje šuma) te povezale donesene politike i mjere;

79.  poziva Komisiju da ponovno pokrene pregovore o međunarodnoj konvenciji o šumama koja bi pridonijela gospodarenju, očuvanju i održivom razvoju šuma i koja bi osigurala njihove višestruke i komplementarne funkcije i namjene, uključujući mjere za ponovno pošumljavanje, pošumljavanje i očuvanje šuma; naglašava da bi takva konvencija trebala uzeti u obzir socijalne, gospodarske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija i prepoznati vitalnu ulogu svih vrsta šuma u održavanju ekoloških procesa i ekološke ravnoteže te pružanju potpore identitetu, kulturi i pravima autohtonih naroda, njihovih zajednica i drugih zajednica i stanovnika šuma;

80.  poziva Komisiju i države članice da u razvojne politike i sve programe za ulaganja i potporu namijenjene zemljama proizvođačima sustavno uključuju odredbe o krčenju i propadanju šuma, kao i o propadanju drugih prirodnih ekosustava, gubitku biološke raznolikosti i kršenju ljudskih prava, te da razmotre hoće li ta ulaganja i potpora biti uvjetovani poštovanjem spomenutih elemenata;

81.  prepoznaje važnost međunarodnih okvira kao što je VGGT u pružanju pravne jasnoće i međunarodno prihvaćenih standarda dobre prakse za odgovorno upravljanje posjedom zemljišta; poziva Komisiju da podrži širenje i korištenje VGGT-a na globalnoj, regionalnoj i državnoj razini; naglašava potrebu za učinkovitim neovisnim praćenjem i provedbom, uključujući odgovarajuće mehanizme za rješavanje sporova i pritužbe, kako bi se osigurala usklađenost s VGGT-om;

82.  poziva na jačanje suradnje između EU-a i Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) kako bi se riješio sve veći problem krčenja šuma i dezertifikacije u državama AKP-a izradom akcijskih planova usmjerenih na poboljšanje gospodarenja šumama i njihova očuvanja, uzimajući u obzir uzroke krčenja šuma unutar i izvan šumarskog sektora te priznavanjem važnosti tropskog drva za gospodarstva država AKP-a koje imaju šume koje proizvode drvnu građu;

83.  potiče EU i njegove države članice da osiguraju dosljednost među politikama, u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja iz članka 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

84.  uzima u obzir i podržava zaključke FAO-a da je globalno održiva upotreba zemljišta važna u borbi protiv siromaštva;

85.  ističe da šume znatno doprinose globalnoj sigurnosti opskrbe hranom, egzistenciji i prehrani u zemljama u razvoju te da su važan izvor prihoda za lokalne zajednice; podsjeća da bi napredak prema održivoj poljoprivredi, sigurnosti opskrbe hranom i održivom gospodarenju šumama trebalo ostvariti istodobno kao ključne elemente Programa održivog razvoja do 2030.;

86.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Presuda Suda od 17. travnja 2018., Europska komisija protiv Republike Poljske, C-441/17, EU:C:2018:255.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.
(5) SL C 433, 23.12.2019., str. 50.
(6) SL C 298, 23.8.2018., str. 2.
(7) Podcilj 15.2: do 2020. promovirati provedbu održivog upravljanja svim vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, obnoviti iskrčene šume i značajno povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje na globalnoj razini.
(8) Podcilj 5: do 2020. stopa gubitka svih prirodnih staništa, uključujući šume, u najmanju ruku se prepolovljuje i, gdje je to izvedivo, približava nuli, a krčenje i fragmentacija značajno se smanjuju.
(9) https://www.globalwitness.org/en/campaigns/forests/why-eu-action-tackle-deforestation-should-not-let-finance-hook/
(10) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
(11) Donato, D. et al., ‘Mangroves among the most carbon-rich forests in the tropics’, Nature Geoscience, travanj 2011.
(12) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).
(13)  Direktiva (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.06.2020., str. 13.).
(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/807 оd 13. ožujka 2019. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu određivanja sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika i u pogledu certificiranja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta (SL L 133, 21.5.2019., str. 1.).
(15) Doyle, A. & Roche, A., ‘Nineteen nations say they’ll use more bioenergy to slow climate change’ („Devetnaest zemalja tvrdi da će upotrebljavati više bioenergije radi usporavanja klimatskih promjena”)., Reuters, 16. studeni 2017., http://www.reuters.com/article/us-climatechange-accord-biofuels/nineteen-nations-say-theyll-use-more-bioenergy-to-slow-climate-change-idUSKBN1DG2DO
(16) http://www.fao.org/food-loss-and-food-waste/en/
(17) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL L 347, 30.12.2005., str. 1.).
(19) Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).


Sigurnosna suradnja EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike
PDF 198kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike (2020/2002(INI))
P9_TA(2020)0213A9-0129/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 41., 42., 43., 44., 45. i 46.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a i Kluba Sahela i zapadne Afrike od 14. veljače 2020. naslovljeno „Geografija sukoba u sjevernoj i zapadnoj Africi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu objavljeno u travnju 2020. naslovljeno „Trendovi u svjetskim izdacima za vojsku, 2019.”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu članova Europskog vijeća i skupine pet zemalja Sahela (sahelska skupina G5) od 28. travnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/253 od 25. veljače 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2018/906 o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije za Sahel(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu čelnika zemalja sahelske skupine G5 i predsjednika Francuske Republike sa sastanka na vrhu od 13. siječnja 2020. održanog u Pauu u Francuskoj (Deklaracija iz Paua),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. travnja 2015. o Regionalnom akcijskom planu za Sahel za razdoblje 2015. – 2020., od 16. ožujka 2015. o Akcijskom planu EU-a za Gvinejski zaljev za razdoblje 2015. – 2020. te od 25. lipnja 2018. o Rogu Afrike / Crvenom moru,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325/1820 i popratne rezolucije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o strategiji EU-a za Rog Afrike(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s UN-om i Afričkom unijom(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2018. o Somaliji(4),

–  uzimajući u obzir Strategiju za razvoj i sigurnost zemalja sahelske skupine G5 od rujna 2016., Okvir za integrirane prioritetne mjere od veljače 2020., Savez za Sahel i Partnerstvo za stabilnost i sigurnost u Sahelu,

–  uzimajući u obzir „Koncept EU-a za potporu ZSOP-a reformi sigurnosnog sektora” koje je usvojilo Vijeće 13. listopada 2005., komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Koncept za potporu Europske zajednice reformi sigurnosnog sektora” ((COM(2006)0253), zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. srpnja 2016. naslovljenu „Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” (JOIN(2016)0031) i zaključke Vijeća o „Strateškom okviru na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” od 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima)(5),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir za Rog Afrike od 14. studenoga 2011. i Regionalni akcijski plan EU-a za Rog Afrike za razdoblje 2015. – 2020. od 26. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda na globalni prekid vatre nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za Gvinejski zaljev od 17. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sigurnost i razvoj u Sahelu od 21. ožujka 2011. koju su na zahtjev Vijeća predstavili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija,

–  uzimajući u obzir godišnje zajedničke savjetodavne sastanke Vijeća Afričke unije za mir i sigurnost i Odbora za politiku i sigurnost Europske unije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za jačanje potpore ZSOP-a EU-a mirovnim operacijama UN-a od 14. lipnja 2012. te dokument od 27. ožujka 2015. naslovljen „Jačanje strateškog partnerstva UN-a i EU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim situacijama: prioriteti za razdoblje 2015. – 2018.”,

–  uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a usvojenu na Drugom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Lisabonu 8. i 9. prosinca 2007. i program provedbe zajedničke strategije Afrike i EU-a za razdoblje 2014. – 2017. donesen na Četvrtom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3 od 25. svibnja 2011. naslovljeno „Učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a zemljama pogođenima sukobima kroz organizacije Ujedinjenih naroda”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. obljetnici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti(6),

–  uzimajući u obzir Strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. te njegov akcijski plan za razdoblje 2019. – 2024. od 5. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike u slučaju klimatskih kriza i prirodnih katastrofa(7),

–  uzimajući u obzir izvješća Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša iz 2011. i 2012. naslovljena „Sigurnost sredstava za život: klimatske promjene, migracije i sukobi u Sahelu”,

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je sastavilo Vijeće i koji je usvojen 10. studenoga 2009.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje(8),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(9) i provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(10),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016) 0447),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnostiˮ (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0129/2020),

A.  budući da se razvoj i održivi mir mogu postići samo rješavanjem temeljnih uzroka siromaštva i gladi; budući da je sigurnost preduvjet za razvoj; budući da je sigurnost ljudi preduvjet za trajni mir i stabilnost; budući da je snažna povezanost sigurnosti, razvoja i humanitarne intervencije od ključne važnosti za održivi razvoja regija Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike; budući da bez razvoja i iskorjenjivanja siromaštva neće biti održivoga mira; budući da se sigurnost u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike postupno pogoršava, a Europska unija svojim djelovanjem nije uspjela prikladno odgovoriti na tu krizu konkretno zbog ograničenja mandata i operabilnosti;

B.  budući da je južno strateško okruženje EU-a nestabilno; budući da se suočava s nizom izazova, posebno oružanim sukobima na južnim granicama europskog kontinenta i džihadističkim terorizmom; budući da nestabilnost u regiji izravno utječe na sigurnost Europe i njezinih građana te na stabilnost europskih vanjskih granica;

C.  budući da sigurnost i stabilnost Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike moraju biti strateški cilj suradnje EU-a s vladama južnog susjedstva;

D.  budući da su mandati u okviru misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sveobuhvatni i, među ostalim, usmjereni na potporu reformi sigurnosnog sektora, nastavak reforme pravosuđa, jačanje vojne i policijske obuke te jačanje nadzora;

E.  budući da je Europska unija posvećena sigurnosti i razvoju regije Sahela kao vodećeg partnera putem integriranog pristupa usmjerenog na politički i diplomatski dijalog te razvoj i humanitarnu potporu;

F.  budući da je inicijativa izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju dovela do revizije Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru iz 2017., što je rezultiralo financiranjem inicijativa za osposobljavanja i opskrbom nesmrtonosne opreme za oružane snage trećih zemalja;

G.  budući da države članice moraju osigurati potrebno osoblje za tu misiju, njegov manjak dodatno pogoršan pandemijom prouzročenom bolešću COVID-19 znači se broj osoblja iz EU-a u tim misijama smanjuje zbog zdravstvenih razloga;

H.  budući da se brojne afričke zemlje od Atlantskog oceana na zapadu do Crvenog mora i Indijskog oceana na istoku teško nose s prevladavanjem izazova kao što su destabilizacija tradicionalnog poljoprivredno-pastoralnog gospodarstva zbog klimatskih promjena, iskorištavanje prirodnih resursa od strane vanjskih aktera, nesigurnost opskrbe hranom i ishrane, nedostatak pristupa osnovnim socijalnim službama, neprikladni poljoprivredni modeli, porast broja stanovništva i pritisak na prirodne i okolišne resurse kao što je krčenje šuma; budući da je još jedan veliki izazov pojava novih oblika gospodarstva kojim upravlja mafija, uključujući trgovanje ljudima, migrantima i drogom, krijumčarenje kulturnih dobara i divlje faune i flore te nekontroliran izvoz depozita zlata i minerala, što zajedno sa slabostima institucija i nedostatkom transparentnosti, lošim upravljanjem, sve većom nejednakošću, nedostatkom povjerenja u vlade i korupciju brojnih uprava dovodi do hibridizacije između oružanih skupina, krijumčara i tradicionalne zajednice te do regionalnih sukoba uz neprihvatljivu pojavu džihadističkog vjerskog ekstremizma kao lažnog odgovora u društvima na koja se to odnosi i uz porast radikalizacije;

I.  budući da se priroda sigurnosnih izazova, nasilnih sukoba i političkog nasilja razlikuje među različitim regijama, zemljama i pokrajinama Afrike; budući da u regijama Sahela i Roga Afrike najveći broj žrtava, posebno među civilima, ostavljaju naoružane islamističke skupine i terorizam, ali u manjoj mjeri i sigurnosne snage te razne zločinačke skupine i paravojne skupine; budući da se u 19 zemalja zapadne Afrike situacija znatno razlikuje, odnosno u nekim od njih vlada trajna stabilnost i sigurnost, a u drugima političko nasilje ili etnički sukobi;

J.  budući da je 3 471 prijavljeni nasilni sukob koji se dogodio prošle godine povezan s tim skupinama; budući da se broj žrtava djelovanja militantnih afričkih islamističkih skupina prošle godine također povećao za 7 % na procijenjenih 10 460 smrtnih slučajeva;

K.  budući da su terorističke aktivnosti ponajviše koncentrirane u pet glavnih područja, među ostalim u Somaliji, na području jezera Čad, u Sahelu, uz manje, ali postojane prijetnje u sjevernoj Africi i na zapadnoj obali Indijskog oceana; budući da je u Sahelu 2019. bio primjetan najveći porast nasilnih ekstremističkih aktivnosti u odnosu na sve druge regije; budući da svako od tih područja ima jedinstvenu dinamiku i zahtijeva zaseban regionalni pristup;

L.  budući da su čelnici EU-a i sahelske skupine G5 izrazili duboku zabrinutost zbog jačanja terorizma i pogoršanja sigurnosne i humanitarne situacije u regiji Sahel; budući da zbog terorizma jača pritisak na zemlje sahelske skupine G5 i njihovo susjedstvo; budući da terorizam pojačava lokalne političke, etničke i vjerske tenzije te da ga raspiruju zločinačke i fundamentalističke skupine, nezadovoljstvo socioekonomskim stanjem, loše upravljanje te, u određenim slučajevima, sigurnosne i obrambene snage;

M.  budući da teroristički napadi usmjereni na civilno stanovništvo, državne institucije i predstavnike, sigurnosne i obrambene snage te infrastrukturu ugrožavaju socijalnu koheziju, kao i to da terorističke skupine u tu svrhu iskorištavaju i postojeće sukobe na lokalnoj razini;

N.  budući da su svi ti izazovi ostavili dubokog traga na stabilnost i mir lokalnih zajednica i tradicionalnog poretka utemeljenog na kompromisima i moralnom autoritetu starješina i tradicionalnih vođa, što se zamjenjuje dominacijom oružanih skupina krijumčara i terorista;

O.  budući da je od ključne važnosti stvaranje sigurnosnih uvjeta potrebnih za ponovnu uspostavu osnovnih državnih struktura, osobito u najudaljenijim regijama u kojima se stanovnici mogu osjećati napušteno;

P.  budući da su cilj terorističkih i zločinačkih napada najčešće civilno stanovništvo, državni predstavnici, sigurnosne i obrambene snage te socioekonomska infrastruktura, čime se podrivaju kohezija i integracija društva i zajednice;

Q.  budući da je Sahel jedna od regija koje su najviše pogođene širenjem nezakonitog malog oružja te budući da se tim nedokumentiranim i uglavnom nezakonito posjedovanim oružjem ugrožava sigurnost i zaštita zajednica, ali i da ih upotrebljavaju opasne transnacionalne zločinačke mreže koje se bave raznim oblicima nezakonitog trgovanja, među ostalim oružjem, ljudima i nedopuštenim drogama;

R.  budući da novi podaci s Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu pokazuju da:

   (a) su ukupni vojni izdaci afričkih država 2019. porasli za 1,5 % i iznosili 41,2 milijarde dolara, čime je prvi put u proteklih pet godina u regiji zabilježeno povećanje rashoda za vojsku;
   (b) je u Afriku 49 % vojne opreme uvezeno iz Rusije,14 % iz Sjedinjenih Američkih Država i 13 % iz Kine; budući da je Kina izvezla 20 % svoje svjetske prodaje oružja u Afriku;

S.  budući da se ruski vojni utjecaj u Africi provodi prodajom oružja, slanjem plaćenika i političkih savjetnika, sigurnosnim sporazumima i programima obuke za nestabilne zemlje;

T.  budući da se svake godine iz zemalja zapadne Afrike na Bliski Istok preko Ujedinjenih Arapskih Emirata prokrijumčari zlata u vrijednosti od više milijardi dolara; budući da prema Ujedinjenim narodima somalijska ekstremistička skupina Al Shabaab generira milijune dolara prihoda izvozom ugljena u Iran i potom u Ujedinjene Arapske Emirate te time krši sankcije UN-a;

U.  budući da siromaštvo, nedostatak obrazovanja, nezaposlenost, sukobi, krize i nesigurnost uz ostale čimbenike kao što su propasti država, loše upravljanje i korupcija posebno utječu na mlade ljude i mogućnosti koje im se pružaju, što mnoge od njih tjera na bijeg u sigurnije regije ili na druge kontinente i napuštanje vlastitih domova i obitelji, čime riskiraju vlastite živote;

V.  budući da će pandemija bolesti COVID-19 i sve teže posljedice klimatskih promjena dodatno otežati navedene izazove; budući da je Komisija najavila dodatnih 194 milijuna eura za potporu sigurnosti, stabilnosti i otpornosti u Sahelu;

W.  budući da militantne islamističke skupine u Africi nisu jedinstvena prijetnja, nego je riječ o aktivnostima dvadesetak skupina koje se neprestano izmjenjuju i aktivno djeluju u 14 zemalja;

X.  budući da je Europska unija vodila tri vojne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike i operacije za osposobljavanje i savjetovanje Obrambenih snaga Somalije (misija osposobljavanja EU-a u Somaliji – 2010.), Malija (misija osposobljavanja EU-a u Maliju – 2013.) i Srednjoafričke Republike (misija osposobljavanja EU-a u Srednjoafričkoj Republici – 2016.), jednu vojnu pomorsku operaciju (operacija pomorskih snaga EU-a (NAVFOR) ATALANTA – 2009.) te tri civilne misije za osposobljavanje i savjetovanje unutrašnjih sigurnosnih snaga Malija (misija EU-a za izgradnju kapaciteta (EUCAP Sahel Mali – 2012.), Nigera (EUCAP Sahel Niger – 2014.) i Somalije (EUCAP Somalija – 2014.) te je uspostavila i uskoro će pokrenuti savjetodavnu misiju (EUAM) u Srednjoafričkoj Republici;

Y.  budući da pojedine zemlje, primjerice Francuska i Sjedinjene Američke Države, imaju niz vojnih baza kroz koje lokalnim partnerima pružaju sigurnosnu pomoć i provode protuterorističke i druge operacije; budući da su one jednako kao i politička rješenja, napori u izgradnji države i razvojne inicijative ključne za pobjedu nad terorističkim skupinama i doprinos postizanju regionalne stabilnosti;

Z.  budući da je potreban stalni pritisak na teroriste kako bi se zaustavilo širenje te prijetnje na druge regije i kontinente, uključujući Europu;

AA.  budući da su u prošlom desetljeću sigurnosne institucije u Africi uputile desetke tisuća članova osoblja u mirovne operacije na afričkom tlu i time pokazale istinsku volju za pružanjem doprinosa sigurnosnom upravljanju na svome kontinentu;

AB.  budući da EU podupire i operacionalizaciju zajedničkih snaga skupine G5 Sahel, ključnog antiterorističkog instrumenta, koji je neophodan za borbu protiv terorizma, džihadističkog djelovanja i sigurnosnih prijetnji te za jačanje sigurnosti u regiji;

AC.  budući da se nastavak operacionalizacije ključnih regionalnih sigurnosnih aktera, kao što su Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Istočna Afrika u pripravnosti (EASF) i Afričke snage u pripravnosti Afričke unije, podudara s interesom EU-a da pomogne zemljama koje se trude osigurati mir i blagostanje svojim građanima;

AD.  budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi među zemljama regije Sahel, zapadne Afrike i Roga Afrike neophodni kako bi se očuvala i ojačala stabilnost u tim regijama;

AE.  budući da će Afrička unija i dalje biti ključan partner u naporima EU-a u pogledu mira i stabilnosti;

AF.  budući da je Afrička unija na svojem godišnjem sastanku na vrhu u veljači 2020. najavila planove da pošalje 3 000 vojnika u Sahel kako bi se sahelskoj skupini G5 pomoglo u borbi protiv oružanih skupina;

AG.  budući da EU od 2017. provodi postupak regionalizacije svojih misija u okviru ZSOP-a, koji je osim na promicanje suradnje sa sahelskom skupinom G5 usmjeren na bolje prepoznavanje i ispravljanje nedostataka u prekograničnoj regionalnoj suradnji;

AH.  budući da su, nakon godina posebnog osposobljavanja, održivost i učinkovitost navedenih misija EU-a, ali i misija UN-a, ugrožene zbog ograničenja u pogledu njihovog mandata, programâ osposobljavanja, planova održivosti i lokalnih ovlasti te činjenice da ne mogu osigurati potrebnu opremu jedinici koju osposobljavaju ni lokalnim obrambenim snagama, uključujući oružje, streljivo i vozila; budući da treba preispitati mandate i svrhu navedenih misija EU-a kako bi se analizirala stečena iskustva koja bi se zatim trebala primijeniti i prilagoditi sadašnjim i budućim misijama;

AI.  budući da bi svako osposobljavanje, financiranje ili osiguravanje opreme sigurnosnim snagama u trećim zemljama trebalo biti u skladu s europskim temeljnim vrijednostima i pomagati u izgradnji pouzdanog sigurnosnog sektora koji je ponajprije namijenjen osiguravanju koristi koje pruža sigurnost cijelog lokalnog stanovništva uz istodobno poštovanje vladavine prava i posebno međunarodnog prava o ljudskim pravima;

AJ.  budući da ta ograničenja i nepostojanje kohezivne i strateške prisutnosti Europske unije utječu na vjerodostojnost vanjskog djelovanja EU-a, dok drugi globalni akteri pojačavaju svoje aktivnosti, šalju plaćenike i grade vlastita vojna postrojenja te povećavaju isporuku oružja i streljiva zemljama regije bez odredbi o upravljanju te to čine zapravo kako bi pospješili strogo bilateralne interese;

AK.  budući da je kineska Komunistička partija 2017. na Nacionalnom kongresu stranke službeno donijela inicijativu „Jedan pojas, jedan put” i najavila ulaganja do 8 bilijuna američkih dolara u široku mrežu prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture koja će povezivati Europu, Afriku i Aziju; budući da je Kina jedan od najvažnijih dionika u afričkom gospodarstvu sa znatnim utjecajem na brojne aspekte poslovanja na tom kontinentu;

AL.  budući da su Ujedinjeni Arapski Emirati u posljednjem desetljeću postupno povećavali svoju prisutnost u području Roga Afrike, upotrebom razvojnih i humanitarnih projekata kako bi ojačali svoj geostrateški položaj, osobito u Adenskom zaljevu; budući da je Somalija apelirala na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda da poduzme mjere protiv izgradnje vojne baze Ujedinjenih Arapskih Emirata u Somalilandu;

AM.  budući da je Turska godinama gradila povjerenje na području Roga Afrike jer želi povećati svoj utjecaj, osobito u regiji Crvenog mora; budući da turska poduzeća i dalje upravljaju glavnom lukom i aerodromom u Mogadishuu te da čak organiziraju vojnu obuku za vojnike somalijske vlade;

AN.  budući da je mornarica Narodnooslobodilačke armije Kine (PLAN) uspostavila svoju prvu prekomorsku vojnu bazu u Džibutiju te da dug Džibutija prema Kini iznosi više od 70 % njegova BDP-a; budući da se preko zajmova u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” ranjive zemlje u razvoju hvataju u „dužničke zamke” kojima se iscrpljuju državne rezerve, a generacijama poreznih obveznika nameću golemi dugovi;

AO.  budući da ni somalijska, ni malijska vojska ni vojske Burkine Faso i Srednjoafričke Republike nisu pronašle učinkovite odgovore te imaju poteškoće u borbi protiv džihadista i oružanih skupina, a ne mogu ni kontrolirati ni zajamčiti sigurnost na područjima koja su oslobođena uz pomoć prijateljskih međunarodnih snaga, zbog čega se lokalno stanovništvo osjeća napušteno i boji se da će ih džihadisti ili druge oružane skupine optužiti za suradnju s vladom nakon što se vrate i ponovno okupiraju područja s kojih su protjerani;

AP.  budući da je na obali istočne i zapadne Afrike piratstvo znatno oslabjelo zbog međunarodnih napora EU-a i NATO-a u području pomorske sigurnosti, koji predstavljaju presedan u europskoj, afričkoj i transatlantskoj sigurnosnoj suradnji;

AQ.  budući da se nakon godina sudjelovanja u navedenim civilnim i vojnim misijama cjelokupna situacija nije znatno poboljšala, a trenutačno se čini da bi se mogla i pogoršati unatoč uloženim naporima; budući da su zbog toga postojani brojni stari i novi izazovi, potrebno je provesti sveobuhvatnu strategiju s posebnim naglaskom na regije s najvećom ranjivošću i napetošću kako bi se postigao krajnji cilj regionalne stabilnosti i prenošenja odgovornosti za sigurnost u ruke Afrikanaca; budući da će se tom strategijom odgovoriti na hitnu potrebu i velika očekivanja aktera na terenu i lokalnog stanovništva te bi se trebao riješiti i temeljni uzrok krize;

AR.  budući da je pitanje financiranja ZSOP-a ključno za postojanost te politike i budući da Europski fond za razvoj putem Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF), te ubuduće putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, pruža potporu Afričkoj uniji, financirajući, među ostalim, operativni trošak mirovnih vojnih operacija u Africi, osobito misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM); budući da će Europski instrument mirovne pomoći zamijeniti mehanizam Athena za financiranje zajedničkih troškova vojnih operacija ZSOP-a, a na temelju Instrumenta mirovne pomoći za Afriku EU-u će se dodijeliti novi alat za fleksibilniju provedbu vojnih operacija koji će znatno poboljšati mogućnosti za pružanje sigurnosne pomoći partnerima; budući da će konačni utjecaj Europskog instrumenta mirovne pomoći za održivo rješavanje nasilnih sukoba i nesigurnosti ovisiti o razmjerima u kojima će biti popraćen nužnim zaštitnim mehanizmima i sustavima za nadzor kako bi se izbjegla moguća zloupotreba pružene pomoći i zajamčilo uzimanje u obzir pitanja odgovornosti, ljudskih prava i poštovanje humanitarnog prava; budući da bi predstojeći Europski instrument mirovne pomoći, koji će zamijeniti APF 2021., trebao proširiti svoje područje primjene na partnerske države i omogućiti opskrbu vojnom opremom;

AS.  budući da je neophodno da EU pruži potporu svojim partnerima u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike koje se suočavaju sa sve većim izazovima u borbi protiv oružanih terorističkih skupina, uključujući džihadiste; budući da Europska unija može odgovoriti na odgovarajući način pružanjem potrebne pomoći, među ostalim oružja i streljiva, zemljama predmetne regije putem Europskog instrumenta mirovne pomoći; budući da bi se Europski instrument mirovne pomoći trebao odobriti bez odlaganja kako bi se omogućila potrebna vojna pomoć;

AT.  budući da temperature u Sahelu rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta i da se, prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 80 % poljoprivrednog zemljišta u regiji degradira iako se oko 50 milijuna ljudi koji ovise o uzgoju stoke bori za to područje; budući da, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa, ta situacija dovodi do nesigurnosti opskrbe hranom za stanovništvo i suočavanja s teškim odlukama;

AU.  budući da su učinci klimatskih promjena čimbenik rizika za destabilizaciju, nasilje i sukobe;

AV.  budući da je je zbog znatnog skoka broja nasilnih napada na javne škole, ubojstava, otmica, premlaćivanja i prijetnji za život usmjerenih protiv učitelja i učenika prema podacima UNICEF-a zatvoreno više od 9 000 škola u srednjoj i zapadnoj Africi, a gotovo dva milijuna djece ostalo bez odgovarajućeg obrazovanja;

AW.  budući da je EU i dalje ozbiljno zabrinut zbog sve većeg broja djece koju ekstremističke skupine novače i koriste kao djecu vojnike;

AX.  budući da je Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izvijestio o novim zabrinjavajućim trendovima u okviru trgovine drogom u regiji koji negativno utječu na upravljanje, sigurnost, gospodarski rast i javno zdravlje; budući da, prema podacima Ureda, 87 % svih farmaceutskih opioida zaplijenjenih diljem svijeta potječe iz zapadne, središnje odnosno sjeverne Afrike i budući da Ured prepoznaje blisku poveznicu između trgovanja drogom i financiranja oružanih skupina;

AY.  budući da je u Strateškom pristupu EU-a ženama, miru i sigurnosti istaknuta potreba integriranja rodne perspektive u sva područja i aktivnosti u pogledu mira i sigurnosti, kako bi se zajamčila djelotvornost politika EU-a;

AZ.  budući da napadi ekstremističkih skupina i eskalacija nasilja među zajednicama zbog resursa utječu na pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pri čemu je veliki broj djevojčica posebno izložen različitim vrstama fizičkog i spolnog zlostavljanja;

BA.  budući da bi Europska unija trebala u još većoj mjeri strateški povećati svoju gospodarsku prisutnost s obzirom na sve veću prisutnost drugih stranih sila;

BB.  budući da je povjerenik za susjedstvo i proširenje predložio da se, kao prioritet, 3,25 milijardi eura brzo preusmjeri iz postojećih programa u pružanje odgovora na potrebe povezane s koronavirusom u Africi, uključujući 2,06 milijardi eura za supsaharsku Afriku;

BC.  smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s nacionalnim parlamentima, uključujući njihove odbore za sigurnost i obranu, kako bi se ojačale ključne nadzorne funkcije nad nacionalnim i vanjskim sigurnosnim intervencijama;

Mjere koje su poduzele Europska unija i njezine države članice

1.  Smatra da Komisija, Vijeće i potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku moraju koordinirati strategije za razvoj, humanitarnu pomoć i sigurnost u koje su uključeni kao dio integrirane strategije koja će dovesti do neovisne afričke nadležnosti nad sigurnosnim i obrambenim poslovima; smatra da su Afrička unija i afričke države iz regije ključni partneri s kojima EU surađuje na značajan način kako bi se zajednički ostvarili održivi razvoj i ljudska sigurnost; podupire plan Afričke unije o slanju 3 000 vojnika u potporu sahelskoj skupini G5; čvrsto vjeruje da EU i njegove države članice moraju ojačati kapacitet partnera, preispitati sigurnosne i obrambene operacije u regijama Sahel, zapadnoj Africi i Rogu Afrike, među ostalim, opskrbljivanjem vojnom opremom uz poštovanje načela nenanošenja štete;

2.  podsjeća da borba protiv terorizma konkretno ovisi o sposobnosti pogođenih država da imaju snažne i pouzdane institucije i uhodane osnovne usluge u koje građani imaju povjerenje, uključujući unutarnje sigurnosne kapacitete i pravosudni sustav, osobito u pogledu kaznenih stvari; smatra da se sigurnosna strategija za regije Sahel, zapadnu Afriku i Rog Afrike mora ponajprije temeljiti na rješavanju temeljnih uzroka sukoba u regiji jer je iskorjenjivanje siromaštva ključ održivog mira;

3.  poziva na obnavljanje odnosa između EU-a i afričkog kontinenta koji se temelji na solidarnosti, poštovanju i uzajamnoj koristi, uvijek u skladu s načelima poštovanja međunarodnog prava, nacionalnog suvereniteta i ravnopravnosti uključenih strana;

4.  smatra da bi u okviru ZVSP-a Europske unije sve misije, operacije i druge aktivnosti trebao koordinirati potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, pod nadzorom Vijeća u skladu s člankom 43. stavkom 2. UEU-a te da bi zajednička potporna jedinica za koordinaciju trebala pružati više savjeta Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uz pojačanu koordinacijsku ulogu i predložiti uspostavu središnje civilno-vojne doktrine kojom bi se pojačali kapaciteti misija i projekata za osposobljavanje službi za vojno planiranje i provođenje i civilno planiranje i provođenje;

5.  čvrsto vjeruje da bi EU trebao maksimalno ulagati u procese usmjerene na sprečavanje sukoba pokretanjem velikog broja vrlo konkretnih postupaka i projekata za posredovanje, dijalog i mirenje, usporedno s drugim sigurnosnim mjerama; ističe potrebu da se iskušaju i pristupi koji nisu usmjereni na ulogu države i kojima je cilj potpora stabilnosti i sigurnosti, osobito kad je riječ o napetostima unutar zajednice; čvrsto vjeruje da će srednjoročno i dugoročno biti učinkovita samo sigurnosna pomoć kojoj je sigurnost ljudi na prvom mjestu;

6.  ističe hitnu potrebu za jačanjem misija i operacija ZSOP-a, kao i ukupnog strateškog planiranja i komunikacijske politike EU-a kako bi se povećala vidljivost djelovanja EU-a;

7.  pozdravlja sveobuhvatan angažman EU-a u Sahelu, zapadnoj Africi i Rogu Afrike te prepoznaje doprinos misija i operacija ZSOP-a međunarodnom miru, sigurnosti i stabilnosti; međutim, naglašava potrebu za prilagodbom financijskih i administrativnih pravila i postupaka donošenja političkih odluka kako bi odgovor na krize bio brži i učinkovitiji;

8.  ponovno poziva na izradu bijele knjige o europskoj obrani, u kojoj bi se isplanirali i utvrdili vrlo precizni scenariji za moguće vojne intervencije EU-a te njihove temeljne doktrine u skladu s vojnim zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a;

9.  pohvaljuje osoblje misija EU-a koje usprkos vrlo izazovnim uvjetima obavlja izniman posao i pokazuje predanost i stručnost;

10.  ističe da s obzirom na ozbiljno i snažno pogoršanje sigurnosnih uvjeta u regiji te radi ispravljanja nedostataka u misijama i projektima EU-a izgradnja kapaciteta partnera u sigurnosnom sektoru mora se učvrstiti kako bi se prikladnije odgovorilo na velike izazove i ozbiljne sigurnosne uvjete u regiji, među ostalim pružanjem potpore trećim zemljama u borbi protiv terorizma na njihovim teritorijima;

11.  podržava Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. travnja 2015. naslovljenu „Izgradnja kapaciteta kao potpora sigurnosti i razvoju – osposobljavanje partnera u sprečavanju kriza i upravljanju njima”(11);

12.  pozdravlja prijedlog Komisije i tekuće međuinstitucijske pregovore o osnivačkoj uredbi za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju koji će obuhvatiti sve zadaće postojećeg Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru;

13.  pozdravlja prijedlog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se, uz potporu Komisije, u okviru ZVSP-a uspostavi Europski instrument mirovne pomoći kojim bi se financirala vojna i obrambena suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, uključujući opremu sa Zajedničkog popisa robe vojne namjene EU-a, čime će se ispraviti važan nedostatak u potpori EU-a i zajedno s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju pružiti EU-u sposobnost da brže i učinkovitije odgovori na sigurnosne izazove i pozive na njihovo brzo usvajanje; podsjeća da je cilj Europskog instrumenta mirovne pomoći integrirati Instrument mirovne pomoći za Afriku te uspostaviti sastavnicu izgradnje kapaciteta koja bi omogućila osiguravanje vojne opreme partnerskim zemljama, uključujući oružje i streljivo, uz potpuno poštovanje zajedničkog stajališta, ljudskih prava i humanitarnog prava te uz učinkovite odredbe transparentnosti kako su nabrojene u njegovoj preporuci od 28. ožujka 2019. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osiguralo da vojna oprema ne dospije primateljima koji zlostavljaju civilno stanovništvo, nad njime vrše zlodjela i na druge načine ga ugrožavaju; napominje da države članice od lipnja 2018. rade na donošenju odluke Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći, što bi se trebalo dogoditi najkasnije u siječnju 2021.; u tom pogledu i s obzirom na aktualnu situaciju u Africi, poziva Vijeće da odobri taj prijedlog i bez odgode donese potrebnu odluku o uspostavi tog novog instrumenta za potporu vojnim mogućnostima u afričkim vojnim snagama te:

   (a) da proračun Europskog instrumenta mirovne pomoći bude dovoljno velik da učinkovito odgovori na trenutačne izazove povezane s osposobljavanjem, operacijama, misijama, projektima i vojnom opremom, uključujući oružje, streljivo i prijevoz;
   (b) osmisliti Europski instrument mirovne pomoći tako da se njime mogu prevladati trenutačna ograničenja u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i proračuna Unije u pogledu nabave oružja i streljiva;
   (c) poziva da se za administrativne rashode koji proizlaze iz te odluke Vijeća, uključujući za osoblje, dodijele sredstva iz proračuna EU-a;
   (d) poziva Vijeće da državama članicama naplati operativne rashode nastale njegovom provedbom, uključujući opremu i osposobljavanje za njezinu upotrebu;
   (e) prima na znanje da bi se države članice koje ne sudjeluju u financiranju konkretne akcije ili jednog njezina dijela mogle suzdržati od glasovanja u Vijeću;
   (f) poziva na to da se u Europskoj službi za vanjsko djelovanje uspostavi posebni novi odjel za upravljanje tim novim instrumentom, nadziranje nabave i upotrebu opreme i osposobljavanje za njezinu upotrebu, uključujući prikladne zaštitne mehanizme i mjere za ublažavanje rizika;
   (g) smatra da bi nabavu i upotrebu takve opreme i osposobljavanje za njezinu upotrebu trebali pratiti stručnjaci koje bi države članice trebale premjestiti na taj odjel kako bi obavještavali potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i trebali bi biti predmet temeljite kontrole Parlamenta i predmet revizije Europskog revizorskog suda;

14.  smatra da su, unatoč visokoj razini predanosti i profesionalnosti njihova osoblja, održivost, učinkovitost i vidljivost civilnih i vojnih misija EU-a u Africi također osobito ograničene nedostatkom preuzimanja odgovornosti na lokalnoj razini, planova za održivost i osnovne opreme u pogođenim zemljama, kao i sposobnošću da se ojača kapacitet partnera;

15.  poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju razmatranje upotrebe svih instrumenata financiranja radi suočavanja s temeljnim uzrocima sukoba i podupiranja razvoja sigurnosnih sposobnosti u pogođenim afričkim zemljama, u skladu s člankom 209. i člankom 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EFEU) te uzimajući u obzir vrlo ozbiljne sigurnosne krize u sahelo-saharskoj regiji i istočnoj Africi;

16.  pozdravlja prijedlog o jačanju načela partnerstva u odnosima Afrike i EU-a utvrđen u zajedničkoj komunikaciji „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN (2020) 0004); poziva Komisiju, posebno potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da pokrene prilagođena bilateralna partnerstva za preobrazbu koja obuhvaća širok raspon područja pri čemu su sigurnost i obrana prioritet; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da oda priznanje zemljama koje su ostvarile napredak u području konsolidacije demokracije i sigurnosti građana te da ih pozove na sklapanje bilateralnih partnerstava u skladu s načelom „više za više’; nadilazeći bilateralna partnerstva poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da pomogne u konsolidaciji sigurnosnih funkcija podregionalnih organizacija kao što su ECOWAS, Istočnoafrička zajednica ili Južnoafrička razvojna zajednica (SADC);

17.  preporučuje da EU razmotri pružanje doprinosa operativnim i logističkim troškovima operacija protiv terorizma koje vode nacionalne oružane snage Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera i Čada u okviru mirovnih operacija u sahelo-saharskoj regiji te u skladu sa sličnim pristupom koji se upotrebljava da bi se financirale zajedničke snage skupine G5 Sahel i misija Afričke unije u Somaliji (AMISOM) i napominje da bi Europski instrument mirovne pomoći trebao biti prikladan instrument za to;

18.  potiče raspravu o tome je li preporučljivo da se na postojeće programe osposobljavanja primijeni infrastruktura za nabavu vojne opreme, uključujući nabavu oružja, koja se trenutačno upotrebljava za raspoređivanje i osposobljavanje snaga sahelske skupine G5, što uključuje po potrebi i financijsku potporu;

19.  preporučuje da kao uvjet za sva financijska sredstva za operacije izgradnje kapaciteta afričkih zemalja zemlja primatelj mora predstaviti zajednički dogovoren plan potpore koji uključuje osposobljavanje o reformi sektora sigurnosti, ljudska prava, međunarodno humanitarno pravo i vladavinu prava, s razumnim rokovima te se to mora ostvariti uz praćenje EU-a uz mogućnost daljnjih prilagodbi ovisno o razvoju situacije;

20.  iznimno je zabrinut zbog velikog broja slučajeva vrlo ozbiljnog kršenja ljudskih prava koje su počinile malijske snage sigurnosti, kako je istražila i prijavila višedimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA);

21.  uviđa da Mali ima važnu ulogu za stabilnost Sahela i dijeli duboku zabrinutost ECOWAS-a u vezi s državnim udarom u Maliju 18. kolovoza 2020.; ističe da se kontinuirana suradnja s međunarodnom zajednicom i njezina potpora, naročito EU-a i UN-a, može uspješno ostvariti samo ako se poduzme niz važnih koraka, kao što su uspostava dobro pripremljenog, održivog, transparentnog i stabilnog izbornog sustava kojim se jamče vjerodostojni, slobodni i pravedni izbori te istinski jednaki uvjeti za političke stranke; podržava potrebu za uključivom tranzicijskom vladom koja mora okupljati sve političke i društvene skupine i nastojati zaštititi ustavna prava i slobode svakog građanina, a da se pritom nikad ne izgube iz vida današnji gorući socijalni, sigurnosni i gospodarski izazovi koji iziskuju hitno djelovanje kako bi se odgovorilo na legitimne zahtjeve građana za uključivim i konstruktivnim dijalogom o budućem smjeru njihove zemlje; podržava napore ESVD-a da pomogne u postizanju mirnog i demokratskog rješenja kojim će se u konačnici ponovno uspostaviti trajna stabilnost i vratiti povjerenje malijskih građana u svoje institucije i javnu upravu, i koje bi trebalo biti istinski uključivo, bez korupcije i služiti svim građanima u njihovim težnjama za blagostanjem, mirom, razvojem, stabilnošću i sigurnošću;

22.  prima na znanje izvješća o ocjenjivanju UN-a o provedbi i korektivnim mjerama za pomoć u slučajevima seksualnog izrabljivanja i zlostavljanja koja su sastavili Ujedinjeni narodi i povezano osoblje u mirovnim operacijama; duboko je šokiran zabrinjavajućim razmjerom tih zločina te neuspjehom da se počinitelji pozovu na odgovornost; jednako je tako šokiran zbog optužbi o seksualnom zlostavljanju djece od strane europskih postrojbi i postrojbi UN-a, posebno u Srednjoafričkoj Republici 2016. i zahtijeva pravdu; poziva UN, države članice EU-a te tijela EU-a zadužena za ZSOP da bez odgađanja i s najvećom odlučnošću provedu istrage, pokrenu kaznene postupke te donesu presude za sve zaposlenike UN-a i EU-a te državne zaposlenike koji su počinili seksualno nasilje; naglašava da je hitno potrebno provesti reformu relevantnih struktura kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju osoblja UN-a i EU-a te uvesti funkcionalne i transparentne mehanizme nadzora i odgovornosti; smatra da je neprihvatljivo to što se trenutačni sudski postupci u pogledu navodnih slučajeva zlostavljanja i dalje provode na posve dobrovoljnoj osnovi te što ovise o zemlji koja je osigurala vojne postrojbe; uvjeren je da bi se broj takvih teških zločina mogao smanjiti i da bi se oni mogli spriječiti osposobljavanjem i obrazovanjem; čvrsto podsjeća na to da je iznimno važno ubuduće spriječiti takve zločine kako bi se obnovilo povjerenje lokalnog stanovništva u međunarodne mirovne snage;

23.  poziva da se redefinira format misija osposobljavanja EUTM Mali, EUTM CAR i EUTM Somalija kako bi se bolje prilagodile stvarnim potrebama oružanih snaga i stanovništva zemalja korisnica:

   (a) usklađivanjem metoda osposobljavanja s postupovnim pravilima i pravilima o vojnom djelovanju te jamčenjem njihove jedinstvenosti, u skladu s utvrđenim potrebama zemlje i uključivanjem osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena, uključujući Program o ženama, miru i sigurnosti;
   (b) razvojem i provedbom sveobuhvatne politike reforme sigurnosnog sektora u čijem je središtu sigurnost ljudi, dok su sigurnosne potrebe cijele populacije u središtu svih komponenti;
   (c) osiguravanjem da instruktori EU-a, u koordinaciji s lokalnim vojnim vlastima, imaju ovlasti odabrati vojnike među osobama koje predloži lokalna vlada, osposobiti ih da poboljšaju svoje vještine među ostalim znanjem o međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnom pravu o ljudskim pravima te ih nadzirati i pratiti na terenu nakon što završe obuku kako bi ih ocijenili i spriječili raspuštanje jedinica i osipanje vojnika;
   (d) opremanjem centara za osposobljavanje zajedničkom i pojedinačnom vojnom opremom (ako je ne osigura predmetna zemlja) kako bi se osiguralo odgovarajuće osposobljavanje nakon što EU uspostavi jamstva kojima se jamči postupanje u skladu s osam kriterija Zajedničkog stajališta 944 prilikom prijenosa oružja u treće zemlje uz jamstvo kontrole nakon dostave oružja i kontrole nad krajnjom upotrebom kako bi se spriječilo da oružje dospije u ruke oružanih skupina, uključujući teroriste;
   (e) povećanjem broja radnih mjesta dodijeljenih misijama kako bi se riješili učestali problemi;
   (f) osiguravanjem da osposobljavanje odgovara operativnoj stvarnosti, odnosno da uključuje mobilnost i zapovjedničke i kontrolne sposobnosti;
   (g) izvlačenjem koristi od upućivanja potrebnih vojnih stručnjaka, prije svega u području strateškog savjetovanja;
   (h) uspostavom mehanizma za praćenje ljudskih prava kako bi se spriječila kršenja ljudskih prava;

24.  smatra da bi jačanje savjetodavne sastavnice određenih misija (EUTM Somalija) u zapovjednim strukturama lokalnih snaga omogućilo znatan utjecaj na način vođenja operacija, kao i unutar multilateralnog okvira vojne pomoći;

25.  smatra da bi EU trebao uvesti odgovarajući nadzor i nastaviti provoditi učinkovite povremene procjene i strateška preispitivanja civilnih misija ZSOP-a EU-a u Maliju, ZSOP-a EU-a u Nigeru, ZSOP-a EU-a u Somaliji i savjetodavne misije ZSOP-a EU-a u Srednjoafričkoj Republici te preispitivati njihove ovlasti, proračun i ljudske resurse te nastaviti upotrebljavati sustave praćenja u skladu s provedbenim planom misija i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima kao sveobuhvatni instrument za usmjeravanje; uvjeren je da bi se misije bolje prilagodile promjenjivim sigurnosnim i političkim situacijama da se prilagode lokalnim potrebama i da se pojača suradnja s lokalnim partnerima te da bi ih to učinilo još operativnijima i učinkovitijima i integriralo bi ih u šira nastojanja za reformom sigurnosnog sektora u službi sigurnosti lokalnog stanovništva; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD da Parlamentu pruže povratne informacije u pogledu godišnjeg izvješća o ZSOP-u za 2019.(12) i evaluaciju misija u Africi koju je proveo Parlament; nastavlja kritizirati manjak „prikladnih pokazatelja za praćenje rezultata misija EUCAP Niger i EUCAP Mali te činjenicu da praćenje i procjena aktivnosti misija nije bilo adekvatno provedeno i nije bilo usmjereno na uzimanje u obzir posljedica”; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD da Parlamentu pruže povratne informacije o evaluaciji okupljanja snaga misije EUTM Somalija;

26.  podsjeća da je situacija u pogledu sigurnosti u Somaliji izrazito zabrinjavajuća i da je čimbenik destabilizacije na cijelom Rogu Afrike; smatra da savezna vlada Somalije ne može izvršavati svoje dužnosti i da somalijska nacionalna vojska, unatoč nedavnom napretku, još uvijek nije u mogućnosti boriti se sama protiv terorističkih aktivnosti al-Shabaaba; podsjeća da je somalijska vojska trebala preuzeti dužnosti od AMISOM-a u prosincu 2021.; naglašava da je za ostvarenje tog cilja potreban novi i sveobuhvatni program pomoći te poziva EU da s Afričkom unijom i somalijskom vladom dogovori stajalište o mehanizmu koji će se uspostaviti nakon završetka AMISOM-a;

27.  smatra da je Zaljevska kriza ostavila ozbiljne posljedice u Somaliji, pri čemu Ujedinjeni Arapski Emirati i dalje podupiru otvorena djelovanja kojima se izravno podriva dosadašnji sigurnosni i politički napredak u Somaliji, čime se stvara nacionalna razjedinjenost između federalne vlade Somalije i saveznih država članica u pogledu sigurnosti, nacionalnih izbora i razvojnih pitanja te poziva da se takve mjere odmah prekinu;

28.  zahtijeva da malijski potpisnici poštuju i provode Sporazum o miru i pomirenju u Maliju, koji je proizašao iz postupka s Alžirom, bez daljnje odgode;

29.  smatra da Europska unija treba nastaviti financijski podupirati AMISOM Instrumentom mirovne pomoći za Afriku tijekom prijelaznog razdoblja, održavati prisutnost triju revidiranih vojnih ili civilnih misija i operacija EU-a (ATALANTA, EUTM Somalija i EUCAP Somalija), podupirati demokratske institucije, nastaviti obuku nacionalne vojske i uspostavu transparentnih, odgovornih i demokratski kontroliranih sigurnosnih sektora;

30.  poziva države članice i EU da pomognu zajedničkim snagama sahelske skupine G5 da postanu operativne pružanjem financijske pomoći te pružanjem vojne opreme i osposobljavanja, uz odgovarajuća jamstva i mjere ublažavanja te savjete u području doktrine, planiranih kapaciteta i upravljanja; naglašava potrebu za snažnom i vjerodostojnom policijskom komponentom u tom pogledu; poziva partnere koji su preuzeli obveze na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu 22. veljače 2018. da te obveze provedu u najkraćem mogućem roku;

31.  vjeruje da afričke države moraju preuzeti odgovornost za ispunjavanje svojih državnih dužnosti u pogledu stabilizacije svih područja s kojih su protjerani džihadistički teroristi, zločinačke i oružane skupine, krijumčari i razbojnici kako bi zaštitili građane, kao i pružanjem osnovnih usluga (uprava, opskrba vodom i strujom, zdravstvo, sudstvo, obrazovanje); budući da bi vojska ili sigurnosne snage trebali privremeno osigurati odgovarajuće sigurnosno okruženje i osnovne usluge dok ne preuzme civilna uprava, poziva Europsku uniju da uloži više truda u podupiranje afričkih država u pružanju osnovnih usluga;

32.  podržava zahtjev Afričke unije upućen Ujedinjenim narodima o omogućavanju pristupa doprinosima za misije pod afričkim vodstvom koje je procijenio UN, a pod mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

33.  naglašava da je poželjna koordinacija sa zemljama sjeverne Afrike, kao i učinkoviti doprinos miru i pomirbi u Libiji kako bi se spriječilo da ta zemlja postane žarište širenja džihadizma, terorističkih, zločinačkih i oružanih skupina, oružja i trgovine ljudima; stoga potiče razgovore o miru 5+5 i poziva sve zemlje da postupaju u duhu berlinske konferencije; izražava nadu da će se recentne naznake o prekidu vatre i miru u Libiji obistiniti; u tom pogledu pozdravlja nedavne inicijative ESVD-a i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebno njegov posjet Libiji 1. rujna 2020., te naglašava da bi EU trebao imati vodeću ulogu u procesu posredovanja;

34.  poziva EU da se uhvati u koštac sa sustavnim i rastućim prijetnjama zaštiti i očuvanju kulturne baštine te da suzbije krijumčarenje kulturnih artefakata, posebno u područjima sukoba;

35.  smatra da se suradnja sa zemljama sjeverne Afrike treba temeljiti prije svega na razmjeni informacija i obavještajnih podataka, vojnoj obuci i borbi protiv radikalizacije, uzimajući u obzir dokazano iskustvo nekih od njih;

36.  smatra da bi se sveobuhvatna i srednjoročna do dugoročna sigurnosna politika za te regije također trebala usredotočiti na poticanje otpornosti;

37.  pozdravlja i podržava sveobuhvatan pristup Mauritanije vojnom i sigurnosnom odgovoru, koji uključuje strategiju usmjerenu na socijalni i razvojni aspekt; izražava svoju solidarnost prema Nigeru, Maliju, Burkini Faso, zemljama koje su teško pogođene terorizmom; pohvaljuje napore i žrtvu međunarodne zajednice, Multidimenzionalnu integriranu misiju Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju, Multinacionalnu zajedničku jedinicu, skupinu G5 i Oružane snage Francuske (operacija Barkhane), Regionalnu koordinacijsku jedinicu za savjetovanje EU-a (RACC), EUCAP Sahel Mali i Niger, EUTM Mali, GAR-SI Sahel i vojsku Čada, koja je ključna snaga u središnjim i istočnim sektorima skupine G5 te je stoga potrebna posebna potpora za njezine postrojbe; poziva zemlje sahelske skupine G5 da nastave s unutarnjim reformama i da u cijelosti uvedu ljudska prava, dobro upravljanje i demokratsku odgovornost uz poštovanje ljudskih prava i demokratskih normi;

38.  pozdravlja zajedničku izjavu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednika Islamske Republike Mauritanije, predsjednika sahelske skupine G5 Mohameda Šeika el Ghazouanija od 28. travnja 2020. u kojoj su obnovili i povećali predanost sigurnosti, stabilnosti i razvoju Sahela u bliskoj suradnji s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, predsjednikom Komisije Afričke unije i aktualnim predsjednikom Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država;

39.  potiče države članice da podrže operacije Barkhane i Takuba te misije Gazelle i New Nero i da surađuju na njima; ističe važna ljudska i vojna ulaganja tih država članica koje u njima već sudjeluju; ustraje u potrebi za većom uključenosti Europe, no to ne može zamijeniti obvezu zemalja da donose potrebne interne reforme namijenjene osiguravanju održivog razvoja i sigurnosnih sektora;

40.  poziva EU da posebnu pozornost posveti širenju oružanih terorističkih skupina, posebno islamističkog terorizma i nasilnog ekstremizma vehabija u regijama Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike te ustraje u njegovim globalnim naporima da pobijedi džihadizam; uzimajući u obzir strateški utjecaj tih regija na stabilnost i sigurnost zemalja južnog susjedstva, na pomorsku sigurnost i siguran pritisak na europske vanjske granice, poziva na jačanje suradnje u području sigurnosti i programa pomoći s predmetnim zemljama;

41.  apelira na EU da provede sveobuhvatnu evaluaciju zajedničke strategije Afrike i EU-a i zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” i da promiče provedbu zaključaka Vijeća od 20. travnja 2015. o Regionalnom akcijskom planu za Sahel za razdoblje 2015. – 2020., od 16. ožujka 2015. o Akcijskom planu EU-a za Gvinejski zaljev za razdoblje 2015. – 2020., od 25. lipnja 2018. o Rogu Afrike / Crvenom moru i Sahelu/Maliju te Deklaracije iz Paua;

42.  zahtijeva dodatnu zaštitu i potporu obrazovnim tijelima, zajednicama i organizacijama koje djeluju na terenu i pokušavaju pronaći druge mogućnosti učenja u centrima zajednice i uključiti tisuće zapadnoafričke i sahelske djece u programe obrazovanja i učenja vještina;

Dobro upravljanje i održivi razvoj

43.  tvrdi da sigurnosna strategija ne može funkcionirati bez zajedničkog održivog razvojnog i humanitarnog djelovanja; podsjeća na raznolike temeljne uzroke terorizma i oružanih sukoba; poziva na promicanje ljudskog kapitala i ljudskog razvoja, ispunjavanje potreba najugroženijih zajednica i izgradnju kapaciteta otpornosti u ljudi;

44.  vjeruje da bi Europska unija trebala osigurati višesektorske planove održivog razvoja utemeljene na kontekstu i pronaći globalno rješenje za izazove u predmetnoj regiji; naglašava da je za integrirani pristup miru, sigurnosti i održivom razvoju potrebno konkretno sudjelovanje aktera lokalnog civilnog društva, a posebno žena i mladih te podsjeća na ulogu starijih i tradicionalnih vođa sahelo-saharskih društava; smatra da ti planovi moraju biti u skladu s načelima učinkovitosti pomoći potvrđenima u Europskom konsenzusu o razvoju, mora ih usvojiti uprava u dogovoru s lokalnim korisničkim zajednicama i provesti ih uz sudjelovanje lokalnog civilnog društva i humanitarnih organizacija kako bi se osigurala učinkovita koordinacija, transparentnost i vlasništvo;

45.  ističe važnost partnerstva s UN-om, suradnje s drugim međunarodnim organizacijama, posebno Afričkom unijom te dijaloga s ostalim regionalnim i podregionalnim organizacijama;

46.  smatra da se značajna sigurnosna suradnja između EU-a i Afrike mora zasnivati na održivom razvoju i biti posebno usredotočena na:

   (a) jačanje demokracije osiguravanjem odgovornih demokratskih sustava upravljanja s pomoću učinkovitog parlamentarnog nadzora te demokratskih institucija i vladavine prava koji jamče sve građanske slobode;
   (b) okončavanje sukoba i sprečavanje njihova ponovnog zametanja uz istodobno rješavanje njihovih temeljnih uzroka kako bi se postigli trajni mir i sigurnost;
   (c) razvoj politika usmjerenih na mlade kojima se promiče gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta; isticanje potrebe za uključivanje mladih u političke, gospodarske i mirovne procese;
   (d) podupiranje akcijskih planova za preventivnu stabilizaciju;
   (e) osnaživanje žena na način da ih se prizna kao donositelje promjena u afričkim zajednicama poboljšavanjem njihovih mogućnosti u pogledu obrazovanja i ekonomskom smislu, promicanje njihova sudjelovanja u lokalnim i nacionalnim institucijama i donošenju odluka te zagovaranje njihove uloge u izgradnji mira, sprečavanju sukoba i medijaciji te borbi protiv seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama;
   (f) pružanje osnovnih usluga kao što su zdravstvo, sigurnost opskrbe hranom, voda, kanalizacija i higijena, socijalna zaštita, stanovanje i sigurnosne mreže, potpora i zaštita mentalnog zdravlja, obrazovanje i potpora raseljenom stanovništvu kako bi se povećalo povjerenje ljudi u državu;
   (g) osiguravanje sigurnosti te upravne i pravne stabilnosti;
   (h) iskorjenjivanje siromaštva, nekažnjavanja i korupcije;
   (i) rješavanje posljedica klimatskih promjena uzimanjem u obzir mjera za ublažavanje klimatskih promjena i za prilagodbu na njih kako bi se zajamčilo da životna primanja postanu održivo otporna na prijetnje okolišu;
   (j) poštovanje vladavine prava i promicanje održivog razvoja te ljudskih prava bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, promicanje slobode izražavanja, medijske slobode, slobode udruživanja i jačanje strukturne podrške civilnom društvu i neovisnim medijima;
   (k) promicanje održivih poljoprivrednih praksi kao što je agroekologija, pružanje potpore malim proizvođačima i poljoprivrednicima te uvođenje nutritivne poveznice za rješavanje svih oblika neuhranjenosti u svim kontekstima i nastavak financiranja aktivnosti kojima se premošćuju humanitarne i razvojne intervencije radi rješavanja temeljnih uzroka;

47.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog trenutačnih sigurnosnih izazova u Africi koji bi, pridodaju li se ustrajnim nejednakostima, nedostatku prilika za mlade i lošem upravljanju, mogli potaknuti migracije i znatno raseljavanje stanovništva, čime bi se narušile države sjeverne Afrike i pogodila Europa i što bi završilo općom humanitarnom krizom; prepoznaje utjecaj sukoba, siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena na prisilno raseljavanje te poziva Europsku uniju da olakša propisne, sigurne i dostojanstvene migracije; stoga ističe važnost pojačane suradnje osobito između EU-a i Sahela u rješavanju tog važnog pitanja te podsjeća na prihvaćenu praksu odstupanja od uvjetovanja humanitarne pomoći povezane s djelovanjem u području migracija u toj regiji;

48.  pozdravlja strategiju EU-a za Rog Afrike koja ne obuhvaća samo sigurnosnu i humanitarnu politiku nego i dugoročniju razvojnu politiku i milenijske ciljeve razvoja; ističe važnost te dugoročne vizije razvojne politike te poziva Komisiju i države članice da koordiniraju svoje politike u tom pogledu i da što prije primijene zajedničko programiranje za razne zemlje i za tu regiju;

49.  poziva na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o mladima, miru i sigurnosti u sigurnosnoj suradnju EU-a i Afrike;

50.  poziva EU na promicanje djelotvorne provedbe Programa UN-a o ženama, miru i sigurnosti u svim područjima vanjskoga djelovanja EU-a, uključujući rodnu perspektivu o glavnim područjima politike strateškog partnerstva o sigurnosti između EU-a i Afričke unije;

51.  smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s nacionalnim parlamentima, uključujući njihove odbore za sigurnost i obranu, kako bi se ojačale ključne nadzorne funkcije nad nacionalnim i vanjskim sigurnosnim intervencijama;

52.  apelira na sve vojne aktere u Sahelu da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da provedu sveobuhvatan odgovor koji je usmjeren na ublažavanje stradavanja najugroženijega dijela stanovništva, posebno uzimanjem u obzir zaštite civila kao glavnoga pokazatelja uspjeha svake integrirane sigurnosne strategije; naglašava važnost osiguravanja da provedba svih sigurnosnih operacija ne pogorša humanitarnu situaciju; poziva sve sigurnosne aktere da prate učinak svojih vojnih operacija i sigurnosnih mjera na pristup uslugama – uključujući hranu, prehranu i prisilno raseljavanje – kako bi se njihovi nepovoljni učinci na humanitarne potrebe sveli na najmanju moguću mjeru;

53.  smatra ključnim pružanje izvanredne i holističke pomoći predmetnim područjima s obzirom na izvanredni izazov koji je nastao pojavom pandemije bolesti COVID-19, kako bi se očuvao kontinuitet poslovanja misija i operacija ZSOP-a podupiranjem lokalnih oružanih snaga uz savjetovanje o tome kako se nositi s pandemijom, i jačanje razvojnog djelovanja EU-a u tim regijama, što može imati važnu ulogu u smanjenju učinka zdravstvene krize i pružanju osnovne humanitarne pomoći uz fleksibilnost i prilagodbu situaciji; pozdravlja odluku koju je skupina G20 jednoglasno donijela o obustavi troškova servisiranja duga za najsiromašnije zemlje;

54.  preporučuje da EU, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom te Afričkom razvojnom bankom intervenira na financijskoj razini kako bi pomogao kontrolirati dug i plaćanje kamata; poziva na istraživanje svih mogućnosti za otpis duga, suspenziju duga i održivost duga za afričke zemlje s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine financijske posljedice;

55.  preporučuje da predmetne zemlje u potpunosti preuzmu svoju međunarodnu pravnu odgovornost i uvedu sve potrebne mjere kojima se jamči odgovornost za povredu međunarodnog humanitarnog prava svih strana, da omoguće potrebitim osobama slobodan pristup humanitarnoj pomoći i osnovnim uslugama, što se odnosi i na osobe koje žive na područjima izvan državne kontrole, da izbjegnu sve rizike od preusmjeravanja humanitarne pomoći i da omoguće pregovore o humanitarnom pristupu sa svim sukobljenim stranama te naglašava važnost toga da se pružanje humanitarne pomoći shvati kao neutralno i nepristrano te da se zajamči sigurnost humanitarnih radnika;

56.  pozdravlja prijedlog o jačanju načela multilateralizma u odnosima Afrike i EU-a utvrđen u zajedničkoj komunikaciji naslovljenoj „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom”; smatra da komunistička Kina i autoritarna Rusija slijede drukčije pristupe u odnosima s afričkim zemljama te se protive naporima EU-a; poziva Komisiju da poboljša javne diplomatske napore i dijalog s Afričkom unijom, vladama, parlamentima i civilnim društvom kako bi se bolje objasnila sigurnosna potpora EU-a u Africi kao doprinos strategiji afričkog razvoja do 2063.;

o
o   o

57.  nalaže svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 54I, 26.2.2020., str. 9.
(2) SL C 440, 30.12.2015., str. 38.
(3) SL C 86, 6.3.2018., str. 33.
(4) SL C 118, 8.4.2020., str. 113.
(5) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.
(6) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 56.
(7) SL C 419, 16.12.2015., str. 153.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0158.
(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0009.
(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0008.
(11) JOIN(2015)0017.
(12) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0009).


Neulaganje prigovora na Delegiranu uredbu: naknade koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećim zemljama
PDF 121kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 14. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s naknadama koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećim zemljama (C(2020)4891 – 2020/2720(DEA))
P9_TA(2020)0214B9-0251/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2020)4891),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 14. srpnja 2020. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 2. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 25. stavak 3. točka (d) i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir da nisu uloženi nikakvi prigovori tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 15. rujna 2020.,

A.  budući da se u nekoliko delegiranih akata koje treba donijeti u skladu s nedavno izmijenjenom Uredbom (EU) br. 648/2012 („EMIR”) utvrđuje kako će se pravila EMIR-a primjenjivati na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje pružaju usluge društvima iz Unije; budući da će se tim delegiranim aktima dati veće ovlasti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA); budući da bi središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje se smatraju sistemski važnima za financijsku stabilnost Unije ili neke od njezinih država članica trebale podlijegati posebnim zahtjevima i pojačanom nadzoru ESMA-e kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji i očuvala stabilnost financijskog sustava Unije;

B.  budući da se u članku 25. točki (d) Komisiji daju ovlasti za donošenje delegiranog akta kako bi se pobliže odredile pojedinosti o naknadama koje bi ESMA trebala zaračunati središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećim zemljama kako bi se pokrili svi troškovi povezani s priznavanjem i obavljanjem njezinih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećim zemljama;

C.  budući da bi ova Delegirana uredba trebala hitno stupiti na snagu kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećim zemljama pravodobno i na odgovarajući način doprinose financiranju ESMA-e;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.


Neulaganje prigovora na Delegiranu uredbu: kriteriji koje ESMA treba uzeti u obzir kako bi utvrdila je li središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji sistemski važna
PDF 122kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 14. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kriterija koje ESMA treba uzeti u obzir kako bi utvrdila je li središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica (C(2020)4892 – 2020/2726(DEA))
P9_TA(2020)0215B9-0252/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2020)4892),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 14. srpnja 2020. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu odluku,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 2. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezine članke 25. stavak 2.a i 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir da nisu uloženi nikakvi prigovori tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 15. rujna 2020.,

A.  budući da se u nekoliko delegiranih akata koje treba donijeti u skladu s nedavno izmijenjenom Uredbom (EU) br. 648/2012 („EMIR”) utvrđuje kako će se pravila EMIR-a primjenjivati na središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje pružaju usluge društvima iz Unije; budući da će se tim delegiranim aktima dati veće ovlasti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA); budući da bi središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje se smatraju sustavno važnima za financijsku stabilnost Unije ili neke od njezinih država članica trebale podlijegati posebnim zahtjevima i pojačanom nadzoru ESMA-e kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za središnje druge ugovorne strane iz Unije i očuvala stabilnost financijskog sustava Unije;

B.  budući da je Komisija na temelju članka 25. stavka 2.a ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se dodatno određuju kriteriji koje će ESMA primjenjivati pri utvrđivanju je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili hoće li vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;

C.  budući da bi ova Delegirana uredba trebala hitno stupiti na snagu kako bi se zajamčila pripravnost Unije nakon isteka prijelaznog razdoblja kada se pravo Unije više neće primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: minimalni elementi za procjenu usporedive usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana treće zemlje te modaliteta
PDF 122kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 14. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih elemenata koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) treba procijeniti prilikom procjene zahtjeva za usporedivu usklađenost središnjih drugih ugovornih strana treće zemlje te modaliteta i uvjeta te procjene (C(2020)4895 – 2020/2729(DEA))
P9_TA(2020)0216B9-0253/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2020)4895),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 14. srpnja 2020. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 2. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 25. stavak 3. točku (a) i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir da nisu uloženi nikakvi prigovori tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 15. rujna 2020.,

A.  budući da se u nekoliko delegiranih akata koje treba donijeti u skladu s nedavno izmijenjenom Uredbom (EU) br. 648/2012 („EMIR”) utvrđuje kako će se pravila EMIR-a primjenjivati na središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje pružaju usluge društvima iz Unije; budući da će se tim delegiranim aktima dati veće ovlasti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA); budući da bi središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje se smatraju sustavno važnima za financijsku stabilnost Unije ili neke od njezinih država članica trebale podlijegati posebnim zahtjevima i pojačanom nadzoru ESMA-e kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za središnje druge ugovorne strane iz Unije i očuvala stabilnost financijskog sustava Unije;

B.  budući da u skladu s člankom 25. podtočkom (a) središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje koja je sustavno važna ili će vjerojatno postati sustavno važna za financijsku stabilnost Unije ili jednu ili više njezinih država članica (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) može zatražiti od ESMA-e da procijeni njezinu usporedivu usklađenost, tj. može li se smatrati da se usklađenošću s primjenjivim okvirom treće zemlje zadovoljava usklađenost s relevantnim zahtjevima utvrđenima u EMIR-u;

C.  budući da bi ova Delegirana uredba trebala hitno stupiti na snagu kako bi se zajamčila pripravnost Unije nakon isteka prijelaznog razdoblja kada se pravo Unije više neće primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.


Neulaganje prigovora na provedbenu mjeru: izmjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 16
PDF 123kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 16 (D067917/01 – 2020/2712(RPS))
P9_TA(2020)0217B9-0254/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Komisije (D067917/01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda(1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 8. srpnja 2020. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na nacrt uredbe,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 2. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(2),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavak 4. točku (d) i članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

A.  budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) 28. svibnja 2020. izdao koncesije za najamnine povezane s bolesti COVID-19 (izmjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 16 – Zakupi); budući da se izmjenama MSFI-ja 16 predviđa izborna i privremena operativna pomoć za zakupe za koje vrijedi odgoda za plaćanje, povezana s bolešću COVID-19, bez ugrožavanja relevantnosti i korisnosti financijskih informacija koje prijavljuju poduzeća;

B.  budući da je Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) 2. lipnja 2020. Komisiji savjetovala odobravanje izmjena MSFI-ja 16;

C.  budući da je Komisija zaključila da izmjene MSFI-ja 16 zadovoljavaju tehničke kriterije za usvajanje u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002;

D.  budući da je Računovodstveni regulatorni odbor 2. srpnja 2020. dao pozitivno mišljenje o izmjenama MSFI-ja 16;

E.  budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odredio da izmjene MSFI-ja 16 stupaju na snagu 1. lipnja 2020., s time da je ranija primjena dopuštena; budući da bi se odredbe Uredbe o izmjeni trebale primjenjivati retroaktivno kako bi se osigurala pravna sigurnost za dotične izdavatelje i usklađenost s drugim računovodstvenim standardima kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(3); budući da su savjetovanja koje su proveli EFRAG i službe Komisije pokazala da postoji velik interes za ranu primjenu polugodišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju 30. lipnja 2020.;

1.  izjavljuje da neće ulagati prigovor na nacrt Uredbe Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Komisiji i, radi obavijesti, Vijeću.

(1) SL L 243, 11.9.2002., str. 1.
(2) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(3) SL L 320, 29.11.2008., str. 1.


Izmjena Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu ***I
PDF 242kWORD 71k
Amandmani koje je donio Europski parlament 16. rujna 2020. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))(1)
P9_TA(2020)0218A9-0148/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog odluke
Pozivanje 1.
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196. i članak 322. stavak 1. točku (a),
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196.,
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Klimatske promjene vode do povećanja učestalosti, intenziteta i složenosti prirodnih katastrofa u cijelom svijetu, a zemlje u razvoju, posebice najslabije razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, izrazito su ranjive, s jedne strane zbog svoje ograničene sposobnosti prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena kao i odgovaranja na katastrofe povezane s klimom, te, s druge strane, zbog svoje geografske izloženosti poplavama, sušama i šumskim požarima.
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
(2)  Mehanizmom Unije promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji uz istodobno uvažavanje primarne odgovornosti država članica za prevenciju, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.
(2)  Mehanizmom Unije, a posebno sustavom rescEU, promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji na način da se dopunjavaju postojeći kapaciteti država članica, što omogućuje bolju pripravnost i odgovor tamo gdje kapaciteta na nacionalnoj razini nema dovoljno, iako primarna odgovornost za prevenciju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, pripravnost za te katastrofe i odgovor na njih ostaje na državama članicama.
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Šumski požari ugrožavaju živote, sredstva za život i biološku raznolikost, uzrokuju oslobađanje velikih količina emisija ugljika i smanjuju mogućnost planeta da apsorbira ugljik, što dodatno jača klimatske promjene. Posebnu su zabrinjavajuće situacije kada požar uništi primarne šume ili područja kontaminirana radioaktivnošću. Povećanje učestalosti katastrofa povezanih s klimom, uključujući šumske požare, iziskuje jačanje operacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu izvan Unije, uključujući aktivnosti usmjerene na prevenciju i pripravnost na katastrofe.
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
(3)  Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica.
(3)  Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica. Nadalje, jasno je da Unija i države članice nisu dovoljno pripremljene za ekstremnije i složenije katastrofe s dalekosežnim i dugoročnim globalnim posljedicama, kao što je pandemija velikih razmjera. Stoga je ključno da djelovanja država članica u području civilne zaštite budu bolje koordinirana i da se sustav rescEU ojača.
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Iskustvo krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da Unija i države članice nisu adekvatno pripremljene za odgovor na hitne situacije velikih razmjera te da postojeći pravni okvir ne odgovara dovoljno svojoj svrsi. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 također je pokazala kako posljedice katastrofa za ljudsko zdravlje, okoliš, društvo i gospodarstvo mogu biti nezabilježenih razmjera. S obzirom na to da je potrebno ojačati mogućnosti i djelovanja Unije u području zdravlja i civilne zaštite, iznimno je važno ojačati sustav rescEU, povećati njegovu fleksibilnost i brzinu, te ga bolje koordinirati s nacionalnim tijelima nadležnima za civilnu zaštitu. Također je ključno da države članice pruže dovoljno informacija o svojim mjerama prevencije i pripravnosti kada je riječ o hitnim situacijama.
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3b)  Kako bi se maksimalno povećala transparentnost i odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala donijeti smjernice o tome kako mjeriti udio potrošnje u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu koji bi se trebao smatrati službenom razvojnom pomoći (ODA).
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.c (nova)
(3c)   S obzirom na iskustvo u pogledu izbijanja bolesti COVID-19 i uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem sposobnosti odgovora Unije u području zdravlja i civilne zaštite, rescEU bi trebalo znatno ojačati kako bi se poboljšalo njegovo djelovanje u svakom od triju stupova Mehanizma Unije: prevenciji, pripravnosti i odgovoru.
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
(5)  U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije.
(5)  U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije. Jačanjem Mehanizma Unije trebalo bi se dopuniti politike i fondove Unije, ali to ne bi smjelo biti zamjena za uključivanje načela otpornosti na katastrofe u te politike i fondove.
Amandman 88
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
(6)  Kako bi se poboljšalo planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi se i dalje trebala zalagati za ulaganja u sprečavanje katastrofa u svim sektorima te za sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima. U tu svrhu međusektorski pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije.
(6)  Kako bi se poboljšala otpornost i planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi trebala ojačati ulaganja u sprečavanje katastrofa na prekograničnoj razini i u svim sektorima, uključujući kada je riječ o katastrofama koje su posljedica seizmičkih aktivnosti, kao što su potresi, ili poplava ili hidrogeoloških nestabilnosti, uključujući odrone zemlje, te sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima i regionalnim i lokalnim vlastima, koji su ključni faktor u ciklusu upravljanja katastrofama, kao i s organizacijama trećeg sektora i volonterskim organizacijama koje djeluju u tom području te ne smije ugrozili uspostavljene mehanizme Unije za koordinaciju. U tu svrhu međusektorski, prekogranični pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama i Europskim parlamentom pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije te uzeti u obzir sve operativne planove za odgovor na hitne situacije koji već postoje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)   Kako bi se osigurala učinkovitost sprečavanja katastrofa, testovi otpornosti na stres i postupak certificiranja kapaciteta za odgovor trebali bi se smatrati ključnim elementima. Potrebne su redovite procjene rizika na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi nacionalna tijela prema potrebi mogla poduzeti mjere za jačanje otpornosti, među ostalim korištenjem postojećih fondova Unije. Takve procjene rizika trebale bi biti usmjerene na obilježja koja su specifična za svaku regiju, kao što su seizmička aktivnost, česte poplave ili šumski požari. Te bi procjene trebale uključivati i razinu prekogranične suradnje kako bi Mehanizam Unije raspolagao detaljnim informacijama o lokalno dostupnim kapacitetima, kako bi intervencija mogla biti bolje usmjerena.
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6b)   Prilikom definiranja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe u cilju podupiranja mjera prevencije i pripreme treba predvidjeti preciznu procjenu i razmatranje dugoročnih socijalnih posljedica u prvoj fazi nakon krizne situacije kojima se bave tijela nadležna za civilnu zaštitu, uz poseban naglasak na najranjivijim osobama.
Amandman 89
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6c)   Uloga regionalnih i lokalnih tijela u prevenciji katastrofa i upravljanju njima od velike je važnosti, a njihove kapacitete za odgovor treba na odgovarajući način uključiti u sve aktivnosti koordinacije i raspoređivanja koje se provode na temelju ove Odluke, u skladu s institucionalnim i pravnim okvirima država članica, kako bi se preklapanja smanjila na najmanju moguću mjeru i kako bi se potakla interoperabilnost. Takva tijela mogu imati važnu preventivnu ulogu, a isto tako se i prva, skupa s kapacitetima svojih volontera, odazivaju nakon katastrofe. Stoga postoji potreba za stalnom suradnjom na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini s ciljem uspostave zajedničkih sustava za uzbunjivanje za brzu intervenciju prije mobilizacije rescEU kapaciteta kao i za redovitim kampanjama za informiranje javnosti o prvim mjerama odgovora.
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)   Udruživanjem resursa spaja se niz timova za spašavanje, stručnjaka i opreme koje države članice uvijek drže u stanju pripravnosti za misije Unije za civilnu zaštitu. Ključno je da ti timovi ispunjavaju zahtjevne kriterije kvalitete i pouzdanosti kako bi se osigurala njihova interoperabilnost.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
(9)  Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. Države članice trebale bi biti u mogućnosti koristiti se tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji.
(9)  Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. S obzirom na njezin potencijal za spašavanje života i olakšavanje koordinacije hitnih mjera, države članice trebalo bi poticati da se koriste tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji.
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)  Mehanizam Unije i sustav rescEU trebalo bi razvijati na način koji Uniji omogućuje da učinkovito odgovori na širok raspon hitnih situacija. Klimatske promjene dovode do povećanja učestalosti, intenziteta i složenosti prirodnih katastrofa u Uniji i u svijetu, zbog čega je potreban visok stupanj solidarnosti među državama. Svake godine brojne države članice poharaju šumski požari koji unište tisuće hektara šuma i odnesu brojne živote. Takva je situacija bila posebice očigledna tijekom sezone šumskih požara 2017. u Portugalu, što je dovelo do prijedloga Komisije o sustavu rescEU iz studenoga 2017. Sposobnost prevencije i odgovora država članica, uključujući onih koje su najviše pogođene šumskim požarima, često nije dovoljna. Stoga je ključno da se ojača sprečavanje katastrofa, pripravnost i odgovor na njih, te da Mehanizam Unije raspolaže dostatnim kapacitetima, među ostalim i tijekom prijelaznog razdoblja sustava rescEU, za djelovanje u slučaju šumskih požara i drugih prirodnih katastrofa.
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.b (nova)
(9b)  Tijekom pandemije bolesti COVID-19, nadovezujući se na postojeće odredbe Odluke br. 1313/2013/EU, Komisija je u svrhu pripravnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju u sustav rescEU uključila stvaranje zaliha medicinske opreme, koje obuhvaća medicinske protumjere kao što su oprema za intenzivnu njegu, osobna zaštitna oprema, laboratorijske zalihe, cjepiva i terapije. Iz tih je zaliha osobna zaštitna oprema isporučena državama članicama i državama kandidatkinjama. Međutim, budući da samo države članice mogu kupiti, unajmiti ili zakupiti kapacitete sustava rescEU, prošlo je više od mjesec dana između donošenja provedbenog akta za uspostavu prethodno spomenutih zaliha i prvog raspoređivanja medicinske opreme i zaliha u pitanju.
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
(10)  Kako bi imala operativne kapacitete za brz odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaj male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite i s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji ili, iz strateških razloga, kroz pouzdane mreže centara kao što su UN-ovi depoi za humanitarni odgovor.
(10)  Kako bi imala operativne kapacitete za brz i učinkovit odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaje male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost samostalno kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, kao i prekograničnim hitnim situacijama, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji. Kada je to potrebno, pri utvrđivanju i raspodjeli kapaciteta namijenjenih za odgovor na hitne medicinske situacije te njihovom upravljanju, trebalo bi se savjetovati s EMA-om i ECDC-om.
Amandman 18
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Pri izvršavanju aktivnosti Mehanizma Unije posebnu bi pozornost trebalo posvetiti zaštiti ranjivih osoba. Povrh toga, te kako bi se spriječilo rodno uvjetovano nasilje, uključujući nasilje u obitelji u kriznim vremenima, Komisija bi zajedno s državama članicama trebala razviti smjernice na temelju najboljih praksi za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
Amandman 19
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.b (nova)
(10b)  Na temelju načela solidarnosti i univerzalnog zdravstvenog osiguranja s kvalitetnim zdravstvenim uslugama i središnje uloge Unije u ubrzavanju napretka u globalnim zdravstvenim izazovima, Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu trebalo bi se, na način kojim se postižu sinergija i komplementarnost s drugim relevantnim programima Unije, a posebno s programom „EU za zdravlje” (EU4Health), stvoriti bolje kapacitete za prevenciju, pripravnost i odgovor u pogledu hitnih medicinskih situacija.
Amandman 20
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 11.
(11)  Kapaciteti sustava rescEU koje su države članice kupile, unajmile, zakupile ili na bilo koji drugi način ugovorile mogli bi se koristiti u nacionalne svrhe, ali samo ako se ne koriste ili nisu potrebni za odgovor u okviru Mehanizma Unije.
(11)  Kapacitete sustava rescEU koje su države članice ili Komisija kupile, unajmile, zakupile ili na bilo koji drugi način ugovorile mogle bi u nacionalne svrhe koristiti one države članice koje su domaćini tih kapaciteta, ali samo ako se ne koriste ili nisu potrebni za odgovor u okviru Mehanizma Unije te uz davanje prednosti rješavanju prekograničnih hitnih situacija.
Amandman 21
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 12.
(12)  Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije.
(12)  Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima, uz savjetovanje s humanitarnim akterima prije intervencija, i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije.
Amandman 22
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se državama članicama pružila pomoć, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trebala bi biti dodatno ojačana sufinanciranjem operativnih troškova kapaciteta za koje su preuzete obveze kada su raspoređeni izvan Unije.
(13)  Kako bi se države članice poduprlo u pružanju pomoći i državama izvan Unije, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trebala bi biti dodatno ojačana sufinanciranjem operativnih troškova kapaciteta za koje su preuzete obveze na istoj razini, bez obzira na to jesu li raspoređeni unutar ili izvan Unije.
Amandman 23
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)   Kako bi se ojačala suradnja u gašenju šumskih požara iz zraka i u odgovoru na druge katastrofe, administrativne postupke trebalo bi pojednostavniti kada je to moguće kako bi se osigurala brza intervencija.
Amandman 24
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 16.
(16)  S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se istaknula uloga Unije.
(16)  S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se građanima Unije i medijima pružile informacije te kako bi se istaknula uloga Unije. Nacionalna tijela trebala bi od Komisije dobiti komunikacijske smjernice za svaku pojedinu intervenciju kako bi se osiguralo da je javnost adekvatno informirana o ulozi Unije.
Amandman 25
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, kao metodu izvršenja proračuna treba uključiti neizravno upravljanje.
(17)  Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, ovom bi se odlukom trebala predvidjeti primjena neizravnog upravljanja kao načina izvršenja proračuna kada je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja.
Amandman 26
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)   U skladu s člankom 155. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 1a („Financijska uredba”) subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) te Uredbe i članku 25. stavku 2. ove Odluke trebali bi svake godine ispunjavati svoje obveze izvješćivanja. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja za te subjekte utvrđeni su u sporazumu o provjeri iz članka 130. stavka 3. Financijske uredbe.
____________________
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
Amandman 27
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.
(18)  Kako bi se promicala predvidljivost i dugoročna učinkovitost, prilikom provedbe Odluke br. 1313/2013/EU Komisija bi trebala donijeti godišnje ili višegodišnje programe rada s navedenim planiranim dodjelama sredstava. To bi trebalo pomoći Uniji da s više fleksibilnosti izvrši proračun i na taj način poboljša mjere sprečavanja i pripravnosti.
Briše se.
Amandman 28
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.a (nova)
(18a)   Delegiranim aktima potrebno je definirati ojačane nadležnosti vodećih agencija Unije za upravljanje kapacitetima sustava rescEU, provedbu postupka nabave i davanje preporuka o konkretnim količinama i proizvodima koje treba smjestiti u geografski raspršene logističke centre.
Amandman 29
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.b (nova)
(18b)  Uspostavom, upravljanjem i distribucijom strateških rezervi Unije i zaliha kapaciteta namijenjenih za odgovor na hitne medicinske situacije u okviru programa „EU za zdravlje” trebale bi se nadopuniti rezerve sustava rescEU.
Amandman 30
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)   Mehanizam Unije trebao bi također omogućiti dodatne, dobrovoljne doprinose država članica.
Amandman 31
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 23.
(23)  Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i isključivo namijenjenih za djelovanja u području odgovora.
(23)  Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i namijenjenih za djelovanja u području sprečavanja, pripravnosti i odgovora.
Amandman 32
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 25.
(25)  Prilog I. Odluci br. 1313/2013/EU ne pruža dovoljno fleksibilnosti Uniji da pravilno prilagodi ulaganja u prevenciju, pripravnost i odgovor i stoga se briše. Potrebno je unaprijed odrediti razine ulaganja koje će se dodijeliti različitim fazama ciklusa upravljanja rizikom od katastrofa. Taj manjak fleksibilnosti onemogućuje Uniji da reagira na nepredvidivu prirodu katastrofa.
Briše se.
Amandman 33
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  Kako bi kapaciteti sustava rescEU bili funkcionalni i kako bi se Mehanizmom Unije učinkovito odgovorilo na potrebe građana Unije, tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatna odobrena sredstva stavljena su na raspolaganje za financiranje djelovanjâ u okviru Mehanizma Unije. Važno je Uniji omogućiti potrebnu fleksibilnost kako bi mogla učinkovito reagirati na nepredvidljivost katastrofa, a istodobno zadržati određenu predvidljivost u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci. U ostvarivanju tih ciljeva važno je postići potrebnu ravnotežu. Kako bi se ažurirali postoci utvrđeni u Prilogu I., u skladu s prioritetima reformiranog Mehanizma Unije, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji.
Amandman 34
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 1. – stavak 2.
(-1)   U članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Zaštita koja se osigurava Mehanizmom Unije ponajprije obuhvaća zaštitu stanovništva, ali također i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu, od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući posljedice terorističkog djelovanja, tehnoloških, radioloških ili ekoloških katastrofa, zagađenja mora i hitnih zdravstvenih situacija, do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. U slučaju posljedica terorističkog djelovanja ili radioloških katastrofa, Mehanizam Unije može obuhvaćati samo djelovanja u području pripravnosti i odgovora.
Zaštita koja se osigurava Mehanizmom Unije ponajprije obuhvaća zaštitu stanovništva, ali također i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu, od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući posljedice terorističkog djelovanja, tehnoloških, radioloških ili ekoloških katastrofa, zagađenja mora, hidrogeološke nestabilnosti i hitnih zdravstvenih situacija, do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. U slučaju posljedica terorističkog djelovanja ili radioloških katastrofa, Mehanizam Unije može obuhvaćati samo djelovanja u području pripravnosti i odgovora.
Amandman 35
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka -1.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 1. – stavak 3.
(-1a)   U članku 1. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Mehanizmom Unije promiče se solidarnost između država članica putem praktične suradnje i koordinacije, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost država članica da na svojem državnom području od katastrofa zaštite stanovništvo, okoliš i imovinu, uključujući kulturnu baštinu, te da svojim sustavima upravljanja katastrofama osiguraju dostatne kapacitete kako bi im se omogućilo da na primjeren i dosljedan način odgovore na katastrofe vrste i razmjera koji se razumno mogu očekivati i za koje se moguće pripremiti.
‘3. Mehanizmom Unije promiče se solidarnost između država članica putem praktične suradnje i koordinacije, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost država članica da na svojem državnom području od katastrofa zaštite stanovništvo, okoliš, tlo i imovinu, uključujući kulturnu baštinu, te da svojim sustavima upravljanja katastrofama osiguraju dostatne kapacitete kako bi im se omogućilo da na primjeren i dosljedan način spriječe katastrofe vrste i razmjera koji se razumno mogu očekivati i za koje se moguće pripremiti te da na njih odgovore.
Amandman 36
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.b (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 3. – stavak 1. − točka c
(-1b)   U članku 3. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)   olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim poduzimanjem mjera za ublažavanje neposrednih posljedica katastrofa;
(c) olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa i neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim uklanjanjem eventualnih administrativnih prepreka.”
Amandman 37
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 1.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 4. – stavak 1. − točka 4.a (nova)
(1a)  u članku 4. umeće se sljedeća točka:
„4.a „Ciljevi Unije u pogledu otpornosti” znači ciljevi utvrđeni radi potpore djelovanjima u području prevencije i pripravnosti u svrhu poboljšanja sposobnosti Unije i njezinih država članica da se nose s posljedicama katastrofe koja uzrokuje ili je sposobna uzrokovati prekogranične učinke, radi osiguravanja zajedničke osnove u pogledu očuvanja ključnih društvenih funkcija usprkos učincima takve katastrofe, te radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta u takvom kontekstu;”
Amandman 38
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 5. – stavak 1. − točka c
(1b)  U članku 5. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)   uspostaviti i redovno ažurirati međusektorski pregled i prikaz rizika od prirodnih katastrofa i rizika od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem s kojima se Unija može suočiti, upotrebljavajući koherentni pristup kroz različita područja politika koje mogu riješiti ili utjecati na prevenciju katastrofa i propisno uzimajući u obzir moguće utjecaje klimatskih promjena;
„(c) uspostaviti i redovno ažurirati međusektorski pregled i prikaz rizika od prirodnih katastrofa i rizika od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući katastrofe koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke, s kojima se Unija može suočiti, upotrebljavajući koherentni pristup kroz različita područja politika koje mogu riješiti ili utjecati na prevenciju katastrofa i propisno uzimajući u obzir moguće utjecaje klimatskih promjena;
Amandman 39
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 1.c (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 5. – stavak 1. − točka h
(1c)   U članku 5. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:
(h)  promicati uporabu različitih fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja;
(h) promicati uporabu fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa, uključujući sprečavanje katastrofa uzrokovanih hidrogeološkom nestabilnosti, te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja;
Amandman 40
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka c
(-a)  u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)   dodatno razvijati i usavršavati planiranje upravljanjem rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini;
“(c) dodatno razvijati i usavršavati planiranje upravljanjem rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini, uključujući u pogledu prekogranične suradnje, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke;
Amandman 41
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka d
(-aa)  u stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
(d)  Komisiji podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena iz točaka (a) i (b), s naglaskom na ključnim rizicima. Za ključne rizike s prekograničnim učincima, kao i, prema potrebi, rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka, države članice opisuju prioritetne mjere prevencije i pripravnosti. Sažetak se dostavlja Komisiji do 31. prosinca 2020. i svake tri godine nakon toga te kad god dođe do važnih promjena;
(d) Komisiji podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena iz točaka (a) i (b), s naglaskom na ključnim rizicima. Za ključne rizike s prekograničnim učincima i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke, kao i, prema potrebi, rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka, države članice opisuju prioritetne mjere prevencije i pripravnosti. Sažetak se dostavlja Komisiji do 31. prosinca 2020. i svake tri godine nakon toga te kad god dođe do važnih promjena;
Amandman 42
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka f
(f)  poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1.”;
(f)  poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1., posebno kada je riječ o utvrđivanju nedostataka u kapacitetima za prekogranični odgovor na katastrofe.
Amandman 43
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 5.
5.  Komisija utvrđuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi poduprla mjere za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka, s posebnim naglaskom na ranjive osobe.
5.  Komisija do ... [18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove izmjene odluke], donosi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi dopunila ovu Odluku utvrđivanjem ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe radi podupiranja mjera za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ti ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka i analizu dugoročnog društvenog učinka na zahvaćenim područjima, s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Pri izradi ciljeva otpornosti na katastrofe Komisija se posebno usredotočuje na katastrofe koje se u regijama država članica ponavljaju te predlaže da nacionalna tijela poduzmu konkretne mjere, uključujući one koje će se provesti sredstvima Unije, kako bi se ojačala otpornost na krize.
Komisija je ovlaštena donositi, ako je potrebno, delegirane akte u skladu s člankom 30. radi određivanja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.”;
Amandman 44
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 3.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 7. – stavak 1. − podstavak 2.
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite i nadležnim tijelima Unije.
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite, skupinama dobrovoljaca na razini zajednice i nadležnim tijelima Unije.
Amandman 45
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 8. – točka c – alineja 1.
—  razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i upozoravanje koji su od interesa Unije,
—  razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i rano upozoravanje koji su od interesa Unije kako bi se ublažili neposredni učinci katastrofa ili pandemija na ljudske živote,
Amandman 46
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 8. – točka c – alineja 3.a (nova)
—  pružanja pomoći u vidu tehničke obuke lokalnim zajednicama radi jačanja njihovih kapaciteta kada je riječ o njihovoj prvoj autonomnoj reakciji na krizu;
Amandman 47
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 5.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 9. – stavak 10.a (novi)
(5a)   u članku 9. dodaje se sljedeći stavak:
„10.a Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da su osobe koje prve interveniraju adekvatno opremljene i spremne odgovoriti na bilo kakvu katastrofu iz članka 1.”
Amandman 48
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 6.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 10. – stavak 1.
1.  Komisija i države članice radit će zajedno na poboljšanju planiranja međusektorske otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje će vjerojatno imati prekogranični učinak, uključujući štetne učinke klimatskih promjena. Planiranje otpornosti uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa i odgovor na njih na temelju procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a) i pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), planiranje upravljanja rizikom od katastrofa iz članka 6. stavka 1. točke (c), podatke o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f), mapiranje sredstava i izradu planova za uporabu kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5.
1.  Komisija i države članice radit će zajedno na poboljšanju planiranja međusektorske otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje će vjerojatno imati prekogranični učinak, uključujući štetne učinke klimatskih promjena i sve učestalijih prekograničnih požara. Planiranje otpornosti uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa i odgovor na njih na temelju procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a) i pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), planiranje upravljanja rizikom od katastrofa iz članka 6. stavka 1. točke (c), podatke o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f), mapiranje sredstava i izradu planova za uporabu kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5.
Amandman 49
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 6.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 10. – stavak 2.
2.  Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe.
2.  Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe, uz savjetovanje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere i lokalna tijela kada je to moguće.
Amandman 50
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 7.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 11. – stavak 2.
2.  Na temelju utvrđenih rizika, ciljeva u pogledu otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1. i sveukupnih kapaciteta i nedostataka, Komisija provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. utvrđuje vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”).
2.  Na temelju utvrđenih rizika, sveukupnih kapaciteta, nedostataka i svih postojećih ciljeva Unije u pogledu otpornosti iz članka 6. stavka 5. i svake postojeće izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., Komisija provedbenim aktima definira vrste i utvrđuje broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2.
Amandman 51
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2.
2.  Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s ispitnim postupkom iz članka 33. stavka 2. utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, na temelju ciljeva otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći.
2.  Komisija u okviru logističkih centara uspostavlja europske rezerve medicinskih protumjera i opreme koje bi uključivale medicinske protumjere za odgovor na događaje male vjerojatnosti i velikog utjecaja. Komisija provedbenim aktima utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, među ostalim na temelju svih postojećih ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. i svake postojeće izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, operacija spašavanja u slučaju potresa i poplava, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Komisija redovito ažurira informacije o broju i klasifikaciji kapaciteta sustava rescEU i te informacije izravno stavlja na raspolaganje drugim institucijama Unije.
Amandman 52
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2. − podstavak 1.a (novi)
Komisija osigurava postizanje učinkovite koordinacije i sinergija s drugim programima i fondovima Unije, a posebno s programom „EU za zdravlje”1a i relevantnim akterima Unije i međunarodnim akterima, u pogledu kapaciteta namijenjenih odgovaranju na hitne medicinske situacije, kao što su strateške zalihe, zdravstveni timovi za hitne slučajeve i bilo koji drugi relevantni kapaciteti.
_______________________
1a Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021.–2027. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (program „EU za zdravlje”) (COM(2020)0405).
Amandman 53
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 1.
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga.
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju visokokvalitetnih zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada Komisija kupi kapacitete sustava rescEU, ona zadržava vlasništvo nad tim kapacitetima čak i kada se oni raspodijele državama članicama. Kada Komisija unajmi, zakupi ili na drugi način ugovori kapacitete sustava rescEU, ona zadržava potpunu kontrolu nad tim kapacitetima. Kada Komisija kupi kapacitete namijenjene jednokratnoj uporabi, ona može prenijeti vlasništvo nad tim kapacitetima na državu članicu koja je uputila zahtjev. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga.
Amandman 54
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 3.
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. U savjetovanju s državama članicama, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara mogli bi se nalaziti i u trećim zemljama u pouzdanim mrežama kojima upravljaju relevantne međunarodne organizacije.
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije.
Amandman 55
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 5.
(aa)   stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
5.  Država članica koja rescEU kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje osigurava registraciju tih kapaciteta u CECIS-u, kao i raspoloživost i mogućnost raspoređivanja tih kapaciteta za operacije Mehanizma Unije.
‘5. Komisija ili država članica koja rescEU kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara osigurava registraciju tih kapaciteta u CECIS-u, kao i raspoloživost i mogućnost raspoređivanja tih kapaciteta za operacije Mehanizma Unije.
rescEU kapaciteti mogu se upotrebljavati za nacionalne potrebe, kako je navedeno u članku 23. stavku 4.a, samo ako se ne upotrebljavaju odnosno nisu potrebni za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije.
rescEU kapaciteti mogu se upotrebljavati za nacionalne potrebe, kako je navedeno u članku 23. stavku 4.a, samo ako se ne upotrebljavaju odnosno nisu potrebni za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije.
rescEU kapaciteti upotrebljavaju se u skladu s provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te operativnim ugovorima između Komisije i države članice koja te kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje, a kojima se dodatno utvrđuju uvjeti raspoređivanja rescEU kapaciteta, uključujući osoblje koje u tome sudjeluje.
rescEU kapaciteti upotrebljavaju se u skladu s provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te operativnim ugovorima između Komisije i države članice koja te kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje, a kojima se dodatno utvrđuju uvjeti raspoređivanja rescEU kapaciteta, uključujući osoblje koje u tome sudjeluje.
Uvjetima određenima u operativnim ugovorima osigurava se i upotreba rescEU kapaciteta u skladu s ovom Odlukom, posebno sa zahtjevom da se osigura dostupnost rescEU kapaciteta kako je navedeno u stavku 6. ovog članka i s općim ciljevima navedenima u članku 1. Tim se uvjetima određuju i mjere koje treba poduzeti u slučajevima nesukladnosti kako bi se osigurala odgovarajuća upotreba sredstava Unije.”
Amandman 56
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 10. − podstavak 1.
kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka.
kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka. Komisija uvodi posebne odredbe kako bi se zajamčila odgovornost i pravilna upotreba kapaciteta sustava rescEU u trećim zemljama, uključujući osiguravanje pristupa za službenike EU-a koji provode nadzor. Vidljivost Mehanizma Unije u trećim zemljama osigurava se u skladu s člankom 20.a stavcima 1. i 2. ove Odluke.
Amandman 57
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 13. – stavak 1. – podstavak 2. – točka fa (nova)
(8a)   U članku 13. stavku 1. drugom podstavku dodaje se sljedeća točka:
„(fa) stvaranje mogućnosti za primjenu posebnog stručnog znanja u odgovorima na katastrofe, koje se može primijeniti u slučaju katastrofa koje utječu na kulturnu baštinu.”
Amandman 58
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 9.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 15. – stavak 3. − točka b
(b)  prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o stanju i prosljeđuje ih državama članicama;
(b)  prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o situaciji i odgovoru na situaciju i prosljeđuje ih izravno državama članicama;
Amandman 59
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 9.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 16. – stavak 2.
(9a)   U članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela.
“2. Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija se, kad god je to moguće, savjetuje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere, i osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela.
Amandman 60
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 10.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 17. – stavak 1. − točka a
(a)  na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
(a)  na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2., posebno u slučaju pandemije;
Amandman 61
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 10.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 17. – stavak 1. − točka b
(b)  na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 13. stavkom 3.;
(b)  na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 13. stavkom 3., posebno u slučaju pandemije;
Amandman 62
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 11.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 18. – stavak 1. − točka aa (nova)
(aa)   izradom kartografskih materijala za brzo raspoređivanje i mobilizaciju sredstava, imajući osobito na umu posebnosti prekograničnih regija u pogledu prekograničnih rizika kao što su požari;
Amandman 63
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka ba (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 3. − podstavak 1.
(ba)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Alokacija financijskih sredstava iz stavka 1. također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i evaluacije, potrebne za upravljanje Mehanizmom Unije i ostvarivanje njegovih ciljeva.
Alokacija financijskih sredstava iz stavaka 1. i 1.a ovog članka te članka 19.a također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i evaluacije, potrebne za upravljanje Mehanizmom Unije i ostvarivanje njegovih ciljeva.
Amandman 64
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka bb (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 3.a (novi)
(bb)  umeće se sljedeći stavak:
„3.a Financijska omotnica iz stavaka 1. i 1.a ovog članka te iz članka 19.a dodjeljuje se za pokrivanje djelovanjâ u području prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.”
Amandman 65
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.
(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„4. Financijska omotnica iz stavaka 1. i 1.a dodjeljuje se za pokrivanje djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.”;
Amandman 66
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka ca (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.
(ca)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Financijska omotnica iz stavka 1 dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2014. - 2020., u skladu s postocima i načelima utvrđenima u Prilogu I.
„4. Financijska omotnica iz stavka 1. dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2014. - 2020., u skladu s postocima utvrđenima u Prilogu 1. točki 1. i načelima utvrđenima u točki 3. tog priloga.
Amandman 67
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka cb (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.a (novi)
(cb)  umeće se sljedeći stavak:
„4.a Financijska omotnica iz stavka 1.a ovog članka te iz članka 19.a dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2021. - 2027., u skladu s postocima utvrđenima u Prilogu 1. točki 2. i načelima utvrđenima u točki 3. tog priloga.”;
Amandman 68
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka d
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavci 5. i 6.
(d)  stavci 5. i 6. brišu se;
Briše se.
Amandman 69
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka da (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 5.
(da)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
5.   Komisija preispituje raspodjelu navedenu u Prilogu I. s obzirom na ishod privremene evaluacije iz članka 34. stavka 2. točke (a). Prema potrebi i s obzirom na rezultate te evaluacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30., kako bi se svaki pojedini iznos iz Priloga I. prilagodio za više od 8 postotnih bodova i do 16 postotnih bodova. Ti delegirani akti donose se do 30. lipnja 2017.
„5. Komisija preispituje raspodjelu utvrđenu u Prilogu I. s obzirom na ishod evaluacije iz članka 34. stavka 3. Prema potrebi i s obzirom na neočekivane događaje koji utječu na izvršenje proračuna ili s obzirom na uspostavu rescEU kapaciteta, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. kako bi se svaki pojedini iznos u točkama 1. i 2. Priloga I. prilagodio za više od 10 postotnih bodova.”;
Amandman 70
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka db (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 6.
(db)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
6.   Ako, u slučaju nužnog preispitivanja proračunskih sredstava koja su na raspolaganju za djelovanja u području odgovora, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte radi prilagodbe svakog pojedinog iznosa iz Priloga I. za više od 8 postotnih bodova i do 16 postotnih bodova, unutar raspoloživih proračunskih alokacija i u skladu s postupkom predviđenim u članku 31.
„6. Ako, u slučaju nužnog preispitivanja proračunskih sredstava koja su na raspolaganju za djelovanja u području odgovora, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. i prilagodbe svakog pojedinog iznosa u Prilogu I. točkama 1. i 2. za više od 10 postotnih bodova, unutar raspoloživih proračunskih alokacija i u skladu s postupkom predviđenim u članku 31.
Amandman 71
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka dc (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 6.a (novi)
(dc)  U članku 19. dodaje se sljedeći stavak:
„6.a Europski parlament i Vijeće odobravaju dostupna godišnja odobrena sredstva ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. …/... kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027. i Međuinstitucionalnog sporazuma od ... 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju .”
Amandman 72
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 13.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19.a – stavak 1.
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom putem iznosa navedenih u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8.
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom u iznosu od 2 187 620 000 EUR u tekućim cijenama kako je navedeno u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8.
Amandman 73
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 14.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 20.a – stavak 1. − podstavak 2.
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije:
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost u skladu s posebnim smjernicama koje je Komisija izdala za konkretne intervencije. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije:
Amandman 74
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 14.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 20.a – stavak 1. − podstavak 2.a (novi)
Kada se kapaciteti sustava rescEU upotrebljavaju u nacionalne svrhe, kako je navedeno u članku 12. stavku 5., države članice, na isti način kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka, priznaju porijeklo tih kapaciteta i jamče vidljivost financijskih sredstava Unije upotrijebljenih za kupnju tih kapaciteta.
Amandman 75
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 21. – stavak 1. − točka h
(aa)   U članku 21. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:
(h)  podrška djelovanjima u području pripravnosti opisanima u članku 13.;
„(h) podrška djelovanjima u području pripravnosti opisanima u članku 13., posebno kroz jačanje postojećih mreža osposobljavanja, sinergija među njima i poticanje stvaranja novih mreža s naglaskom na inovativna rješenja i nove rizike i izazove;
Amandman 76
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 21. – stavak 3. − podstavak 3.
Financijska pomoć iz ovog stavka može se provesti u okviru višegodišnjih programa rada. Proračunske obveze u pogledu djelovanja koja se provode dulje od godine dana mogu se raščlaniti na godišnje obroke.
Briše se.
Amandman 77
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 2.
2.  Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Financijskom uredbom u okviru izravnog upravljanja ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
2.  Komisija provodi financijsku potporu Unije izravnim upravljanjem u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 ili neizravnim upravljanjem s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) te uredbe. Pri odabiru načina provedbe financijske potpore, prednost se daje izravnom upravljanju. Ako je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja, Komisija može koristiti neizravno upravljanje. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi dopune ove Odluke utvrđivanjem djelovanja koja se provode u okviru Mehanizma Unije, a koja se mogu provoditi neizravnim upravljanjem.
Amandman 78
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 4. − podstavak 1.
Komisija za provedbu ove Odluke provedbenim aktima donosi godišnje ili višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Godišnjim ili višegodišnjim programima rada utvrđuju se postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni sadržavaju i opis djelovanja koja će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakom djelovanju i indikativne rokove provedbe. Kad je riječ o financijskoj potpori iz članka 28. stavka 2., godišnji ili višegodišnji programi rada opisuju djelovanja predviđena za zemlje navedene u tim programima.
Komisija za provedbu ove Odluke provedbenim aktima donosi godišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Godišnjim programima rada utvrđuju se postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni sadržavaju i opis djelovanja koja će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakom djelovanju i indikativne rokove provedbe. Kad je riječ o financijskoj potpori iz članka 28. stavka 2., godišnji programi rada opisuju djelovanja predviđena za zemlje navedene u tim programima.
Amandman 79
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 4. − podstavak 2.
Međutim, godišnji ili višegodišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenom u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti.
Međutim, godišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenom u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti.
Amandman 80
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 5.
5.  Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se isključivo za djelovanja u području odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.”;
5.  Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se za djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.
Amandman 81
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5. i iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5., članka 19. stavka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka i članka 25. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.
Amandman 82
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 3.
(aa)   stavak 3. briše se.
Amandman 83
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 4.
4.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5. i članka 21. stavka 3. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5., članka 19. stavaka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka i članka 25. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 84
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 7.
7.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5. ili članka 21. stavka 3. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
7.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5., članka 19. stavaka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka ili članka 25. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 85
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 22.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 34. – stavak 2. − podstavak 1.a (novi)
(22a)  U članku 34. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:
Komisija do ... [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove izmjene odluke] ocjenjuje funkcioniranje Mehanizma Unije, kao i koordinaciju i sinergije postignute s programom „EU za zdravlje” i drugim zakonodavstvom Unije o zdravlju, s ciljem predstavljanja zakonodavnog prijedloga koji bi uključivao uspostavljanje posebnog europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja.”
Amandman 86
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 23.
Odluka br. 1313/2013/EU
Prilog I.
(23)  Prilog I. briše se;
Briše se.
Amandman 87
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 23.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Prilog I.
(23a)  Prilog I. mijenja se kako slijedi:
Prilog I.
„Prilog I.
Postoci i načela za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavaka 1. i 1.a i članka 19.a
Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1.
1.  Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1. za razdoblje od 2014. do 2020.
Prevencija 20 % +/- 8 postotnih bodova
Prevencija 10 % +/- 10 postotnih bodova
Pripravnost: 50 % +/- 8 postotnih bodova
Pripravnost: 65 % +/- 10 postotnih bodova
Odgovor: 30 % +/- 8 postotnih bodova
Odgovor: 25 % +/- 10 postotnih bodova
2.  Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1.a i članka 19.a za razdoblje od 2021. do 2027.
Prevencija 8 % +/- 10 postotnih bodova
Pripravnost: 80 % +/- 10 postotnih bodova
Odgovor: 12 % +/- 10 postotnih bodova
Načela
3.  Načela
Pri provedbi ove Odluke Komisija daje prednost djelovanjima za koja se ovom Odlukom određuje rok unutar razdoblja koje prethodi isteku tog roka, s ciljem poštovanja predmetnog roka.
Pri provedbi ove Odluke Komisija daje prednost djelovanjima za koja se ovom Odlukom određuje rok unutar razdoblja koje prethodi isteku tog roka, s ciljem poštovanja predmetnog roka.”

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0148/2020).


Globalni sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima ***I
PDF 252kWORD 78k
Amandmani koje je donio Europski parlament 16. rujna 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 kako bi se na odgovarajući način uzeo u obzir globalni sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima (COM(2019)0038 – C8-0043/2019 – 2019/0017(COD))(1)
P9_TA(2020)0219A9-0144/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)  Nezabilježena prijetnja koju predstavljaju klimatske promjena iziskuje više ambicioznosti i snažnije klimatske mjere kako od Unije tako i na globalnoj razini. Unija se obvezala pojačati napore kako bi se riješio problem klimatskih promjena i ispunila obveza provedbe Pariškog sporazuma1a u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama. Posebno izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2018. naslovljeno „Globalno zatopljenje od 1,5 °C” potvrdilo je da je za ograničenje globalnog zatopljenja na ispod 1,5°C ključno smanjiti emisije u svim sektorima. U posebnom izvješću IPCC-a iz 2019. naslovljenom „Ocean i kriosfera u kontekstu klimatskih promjena” nadalje se navodi da klimatski mehanizmi ovise o zdravlju oceanskih i morskih ekosustava koji su trenutačno pod utjecajem globalnog zatopljenja, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja morske biološke raznolikosti, zakiseljavanja, deoksigenacije i erozije obale. IPCC podsjeća da su oceani dio rješenja za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagodbu njima te naglašava da je potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova i onečišćenje ekosustava i poboljšati prirodne ponore ugljika.
__________________
1a Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Pomorski promet utječe na globalnu klimu emisijama ugljikova dioksida (CO2) iz brodova. Od ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a 2015. 13 % potjecalo je iz prometnog sektora15. Međunarodni pomorski promet i dalje je jedina vrsta prijevoza koja nije obuhvaćena obvezom Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
(1)  Pomorski promet utječe na klimatske promjene, morsku bioraznolikost, kvalitetu zraka i javno zdravlje svojim emisijama ugljikova dioksida (CO2) i drugim emisijama koje oslobađa, kao što su metan, dušikovi oksidi, sumporovi oksid, lebdeće čestica i crni ugljik. Od ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a 2015. 13 % potjecalo je iz prometnog sektora15. Očekuje se da će se emisije iz globalnog pomorskog prometa do 2050. povećati za između 50 % i 250 %15a. Ako se ne poduzmu daljnje mjere, očekuje se da će se emisije iz pomorskog prometa koje se odnose na EGP do 2050. povećati za 86 % u odnosu na razine iz 1990., unatoč donošenju minimalnih standarda učinkovitosti brodova Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Međunarodni pomorski promet i dalje je jedina vrsta prijevoza koja nije obuhvaćena obvezom Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. IMO je 13. travnja 2018. donio svoju Početnu strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova. Mjere za provedbu te strategije hitno su potrebne i na globalnoj razini i na razini Unije kako bi se osiguralo poduzimanje hitnih mjera za smanjenje emisija iz pomorskog prometa, doprinos provedbi Pariškog sporazuma i postizanje cilja klimatske neutralnosti u cijeloj Uniji, i to bez potkopavanja napora u području klime koje poduzimaju drugi sektori.
__________________
__________________
15 https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/transport-emissions-of-greenhouse-gases/transport-emissions-of-greenhouse-gases-10.
15 https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/transport-emissions-of-greenhouse-gases/transport-emissions-of-greenhouse-gases-10.
15a https://gmn.imo.org/wp-content/uploads/2017/05/GHG3-Executive-Summary-and-Report_web.pdf.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Svi bi gospodarski sektori trebali pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u skladu s obvezom koju su suzakonodavci izrazili u Uredbi (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća16 i Direktivi (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća17.
(2)  Svi bi gospodarski sektori trebali pridonijeti zajedničkom naporu da se što skorije, a najkasnije do 2050. dovrši prijelaz na nulte neto emisije stakleničkih plinova u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i zaključcima Europskog vijeća o klimatskim promjenama od 12. prosinca 2019.
__________________
16 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).
17 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.).
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  U Rezoluciji Europskog parlamenta iz veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. Komisija i države članice pozvane su da postave obvezujući cilj Unije do 2030. koji podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Europski parlament naveo je i da bi svi gospodarski sektori trebali pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova ako Unija namjerava ravnopravno sudjelovati u globalnim nastojanjima.
(3)  Rezolucijom Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama velikom je većinom podržan cilj postizanja klimatske neutralnosti što je prije moguće, a najkasnije do 2050. Europski parlament isto je tako opetovano pozivao Komisiju i države članice da povećaju obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije do 2030. na 55 % u odnosu na 1990. Europski parlament naveo je i da svi gospodarski sektori, uključujući zrakoplovstvo i pomorski promet, moraju pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova ako Unija namjerava ostvariti svoje klimatske ciljeve i ravnopravno sudjelovati u globalnim nastojanjima. Brzi napori za dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa još su važniji ako se u obzir uzme da je Parlament 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku i okolišnu krizu.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3.a)  Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenog 2019. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP25) održanoj 2019. u Madridu (Španjolska) naglasio da su potrebne dodatne mjere Unije za rješavanje problema emisija stakleničkih plinova iz pomorskog sektora s obzirom na spor i nedovoljan napredak koji ostvaruje IMO. Europski parlament posebno je podržao uključivanje pomorskog sektora u sustav Unije za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS EU-a), kao i uvođenje standarda učinkovitosti brodova na razini Unije. Tržišne politike smanjenja emisija same po sebi nisu dovoljne za ostvarenje ciljeva Unije u pogledu smanjenja emisija te bi trebale biti popraćene obvezujućim regulatornim zahtjevima za smanjenje emisija koji se pravilno provode.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 24listopada 2014. poduprlo obvezujući cilj Unije u smislu domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. Europsko vijeće naglasilo je i važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnosti o fosilnom gorivu u sektoru prometa te je pozvalo Komisiju da dodatno ispita instrumente i mjere za sveobuhvatan i tehnološki neutralan pristup, među ostalim, radi promicanja smanjenja emisija, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u prometu.
(4)  U svojim zaključcima od 12prosinca 2019.1a Europsko vijeće potvrdilo je cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050. Europsko vijeće naglasilo je i kako svo relevantno zakonodavstvo i politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti te doprinositi ostvarenju tog cilja, uz istodobno poštovanje ravnopravnih uvjeta.
__________________
1a https://www.consilium.europa.eu/media/41772/12-euco-final-conclusions-hr.pdf
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Pomorski promet trenutačno je jedini sektor koji nije izričito obuhvaćen ciljem smanjenja emisija EU-a ili posebnim mjerama za njihovo ublažavanje. U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu Komisija je izjavila da namjerava poduzeti dodatne mjere za rješavanje problema emisija stakleničkih plinova iz pomorskog sektora, te posebice proširiti ETS EU-a na pomorski sektor, regulirati pristup brodova koji najviše onečišćuju lukama Unije i obvezati privezane brodove da upotrebljavaju električnu energiju s obale. U svojem Prijedlogu uredbe od 4. ožujka 2020. o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (europski propis o klimi )1a, Komisija je potvrdila da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se do 2050. ostvario cilj klimatske neutralnosti te da će svaki sektor morati dati svoj doprinos s obzirom na to da se očekuje da će se trenutačnim politikama emisije stakleničkih plinova do 2050. smanjiti za samo 60 %.
__________________
1a https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020PC0080
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4.b)  Uklanjanjem tržišnih prepreka u pomorskom sektoru, uključujući upotrebu transparentnog i pouzdanog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju (MRV), želi se doprinijeti većem korištenju tehnologija energetske učinkovitosti i tako smanjiti emisije iz pomorskog prometa za oko 2 % do 2030. Stoga su, kako bi pomorski sektor u potpunosti pridonio naporima cjelokupnog gospodarstva za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije, kao i ciljeva za 2030. te drugih potencijalnih međuciljeva, potrebne daljnje mjere. Uredba EU-a o MRV-u, kao glavni instrument Unije za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju za emisije stakleničkih plinova i onečišćenje zraka iz pomorskog prometa, temelj je za daljnje djelovanje. Područje primjene te uredbe trebalo bi stoga proširiti tako da uključuje obvezujuće zahtjeve za društva da smanje svoje emisije stakleničkih plinova po obavljenom prijevozu, a potrebno je i proširiti EU ETS na sektor pomorskog prometa.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  U travnju 2015. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji20 („Uredba EU-a o MRV-u”), koja je dopunjena 2016. dvjema delegiranim uredbama21 i dvjema provedbenim uredbama22. Cilj je Uredbe EU-a o MRV-u prikupljanje podataka o emisijama iz pomorskog prometa koji će služiti za daljnje oblikovanje politika, kao i poticanje smanjenja emisija pružanjem informacija o učinkovitosti brodova relevantnim tržištima. Uredbom EU-a o MRV-u obvezuje se brodarska društva da na godišnjoj osnovi, počevši od 2018., prate potrošnju goriva, emisije CO2 i energetsku učinkovitost svojih brodova na putovanjima do luka u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i iz njih te da te podatke verificiraju i o njima izvješćuju. To se primjenjuje i na emisije CO2 unutar luka u EGP-u. Prva izvješća o emisijama treba dostaviti do 30. travnja 2019.
(6)  U travnju 2015. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji20 („Uredba EU-a o MRV-u”), koja je dopunjena 2016. dvjema delegiranim uredbama21 i dvjema provedbenim uredbama22. Cilj je Uredbe EU-a o MRV-u prikupljanje podataka o emisijama iz pomorskog prometa koji će služiti za daljnje oblikovanje politika, kao i poticanje smanjenja emisija pružanjem informacija o učinkovitosti brodova relevantnim tržištima. Uredba EU-a o MRV-u donesena je kao prvi korak u pristupu u više faza za uključivanje emisija iz pomorskog prometa u obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, te, nakon toga, za određivanje cijena tih emisija u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Kada je donesena Uredba EU-a o MRV-u, Komisija se obvezala da će u kontekstu budućih zakonodavnih prijedloga o emisijama iz pomorskog prometa razmotriti koji bi sljedeći koraci bili primjereni kako bi se osigurao pravedan doprinos tog sektora ciljevima smanjenja emisija Unije, a posebno mogućnosti proširenja sustava trgovanja emisijama EU-a na pomorski sektor. Uredbom EU-a o MRV-u obvezuje se brodarska društva da na godišnjoj osnovi, počevši od 2018., prate potrošnju goriva, emisije CO2 i energetsku učinkovitost svojih brodova na putovanjima do luka u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i iz njih te da te podatke verificiraju i o njima izvješćuju. Ta se obveza primjenjuje i na emisije CO2 unutar luka u EGP-u. Prva izvješća o emisijama trebalo je dostaviti do 30. travnja 2019., a Komisija ih je objavila 30. lipnja 2019.
__________________
__________________
20 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).
20 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).
21 Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2072 o aktivnostima verifikacije i akreditaciji verifikatora u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 320, 26.11.2016., str. 5.); Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2071 od 22. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu metoda praćenja emisija ugljikova dioksida i pravila za praćenje drugih relevantnih informacija (SL L 320, 26.11.2016., str. 1.).
21 Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2072 od 22. rujna 2016. o aktivnostima verifikacije i akreditaciji verifikatora u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 320, 26.11.2016., str. 5.); Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2071 od 22. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu metoda praćenja emisija ugljikova dioksida i pravila za praćenje drugih relevantnih informacija (SL L 320, 26.11.2016., str. 1.).
22 Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1927 od 4. studenoga 2016. o predlošcima za planove praćenja, izvješća o emisijama i dokumente o usklađenosti u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 299, 5.11.2016., str. 1.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1928 od 4. studenoga 2016. o određivanju prevezenog tereta za kategorije brodova osim putničkih, ro-ro i kontejnerskih brodova na temelju Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 299, 5.11.2016., str. 22.).
22 Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1927 od 4. studenoga 2016. o predlošcima za planove praćenja, izvješća o emisijama i dokumente o usklađenosti u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 299, 5.11.2016., str. 1.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1928 od 4. studenoga 2016. o određivanju prevezenog tereta za kategorije brodova osim putničkih, ro-ro i kontejnerskih brodova na temelju Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (SL L 299, 5.11.2016., str. 22.).
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)  Smanjenje emisija iz pomorskog prometa i njihova utjecaja na globalno zatopljenje i onečišćenje zraka ne bi se trebalo provoditi na način koji šteti morskoj biološkoj raznolikosti te bi se trebalo popratiti mjerama usmjerenima na obnovu morskih i obalnih ekosustava na koje utječe pomorska industrija, primjerice preko tvari koje se ispuštaju u mora, uključujući balastne vode, ugljikovodike, teške metale i kemikalije, spremnika izgubljenih na moru i sudara s kitovima.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6.b)  U pomorskom sektoru brodovlasnik nije nužno ista osoba ili subjekt koji brodom upravlja u komercijalne svrhe. Stoga bi sve podatke koji se traže u skladu s Uredbom EU-a o MRV-u trebao prikupiti subjekt odgovoran za komercijalno poslovanje broda, kao što su upravitelj, zakupnik na vrijeme ili zakupnik broda bez posade, te bi se njemu ti podaci trebali pripisati.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6.c)  Podaci prikupljeni u okviru Uredbe EU-a o MRV-u trebali bi se koristiti za poticanje prelaska na brodove s nultom stopom emisija uvođenjem potvrde o energetskoj učinkovitosti za brodove, s ljestvicom s ocjenama, kako bi se omogućila transparentna usporedba brodova, posebno u cilju prodaje ili najma, te kako bi se države članice potaknulo na promicanje najboljih praksi i podupiranje najučinkovitijih brodova.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.d (nova)
(6.d)  Europska komisija trebala bi u suradnji s brodovlasnicima, drugim dionicima i neovisnim stručnjacima izraditi europsku oznaku pomorskog prijevoza za proizvode kako bi se potrošače informiralo o utjecaju pomorskog prometa povezanog s proizvodima koje kupuju na okoliš. Tom bi se oznakom poduprla ekološka i energetska tranzicija u sektoru pomorskog prometa pružanjem pouzdanog i transparentnog načina informiranja kupaca o dobrovoljnim inicijativama. Potrošače bi se potaknulo na kupnju proizvoda koje prevoze brodovlasnici koji su smanjili svoj utjecaj na okoliš, na primjer u pogledu emisija stakleničkih plinova i onečišćivača, onečišćenja bukom, otpada i gospodarenja vodama.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.e (nova)
(6.e)  Direktiva Vijeća 92/106/EEZ1a pridonosi smanjenju emisija iz prometa promicanjem prijelaza s cestovnog prijevoza tereta na vrste prijevoza s niskim emisijama, uključujući i riječne koridore s nultim emisijama. Tu je direktivu potrebno revidirati kako bi se pojačali napori za promicanje multimodalnog prijevoza te povećala učinkovitost i ojačala alternativna rješenja za niske emisije. Prijevoz plovnim putovima s nultim emisijama ključan je za razvoj održivog modalnog prijelaza s cesta na vodne putove te je stoga potrebno podržati ulaganja u infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama unutarnjih plovnih putova.
__________________
1a Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.).
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.f (nova)
(6.f)  Luke Unije predstavljaju strateška čvorišta u energetskoj tranziciji zbog njihova zemljopisnog položaja i gospodarskih aktivnosti. One predstavljaju glavne ulazne točke energetskih proizvoda (od uvoza, skladištenja ili distribucije), sve više sudjeluju u razvoju pogona za proizvodnju obnovljive energije te razvijaju nove strategije za upravljanje energijom i kružno gospodarstvo. U skladu s ciljevima europskog zelenog plana, Unija bi stoga dekarbonizaciju pomorskog sektora trebala popratiti strateškim pristupom u pogledu luka Unije kako bi poduprla njihovu ulogu posrednika u energetskoj tranziciji. Države članice trebalo bi poticati da promiču razvoj luka s nultim emisijama i ulažu u infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom. Time bi se svim građanima koji žive u lučkim i obalnim područjima osigurala neposredna zdravstvena korist te bi se ograničio negativan utjecaj na morsku i obalnu biološku raznolikost u takvim područjima, koja predstavljaju i ogromna kopnena područja, od kojih su neka dio mreže Natura 2000.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  U članku 22. Uredbe EU-a o MRV-u navodi se da će u slučaju da se postigne međunarodni sporazum o globalnom sustavu za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju Komisija preispitati Uredbu EU-a o MRV-u i, ako je to potrebno, predložiti izmjene kako bi se osigurala usklađenost s tim međunarodnim sporazumom.
(7)  U članku 22. Uredbe EU-a o MRV-u navodi se da će u slučaju da se postigne međunarodni sporazum o globalnom sustavu za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju ili o globalnim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa Komisija preispitati Uredbu EU-a o MRV-u i, ako je to potrebno, predložiti izmjene kako bi se osigurala usklađenost s tim međunarodnim sporazumom. Važno je da Unija, neovisno o globalnim mjerama, ostane ambiciozna i pokaže vodeću ulogu u području klime održavanjem ili usvajanjem strožih mjera u Uniji.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  U skladu s Pariškim sporazumom donesenim u prosincu 2015. na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)23 Unija i njezine države članice obvezali su se na postizanje cilja smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva. U okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u tijeku su nastojanja da se ograniče emisije u međunarodnom pomorskom prometu koja bi trebalo poticati. IMO je u listopadu 2016. donio24 sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima („globalni sustav IMO DCS”).
(8)  U skladu s Pariškim sporazumom donesenim u prosincu 2015. na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)23 Unija i njezine države članice obvezali su se na postizanje cilja smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva. U okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u tijeku su nastojanja da se ograniče emisije u međunarodnom pomorskom prometu koja bi trebalo poticati. IMO je u listopadu 2016. donio24 sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima („globalni sustav IMO DCS”). IMO je 13. travnja 2018. donio i početnu strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova (Početna strategija IMO-a), uz pomoć koje želi što prije ograničiti povećanje tih emisija i smanjiti ih za najmanje 50 % do 2050. u odnosu na 2008. te uložiti napore u njihovo postupno potpuno ukidanje. U isto su se vrijeme države članice i pridružene članice IMO-a, uključujući sve države članice Unije, obvezale da će, u prosjeku u međunarodnom pomorskom prometu, smanjiti emisije CO2 po obavljenom prijevozu za najmanje 40 % do 2030., i nastojati postići smanjenje od 70 % do 2050. Stoga je primjereno uključiti ključne elemente Početne strategije IMO-a u pravo Unije, te u isto vrijeme nastaviti konstruktivnu suradnju s državama članicama IMO-a kako bi se postigao globalni dogovor o mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Društva bi trebalo obvezati da linearno smanje godišnje emisije CO2 po obavljenom prijevozu za najmanje 40 % do 2030., gledano kao prosjek za sve brodove pod njihovom odgovornošću u usporedbi s prosječnim performansama po kategoriji brodova iste veličine i vrste kako je utvrđeno u skladu s Uredbom o MRV-u. Referentnu osnovu za mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi utvrditi korištenjem podataka iz sustava THETIS-MRV i IMO DCS, uz potpuno priznavanje smanjenja emisija koja su već provela društva „pioniri dekarbonizacije”. Komisija bi trebala donijeti delegirane akte radi definiranja detaljnih pravila za utvrđivanje referentne osnove, faktora godišnjeg smanjenja za svaku kategoriju broda, pravila i metoda za izračun i naplatu kazni za prekomjerne emisije te svih drugih pravila potrebnih za ostvarivanje sukladnosti i provjeru sukladnosti s tom obvezom.
__________________
__________________
23 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
23 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
24 Rezolucija IMO-a MEPC.278(70) o izmjeni Priloga VI. Konvenciji MARPOL.
24 Rezolucija IMO-a MEPC.278(70) o izmjeni Priloga VI. Konvenciji MARPOL.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  S obzirom na supostojanje tih dvaju sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije Komisija je u skladu s člankom 22. Uredbe EU-a o MRV-u procijenila načine na koje bi se ta dva sustava mogla uskladiti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za brodove, a da se pri tome ne promijene ciljevi Uredbe EU-a o MRV-u.
(9)  S obzirom na supostojanje tih dvaju sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije Komisija je u skladu s člankom 22. Uredbe EU-a o MRV-u procijenila načine na koje bi se ta dva sustava mogla uskladiti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za brodove, posebno one u vlasništvu MSP-ova, a da se pri tome ne promijene ciljevi Uredbe EU-a o MRV-u.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Na temelju procjene učinka pokazalo se da bi se djelomičnim usklađivanjem dvaju sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije moglo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja za brodarska društva, a da se pri tome ne promijene ključni ciljevi Uredbe EU-a o MRV-u. Međutim, takvim se djelomičnim usklađivanjem ne bi smjeli mijenjati elementi Uredbe EU-a o MRV-u koji se odnose na upravljanje, područje primjene, verifikaciju, transparentnost ili zahtjeve u pogledu izvješćivanja o CO2 jer bi se time ozbiljno ugrozili ciljevi te uredbe i dovela u pitanje njezina primjerenost da bude podloga za buduće odlučivanje pri oblikovanju politike te za poticanje primjene mjera energetske učinkovitosti i prihvaćanja energetski učinkovitih oblika ponašanja u pomorskom prometu. Stoga bi sve izmjene Uredbe EU-a o MRV-u koje se unose radi usklađivanja s globalnim sustavom IMO DCS trebale biti ograničene na definicije, parametre praćenja, planove praćenja i obrasce za praćenje.
(10)  Na temelju procjene učinka pokazalo se da bi se djelomičnim usklađivanjem dvaju sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije moglo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja za brodarska društva, a da se pri tome ne promijene ključni ciljevi Uredbe EU-a o MRV-u. Međutim, takvim se djelomičnim usklađivanjem ne bi smjeli mijenjati elementi Uredbe EU-a o MRV-u koji se odnose na upravljanje, verifikaciju, transparentnost ili zahtjeve u pogledu izvješćivanja o CO2 jer bi se time ozbiljno ugrozili ciljevi te uredbe i dovela u pitanje njezina primjerenost da bude podloga za buduće odlučivanje pri oblikovanju politike te za poticanje primjene mjera energetske učinkovitosti i prihvaćanja energetski učinkovitih oblika ponašanja u pomorskom prometu. Stoga bi sve izmjene Uredbe EU-a o MRV-u koje se unose radi usklađivanja s globalnim sustavom IMO DCS trebale biti ograničene na brodove obuhvaćene Uredbom EU-a o MRV-u, definicije, parametre praćenja, planove praćenja i obrasce za praćenje.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Odredbe globalnog sustava IMO DCS koje se odnose na podatke koje treba pratiti i o njima izvješćivati jednom godišnje trebalo bi uzeti u obzir kako bi se osiguralo prikupljanje racionaliziranih podataka o djelatnostima brodova koje su obuhvaćene obama sustavima. U tu bi svrhu trebalo izvješćivati o parametru „nosivost u tonama”, dok bi izvješćivanje o parametru „prevezeni teret” trebalo biti neobvezno. „Vrijeme provedeno na moru” trebalo bi zamijeniti definicijom „sati plovidbe” iz globalnog sustava IMO DCS. Naposljetku, „prijeđenu udaljenost” trebalo bi izračunavati na temelju globalnog sustava IMO DCS25 kako bi se smanjilo administrativno opterećenje.
(12)  Odredbe globalnog sustava IMO DCS koje se odnose na podatke koje treba pratiti i o njima izvješćivati jednom godišnje trebalo bi uzeti u obzir kako bi se osiguralo prikupljanje racionaliziranih podataka o djelatnostima brodova koje su obuhvaćene obama sustavima. U tu bi svrhu trebalo izvješćivati o parametru „nosivost u tonama” povrh izvješćivanja o „prevezenom teretu”. „Vrijeme provedeno na moru” trebalo bi zamijeniti definicijom „sati plovidbe” iz globalnog sustava IMO DCS. Naposljetku, „prijeđenu udaljenost” trebalo bi izračunavati na temelju globalnog sustava IMO DCS25 kako bi se smanjilo administrativno opterećenje.
__________________
__________________
25 Rezolucija IMO-a MEPC 282 (70).
25 Rezolucija IMO-a MEPC 282 (70).
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Sadržaj planova praćenja trebalo bi racionalizirati tako da se uzme u obzir globalni sustav IMO DCS, osim onih dijelova plana koji su potrebni kako bi se osiguralo da se u skladu s Uredbom EU-a o MRV-u prate i prijavljuju samo podaci koji se odnose na Uniju. Stoga bi sve odredbe o praćenju pojedinačnih putovanja trebale i dalje biti dio plana praćenja.
(13)  Sadržaj planova praćenja trebalo bi racionalizirati tako da se uzme u obzir globalni sustav IMO DCS, osim onih dijelova plana koji su potrebni kako bi se osiguralo da se u skladu s Uredbom EU-a o MRV-u prate i prijavljuju samo podaci koji se odnose na Uniju. Stoga bi sve odredbe o praćenju pojedinačnih putovanja trebale i dalje biti dio plana praćenja. Komisija bi također trebala pomoći državama članicama razmjenom stručnog znanja i primjera dobre prakse, kao i primjenom novih tehnologija, s ciljem smanjenja administrativnih prepreka te učinkovitog i sigurnog prikupljanja podataka.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)  Procjenom učinka koju je Komisija provela 2013. i koja je priložena Prijedlogu uredbe EU-a o MRV-u potvrdila se učinkovitost sustava ETS EU-a za emisije iz pomorskog prometa te se utvrdilo da su sustav ETS EU-a ili kompenzacijski fond utemeljen na ciljnim vrijednostima opcije kojima bi se moglo osigurati ostvarenje potrebnih smanjenja emisija u tom sektoru. Kako bi se u napore Unije za smanjenje emisija uključio i pomorski promet, područje primjene Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a trebalo bi izmijeniti tako da obuhvaća emisije iz pomorskog sektora. Komisija bi trebala donijeti delegirane akte radi utvrđivanja ukupne količine emisijskih jedinica za pomorski promet u skladu s drugim sektorima, kao i metode dodjele emisijskih jedinica za pomorski promet u potpunosti putem dražbi. Pri pripremi tih delegiranih akata Komisija bi trebala ažurirati procjenu učinka iz 2013., posebno kako bi se u obzir uzeo cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije do 2030. i cilj klimatske neutralnosti kako je definiran u Uredbi (EU).../... [europski propis o klimi] te gospodarski učinak, među ostalim u pogledu mogućih rizika u vezi s neželjenim promjenama načina prijevoza i istjecanjem ugljika. Komisija bi trebala objaviti rezultate te procjene. Važno je da Unija i njezine države članice podupiru mjere na međunarodnoj razini s ciljem smanjenja klimatskih utjecaja pomorskog prometa. Komisija bi trebala pratiti napredak IMO-a u donošenju mjera utemeljenih na tržištu te bi u slučaju donošenja globalne mjere utemeljene na tržištu trebala razmotriti kako osigurati usklađenost između mjera Unije i globalnih mjera, na način kojim se štiti okolišni integritet i učinkovitost klimatskog djelovanja Unije.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13.b)  Za uspješan prijelaz na pomorski promet s nultim emisijama potrebni su integriran pristup i odgovarajuće poticajno okruženje za promicanje inovacija, i na brodovima i u lukama. To poticajno okruženje podrazumijeva javna i privatna ulaganja u istraživanje i inovacije, tehnološke i operativne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti brodova te uvođenje održivih alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak proizvedeni iz obnovljivih izvora energije, te pogonskih tehnologija bez emisija, uključujući potrebnu infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama. Prihode ostvarene dražbama pomorskih emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a trebalo bi iskoristiti za uspostavu Fonda za oceane kako bi se poboljšala energetska učinkovitost brodova i poduprla ulaganja kojima se doprinosi dekarbonizaciji pomorskog prometa, uključujući pomorski promet na kratkim udaljenostima i luke. Komisija bi također trebala razviti mjere kojima će se regulirati pristup brodova koji najviše onečišćuju lukama Unije, a privezane brodove koji koriste fosilna goriva obvezati da upotrebljavaju električnu energiju s obale ili alternativne opcije s nultim emisijama. Komisija bi također trebala razmotriti mogućnost da od luka zahtijeva da kao kriterij za određivanje iznosa ležarine koriste emisije koje brod ispušta.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.c (nova)
(13.c)  Uspješan prijelaz na brodove s nultim emisijama i zelene brodove iziskuje integriran pristup za promicanje inovativnih mjera za zelenije brodove, primjerice u pogledu dizajna trupa, novih motora i održivih alternativnih goriva i pogona na vjetar, kao i operativne mjere koje se mogu kratkoročno provesti kako bi se smanjila potrošnja goriva, a time i emisije, kao što je smanjenje brzine ili bolje planiranje ruta. Smanjenje brzine, tj. spora plovidba (eng. slow steaming), u velikoj je mjeri testirano između 2006. i 2012. zbog naglog porasta cijena goriva: smanjenje brzine od 10 % dovelo je do smanjenja potrošnje od oko 19 %1a i razmjernog smanjenja emisija. Mjerama utemeljenima na tržištu, kao što je ETS EU-a, potaknut će se smanjenje emisija i ulaganja u istraživanja i inovacije radi poboljšanja energetske učinkovitosti brodova te uvođenje održivih alternativnih goriva i pogonskih tehnologija, uključujući infrastrukturu potrebnu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama i lukama unutarnjih plovnih putova.
__________________
1a „Utjecaj međunarodnog pomorskog prometa na kvalitetu zraka i okoliš u Europi”, Europska agencija za okoliš, Tehničko izvješće br. 4/2013.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14.a)  Kako bi se održala visoka kvaliteta podataka prijavljenih u registru THETIS-MRV, Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost (EMSA) trebalo bi dati potrebne ovlasti i resurse kako bi mogla provjeriti izvješća o emisijama koje su verifikatori potvrdili kao zadovoljavajuće.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.b (nova)
(14.b)  Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Uredbe (EU) 2015/757, uzimajući u obzir iskustvo stečeno tijekom provedbe te uredbe i globalnog sustava IMO DCS-a, kao i druge relevantne razvoje događaja čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.c (nova)
(14.c)  Pomorski promet također je izvor tvari koje onečišćuju zrak kao što su sumporni oksid (SOx), dušikov oksid (NOx), čestice (PM), tvari koje oštećuju ozonski omotač (ODS) ili hlapivi organski spojevi (HOS)1a. Tvari koje onečišćuju zrak štetno utječu i na okoliš i na zdravlje građana, posebno onih koji žive ili rade u obalnim ili lučkim područjima. Komisija bi do lipnja 2021. trebala preispitati relevantno zakonodavstvo te dati konkretne prijedloge za rješavanje problema emisija tvari koje onečišćuju zrak iz pomorskog prometa. Komisija bi također trebala raditi na proširenju područja kontrole emisija sumpora (SECA) i područja kontrole emisija NOx (NECA) u svim europskim morima, uključujući Sredozemno more, te se dodatno pozabaviti problemom ispuštanja vode za ispiranje iz ispirača i ispuštanja drugih tvari kao što su balastne vode, ugljikovodici, teški metali i kemikalije u otvorene vode, te problem utjecaja takvih tvari na morsku biološku raznolikost.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Cilj je Uredbe (EU) 2015/757 praćenje emisija CO2 iz brodova koji pristaju u lukama u EGP-u, izvješćivanje o tim emisijama i njihova verifikacija, kao prvi korak u sklopu postupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Taj cilj ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije. Trebalo bi uzeti u obzir globalni sustav IMO DCS te se ovom Uredbom osigurava stalna usporedivost i pouzdanost prikupljenih podataka na temelju jedinstvenog skupa zahtjeva. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(15)  Cilj je Uredbe (EU) 2015/757 praćenje emisija stakleničkih plinova iz brodova koji pristaju u lukama u EGP-u, izvješćivanje o tim emisijama i njihova verifikacija kako bi se smanjio njihov prosječni intenzitet ugljika po obavljenom prijevozu, uključujući na način da se znatno smanje njihove emisije na vezu, i kako bi se odredila cijena tih emisija u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog sektora. Taj cilj ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije. Trebalo bi uzeti u obzir globalni sustav IMO DCS te se ovom Uredbom osigurava stalna usporedivost i pouzdanost prikupljenih podataka na temelju jedinstvenog skupa zahtjeva. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Prijelaz na klimatski neutralan pomorski promet tek treba postići, a regulatorne mjere u tom pogledu dosad su bile neadekvatne. Luke mogu imati značajnu ulogu u dekarbonizaciji pomorskog prometa. Operateri brodova koji pristaju u lukama Unije trebali bi biti obvezni osigurati, na način da se primjerice povežu s električnom energijom s obale, da njihovi brodovi kada su na vezu ne emitiraju emisije stakleničkih plinova ili tvari koje onečišćuju zrak. To bi bilo posebno važno u slučaju vezova smještenih u blizini gradskih područja kako bi se smanjili učinci onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje. S obzirom na razlike u učincima brodova u smislu emisija stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak, od brodova koji najviše onečišćuju, uključujući velike putničke brodove, trebalo bi zahtijevati da najprije ispune taj zahtjev.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15.b)  Operatori brodova trebali bi osigurati da na najučinkovitiji mogući način upravljaju plovilima te da njihove emisije budu na najnižoj mogućoj razini. Brodograditelji bi trebali osigurati da im pri izgradnji novih brodova smanjenje emisija bude prioritet.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 1. – naslov (novi)
Izmjene Uredbe (EU) 2015/757
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak -1. (novi)
Uredba (EU) 2015/757 mijenja se kako slijedi:
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak -1.a (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Uvodna izjava 23.
(-1.a) uvodna izjava 23. zamjenjuje se sljedećim:
(23)  Druge stakleničke plinove, tvari koje utječu na klimu ili onečišćivače zraka ne bi trebalo u ovoj fazi obuhvatiti sustavom MRV Unije kako bi se izbjegli zahtjevi za postavljanje nedovoljno pouzdane ili komercijalno nedostupne mjerne opreme koja bi mogla onemogućiti provedbu sustava MRV Unije.
(23) Sustav MRV Unije trebalo bi proširiti tako da obuhvaća i druge stakleničke plinove, tvari koje utječu na klimu i onečišćivače zraka, ako postoji dovoljno pouzdana ili komercijalno dostupna mjerna oprema, kako bi se bolje zaštitilo klimu, okoliš i ljudsko zdravlje.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak -1.b (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 1.
(-1.b) članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 1.
„Članak 1.
Predmet
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija ugljikova dioksida (CO2) i drugih relevantnih informacija o brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju radi promicanja smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa na troškovno učinkovit način.
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih relevantnih informacija o brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju. Kako bi se doprinijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti na razini cjelokupnog gospodarstva Unije, kako je definirano u Uredbi (EU).../... [europski propis o klimi], uzimajući pritom u obzir Početnu strategiju IMO-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova donesenu 13. travnja 2018., ovom se Uredbom društvima nameće obveza smanjenja njihovih prosječnih godišnjih emisija CO2 po obavljenom prijevozu u skladu s člankom 12.a”
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak -1.c (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 2. – stavak 1.
(-1.c) u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.   Ova se Uredba primjenjuje na brodove teže od 5 000 bruto tona u pogledu emisija CO2 ispuštenih tijekom putovanja iz njihove zadnje luke pristajanja do luke pristajanja pod nadležnošću države članice te od luke pristajanja pod nadležnošću države članice do njihove sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pristajanja pod nadležnošću države članice.
1. Ova se Uredba primjenjuje na brodove s 5000 i više bruto tonaže u pogledu emisija stakleničkih plinova ispuštenih tijekom putovanja iz njihove zadnje luke pristajanja do luke pristajanja pod nadležnošću države članice te od luke pristajanja pod nadležnošću države članice do njihove sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pristajanja pod nadležnošću države članice.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka aa (nova)
(-a)  umeće se sljedeća točka:
„(aa) „emisije stakleničkih plinova” znači ispuštanje stakleničkih plinova s brodova, kako je navedeno u Prilogu II. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*;
_______________________
* Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).”
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka aa (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka b
(-aa)  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b)  „luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda i/ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja;
(b) „luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara značajnog dijela svojeg tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda i/ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja;
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka a
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka d
(d)  „društvo” znači brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, na primjer upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za rad broda i pristala je preuzeti sve dužnosti i odgovornosti uvedene Uredbom (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća;”;
(d) „društvo” znači brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, na primjer upravitelj; zakupnik na vrijeme ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za komercijalno upravljanje brodom i koja je odgovorna za plaćanje goriva koje brod potroši;”
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka aa (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka i
(aa)  točka (i) zamjenjuje se sljedećim:
(i)  „druge relevantne informacije” znači informacije povezane s emisijama CO2 uslijed potrošnje goriva te s poslom prijevoza i energetskom učinkovitošću brodova koje omogućuju analizu kretanja emisija i ocjenu karakteristika broda;
(i) „druge relevantne informacije” znači informacije povezane s emisijama CO2 uslijed potrošnje goriva te s poslom prijevoza, napajanjem električnom energijom s kopna za vrijeme pristajanja i energetskom učinkovitošću brodova koje omogućuju analizu kretanja emisija i ocjenu karakteristika broda;
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 4. – stavak 1.
(1.a)  u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  U skladu s člancima od 8. do 12., društva za svaki svoj brod prate i izvješćuju o relevantnim parametrima tijekom razdoblja izvješćivanja. To izvješćivanje i izvješćivanje oni provode u svim lukama u nadležnosti države članice i za sva putovanja u luku ili iz luke u nadležnosti države članice.
1. U skladu s člancima od 8. do 12., društva za svaki brod pod njihovom komercijalnom operativnom kontrolom prate relevantne parametre i izvješćuju o njima tijekom razdoblja izvješćivanja. To izvješćivanje i izvješćivanje oni provode u svim lukama u nadležnosti države članice i za sva putovanja u luku ili iz luke u nadležnosti države članice.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.b (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
(1.b)  U članku 5. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Komisija do 31. prosinca 2021. donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. kako bi se ova Uredba nadopunila specificiranjem metoda za utvrđivanje emisija metana (CH4).
Povrh donošenja delegiranih akata iz prvog podstavka, Komisija do 31. prosinca 2021. ocjenjuje utjecaj koji na globalnu klimu imaju emisije stakleničkih plinova, a koji nisu CO2 i CH4, s brodova koji uplovljavaju u luke pod nadležnošću određene države članice, nalaze se unutar njih ili isplovljavaju iz njih. Tom se izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se odgovorilo na pitanje kako postupati s tim emisijama.”
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka a – podtočka ia (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 6. – stavak 3. – točka ca (nova)
(ia)  umeće se sljedeća točka:
„(ca) faktori emisija za alternativna goriva, uključujući za ukapljeni prirodni plin, biogoriva, obnovljiva goriva koja sadrže ugljik nebiološkog podrijetla, izražavaju se u ekvivalentu CO2, uključuju sav staklenički plin te se temelje na analizi životnog ciklusa. Komisija utvrđuje te faktore emisija na temelju provedbenih akata. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.;”
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3. – točka a
Uredba (EU) 2015/757
Članak 9. – stavak 1. – točka f
(f)  prevezeni teret, neobvezno;
Briše se.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3.a (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 9. – stavak 2. – točka a
(3.a)  u članku 9. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a)  sva putovanja broda tijekom razdoblja izvješćivanja počinju ili završavaju u luci pod nadležnošću države članice; te
(a) barem 90 % putovanja broda tijekom razdoblja izvješćivanja počinju ili završavaju u luci pod nadležnošću države članice; te
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 4. – točka aa (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 10. – stavak 1. – točka ja (nova)
(aa)  dodaje se sljedeća točka:
„(ja) prevezeni teret;”
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5. – točka a
Uredba (EU) 2015/757
Članak 11. – stavak 2.
2.  Ako dođe do promjene društva, prethodno društvo dostavlja Komisiji i tijelima predmetne države zastave, i to na dan što bliži datumu završetka promjene, a najkasnije u roku od tri mjeseca od promjene, izvješće koje obuhvaća iste elemente kao izvješće o emisijama, ali samo za razdoblje koje odgovara aktivnostima provedenima pod njegovom odgovornošću.;
2. Ako dođe do promjene društva, prethodno društvo dostavlja Komisiji i tijelima predmetne države zastave, i to na dan završetka promjene ili na dan što bliži datumu završetka promjene, a najkasnije u roku od jednog mjeseca od promjene, izvješće koje obuhvaća iste elemente kao izvješće o emisijama, ali samo za razdoblje koje odgovara aktivnostima provedenima pod njegovom odgovornošću. Novo društvo osigurava da su za sve brodove pod njegovom odgovornošću ispunjeni zahtjevi ove Uredbe za ostatak razdoblja izvješćivanja nakon promjene.”
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5. – točka ba (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 11. – stavak 3. – točka xi.a (nova)
(ba)  u stavku 3. točki (a) dodaje se sljedeća podtočka:
„(xia) prevezeni teret;”
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5. – točka bb (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 11. – stavak 3. – točka xi.b (nova)
(bb)  u stavku 3. točki (a) dodaje se sljedeća podtočka:
„(xib) veličinu broda;”
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5.a (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Poglavlje II.a (novo) – članak 12.a (novi)
(5.a)  Umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE II.a
SMANJENJE EMISIJA
Članak 12.a
Smanjenje emisija
1.  Društva linearno smanjuju godišnje emisije CO2 po obavljenom prijevozu za najmanje 40 % do 2030., gledano kao prosjek za sve brodove pod njihovom odgovornošću u usporedbi s prosječnim performansama po kategoriji brodova iste veličine i vrste kako je utvrđeno u skladu s ovom Uredbom.
2.  Ako društvo u određenoj godini ne ispuni godišnje smanjenje iz stavka 1., Komisija izriče novčanu kaznu koja je učinkovita, proporcionalna, odvraćajuća i sukladna sa sustavom trgovanja emisijama utemeljenim na tržištu, kao što je sustav ETS EU-a. Plaćanje kazne za prekomjerne emisije ne oslobađa društvo od obveze koju ima prema stavku 1. za razdoblje do 2030. U slučaju društava koja nisu poštovala granične vrijednosti emisija utvrđene u ovom članku, primjenjuju se odredbe članka 20. stavka 3. i članka 20. stavka 4.
3.  Komisija donosi delegirane akte do... [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe definiranjem kategorija brodova iz stavka 1., utvrđivanjem referentne osnove i godišnjeg faktora linearnog smanjenja koji će se primjenjivati na svaku kategoriju broda i to upotrebom podataka iz THETIS-MRV-a, uključujući obvezni parametar „prevezeni teret”, i sustava IMO DCS, uz potpuno priznavanje smanjenja emisija koja su već provela društva „pioniri dekarbonizacije”, kako bi se postigao cilj iz stavka 1., utvrđivanjem pravila i metoda za izračun i naplatu kazni za prekomjerne emisije iz stavka 2., te utvrđivanjem bilo kakvih drugih pravila potrebnih za ostvarivanje sukladnosti i provjeru sukladnosti s ovim člankom.
4.  U roku od 12 mjeseci od donošenja mjera IMO-a za provedbu Početne strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova donesene 13. travnja 2018., a prije nego što te mjere stupe na snagu, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje ambicioznost i opći okolišni integritet mjera za koje se odlučio IMO, uključujući njihove opće ambicije u pogledu ciljeva iz Pariškog sporazuma, cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti kako je definirano u Uredbi (EU).../... [europski propis o klimi].
5.  Komisija, prema potrebi, izvješću iz stavka 4. može priložiti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za izmjenu ove Uredbe na način koji je u skladu s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i učinkovitosti klimatskog djelovanja Unije, a posebno s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije do 2030. i ciljem klimatske neutralnosti kako je definiran u Uredbi (EU) .../... [europski propis o klimi].”
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5.b (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 12.b (novi)
(5.b)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 12.b
Emisije iz brodova na vezu
Društva osiguravaju da do 2030. ni jedan brod pod njihovom odgovornošću ne ispušta emisije stakleničkih plinova kada je na vezu.”
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5.c (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 1.
(5.c)  u članku 21. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Do 30. lipnja svake godine Komisija javno obznanjuje svoje informacije o emisijama CO2 u skladu s člankom 11., kao i informacije iz stavka 2. ovog članka.
1. Do 30. lipnja svake godine Komisija javno obznanjuje svoje informacije u skladu s člankom 11., kao i informacije iz stavka 2. ovog članka.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5.d (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka a
(5.d)  u članku 21. stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a)  identitet broda (ime, identifikacijski broj prema IMO-u, luka upisa ili matična luka);
(a) identitet broda (ime, društvo, identifikacijski broj prema IMO-u, luka upisa ili matična luka);
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.a (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka d
(6.a)  U članku 21. stavku 2. točka (d) mijenja se kako slijedi:
(d)  ukupnu godišnju potrošnju goriva za putovanja;
(d)  ukupnu godišnju potrošnju goriva za putovanja prema vrsti goriva;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.b (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka ka (nova)
(6.b)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
”(ka) veličinu broda.”
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.c (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka kb (nova)
(6.c)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(kb) ukupna udaljenost;”
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.d (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka kc (nova)
(6.d)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(kc) nosivost u tonama;”
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.e (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka kd (nova)
(6.e)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(kd) obavljanje prijevoza;”
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.f (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka ke (nova)
(6.f)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(ke) ime vlasnika broda;”
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.g (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 2. – točka kf (nova)
(6.g)  u članku 21. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(kf) prevezeni teret.”
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.h (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21. – stavak 6.a (novi)
(6.h)  u članku 21. dodaje se sljedeći stavak:
„6.a EMSA, u skladu sa svojim programom rada za razdoblje 2020. - 2022., provodi daljnje statističke provjere podataka dostavljenih u skladu s člankom 11. stavkom 1. kako bi se zajamčila dosljednost dostavljenih podataka.”
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.i (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 21.a (novi)
(6.i)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 21.a
Označivanje okolišne učinkovitosti brodova
1.  Kako bi se pružio poticaj za smanjenje emisija i kako bi se povećala transparentnost informacija, Komisija uspostavlja holistički sustav označivanja EU-a za okolišnu učinkovitost brodova koji se primjenjuje na brodove obuhvaćene ovom Uredbom.
2.  Komisija do 1. srpnja 2021. donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih odredbi o funkcioniranju sustava Unije za označivanje okolišne učinkovitost brodova kao i tehničkih standarda na kojima se taj sustav temelji.”
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.j (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 22. – stavak 3.
(6.j)  u članku 22. stavak 3. briše se;
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.k (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 22.a (novi)
(6.k)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 22.a
Preispitivanje
1.  Komisija do 31. prosinca 2022. preispituje funkcioniranje ove Uredbe, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u njezinoj provedbi, kao i druge relevantne razvoje događaja usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa i ispunjavanje obveza Unije u okviru Pariškog sporazuma. Kao dio preispitivanja Komisija predlaže dodatne zahtjeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a koji nisu emisije CO2, kao i za smanjenje emisija tvari koje onečišćuju zrak i ispuštanja otpadnih voda, među ostalim iz ispirača, u otvorene vode s brodova. U tom se preispitivanju također razmatra proširenje područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili brodovi bruto tonaže između 400 i 5000 tona. Preispitivanju se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe.
2.  U okviru nadolazećeg preispitivanja Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća* i Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća**, Komisija također donosi prijedlog o utvrđivanju obvezujućih ciljeva za države članice kako bi se osigurala odgovarajuća opskrba električnom energijom s kopna u morskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova.
__________________
* Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).
**Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).”
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.l (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 23. – stavak 2.
(6.l)  u članku 23. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 15. stavka 5. i članka 16. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. srpnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 5. stavka 2.a, članka 12.a stavka 3., članka 15. stavka 5. i članka 16. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. srpnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.m (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 23. – stavak 3.
(6.m)  u članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2., članka 15. stavka 5. i članka 16. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2., članka 5. stavka 2.a, članka 12.a stavka 3., članka 15. stavka 5. i članka 16. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.n (novi)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 23. – stavak 5.
(6.n)  u članku 23. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
5.  Delegirani akt donesen u skladu s člankom 5. stavkom 2., člankom 15. stavkom 5. i člankom 16. stavkom 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
5. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 5. stavkom 2., člankom 5. stavkom 2.a, člankom 12.a stavkom 3., člankom15. stavkom 5. i člankom 16. stavkom 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 1.a (novi)
Direktiva 2003/87/EZ
Poglavlje II.a (novo)
Članak 1.a
Izmjene Direktive 2003/87/EZ
Direktiva 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:
(1)  umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE II.a
POMORSKI PROMET
Članak 3.ga
Područje primjene
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se od 1. siječnja 2022. na izdavanje i dodjelu emisijskih jedinica u vezi s emisijama stakleničkih plinova iz brodova koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice, u njima se nalaze ili iz njih isplovljavaju, a koje su obuhvaćene Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća*. Ako dođe do promjene društva u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/757, novo društvo mora nabaviti emisijske jedinice samo za emisije stakleničkih plinova koje se odnose na razdoblje u kojem su se djelatnosti u pogledu dotičnog broda obavljale pod njegovom odgovornošću.
Članak 3.gb
Ukupna količina i način dodjele emisijskih jedinica za pomorski promet
1.  Komisija do 31. prosinca 2020. ažurira procjenu učinka koja je provedena 2013. i priložena Komisijinu Prijedlogu uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća** te donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem ukupne količine emisijskih jedinica za pomorski promet u skladu s drugim sektorima i načina dodjele emisijskih jedinica za pomorski promet u potpunosti putem dražbe, kao i utvrđivanjem posebnih odredbi u pogledu nadležne države članice. Delegirani akti temelje se na najboljim raspoloživim podacima i na procjeni učinaka različitih opcija, što obuhvaća i učinak na emisije kao i gospodarski učinak.
2.  Članci 12. i 16. primjenjuju se na emisijske jedinice za pomorski promet na isti način kao i na emisijske jedinice koje se odnose na druge aktivnosti.
3.  Barem 50% prihoda ostvarenih dražbama emisijskih jedinica iz stavka 1. ovog članka koriste se preko Fonda uspostavljenog na temelju članka 3.gc.
4.  Prihodi ostvareni od dražbovne prodaje emisijskih jedinica koji se ne upotrijebe u okviru Fonda definiranog člankom 3.gc i koji su dodijeljeni državama članicama upotrebljavaju se na način koji je u skladu s ciljevima ove Direktive, posebno za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji i trećim zemljama, za zaštitu i obnovu morskih ekosustava na koje utječe globalno zatopljenje te za potporu pravednoj tranziciji u državama članicama, uz podržavanje preraspodjele, prekvalifikacije i usavršavanja radnika, obrazovanja, inicijativa za traženje posla i novoosnovanih poduzeća, u dijalogu sa socijalnim partnerima. Sve informacije o korištenju tih prihoda dostupne su javnosti.
5.  Komisija prati provedbu ovog poglavlja i moguće trendove kada je riječ o društvima koja nastoje izbjeći ispunjavanje zahtjeva ove Direktive. Komisija po potrebi predlaže mjere za sprečavanje tog izbjegavanja.
Članak 3.gc
Fond za oceane
1.  Uspostavlja se Fond za oceane (Fond) za razdoblje od 2022. do 2030. kako bi se poboljšala energetska učinkovitost brodova i poduprla ulaganja u inovativne tehnologije i infrastrukturu za dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući pomorski promet na kratke udaljenosti i luke, te uvođenje održivih alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak proizvedeni iz obnovljivih izvora energije, te pogonskih tehnologija bez emisija, uključujući tehnologije za energiju vjetra. 20 % prihoda u okviru Fonda upotrebljava se za doprinos zaštiti, obnovi i boljem upravljanju morskim ekosustavima na koje utječe globalno zatopljenje, kao što su zaštićena morska područja; te za promicanje međusektorskog održivog plavog gospodarstva kao što je obnovljiva energija mora. Sva ulaganja koja se podupiru iz Fonda javna su i u skladu su s ciljevima ove Direktive.
2.  Odstupajući od članka 12. ove Direktive, društva za pomorski promet mogu Fondu plaćati godišnji članski doprinos u skladu sa svojim ukupnim emisijama prijavljenima za prethodnu kalendarsku godinu u skladu s Uredbom (EU) 2015/757, kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za pomorska društva, uključujući mala i srednja poduzeća i društva koja nisu često aktivna u okviru područja primjene ove Direktive. Fond objedinjeno predaje emisijske jedinice u ime društava za pomorski promet koja su članovi Fonda. Fond do 28. veljače svake godine utvrđuje članski doprinos po toni emisija, koji je barem jednak najvišoj zabilježenoj primarnoj ili sekundarnoj tržišnoj cijeni namire za emisijske jedinice u prethodnoj godini.
3.  Fond stječe emisijske jedinice jednake ukupnoj količini doprinosa iz stavka 2. ovog članka tijekom prethodne kalendarske godine i predaje ih registru uspostavljenom u skladu s člankom 19. ove Direktive do 30. travnja svake godine radi naknadnog poništenja. Sve informacije o doprinosima dostupne su javnosti.
4.  Fondom centralizirano upravlja tijelo Unije čija je upravljačka struktura slična upravljačkoj strukturi Fonda kako je utvrđena člankom 10.a stavkom 8. ove Direktive. Njegova upravljačka struktura i postupak donošenja odluka transparentni su i uključivi, posebno u utvrđivanju prioritetnih područja, kriterija i postupaka dodjele bespovratnih sredstava. Relevantni dionici imaju odgovarajuću savjetodavnu ulogu. Sve informacije o ulaganjima i sve druge relevantne informacije o funkcioniranju Fonda dostupne su javnosti.
5.  Komisija s trećim zemljama radi na načinima na koje i one mogu biti korisnice Fonda.
6.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu provedbe ovog članka.
Članak 3.gd
Izvješćivanje i preispitivanje od strane Komisije u vezi s provedbom mjera za ublažavanje klimatskih promjena pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji
1.  U roku od 12 mjeseci od donošenja globalnih tržišno utemeljenih mjera IMO-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, a prije nego što te mjere postanu operativne, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje ambicioznost i opći okolišni integritet tih mjera, uključujući njihove opće ambicije u pogledu ciljeva iz Pariškog sporazuma te cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti kako je definiran u Uredbi (EU).../... [europski propis o klimi]. U tom se izvješću posebno uzima u obzir razina sudjelovanja u tim globalnim mjerama, njihova provedivost, transparentnost, kazne za nesukladnost, postupci za sudjelovanje javnosti, krediti za kompenzaciju emisija ugljika, praćenje, izvješćivanje i verifikacija emisija, registri, odgovornost, kao i pravila o uporabi biogoriva.
2.  Komisija, prema potrebi, izvješću iz stavka 1. prilaže zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za izmjenu ove Direktive na način koji je u skladu s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i učinkovitosti klimatskog djelovanja Unije, a posebno s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije do 2030. i ciljem klimatske neutralnosti kako je definiran u Uredbi (EU) .../... [europski propis o klimi].
__________________
* Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).
** Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).”

(1)Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0144/2020).


Nacrt odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije *
PDF 198kWORD 57k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (10025/2020 – C9-0215/2020 – 2018/0135(CNS))
P9_TA(2020)0220A9-0146/2020

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (10025/2020),

–  uzimajući u obzir članak 311. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0215/2020),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020.(1) i o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir svoje Privremeno izvješće od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana(5),

–  uzimajući u obzir izjave Komisije i Vijeća od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru 2021.  – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o „Proračunu EU-a za provedbu europskog plana oporavka” (COM(2020)0442),

–  uzimajući u obzir završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, koji su objavljeni u prosincu 2016. i predstavljeni Europskom parlamentu i Vijeću u siječnju 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.,(7)

–  uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0146/2020),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća s predloženim izmjenama;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj Nacrt;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

nacrt Vijeća   Izmjena
Amandman 1
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  Odluka je pravna osnova na temelju koje Komisija može pozajmiti sredstva na tržištima kapitala za financiranje rashoda u okviru paketa za oporavak Next Generation EU. Povezani troškovi glavnice i kamata otplata moraju se refinancirati iz proračuna Unije u unaprijed određenom vremenskom okviru, ovisno o dospijeću izdanih obveznica i strategiji otplate duga. Takvi troškovi ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja programskih rashoda ili investicijskih instrumenata iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kao ni do velikog povećanja nacionalnih doprinosa. Stoga, i kako bi se povećala vjerodostojnost i održivost i održivost plana otplate instrumenta Next Generation EU, ti bi se troškovi u cijelosti trebali podmiriti prihodom od istinskih novih vlastitih sredstava. Povezana odobrena sredstva za rashode trebala bi se računati iznad gornjih granica VFO-a, kako je predviđeno novom Uredbom o VFO-u.
Amandman 2
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1.b)   Svi iznosi ostvareni novim vlastitim sredstvima viši od onoga što je potrebno za pokriće obveza za otplatu u određenoj godini trebali bi ostati u proračunu Unije kao opći prihodi. Nakon dovršetka plana otplate vlastita sredstva trebala bi se nastaviti uplaćivati u proračun Unije kao opći prihodi. Uvođenjem skupa novih vlastitih sredstava trebala bi se jamčiti odgovarajuća razina financiranja rashoda Unije u VFO-u, istodobno ublažavajući prevlast nacionalnih doprinosa temeljenih na BND-u u financiranju godišnjeg proračuna Unije, čime će se okončati situacija u kojoj jedni gube, a drugi dobivaju i prakse pravednog povrata. To bi pak moglo olakšati bolje usmjeravanje rashoda na razini Unije na prioritetna područja i zajednička javna dobra s visokim povećanjem učinkovitosti u usporedbi s nacionalnom potrošnjom.
Amandman 3
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.c (nova)
(1.c)  Nove kategorije vlastitih sredstava trebale bi se uvesti od 2021. kako bi prihodi od njih bili raspoloživi po dospijeću obveza za kamate i otplatu. Nova vlastita sredstva trebala bi se uskladiti s ciljevima politika Unije te bi trebala podržati europski zeleni plan, kao i funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava i jačanju otpornosti za borbu protiv prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Europski parlament u svojem je Privremenom izvješću o VFO-u i vlastitim sredstvima iz studenoga 2018. već podržao mogući skup novih vlastitih sredstava i njihovih prihoda s takvim karakteristikama. Taj bi se paket mogao proširiti kako bi uključivao više mogućnosti.
Amandman 4
Nacrt odluke
Uvodna izjava 5.
(5)  Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. stoga je zaključilo da je primjereno pojednostavniti izračun vlastitih sredstava.
(5)  Vlastita sredstva temeljena na porezu na dodanu vrijednost dobro su uspostavljeni izvor prihoda proračuna Unije koji bi trebao nastaviti odražavati unutarnju povezanost potrošača na jedinstvenom tržištu i javnih financija Unije. Međutim, Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Stoga je potrebno pojednostavniti izračun tih vlastitih sredstava.
Amandman 5
Nacrt odluke
Uvodna izjava 6.
(6)  Kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje odražavala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije i smanjili doprinosi država članica godišnjem proračunu Unije koji se temelje na njihovu bruto nacionalnom dohotku (BND), Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da će Unija sljedećih godina raditi na reformi sustava vlastitih sredstava i uvesti nova vlastita sredstva.
(6)  Kako bi se financirali barem troškovi glavnice i kamata na iznose za otplatu u okviru Instrumenta Unije za oporavak, kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje pokazala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije, kao što su europski zeleni plan i digitalna transformacija, i smanjila prevaga doprinosa godišnjem proračunu Unije koji se temelje na BND-u država članica, potrebno je uvesti nove kategorije vlastitih sredstava na temelju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, prihoda koji proizlaze iz sustava Europske unije za trgovanje emisijama, nacionalnog doprinosa izračunanog na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, uz poticanje kružnog gospodarstva. Nadalje, u tu bi svrhu nova vlastita sredstva na temelju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u cijelosti usklađenog s pravilima WTO-a, poreza na digitalne usluge, poreza na financijske transakcije, koji se po mogućnosti provodi na način oko kojeg su se dogovorile sve države članice, trebalo uvesti čim se uspostave pravni uvjeti na kojima se oni temelje. Komisija bi što prije trebala izraditi potreban zakonodavni prijedlog za nova vlastita sredstva i potencijalna druga nova vlastita sredstva kojima se podržavaju europski zeleni plan te funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava. Eventualna nova vlastita sredstva o kojima je Komisija već izvijestila, kao što je pristojba za jedinstveno tržište, trebalo bi dodatno procijeniti prije njihova predstavljanja Europskom parlamentu i Vijeću.
Amandman 6
Nacrt odluke
Uvodna izjava 7.
(7)  Kao prvi korak trebalo bi uvesti novu kategoriju vlastitih sredstava koja se temelji na nacionalnom doprinosu izračunanom na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. U skladu s europskom strategijom za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. Kako bi se izbjegao suviše regresivan učinak na nacionalne doprinose, mehanizam za prilagodbu s godišnjim smanjenjem paušalnog iznosa trebao bi se primijeniti na doprinose država članica čiji je BND po stanovniku u 2017. bio ispod prosjeka Unije. Smanjenje bi trebalo odgovarati 3,8 kg pomnoženo brojem stanovnika dotičnih država članica u 2017.
(7)  U skladu sa strategijom Unije za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada i postizanju ciljeva u pogledu recikliranja ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Komisija bi trebala uspostaviti pojednostavnjenu metodu izračuna te učinkovite mehanizme registracije i kontrole. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. S obzirom da je taj doprinos namijenjen izgradnji vlastitih sredstava po načelu onečišćivač plaća, on ne bi trebao podlijegati nikakvom mehanizmu korekcije.
Amandman 7
Nacrt odluke
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Unija ostvarenje svojeg cilja smanjenja emisija za najmanje 40 % između 1990. i 2030., u skladu sa svojim obvezama preuzetim Pariškim sporazumom o klimi, smatra prioritetom. Sustav Europske unije za trgovanje emisijama (ETS) jedan je od glavnih instrumenata uspostavljenih radi provedbe tog cilja te se njime ostvaruje prihod putem prodaje emisijskih jedinica na dražbi. Uzimajući u obzir usklađenost ETS-a te financiranje koje osigurava Unija radi poticanja mjera ublažavanja i prilagodbe u državama članicama, primjereno je u tom kontekstu uvesti nova vlastita sredstva za proračun Unije. Ta bi se vlastita sredstva trebala temeljiti na emisijskim jedinicama koje države članice mogu prodati na dražbi, uključujući prijelazne besplatne dodjele energetskom sektoru. Kako bi se vodilo računa o posebnim odredbama za određene države članice iz Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, emisijske jedinice preraspodijeljene u svrhu solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti te one namijenjene inovacijskom i modernizacijskom fondu ne bi se trebale uzimati u obzir pri određivanju doprinosa za vlastita sredstva. Vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u također bi trebala biti utvrđena na način koji uključuje potencijalni dodatni prihod koji proizlazi iz budućeg širenja područja primjene Direktive o sustavu trgovanja emisijama na nove sektore ili zemljopisne regije, uz jamčenje konkurentnosti Unije.
__________________
1a Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
Amandman 8
Nacrt odluke
Uvodna izjava 8.
(8)   Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. navelo je da će, kao temelj za dodatne izvore vlastitih sredstava, Komisija u prvom semestru 2021. podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu s ciljem njihova uvođenja najkasnije 1. siječnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da podnese revidirani prijedlog o sustavu trgovanja emisijama koji bi mogla proširiti na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Zaključilo je da će Unija tijekom višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027. raditi na uvođenju drugih vlastitih sredstava, koji bi mogli uključivati porez na financijske transakcije.
(8)   Potrebna dodatna vlastita sredstva trebaju se uvesti najkasnije do 2028. u skladu s pravno obvezujućim kalendarom utvrđenim u ovoj Direktivi kako bi se osiguralo da se temeljni zakoni mogu donijeti na vrijeme i da su operativni tako da prihodi budu dostupni kada nastanu troškovi. U tu svrhu Komisija bi trebala donijeti zakonodavne prijedloge. U međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije trebalo bi utvrditi detaljnije dogovore i druge odredbe koje se odnose na taj pravno obvezujući kalendar, kao što su datumi stupanja na snagu ili moguća retroaktivna primjena određenih novih vlastitih sredstava.
Amandman 9
Nacrt odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8.a)  Kao prvi korak, doprinosi izračunati na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nadopunit će od siječnja 2012. postojeća vlastita sredstva. Nadalje, 30 % prihoda od dražbovne prodaje u okviru ETS-a činit će opći prihod za proračun Unije od 2021. Kao drugi korak, Komisija će od 2024. donijeti potrebne prijedloge za preinaku poreza na financijske transakcije (FTT) u osnovu za vlastita sredstva. Komisija će tijekom prve polovice 2021. također podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu. Sredstva će postati dostupna od 2023. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika poprimi oblik dodatnih carina na uvoz, bit će obuhvaćen zakonodavstvom o tradicionalnim vlastitim sredstvima i neće iziskivati odvojenu odluku o vlastitim sredstvima. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika bude predstavljao proširenje područja trgovanja emisijama, trebao bi biti u potpunosti obuhvaćen vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama. Kao treći korak i u okviru preispitivanja/revizije višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja, u prvoj polovici 2024. Komisija će iznijeti nove ili preinačene prijedloge za pretvaranje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u osnovu za vlastita sredstava. Zakonodavstvo bi trebalo stupiti na snagu na vrijeme kako bi prihodi od tih novih vlastitih sredstava bili dostupni od 2026. Vlastita sredstva koja se temelje na porezu neće se morati primjenjivati retroaktivno.
Amandman 10
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.
(9)   Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da bi se aranžmani o vlastitim sredstvima trebali rukovoditi općim ciljevima jednostavnosti, transparentnosti i pravičnosti, uključujući pravednu raspodjelu tereta. Također je zaključilo da Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska te, u kontekstu potpore za oporavak i otpornost, Njemačka trebaju imati koristi od korekcija paušalnih iznosa svojih godišnjih doprinosa na temelju BND-a za razdoblje 2021. 2027.
(9)  Popuste i druge korekcijske mehanizme trebalo bi ukinuti.
Amandman 11
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)  Unija će tijekom narednih godina i do 2028. raditi na uvođenju mogućih dodatnih novih vlastitih sredstava Ako Europski parlament ili Vijeće predlože nova vlastita sredstva, Komisija će ih ocijeniti.
Amandman 12
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.b (nova)
(9.b)  S obzirom na buduće rasprave o izmjenama ugovora i uz korištenje pozitivne dinamike stvorene Konferencijom o budućnosti Europe, trebalo bi dodatno ojačati demokratsku legitimnost, odgovornost, otpornost i usklađenost s glavnim ciljevima politike prihodovne strane proračuna Unije davanjem većih ovlasti Europskom parlamentu u donošenju zakonodavnih odluka i aktivnijom ulogom u praćenju provedbe sustava vlastitih sredstava, kao i u temeljnom sektorskom zakonodavstvu.
Amandman 13
Nacrt odluke
Uvodna izjava 10.
(10)  Države članice trebale bi zadržati, na ime troškova naplate, 25 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koja su prikupile.
(10)  Zadržavanjem, na ime troškova naplate, 20 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koji su države članice prikupile, visok udio vlastitih sredstava ne stavlja se na raspolaganje za proračun Unije. Troškovi naplate koje države članice zadržavaju iz tradicionalnih vlastitih sredstava trebali bi se smanjiti s 20 % na početnu razinu od 10 % radi boljeg usklađenja financijske potpore za carinsku opremu, osoblje i informacije sa stvarnim troškovima i potrebama. Taj bi udio trebao biti isti za sve države članice.
Amandman 14
Nacrt odluke
Uvodna izjava 11.
(11)  U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije izradit će se uredba Vijeća kojom se utvrđuju provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Te bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve kategorije vlastitih sredstava. Te mjere trebale bi obuhvaćati detaljna pravila za izračun i izradu bilance, kao i odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava.
(11)  U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće treba utvrditi provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Takve bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve vrste vlastitih sredstava za koje je iznimno važan prikladan parlamentarni nadzor. Te bi mjere trebale uključivati detaljna pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. koji se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točaka od (b) do (e), tehnička pitanja koja se odnose na bruto nacionalni dohodak, odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava, uključujući pravila o inspekcijama i ovlastima dužnosnika i ostalih službenika koje je Komisija ovlastila za obavljanje inspekcija te sve relevantne zahtjeve za izvješćivanje. Te bi mjere trebale uključivati ​​i praktične odredbe za povremeno informiranje država članica i Europskog parlamenta kao jedne grane proračunskog tijela, o stanju zaduživanja, upravljanju dugom i povezanim strategijama upravljanja rizikom, kao i o planu otplate.
Amandman 15
Nacrt odluke
Uvodna izjava 13.
(13)  U okviru gornjih granica za vlastita sredstva trebalo bi očuvati dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini. Ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih proračunu Unije za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne bi trebao premašivati 1,40 % zbroja BND-a svih država članica. Ukupan iznos godišnjih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza ne bi trebao premašivati 1,46 % zbroja BND-a svih država članica.
(13)  Kako bi se u okviru gornjih granica iz Odluke o vlastitim sredstvima očuvalo dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini, gornju granicu iz Odluke o vlastitim sredstvima trebalo bi povećati na 1,50 % zbroja bruto nacionalnog dohotka država članica po tržišnim cijenama za odobrena sredstva za plaćanje.
Amandman 16
Nacrt odluke
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)  Isključivo za potrebe pokrivanja dodatnih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za uzimanje sredstava u zajam i osiguravanje financijske održivosti čak i u vrijeme gospodarskog pada, gornju granicu za odobrena sredstva za plaćanje trebalo bi povećati za 0,6 postotnih bodova.
Amandman 17
Nacrt odluke
Uvodna izjava 19.
(19)  Vraćanje sredstava pozajmljenih radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz proračuna Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a.
(19)  Vraćanje sredstava uzetih u zajam radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz prihoda novih vlastitih sredstava uvedenih u proračun Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a.
Amandman 18
Nacrt odluke
Uvodna izjava 25.
(25)  Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet. Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke.
(25)  Kako bi se omogućio početak postupka ratifikacije, ovu Odluku donosi Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Europski parlament izrazio je namjeru da brzo pruži savjetodavno mišljenje koje je pravno nužno za ubrzavanje postupka kojim se Komisiju ovlašćuje da započne s operacijama zaduživanja radi financiranja Europskog instrumenta za oporavak. Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet, uključujući i u pogledu novih kategorija vlastitih sredstava. Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke.
Amandman 19
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c
(c)  prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope preuzetih obveza na težinu plastičnog ambalažnog otpada proizvedenog u svakoj državi članici koji se ne reciklira. Stopa preuzetih obveza jest 0,80 EUR po kilogramu. Primjenjuje se godišnje smanjenje paušalnog iznosa za određene države članice kako je utvrđeno u četvrtom podstavku;
(c)  prihodi dobiveni, počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na težinu plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 2,00 EUR po kilogramu;
Amandman 20
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  prihodi dobiveni, počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na iznos koji predstavlja prihod od emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi iz članka 10. stavka 2. točke (a) Direktive 2003/87/EZ i tržišne vrijednosti prijelaznih besplatnih emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora kako je utvrđeno u članku 10.c stavku 3. te direktive; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 50 %; ukupni dodatni prihodi ostvareni zahvaljujući bilo kojem budućem proširenju područja primjene sustava trgovanja emisijama nakon 1. siječnja 2021.;
Amandman 21
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  prihod ostvaren mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija CO2 u skladu s prijedlogom Komisije [.../...] do 1. siječnja 2023.;
Amandman 22
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. − točka cc (nova)
(cc)  prihodi prikupljeni od oporezivanja digitalnih usluga do donošenja i primjene Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) do 1. siječnja 2023.; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 100 %;
Amandman 23
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka cd (nova)
(cd)  prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na udio oporezive dobiti pripisane svakoj državi članici od 1. siječnja 2026. u skladu s pravilima Unije o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 6 %;
Amandman 24
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ce (nova)
(ce)  primjena, počevši od 1. siječnja 2024., poreza na financijsku transakciju koji se naplaćuje u skladu s Direktivom Vijeća (EU) br. […/…] s primjenjivim stopama poziva u visini udjela koji ne prelazi minimalne stope utvrđene u toj direktivi; ako se Direktiva o porezu na financijske transakcije privremeno uvede u okviru pojačane suradnje, ta vlastita sredstva neće utjecati na države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji;
Amandman 25
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 2.
2.  Za razdoblje 2021. 2027. Austrija ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 565 milijuna EUR, Danska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 377 milijuna EUR, Njemačka ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 3671 milijuna EUR, Nizozemska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 1921 milijuna EUR, a Švedska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 1069 milijuna EUR. Ti se iznosi mjere u cijenama iz 2020. i prilagođavaju tekućim cijenama primjenom najnovijeg deflatora bruto domaćeg proizvoda za Uniju izraženog u eurima, koji određuje Komisija i koji je dostupan pri izradi nacrta proračuna. Ta bruto smanjenja financiraju sve države članice.
2.  Nijedna država članica nema pravo na bilo kakvu vrstu rabata ili ispravka.
Amandman 26
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 2.a (novi)
2.a  Europski parlament i Vijeće, u uskoj suradnji s Komisijom, u međuinstitucijskom sporazumu do 1. siječnja 2021. utvrđuju iscrpne uvjete i druge potrebne odredbe za provedbu pravno obvezujućeg kalendara za uvođenje novih vlastitih sredstava. Prihodi od tih novih vlastitih sredstava dovoljni su barem za pokrivanje otplate troškova kredita koji proizlazi iz kreditne sposobnosti utvrđene člankom 3b. Novim vlastitim sredstvima također bi se trebala jamčiti odgovarajuća razina financiranja potrošnje Unije u VFO-u te istodobno smanjiti prevlast doprinosa temeljenih na BND-u.
U tu svrhu Komisija donosi odgovarajuće zakonodavne prijedloge.
Revizija VFO-a 2021. – 2027. u sredini provedbenog razdoblja upotrebljava se, među ostalim, za prilagodbu i, ako je potrebno, donošenje novog zakonodavstva kako bi se postigli ciljevi iz ovog stavka.
Amandman 27
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 1.
1.  Ukupni iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne premašuje 1,40 % zbroja BND-a svih država članica.
1.  Ukupni iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne prelazi 1,50 % zbroja bruto nacionalnog dohotka svih država članica.
Amandman 28
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 2.
2.  Ukupni godišnji iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza unesen u proračun Unije ne premašuje 1,46% zbroja BND-a svih država članica.
Briše se.
Amandman 29
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 3.
3.  Uredan omjer odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje zadržava se kako bi se zajamčila njihova usklađenost i kako bi se u narednim godinama osiguralo poštovanje gornje granice iz stavka 1.
Briše se.
Amandman 30
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 4.
4.  Ako izmjene Uredbe (EU) br. 549/2013 uzrokuju znatne izmjene promjene razine BND-a, Komisija ponovno izračunava gornje granice iz stavaka 1. i 2. koje se privremeno povećavaju u skladu s člankom 3.c na temelju sljedeće formule:
Briše se.
BND t-2 + BND t-1 + BND t ESA tekući
x% (y %) *_________________
BND t-2 + BND t-1 + BND t ESA modificirani
U toj formuli „t” je posljednja cijela godina za koju su dostupni podaci definirani Uredbom (EU) br. 2019/516, x se odnosi na gornju granicu vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje, a y na gornju granicu vlastitih sredstava za odobrena sredstva za preuzimanje obveza.
U toj formuli „ESA” je Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji.
___________________
5 Uredba (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u) (SL L 91, 29.3.2019., str. 19.).
Amandman 31
Nacrt odluke
Članak 3.b – stavak 2. – podstavak 1.
Vraćanje glavnice sredstava upotrijebljenih za rashode iz stavka 1. točke (b) i pripadajućih dospjelih kamata pokriva se iz općeg proračuna Unije. Proračunske obveze mogu se razdijeliti u godišnje obroke tijekom nekoliko godina u skladu s člankom 112. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća6.
Vraćanje glavnice sredstava korištenih za rashode iz stavka 1. točke (b) i pripadajućih dospjelih kamata pokriva se prihodima iz novih vlastitih sredstava uvedenih u opći proračun Unije. Proračunske obveze mogu se razdijeliti u godišnje obroke tijekom nekoliko godina u skladu s člankom 112. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.
_____________________
6 Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).
Amandman 32
Nacrt odluke
Članak 5.
Članak 5.
Briše se.
Prijenos viška
Svaki višak prihoda Unije u odnosu na ukupne stvarne rashode tijekom određene financijske godine prenosi se u sljedeću financijsku godinu.
Amandman 33
Nacrt odluke
Članak 6. – stavak 2.
2.  Države članice zadržavaju 25 % iznosa iz članka 2. stavka 1. točke (a) na ime troškova naplate.
2.  Države članice zadržavaju 10 % iznosa iz članka 2. stavka 1. točke (a) kao naknadu troškova naplate.
Amandman 34
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  proračunski tretman prihoda koji proizlaze iz novčanih kazni za tržišno natjecanje i slučajeva kršenja zakona;
Amandman 35
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka bb (nova)
(bb)   pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točaka od (a) do (ce) koja se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu tih vlastitih sredstava, u okviru ograničenja određenih u tim točkama te izračun primjenjive stope za vlastita sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka;
Amandman 36
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka bc (nova)
(bc)   referentni bruto nacionalni dohodak, odredbe za prilagodbu bruto nacionalnog dohotka i odredbe za ponovni izračun gornjih granica za plaćanja i obveze u slučaju bitnih promjena bruto nacionalnog dohotka, za potrebe primjene članka 2. stavka 1.;

(1) SL C 162, 10.5.2019., str. 51.
(2) SL C 162, 10.5.2019., str. 71.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.


Provedba Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije
PDF 173kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije (2019/2200(INI))
P9_TA(2020)0221A9-0136/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 8. te glavu V., osobito članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

—  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije od 14. studenog 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije(1), od 14. lipnja 2018. o okupiranim područjima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije(2), od 14. ožujka 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji(3), od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju / detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(4), te od 18. prosinca 2014. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane(5),

—  uzimajući u obzir ishod petog sastanka Vijeća za pridruživanje između Europske unije i Gruzije održanog 5. ožujka 2019.,

—  uzimajući u obzir konačnu izjavu i preporuke s osmog sastanka Parlamentarnog odbora EU-a i Gruzije za pridruživanje održanog 27. i 28. ožujka 2019.,

—  uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva, od kojih je posljednji održan 24. studenoga 2017. u Bruxellesu,

—  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa šestog sastanka Platforme civilnog društva EU-a i Gruzije održanog 20. veljače 2020.,

—  uzimajući u obzir ishod trećeg strateškog dijaloga na visokoj razini o sigurnosti između EU-a i Gruzije održanog 25. listopada 2019.,

—  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. veljače 2020. o Izvješću o provedbi Sporazuma o pridruživanju s Gruzijom (SWD(2020)0030),

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju i zajedničku izjavu o parlamentarnim izborima 2020., koju su 8. ožujka 2020. potpisale vladajuća i oporbene stranke u Gruziji;

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 19. lipnja 2017. o nacrtu revidiranog Ustava Gruzije,

–  uzimajući u obzir konačno mišljenje Venecijanske komisije od 19. ožujka 2018. o ustavnoj reformi u Gruziji,

–  uzimajući u obzir završno izvješće misije za promatranje izbora Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 28. veljače 2019. o predsjedničkim izborima u Gruziji,

–  uzimajući u obzir hitno mišljenje Venecijanske komisije od 16. travnja 2019. o izboru i imenovanju sudaca Vrhovnog suda u Gruziji i drugo izvješće ODIHR-a od 9. siječnja 2020. o nominaciji i imenovanju sudaca Vrhovnog suda u Gruziji,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0136/2020),

A.  budući da su Gruzija i EU, kao pridruženi partneri, predani promicanju političkog pridruživanja i gospodarske integracije koji se temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima kao što su demokracija, ljudska prava i temeljne slobode, vladavina prava i dobro upravljanje; budući da gruzijsko društvo i dalje snažno podupire europske težnje te zemlje i približavanje EU-u;

B.  budući da u skladu s člankom 49. UEU-a i u skladu s Rimskom deklaracijom od 25. ožujka 2017. svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji pod uvjetom da poštuje kriterije iz Kopenhagena;

C.  budući da je stupanjem na snagu njezinog revidiranog ustava u prosincu 2018. zaključen prijelaz Gruzije na puni parlamentarni sustav; budući da je postignut napredak u provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije, što uključuje prijelaz na potpuno proporcionalni izborni sustav od 2024.;

D.  budući da je Gruzija i dalje predana provedbi Sporazuma o pridruživanju i detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine te da nastavlja s usklađivanjem s pravnom stečevinom i standardima EU-a, što donosi sve veće koristi;

E.  budući da su i dalje u tijeku pokušaji da se Gruzija destabilizira, među ostalim provedbom takozvanih „sporazuma” između Ruske Federacije i gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije, zatvaranjem prijelaza u blizini linije administrativnog razgraničenja u regiji Chinvali / Južnoj Osetiji od kolovoza 2019., sve izraženijim nastojanjima da se linija administrativnog razgraničenja pretvori u granicu te održavanjem takozvanih „predsjedničkih izbora” u Abhaziji u ožujku 2020.;

F.  budući da je nedavni dijalog između vladajuće i oporbenih stranaka u kojem su posredovali EU i SAD rezultirao Memorandumom o razumijevanju i zajedničkom izjavom koje su 8. ožujka 2020. potpisale sve glavne stranke, što predstavlja ključan korak prema depolarizaciji i normalizaciji političkog okruženja u Gruziji uoči parlamentarnih izbora u listopadu 2020.;

G.  budući da su reforme pravosudnog sektora i dalje skromnog opsega te da nedavno imenovanje 14 doživotnih sudaca Vrhovnog suda nije bilo dovoljno transparentno niti je bilo u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na zaslugama te da se tom prilikom pokazao utjecaj političkih stranaka; budući da je glasovanje o imenovanjima sudaca na plenarnoj sjednici provedeno usred političke krize i bojkota od strane oporbe te da je bilo mnogo poziva da se imenovanja odgode i ozbiljnih poremećaja u radu sjednica odbora i plenarnih sjednica;

1.  pozdravlja nastavak produbljivanja odnosa između EU-a i Gruzije i čvrstu potporu koju put europskih i euroatlantskih integracija koji je Gruzija odabrala uživa u cijelom političkom spektru i društvu; potvrđuje napredak u provedbi sveobuhvatnih reformi, zbog kojeg je Gruzija postala ključni partner EU-a u regiji, te ponovno ističe potrebu za daljnjom provedbom i praćenjem reformi u okviru Sporazuma o pridruživanju i detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine; podsjeća da se pojačana suradnja i pomoć EU-a temelje na načelu „više za više” te da su uvjetovane daljnjim napretkom u reformama, posebno u područjima demokracije i vladavine prava, uključujući uzajamnu kontrolu u institucijama, neovisnost pravosuđa i izbornu reformu;

2.  ponavlja da u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Gruzije u okviru njezinih međunarodno priznatih granica i ponovno potvrđuje svoju predanost davanju daljnjeg doprinosa mirnom rješavanju sukoba između Rusije i Gruzije, među ostalim posredstvom posebnog predstavnika EU-a za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji, supredsjedanjem međunarodnim raspravama u Ženevi, aktivnostima misije Europske unije za praćenje (EUMM) i politikom nepriznavanja i angažmana; snažno osuđuje nezakonitu okupaciju gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije od strane Ruske Federacije i nezakonito postavljanje ograda od bodljikave žice i drugih umjetnih prepreka (nastojanja da se linija administrativnog razgraničenja pretvori u granicu) uz liniju administrativnog razgraničenja od strane sigurnosnih aktera Rusije i de facto sigurnosnih aktera Južne Osetije, koje je u tijeku, te naglašava da je potrebno zaustaviti ta kršenja međunarodnog prava; zahtijeva da de facto vlasti u Abhaziji i regiji Chinvali / Južnoj Osetiji bez odgađanja ponovno otvore zatvorene prijelaze te da prestanu ograničavati slobodu kretanja u tim regijama; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice da osude taj proces; naglašava da Sporazum o pridruživanju obuhvaća cijelo državno područje Gruzije, uključujući njezina okupirana područja, te bi trebao biti od koristi cijelom stanovništvu; poziva Rusku Federaciju da ispuni svoje obveze u okviru sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. pod posredovanjem EU-a, prije svega da povuče sve svoje vojne snage iz okupiranih teritorija Gruzije i omogući misiji Europske unije za praćenje neometan pristup cijelom državnom području Gruzije; u tom pogledu poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da jasno objavi koje odredbe Ruska Federacija nije još ispunila; traži od Komisije i ESVD-a da pojačaju svoje napore za mirno rješavanje sukoba koristeći se svim diplomatskim instrumentima, među ostalim posredstvom EUMM-a i posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji, te da nastave podupirati paket gruzijskog parlamenta pod nazivom „Korak za bolju budućnost” i promicati međuljudske kontakte i mjere za jačanje povjerenja; pozdravlja napore Gruzije u poticanju dobrosusjedskih odnosa i konstruktivne suradnje među zemljama južnog Kavkaza;

3.  pohvaljuje odgovor gruzijskog naroda i javnih tijela na epidemiju bolesti COVID-19, koji je dobio međunarodno priznanje, te ističe djelotvorne preventivne mjere koje su poduzeli zdravstveni djelatnici i državna tijela, a koje su pridonijele smanjenju opterećenja gruzijskog sustava zdravstvene zaštite i ublažavanju negativnih učinaka na gospodarstvo; čestita građanima Gruzije što su se, suočeni s gospodarskim i društvenim teškoćama, pridržavali tih mjera; potiče generiranje ulaganja u poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite i osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti; pozdravlja činjenicu da je EU za Gruziju namijenio bespovratna sredstva za odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u iznosu od 183 milijuna EUR te zajmove u iznosu od 150 milijuna EUR za potrebe poboljšanja njezine makroekonomske stabilnosti i omogućivanja da se resursi usmjere u zaštitu građana, ublažavanje iznimno teških socioekonomskih posljedica pandemije te povećanje suradnje s EU-om u području otpornosti javnog zdravstva, uključujući razmjenu najboljih praksi i suradnju s civilnim društvom na uspostavi strategija za epidemiju usmjerenih na najranjivije skupine;

4.  pozdravlja činjenicu da su od ožujka 2017. gruzijski građani 900 000 puta bez vize posjetili zemlje u schengenskom području i zemlje pridružene Schengenu; prima na znanje sve veći broj neutemeljenih zahtjeva gruzijskih državljana za azil te poziva sve države članice da priznaju Gruziju kao sigurnu zemlju porijekla kako bi ubrzale obradu takvih zahtjeva i ponovni prihvat; naglašava važnost kontinuirane provedbe mjerila za liberalizaciju viznog režima od strane Gruzije i veće suradnje između pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona Gruzije i država članica za smanjenje prekograničnog kriminala, posebno trgovine ljudima i trgovine drogom; pozdravlja pojačanu međunarodnu suradnju Gruzije i Europola u području kaznenog progona;

5.  naglašava ulogu Gruzije kao pouzdanog partnera EU-a i države koja znatno doprinosi misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te NATO-a; poziva Vijeće i ESVD da nastave surađivati s Gruzijom u području ZSOP-a, posebno s obzirom na interes Gruzije za raspravu o mogućnosti sudjelovanja u projektima PESCO-a, kao i za razvijanje suradnje s relevantnim agencijama EU-a kada je to od zajedničkog interesa za EU i Gruziju;

Politički dijalog i parlamentarni izbori

6.  pohvaljuje sve glavne političke stranke za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i zajedničke izjave uz međunarodno posredovanje 8. ožujka 2020. u kojima su utvrđene ključne značajke izbornog sustava koji se temelji na 120 proporcionalnih i 30 većinskih mjesta i na pravednom sastavu izbornih jedinica u skladu s preporukama Venecijanske komisije te kojima je omogućeno da se taj sustav primjenjuje na parlamentarnim izborima u listopadu 2020.; pozdravlja ishod međustranačkog dijaloga kao temelj za političku stabilnost i kao jasan znak spremnosti za pronalaženje zajedničkog rješenja te naglašava važnost nastavka rada na ponovnoj uspostavi povjerenja između političkih stranaka i nastavka međustranačkog dijaloga uoči parlamentarnih izbora u listopadu 2020.; pozdravlja provedbu sporazuma od 8. ožujka 2020. i odluku predsjednice Zurabišvili od 15. svibnja 2020. o pomilovanju dvojice zatvorenih vođa oporbe kao važan korak prema smanjenju napetosti; u tom pogledu poziva sve strane da poštuju duh i slovo toga sporazuma te da u potpunosti provedu sve njegove aspekte, odnosno da osiguraju prevođenje svih elemenata izborne reforme u Ustav i zakon i njihovu provedbu, kao i da bez odlaganja razriješe sve neriješene slučajeve politiziranih sudskih postupaka;

7.  pozdravlja činjenicu da je gruzijski parlament započeo raspravu o reformama izbornog sustava čim je ukinuto izvanredno stanje te da je uspješno usvojio izmjene Ustava i izbornog zakona; čestita Gruziji na poduzetim koracima u smjeru uspostave reprezentativnijeg parlamenta i depolarizacije političkog okruženja; poziva sve političke stranke i zastupnike da u dobroj vjeri nastave raditi na unapređenju demokracije u Gruziji;

8.  napominje da će predstojeći parlamentarni izbori biti ključni za potvrdu demokratskog kredibiliteta Gruzije te stoga izražava nadu da će izbornu kampanju obilježiti pošteno natjecanje; poziva gruzijske vlasti da brzo provedu preporuke OESS-a/ODIHR-a te u potpunosti riješe s njima povezana pitanja, kao i da revidiraju relevantno zakonodavstvo kako bi se riješili utvrđeni nedostaci i izazovi, među ostalim zloupotreba javnih sredstava za političke kampanje i druge nepravilne metode financiranja kampanja, nekažnjavanje nasilja, širenje govora mržnje i ksenofobije, kupovina glasova, zastupljenost oporbe u izbornom povjerenstvu, kao i mogućnost glasača, posebno državnih službenika, da „glasuju bez pritiska i straha od odmazde”(6); poziva vlasti da zaštite rad organizacija civilnog društva i izbornih promatrača kako bi oni mogli provoditi svoje aktivnosti bez ikakvog zastrašivanja ili ometanja;

9.  potiče gruzijske vlasti i gruzijsko izborno povjerenstvo da zajamče sigurno okruženje za parlamentarne izbore u listopadu 2020. na način da osiguraju izbornom osoblju osobnu zaštitnu opremu, prilagode glasačke prostore kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost sudionika te da izbornim promatračima zajamče mogućnost neometanog djelovanja;

10.  ponovno potvrđuje potporu dinamičnom civilnom društvu u Gruziji i naglašava njegovu ključnu ulogu u osiguravanju demokratskog nadzora i praćenju provedbe Sporazuma o pridruživanju i detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine; poziva gruzijsku vladu i parlament na uspostavu formalnih mehanizama za sudjelovanje civilnog društva u političkom procesu; poziva Komisiju i države članice da pruže političku, tehničku i financijsku potporu aktivnostima civilnog društva; poziva gruzijske vlasti na pokretanje nacionalnih programa potpore za civilno društvo, uz one koje osiguravaju EU i međunarodna donatorska zajednica;

Vladavina prava, dobro upravljanje i sloboda medija

11.  prima na znanje napredak koji je Gruzija ostvarila u području reformi, kojima se jačaju demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, što se posebno odnosi na ustavne reforme provedene 2018.; potiče gruzijsku vladu na konsolidaciju vladavine prava i na nastavak rada na reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i zarobljavanja države, reformi javne uprave, decentralizaciji, dobrom upravljanju, provedbi zakonodavstva za suzbijanje diskriminacije i osiguravanju radničkih prava kako bi se ojačala daljnja integracija između Gruzije i EU-a;

12.  izražava zabrinutost zbog nedavnih sudskih postupaka protiv oporbenih političara, zbog kojih je došlo do narušavanja povjerenja između vladajuće stranke i oporbe, koji bi mogli negativno utjecati na reforme povezane sa Sporazumom o pridruživanju / detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine te koji su suprotnosti s tekstom i duhom Sporazuma o pridruživanju; pozdravlja predsjedničko pomilovanje osuđenih oporbenih političara, kojim se utire put depolarizaciji politike i društva; poziva gruzijske vlasti da se suzdrže od vođenja bilo kakvih politički motiviranih pravosudnih postupaka te poziva izaslanstvo EU-a da prati sva takva suđenja; poziva Gruziju da poštuje najviše standarde vladavine prava, posebno neovisnost pravosuđa i pravo na pošteno suđenje te ljudska prava u skladu s obvezama iz Sporazuma o pridruživanju;

13.  poziva na provedbu revizije postupaka izbora sudaca kako bi se zajamčila potpuna provedba preporuka Venecijanske komisije prije bilo kakvih novih imenovanja; žali zbog činjenice da nedavni postupak izbora sudaca Vrhovnog suda nije bio u potpunosti u skladu s tim preporukama i da su ga obilježili ozbiljni nedostaci; naglašava važnost depolitiziranog pravosuđa, slobodnog od političkog utjecaja, kao i poštivanja transparentnosti, meritokracije i odgovornosti pri imenovanju sudaca Vrhovnog suda Gruzije i ostalih pravosudnih institucija; stoga potiče gruzijsku vladu na nastavak i konsolidaciju reformi pravosudnog sustava, uključujući ured javnog tužitelja, uz istodobno poticanje otvorenog dijaloga sa svim političkim akterima i civilnim društvom te jamčenje pridržavanja međunarodnih standarda;

14.  ističe važnost potpune i kontinuirane suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom kako bi se osigurala sveobuhvatna odgovornost za slučajeve koji se vode pred tim sudom;

15.  poziva na istragu svih slučajeva prekomjerne upotrebe sile od strane gruzijskih tijela kaznenog progona protiv mirnih prosvjednika i novinara, među ostalim za vrijeme prosvjeda u lipnju 2019.; naglašava potrebu da se izbjegne nekažnjavanje i da se osigura privođenje počinitelja pravdi; potiče gruzijsku vladu da poštuje pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja u skladu s obvezama iz Sporazuma o pridruživanju, među ostalim kroz ublažavanje nerazmjernih sankcija za prosvjednike;

16.  svjestan je činjenice da je medijsko okruženje u Gruziji dinamično i pluralističko, ali i da je polarizirano; naglašava važnost slobode medija, koja bi trebala uključivati jednak pristup medijima za sve političke stranke, uredničku neovisnost te pluralističko, nezavisno, nepristrano i nediskriminirajuće izvještavanje o političkim stavovima u programima privatnih, a posebno javnih radiotelevizijskih kuća tijekom predstojeće izborne kampanje; ističe potrebu za jasnim odredbama kojima se reguliraju besplatni i plaćeni oglasi, kao i za poboljšanom transparentnošću vlasništva nad medijima kroz pojačano praćenje medija; potiče vlasti da se suzdrže od ometanja slobode medija ili od vođenja političkih motiviranih pravosudnih postupaka protiv vlasnika ili predstavnika medija; potiče gruzijsku vladu da poduzme mjere za sprečavanje kampanja dezinformiranja koje provode strani ili domaći akteri protiv države ili bilo koje političke stranke; potiče platforme društvenih medija da se pobrinu da ih se ne zloupotrebljava za podrivanje integriteta izbornog procesa;

17.  oštro osuđuje kibernapade na gruzijske institucije i medijske kuće koji se uvelike pripisuju ruskim akterima; ističe potrebu za učinkovitom istragom i borbom protiv stranih kampanja dezinformiranja i propagande, kojima se podrivaju gruzijske institucije i potiče se polarizacija društva; stoga poziva Vijeće i ESVD da pojačaju suradnju u području kibersigurnosti s ciljem jačanja otpornosti Gruzije u tom području, poziva Komisiju da podupre reforme u području medijske i informacijske pismenosti te poziva gruzijsku vladu na suradnju s institucijama EU-a na najboljim praksama protiv dezinformiranja; nadalje poziva sve političke aktere u Gruziji da se ne koriste društvenim medijima za napade na osobe, organizacije i institucije te za širenje namjernih dezinformacija; prima na znanje nedavne mjere koje su platforme društvenih medija poduzele protiv računa i stranica koje su sudjelovale u koordiniranom neautentičnom ponašanju i napadima na oporbu, medije i civilno društvo;

Poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

18.  izražava žaljenje zbog činjenice da Ruska Federacija, koja ima stvarnu kontrolu nad gruzijskim regijama Abhazijom i regijom Chinvali / Južnom Osetijom, stalno krši temeljna prava stanovnika tih okupiranih regija, kojima je uskraćena sloboda kretanja i boravka, pravo na vlasništvo i pravo na pristup obrazovanju na materinjem jeziku, te ponavlja da u potpunosti podržava siguran i dostojanstven povratak svih interno raseljenih osoba i izbjeglica u njihove domove; izražava zabrinutost zbog posebno štetnih učinaka neprekidnog i nezakonitog postupka pretvaranja linije administrativnog razgraničenja u granicu u kontekstu borbe protiv pandemije bolesti COVID-19 koja je u tijeku, budući da se zbog ograničavanja slobode kretanja ljudima uskraćuje pristup potrebnim medicinskim uslugama i ugrožavaju se njihovi životi; pozdravlja nastavak sudjelovanja u mehanizmima za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih (IPRMs) u Ergnetiju 30. srpnja 2020. i potiče sve strane da nastave s redovitim dijalogom u tom formatu s ciljem unapređenja sigurnosne i humanitarne situacije stanovništva pogođenog sukobima;

19.  naglašava da je rodna ravnopravnost ključan preduvjet održivog i uključivog razvoja; pohvaljuje rad Vijeća za rodnu ravnopravnost gruzijskog parlamenta i njegova nastojanja da se spolno uznemiravanje definira kao oblik diskriminacije i da se podigne razina osviještenosti o tome; potiče gruzijsku vladu i vlasti na daljnje poboljšanje zastupljenosti žena i na ravnopravno postupanje na svim razinama političkog i društvenog života; traži od Komisije da rodnu ravnopravnost uključi u sve svoje politike, programe i aktivnosti povezane s Gruzijom; poziva na cjelovitu provedbu Istanbulske konvencije;

20.  pozdravlja rad Odjela za ljudska prava gruzijskog Ministarstva unutarnjih poslova i inzistira na tome da se postojeće zakonodavstvo o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije mora temeljito i učinkovito provesti; poziva na daljnje napore za rješavanje pitanja diskriminacije žena, LGBT osoba, Roma i vjerskih manjina u područjima socijalnih pitanja, gospodarstva, rada i zdravlja, kao i na pojačavanje istraživanja i kaznenog progona govora mržnje i nasilnih zločina protiv svih manjina i ranjivih skupina; poziva sve vjerske zajednice, uključujući gruzijsku pravoslavnu crkvu, kao i civilno društvo, da porade na stvaranju ozračja tolerancije;

21.  naglašava važnost daljnjeg jačanja sustava zaštite djece, među ostalim sprečavanjem nasilja i seksualnog iskorištavanja maloljetnika; poziva na podizanje razine osviještenosti o digitalnim rizicima i na jamčenje pristupa obrazovanju za sve, uključujući djecu s invaliditetom; ističe odgovornost gruzijske vlade za praćenje situacije djece u sirotištima;

Institucionalne odredbe

22.  naglašava da je važno smanjiti antagonizam i polarizaciju u politici te osigurati konstruktivnu suradnju u demokratskim institucijama zemlje, posebno u gruzijskom parlamentu; stoga ističe potrebu za unapređenjem političke klime i izgradnjom povjerenja između svih političkih i institucijskih aktera, kao i između njih i gruzijskog naroda;

23.  poziva gruzijski parlament da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje su Gruziji dostupne kao prioritetnoj zemlji za aktivnosti Europskog parlamenta za potporu demokraciji te da se uključi u dijalog kako bi se utvrdile njezine potrebe;

24.  poziva gruzijski parlament da ojača svoje kapacitete za provođenje mehanizama parlamentarnog nadzora, posebno nadzora nad sigurnosnim sustavom; potiče veću ulogu oporbe u postupku parlamentarnog nadzora, pojednostavljene postupke za saslušanje članova vlade i drugih odgovornih dužnosnika te uspostavu centraliziranog sustava za evidenciju kojim će se osigurati pravodobne i potpune informacije o parlamentarnom nadzoru svim zainteresiranim dionicima;

Gospodarski i trgovinski odnosi

25.  sa zadovoljstvom primjećuje da je EU glavni trgovinski partner Gruzije na kojeg otpada 27 % njezine ukupne trgovine; pozdravlja nastavak usklađivanja gruzijskog zakonodavstva u područjima povezanima s trgovinom; naglašava potrebu za povećanjem i diverzifikacijom izvoza Gruzije u EU ponad poljoprivrednih proizvoda i sirovina te za privlačenjem ulaganja iz EU-a u Gruziju kako bi se osiguralo više radnih mjesta i poboljšala trgovinska ravnoteža Gruzije s EU-om i njezina makrofinancijska stabilnost, prije svega jačanjem vladavine prava, borbom protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza te podupiranjem približavanja standardima EU-a; naglašava važnost podupiranja povoljnog poslovnog okruženja za regionalna te mala i srednja poduzeća kako bi se ojačala sposobnost Gruzije za uvođenje daljnjih inovacija u različitim sektorima gospodarstva; poziva Komisiju na istraživanje snažnije sektorske suradnje u područjima digitalne ekonomije, obrazovanja te istraživanja i inovacija, na unapređenje sektora IKT-a, digitalizacije i zelenih tehnologija te na razmjenu znanja i najboljih praksi; naglašava važnost ciljanih programa za mlade kako bi se stvorile pravedne mogućnosti zapošljavanja;

26.  podsjeća da je cilj Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije / detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine postupna integracija Gruzije u jedinstveno tržište; poziva Komisiju da snažnije zastupa cilj osiguravanja pristupa Gruzije jedinstvenom tržištu te da pojača inicijative za dublju sektorsku integraciju s ciljem postizanja jače usklađenosti politika s EU-om te veće vidljivosti i opipljivosti rezultata bilateralne suradnje za obje strane;

27.  naglašava važnost transparentnosti i potiče gruzijske vlasti da lokalnim poduzetnicima i masovnim medijima dostave daljnje informacije o provedbi detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine;

28.  poziva Komisiju da posredstvom koordinirane pomoći podupre cjelovitu provedbu detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine, s naglaskom na održivom gospodarskom razvoju u skladu s europskim zelenim planom te na potpori za MSP-ove i strukturnim reformama u suradnji s poduzećima i civilnim društvom, uključujući opsežnu reformu bankarskog i financijskog sektora s ciljem borbe protiv pranja novca i utaje poreza;

29.  ističe važnost strukturnih reformi za daljnje unapređenje investicijske klime u Gruziji, među ostalim za privlačenje izravnih stranih ulaganja i osiguravanje njihove transparentnosti; potiče gruzijske vlasti da ojačaju kapacitete odgovornih institucija i da povećaju političku potporu i jedinstvo u pogledu projekata od strateške važnosti u području infrastrukture;

Sektorska suradnja

30.  potiče gruzijsku vladu da nastavi sa sveobuhvatnom reformom radnog zakonodavstva kako bi se osigurala bolja regulacija radnih uvjeta, uključujući stalna poboljšanja u područjima inspekcija rada i socijalnog dijaloga; posebno ističe potrebu za izmjenom Zakona o sigurnosti rada radi uspostave punopravnog sustava inspekcija i odgovarajućeg mehanizma za borbu protiv diskriminacije kako bi se izričito pratilo puno poštivanje radničkih prava i kako bi se sustavno provjeravale sve opasnosti na radnom mjestu, za uspostavom modernog mehanizma za suzbijanje korupcije i za ratificiranjem svih relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada; potiče uključivanje organizacija civilnog društva i sindikata u te reforme s obzirom na njihovu važnost za prava radnika i socijalna prava u Gruziji;

31.  podsjeća da detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini moraju uvijek sadržavati snažna, obvezujuća i provediva poglavlja o održivom razvoju kojima se u potpunosti poštuju međunarodne obveze, posebno Pariški sporazum, te da moraju biti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije; potiče ubrzanje provedbe trećeg nacionalnog programa djelovanja za okoliš i približavanje gruzijskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a koja se odnosi na okoliš, u skladu sa zahtjevima iz Sporazuma o pridruživanju u pogledu zaštite okoliša; poziva Gruziju da dodatno pojača svoj angažman u borbi protiv klimatskih promjena i poziva Komisiju da olakša sudjelovanje Gruzije u europskom zelenom planu i da zajamči da detaljni i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini ne bude u suprotnosti s ciljevima i inicijativama u području okoliša koji su u njemu utvrđeni;

32.  pozdravlja dosadašnja postignuća u okviru Jedinstvenog okvira za potporu te potiče brzu i učinkovitu provedbu novih programa pomoći čiji će naglasak biti na energetskoj učinkovitosti, gospodarenju krutim otpadom te vodoopskrbi i odvodnji;

33.  pozdravlja činjenicu da je Komisija dodijelila 3,4 milijardi EUR za 18 prioritetnih projekata u Gruziji u okviru akcijskog plana za ulaganja u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T); poziva Gruziju da poboljša svoj energetski sektor i povezanost, osiguravajući pritom ekološku održivost, posebno očuvanje biološke raznolikosti i zaštićenih područja, te uzimajući u obzir lokalne zajednice tijekom postupka provedbe;

34.  pozdravlja novi obrazovni program Gruzije, reviziju strategije za obrazovanje i znanost za razdoblje 2017. – 2021., novi zakon o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i napredak ostvaren u usklađivanju mehanizma za osiguranje kvalitete obrazovanja sa Sporazumom o pridruživanju; pozdravlja uspješno sudjelovanje Gruzije u programu Erasmus+, u okviru kojeg je gotovo 7 500 studenata i članova akademskog osoblja sudjelovalo u razmjenama između Gruzije i EU-a, kao i u Europskoj školi Istočnog partnerstva i prvoj europskoj školi koju su osnovali EU i gruzijska vlada;

35.  preporučuje da Komisija nastavi sa svojim nastojanjima kojima se Gruziji omogućuje sudjelovanje u programima i agencijama koje podupire EU i u kojima mogu sudjelovati zemlje koje nisu članice EU-a, u skladu s pravno primjerenim statusom;

o
o   o

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Gruzije.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0457.
(2) SL C 28, 27.1.2020., str. 97.
(3) SL C 162, 10.5.2019., str. 138.
(4) SL C 11, 12.1.2018., str. 82.
(5) SL C 294, 12.8.2016., str. 111.
(6) Završno izvješće misije za promatranje izbora ODIHR-a od 28. veljače 2019. o predsjedničkim izborima u Gruziji, str. 30.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti