Uvođenje izvanrednih trgovinskih mjera za zemlje i područja koji sudjeluju u Procesu stabilizacije i pridruživanja Europske unije ili su s njim povezani ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Prijedlogu uredbe europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1215/2009 o uvođenju izvanrednih trgovinskih mjera za zemlje i područja koji sudjeluju u Procesu stabilizacije i pridruživanja Europske unije ili su s njim povezani (COM(2020)0135 – C9-0099/2020 – 2020/0051(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0135),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0099/2020),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. listopada 2020. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0175/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. studenoga 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1215/2009 o uvođenju izvanrednih trgovinskih mjera za zemlje i područja koji sudjeluju u Procesu stabilizacije i pridruživanja Europske unije ili su s njim povezani
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/2172.)
Genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603
174k
53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068777/01 – 2020/2836(RSP))
– uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068777/01),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezine članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 15. rujna 2020. na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 22. svibnja 2019. i objavljeno 8. srpnja 2019.(3),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije kojima se protivi odobrenju genetski modificiranih organizama („GMO”)(4),
– uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
A. budući da je 15. veljače 2016. Monsanto Europe S.A./N.V., u ime poduzeća Monsanto (Sjedinjene Američke Države), podnio zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske (dalje u tekstu „zahtjev”) u kojemu traži da se odobri stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603 (dalje u tekstu „višestruko genetski modificirani kukuruz”), u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže višestruko genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj; budući da je zahtjev obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od 10 potkombinacija pojedinačnih promjena koje čine višestruko genetski modificirani kukuruz;
B. budući da višestruko genetski modificirani kukuruz dobiven križanjem četiriju genetski modificiranih (GM) promjena kukuruza (MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603), stvara otpornost na herbicide koji sadržavaju glifosat i proizvodi tri insekticidna proteina (Cry1A.105, Cry2Ab2 i Vip3Aa20 poznatije kao „Bt” ili „Cry” proteini) koji su toksični za određene ličinke lepidoptera (leptira i moljaca)(5);
C. budući da su prethodne procjene četiriju pojedinačnih promjena i četiriju potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza, koje su već odobrene, upotrijebljene kao osnova za procjenu četiriju promjena višestruko genetski modificiranog kukuruza i preostalih šest potkombinacija(6);
D. budući da je 22. svibnja 2019. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom zahtjevu, koje je objavljeno 8. srpnja 2019.;
E. budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;
Primjedbe država članica i dodatne napomene
F. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike(7); budući da se te kritike među ostalim odnose na zabrinutost zbog toga što nije provedena analiza ostataka glifosata ili glifosatnih metabolita na višestruko genetski modificiranom kukuruzu, nije bilo ispitivanja mogućih sinergijskih ili antagonističkih učinaka proteina Cry, proteina Vip i ostataka herbicida, nisu riješena pitanja o sigurnosti genetski modificiranog kukuruza i od njega dobivene hrane i hrane za životinje, nisu procijenjeni potencijalni dugoročni reproduktivni ili razvojni učinci hrane ili hrane za životinje te zbog nedostatka informacija sigurnost višestruko genetski modificiranog kukuruza ne može biti u potpunosti procijenjena;
G. budući da je neovisnom znanstvenom analizom utvrđeno da se, među ostalim, ne može donijeti konačan zaključak o sigurnosti višestruko genetski modificiranog kukuruza, da su toksikološka procjena i procjena rizika za okoliš neprihvatljive te da procjena rizika ne ispunjava zahtjeve za procjenu rizika za imunološki sustav(8);
H. budući da podnositelj zahtjeva nije podnio eksperimentalne podatke za šest trenutačno neodobrenih potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza;
Nepostojanje procjene ostataka herbicida, metabolita i učinka koktela
I. budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više „komplementarnih” herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(9); budući da se zbog toga mora očekivati da će višestruko genetski modificirani kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glifosata te da bi stoga količina njihovih ostataka tijekom žetve mogla biti veća; budući da višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira tri proteina otporna na glifosat, što ga čini još otpornijim na veće doze i opetovano prskanje;
J. budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. godine glifosat kategorizirala kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka;
K. budući da je u svojem znanstvenom mišljenju od 22. svibnja 2019. Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (Povjerenstvo EFSA-e za GMO) navelo da je „procjenu ostataka herbicida u usjevima kukuruza otpornima na herbicide relevantnu za ovaj zahtjev proučila EFSA-ina jedinica za pesticide”(10); budući da su, prema mišljenju EFSA-ine jedinice za pesticide, podaci o ostacima glifosata na genetski modificiranom kukuruzu s izmjenama EPSPS-a(11) nedovoljni za dobivanje maksimalnih razina ostataka i vrijednosti za procjenu rizika(12);
L. budući da ponovno prema podacima EFSA-ine jedinice za pesticide nisu dostupni toksikološki podaci koji bi opravdali provedbu procjene rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat(13);
M. budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i proizvoda njihove razgradnje pronađenih na genetski modificiranim biljkama, zajedno s njihovom potencijalnom interakcijom s Bt-proteinima, nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost produkata razgradnje (metabolita) može utjecati sama genetska modifikacija(14);
Bt-proteini
N. budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi(15), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;
O. budući da se u izdvojenom mišljenju člana Povjerenstva EFSA-e za GMO, donesenom u procesu procjene jednog drugog višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija, navodi da, iako neželjeni učinci na imunosni sustav nisu utvrđeni ni u jednoj primjeni u kojoj se izražavaju Bt-proteini, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju ispitivanja primjerena za tu svrhu”(16);
P. budući da se ne može zaključiti da je konzumacija višestruko genetski modificiranog kukuruza ili njegovih potkombinacija sigurna za zdravlje ljudi i životinja;
Q. budući da se u nedavnoj studiji navodi da je brzi porast tretiranja sjemena neonikotinoidima u Sjedinjenim Američkim Državama povezan s porastom sadnje genetski modificiranog Bt-kukuruza(17); budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače(18);
Nedemokratsko donošenje odluka
R. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 15. rujna 2020. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;
S. budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobravanje proizvoda u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;
T. budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u devetom sazivu dosad izrazio osam prigovora; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;
U. budući da u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija može odlučiti ne odobriti GMO ako ga u okviru žalbenog odbora ne podrži kvalificirana većina država članica(19); budući da u tom pogledu nije potrebna promjena zakonodavstva;
1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(20), pružanje osnove za visoku razinu zaštite života i zdravlja ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;
3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;
4. pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11. rujna 2020. konačno prepoznala potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(21); međutim, duboko je razočaran zbog toga što je Komisija 28. rujna 2020. odobrila uvoz još jedne vrste genetski modificirane soje(22) unatoč prigovoru Parlamenta i većina država članica;
5. poziva Komisiju da hitno nastavi s razvojem kriterija održivosti, uz potpuno sudjelovanje Parlamenta; poziva Komisiju da pruži informacije o tome kako će se taj postupak provesti i u kojem vremenskom okviru;
6. ponovno apelira na Komisiju da uzme u obzir obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja;
7. ponovno poziva Komisiju da prestane odobravati GMO-e, bilo za uzgoj ili za uporabu u hrani i hrani za životinje, ako u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 države članice u žalbenom odboru ne donesu mišljenje;
8. ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobrava genetski modificirane usjeve otporne na herbicide dok se zdravstveni rizici povezani s ostacima temeljito ne istraže na temelju pojedinačnih slučajeva, što zahtijeva potpunu procjenu ostataka od prskanja genetski modificiranih usjeva komplementarnim herbicidima, procjenu proizvoda njihove razgradnje i svih kombiniranih učinaka;
9. ponovno poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;
10. ponovno poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestruko genetski modificiranih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na temelju potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;
11. konkretnije, smatra da je odobravanje sorti za koje nisu dostavljeni nikakvi sigurnosni podaci te koje nisu ni ispitane ili nisu još ni stvorene u suprotnosti s načelima općih propisa o hrani, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 178/2002;
12. ponovno poziva EFSA-u da dodatno razradi i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestruko genetski modificiranih promjena, na primjer u odnosu na adjuvantna svojstva Bt-toksina;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Znanstveno mišljenje EFSA-ina Povjerenstva za genetski modificirane organizme o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603 i potkombinacija za uporabu u hrani i hrani za životinje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2016-131), EFSA Journal 2019;17(7):5734, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5734.
–––––––– Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u devetom sazivu Parlament je usvojio sljedeće rezolucije:Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069).
Vidi, na primjer, Bonny S., „Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide te herbicidi: pregled i učinci” („Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact”), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31. – 48, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., „Utjecaj genetski modificiranih usjeva na upotrebu pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina” („Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years”), Environmental Sciences Europe 24, 24 (2012.), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24, i Schütte, G., Eckerstorfer, M., Rastelli, V. et al., „Otpornost na herbicide i bioraznolikost: poljoprivredni i okolišni aspekti genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide” („Herbicide resistance and biodiversity: agronomic and environmental aspects of genetically modified herbicide-resistant plants”), Environmental Sciences Europe 29, 5 (2017.), https://link.springer.com/article/10.1186/s12302-016-0100-y
EFSA-ino preispitivanje postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005 – revidirana verzija kojom se uzimaju u obzir ispušteni podaci, EFSA Journal 2019.;17(10):5862, str. 4., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5862
Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal 2015.; 13(11):4302, str. 3., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302
To je doista slučaj kod glifosata, kako se navodi u EFSA-inoj reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal 2018;16(5):5263, str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263
Vidi pregled Rubio Infante, N. & Moreno-Fierros, L., „Pregled sigurnosnih i bioloških učinaka Cry-toksina bacillus thuringiensis kod sisavaca” („An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals”), Journal of Applied Toxicology, 2016., 36(5): str. 630 – 648, http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full
Zahtjev EFSA-GMO-DE-2010-86 (Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 kukuruz i tri potkombinacije neovisno o njihovu podrijetlu), Izdvojeno mišljenje, Wal, J.M., član Povjerenstva EFSA-e za GMO, EFSA Journal 2018.;16(7):5309, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309
Douglas, M.R., Tooker, J.F., „Uvođenje tretiranja sjemena na veliko potaknulo je snažan porast u upotrebi neonikotinoidnih insekticida i preventivnom upravljanju štetočinama u usjevima na poljima SAD-a” („Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops”), Environmental Science and Technology 2015, 49, 8, 5088 – 5097, https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068779/01 – 2020/2838(RSP))
– uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068779/01),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 15. rujna 2020. na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 28. studenoga 2019. i objavljeno 20. siječnja 2020.(3),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama („GMO”)(4),
– uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3 Poslovnika,
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
A. budući da je 8. kolovoza 2012., trgovačko društvo Syngenta Crop Protection AG preko svojeg društva kćeri Syngenta Crop Protection NV/SA, podnijelo zahtjev („zahtjev”) nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003; budući da je zahtjev obuhvaćao stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificiranu soju (Glycine max (L.) Merr.) SYHT0H2, sastoje se ili su proizvedeni od nje; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiranu soju SYHT0H2 ili se sastoje od nje, za namjene koje nisu hrana i hrana za životinje, osim za uzgoj;
B. budući da je 28. studenoga 2019. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom zahtjevu, koje je objavljeno 20. siječnja 2020.;
C. budući da je genetski modificirana soja SYHT0H2 razvijena kako bi se stvorila otpornost na glufosinat amonijak i herbicide koji sadrže aktivnu tvar mezotrion i druge herbicide koji inhibiraju p-hidroksifenil piruvat dioksigenazu (HPPD)(5);
D. budući da je dokazano da je na genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide potrebno koristiti više herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(6); budući da se zbog toga može očekivati da će genetski modificirana soja SYHT0H2 biti izložena i višim i ponovljenim dozama komplementarnih herbicida (glufosinat i herbicidi koji inhibiraju HPPD), što bi moglo dovesti do većih količina njihovih ostataka pri žetvi;
E. budući da se glufosinat klasificira kao tvar kategorije 1B koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga ispunjava kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(7); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.(8);
F. budući da se prema mišljenju EFSA-e „može smatrati da mezotrion, herbicid koji inhibira HPPD, ima endokrino štetna svojstva”, dok genotoksični potencijal AMBA-e, produkta razgradnje mezotriona, „ne može biti isključen”(9);
G. budući da se za potrebe procjene rizika samo glufosinat i mezotrion smatraju komplementarnim herbicidima; međutim, budući da herbicidi koji inhibiraju HPPD obuhvaćaju niz herbicida, uključujući izoksaflutol, koji se stoga mogu upotrebljavati u velikim količinama na toj genetski modificiranoj soji; budući da je izoksaflutol, prema usklađenom razvrstavanju i označivanju koje je odobrila Unija, vrlo toksičan za vodeni okoliš i da se za njega sumnja da može izazvati oštećenja ploda(10);
H. međutim, budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i proizvoda njihove razgradnje pronađenih na genetski modificiranim biljkama te mogućih kombinatornih učinaka („učinak koktela”) nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost produkata razgradnje (metabolita) može utjecati sama genetska modifikacija;
I. budući da se u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća(11) ostaci herbicida na uvezenim usjevima za hranu i hranu za životinje čija upotreba nije odobrena u Uniji trebaju pomno kontrolirati i pratiti;
J. no budući da u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. države članice više nisu obvezne mjeriti razine glufosinata na uvezenoj soji(12); budući da se ne može isključiti da će genetski modificirana soja SYHT0H2 ili proizvodi dobiveni od nje za uporabu u hrani i hrani za životinje premašiti maksimalne granice ostataka koje su uvedene kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača;
K. budući da se stoga ne može zaključiti da je konzumacija genetski modificirane soje SYHT0H2 sigurna za zdravlje ljudi i životinja;
L. budući da je u zaključcima međunarodnog istraživačkog projekta pod naslovom „Procjena rizika od genetski modificiranih organizama u EU-u i Švicarskoj”, koji su predstavljeni u siječnju 2020., utvrđeno da pri procjeni rizika GMO-a na razini Unije nisu na zadovoljavajući način obrađeni rizici za javno zdravlje i okoliš, uključujući zdravstvene rizike povezane s konzumacijom proizvoda dobivenih od genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide(13);
Primjedbe nadležnih tijela država članica
M. budući da su nadležna tijela država članica tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne primjedbe(14); budući da se kritike odnose na pomanjkanje analize ostataka herbicida na uvezenoj genetski modificiranoj soji SYHT0H2 i na potencijalne rizike za zdravlje potrošača, te na to da su toksikološke informacije nedostatne i da se stoga potencijalni rizik povezan s konzumacijom hrane proizvedene od genetski modificirane soje SYHT0H2 ne može procijeniti, da informacije potrebne za donošenje zaključka o procjeni zdravlja okoliša nisu potpune i da je prije izdavanja odobrenja potrebno dostaviti detaljan plan praćenja;
Nedemokratsko donošenje odluka
N. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 15. rujna 2020. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;
O. budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobravanje proizvoda u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje(15);
P. budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament dosad u svojem devetom sazivu izrazio osam prigovora; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;
Q. budući da u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija može odlučiti ne odobriti GMO ako ga u okviru žalbenog odbora ne podrži kvalificirana većina država članica(16); budući da u tom pogledu nije potrebna promjena zakonodavstva;
Poštovanje međunarodnih obveza Unije
R. budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora u obzir uzeti sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne faktore važne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni faktori trebali uključivati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), Pariškog sporazuma o klimi i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;
S. budući da se u nedavnom izvješću posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje(17); budući da se u okviru cilja održivog razvoja br. 3.9 želi do 2030. znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama i onečišćenjem zraka, vode i tla te kontaminacijom(18);
T. budući da je EFSA utvrdila da procijenjena izloženost primjenitelja glufosinatu, koji je klasificiran kao toksičan za reproduktivno zdravlje, kad se upotrebljava za suzbijanje korova kod genetski modificiranog kukuruza premašuje prihvatljivu razinu izloženosti primjenitelja, čak i kad se koristi osobna zaštitna oprema(19); budući da je rizik od povećane izloženosti primjenitelja osobito zabrinjavajuć pri genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide, s obzirom na veće količine herbicida koje se pritom koriste;
U. budući da je krčenje šuma jedan od glavnih uzroka smanjenja biološke raznolikosti; budući da su emisije koje nastaju zbog uporabe i prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najveći uzrok klimatskih promjena, nakon spaljivanja fosilnih goriva(20); budući da se Pariškim sporazumom o klimi i Strateškim planom za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020. usvojenim u okviru Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti te ciljevima za biološku raznolikost iz Aichija promiče održivo upravljanje šumama, njihova zaštita i obnavljanje(21); budući da cilj održivog razvoja br. 15 uključuje zaustavljanje krčenja šuma do 2020.(22); budući da šume imaju višestruku ulogu kojom se podupire ostvarivanje većine ciljeva održivog razvoja(23);
V. budući da je proizvodnja soje jedan od glavnih razloga krčenja šuma u području Amazonije, Cerrada i Gran Chaca u Južnoj Americi; budući da je 97 % soje koja se uzgaja u Brazilu i 100 % soje koja se uzgaja u Argentini genetski modificirana soja(24);
W. budući da je za veliku većinu genetski modificirane soje odobrene za uzgoj u Brazilu i Argentini odobren i uvoz u Uniju(25); budući da je genetski modificirana soja SYHT0H2 već odobrena za uzgoj u Argentini(26);
X. budući da je analizom koju je provela Komisija utvrđeno da Unija povijesno najviše doprinosi globalnom krčenju šuma i s tim povezanim emisijama upravo zbog soje, na koju otpada gotovo polovica krčenja šuma prouzročenog sveukupnim uvozom u Uniju(27);
Y. budući da je u nedavnoj stručno recenziranoj znanstvenoj studiji utvrđeno da je Unija zbog uvoza soje iz Brazila regija s najvećim ugljičnim otiskom na svijetu, koji je 13,8 % veći od otiska Kine, najveće uvoznice soje, i to zbog većeg udjela u emisijama prouzročenim krčenjem šuma(28); budući da je u drugoj nedavnoj studiji utvrđeno da bi oko petina soje koja se iz brazilskih regija Amazonija i Cerrado izvozi u Uniju, uglavnom za hranu za životinje, mogla biti „onečišćena nezakonitim krčenjem šuma”(29); budući da su šumski požari u Amazoniji posljedica visokih razina krčenja šuma; budući da je Komisija u Komunikaciji iz 2019. izrazila svoju ambiciju da zaštiti i obnovi svjetske šume(30); budući da je globalna zaštita biološke raznolikosti, uključujući šume, jedan od ključnih ciljeva strategije EU-a za bioraznolikost koju je nedavno objavila Komisija(31);
1. smatra da ovaj Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(32), pružanje osnove za visoku razinu zaštite života i zdravlja ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;
3. traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;
4. pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11. rujna 2020. konačno prepoznala potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(33); međutim, duboko je razočaran zbog toga što je Komisija 28. rujna 2020. odobrila uvoz još jedne vrste genetski modificirane soje(34) unatoč prigovoru Parlamenta i većine država članica;
5. poziva Komisiju da hitno nastavi s izradom kriterija održivosti, uz puno sudjelovanje Parlamenta; poziva Komisiju da pruži informacije o tome kako će se taj postupak provesti i u kojem vremenskom okviru;
6. ponovno apelira na Komisiju da u obzir uzme obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja;
7. ponovno poziva Komisiju da prestane odobravati GMO-e, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje, ako u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 države članice u žalbenom odboru ne donesu mišljenje;
8. ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobrava genetski modificirane usjeve otporne na herbicide dok se zdravstveni rizici povezani s ostacima temeljito ne istraže na temelju pojedinačnih slučajeva, što zahtijeva potpunu procjenu ostataka od prskanja genetski modificiranih usjeva komplementarnim herbicidima, procjenu proizvoda njihove razgradnje i svih kombinatornih učinaka;
9. ponovno poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili za uvoz u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;
10. ponovno poziva Komisiju da ne odobrava uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje kod kojih je stvorena otpornost na aktivnu tvar u herbicidu koja nije odobrena za uporabu u Uniji;
11. pozdravlja činjenicu da je europski zeleni plan, glavni projekt Komisije, predstavljen kao sastavni dio Komisijine strategije za provedbu Programa UN-a do 2030. i ciljeva održivog razvoja; podsjeća da se ciljevi održivog razvoja mogu postići samo ako lanci opskrbe postanu održivi i ako se između politika stvore sinergije(35);
12. ponovno izražava zabrinutost zbog činjenice da visoka razina ovisnosti Unije o uvozu hrane za životinje u obliku soje prouzročuje krčenje šuma u trećim zemljama(36);
13. pozdravlja najavu zakonodavnog prijedloga Komisije o mjerama za sprečavanje ili ograničenje stavljanja na tržište EU-a proizvoda povezanih s krčenjem ili degradacijom šuma, koji bi trebao biti objavljen do lipnja 2021.; u međuvremenu, s obzirom na hitnost rješavanja pitanja krčenja šuma u području Amazonije, Cerrada i Gran Chaca i činjenicu da potražnja Unije za genetski modificiranom sojom doprinosi krčenju šuma u toj regiji, poziva Komisiju da odmah obustavi uvoz genetski modificirane soje uzgojene u Brazilu i Argentini, i pritom po potrebi primjeni članak 53. Uredbe (EZ) br. 178/2002, dok se ne uspostave učinkoviti pravno obvezujući mehanizmi za sprečavanje stavljanja na tržište Unije proizvoda povezanih s krčenjem šuma i povezanim kršenjima ljudskih prava;
14. ponovno poziva na provedbu europske strategije(37) za proizvodnju i opskrbu bjelančevinama biljnog podrijetla, koja bi Uniji omogućila manju ovisnost o uvozu genetski modificirane soje te stvaranje kraćih prehrambenih lanaca i regionalnih tržišta;
15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Znanstveno mišljenje EFSA-ina Povjerenstva za genetski modificirane organizme o procjeni genetski modificirane soje SYHT0H2 za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2012-111), EFSA Journal 2020.;18(1):5946, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.5946
–––––––– Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u devetom sazivu Parlament je usvojio sljedeće rezolucije:Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069).
Vidi, na primjer, Bonny S., „Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact” (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31. – 48, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C. M., „Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years” (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih 16 godina), Environmental Sciences Europe 24, 24 (2012.), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24, i Schütte, G., Eckerstorfer, M., Rastelli, V. et al., „Herbicide resistance and biodiversity: agronomic and environmental aspects of genetically modified herbicide-resistant plants” (Otpornost herbicida i biološka raznolikost: poljoprivredni i okolišni aspekti genetski modificiranih biljaka otpornih na pesticide), Environmental Sciences Europe 29, 5 (2017.), https://link.springer.com/article/10.1186/s12302-016-0100-y
Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida koji sadržavaju aktivnu tvar mezotrion. EFSA Journal 2016., 14(3):4419, str. 3. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2016.4419
Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 88, 29.3.2019., str. 28.).
Primjedbe država članica o genetski modificiranoj soji SYHT0H2 dostupne su u bazi pitanja EFSA-e: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2012-00753
Vidi, na primjer, obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije koji je predstavljen 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011.
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.
Zaključak EFSA-e o stručnoj recenziji procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glufosinatom, EFSA Scientific Report (2005.) 27, 1-81, str. 3., https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.2903/j.efsa.2005.27r
International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications, „Global status of commercialized biotech/GM crops in 2017: Biotech Crop Adoption Surges as Economic Benefits Accumulate in 22 Years” (Globalno stanje prodaje biotehničkih/genetski modificiranih usjeva 2017.: u 22 godine upotreba biotehničkih usjeva je porasla zajedno s gospodarskim koristima), ISAAA, sažetak br. 53 (2017.), str. 16. i 21., http://www.isaaa.org/resources/publications/briefs/53/download/isaaa-brief-53-2017.pdf
Unakrsnom provjerom dviju baza podataka u listopadu 2020. (registar Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje (https://webgate.ec.europa.eu/dyna/gm_register/index_en.cfm) i podataka o odobrenju genetski modificiranih usjeva iz baze podataka organizacije ISAAA (http://www.isaaa.org/gmapprovaldatabase/)) može se izračunati koliko je genetski modificirane soje odobrene za uzgoj u Brazilu i Argentini odobreno i za uvoz u Uniju. Za Brazil: od 17 vrsta genetski modificirane soje odobrenih za uzgoj trenutačno je za njih 12 odobren uvoz u Uniju, a odobrenje za uvoz triju vrsta genetski modificirane soje još je u postupku obrade. Za Argentinu: od ukupno 15 vrsta genetski modificirane soje odobrenih za uzgoj trenutačno je za njih 10 odobren uvoz u Uniju, a odobrenje za uvoz triju vrsta genetski modificirane soje još je u postupku obrade.
Tehničko izvješće Komisije – 2013. – 063 „The impact of EU consumption on deforestation: Comprehensive analysis of the impact of EU consumption on deforestation” (Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma), studija koju je financirala Europska komisija, Glavna uprava za okoliš , a proveli su je VITO, IIASA, HIVA i IUCN NL, http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/1.%20Report%20analysis%20of%20impact.pdf, str. 23. – 24. Od 1990. do 2008. Unija je uvezla količinu žitarica i stočnih proizvoda čija je proizvodnja prouzročila krčenje 90 000 km2 šuma. Od toga na poljoprivredne proizvode otpada 74 000 km2 (82 %), a najveći udio imaju uljarice (52 000 km2). Na soju i sojinu pogaču otpada 82 % te brojke (42 600 km2), što je 47 % ukupnog uvoza proizvoda u Uniju čija proizvodnja prouzročuje krčenje šuma.
Escobar, N., Tizado, E. J., zu Ermgassen, E. K., Löfgren, P., Börner, J., Godar, J. „Spatially-explicit footprints of agricultural commodities: Mapping carbon emissions embodied in Brazil’s soy exports” (Prostorno određeni otisci poljoprivrednih proizvoda: Mapiranje ugljičnih emisija prouzročenih izvozom soje iz Brazila), Global Environmental Change, svezak 62., svibanj 2020., 102067 https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378019308623
Rajão, R., Soares-Filho, B., Nunes, F., Börner, J., Machado, L., Assis, D., Oliveira, A., Pinto, L., Ribeiro, V., Rausch, L., Gibbs, H., Figueira, D., „The rotten apples of Brazil’s agribusiness” (Gnjile jabuke brazilskog agrobiznisa), časopis Science, 17. srpnja 2020., svezak 369., izdanje 6501, str. 246. – 248., https://science.sciencemag.org/content/369/6501/246
Komunikacija EU-a o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52019DC0352&qid=1604657116222
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote, svibanj 2020., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0380&qid=1604656133953
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume (SL C 433, 23.12.2019., str. 50.), stavak 67.
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005), stavak 64.
Genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603
179k
55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068778 – 2020/2837(RSP))
– uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D068778),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezine članke 7. stavak 3. i 19. stavak 3.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 15. rujna 2020. na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 3. srpnja 2019. i objavljeno 8. kolovoza 2019.(3),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije kojima se protivi odobrenju genetski modificiranih organizama („GMO”)(4),
– uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
A. budući da je 28. listopada 2016. Monsanto Europe S.A./N.V., u ime poduzeća Monsanto (Sjedinjene Američke Države), podnio zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske (dalje u tekstu „zahtjev”) u kojemu traži da se odobri stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 (dalje u tekstu „višestruko genetski modificirani kukuruz”), u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;
B. budući da taj zahtjev također obuhvaća stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže višestruko genetski modificirani kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;
C. budući da zahtjev obuhvaća stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od 25 potkombinacija tih pojedinačnih promjena koje čine višestruko genetski modificirani kukuruz;
D. budući da je već odobreno 11 potkombinacija tog višestruko genetski modificiranog kukuruza; budući da je Nacrtom provedbene odluke Komisije obuhvaćeno preostalih 14 potkombinacija;
E. budući da višestruko genetski modificirani kukuruz dobiven križanjem pet genetski modificiranih (GM) promjena kukuruza (MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603), stvara trostruku toleranciju na herbicide koji sadržavaju glifosat i proizvodi tri insekticidna proteina (Cry1A.105, Cry2Ab2 i Vip3Aa20 poznatije kao „Bt” ili „Cry” proteini) koji su toksični za određene ličinke lepidoptera (leptira)(5);
F. budući da, osim toga, višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira modificirani CspB gen bakterije Bacillus subtilis čiji je cilj smanjiti gubitak uroda izazvan stresom od suše; budući da je gen nptII, koji uzrokuje otpornost na antibiotike kanamicin i neomicin, korišten kao marker selekcije u procesu genetske modifikacije(6);
G. budući da je 3. srpnja 2019. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom zahtjevu, koje je objavljeno 8. kolovoza 2019.;
H. budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;
Primjedbe država članica i nedostatak eksperimentalnih podataka o potkombinacijama
I. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike(7); budući da te kritike sadrže i primjedbu da se ne uzimaju u obzir moguće interakcije s okolišnim uvjetima, koji mogu utjecati na sadržaj transgenskih proteina u biljci, da i dalje postoje neriješena pitanja u pogledu sigurnosti i moguće toksičnosti, da se u procjeni zanemaruju ostaci herbicida i metaboliti glifosata, kao i zabrinutost u pogledu upotrebe gena NPTII otpornog na antimikrobna sredstva;
J. budući da podnositelj zahtjeva nije podnio eksperimentalne podatke za 14 trenutačno neodobrenih potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza(8);
Izostanak procjene ostataka herbicida i proizvoda njihove razgradnje
K. budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više „komplementarnih” herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(9); budući da se zbog toga mora očekivati da će višestruko genetski modificirani kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glifosata te da bi, stoga, količina njihovih ostataka tijekom žetve mogla biti veća; budući da višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira tri proteina otporna na glifosat, što ga čini još otpornijim na veće doze i opetovano prskanje;
L. budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. godine glifosat kategorizirala kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka;
M. budući da je u svojem znanstvenom mišljenju od 3. srpnja 2019. Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (Povjerenstvo EFSA-e za GMO) navelo da je „procjenu ostataka herbicida relevantnu za ovaj zahtjev proučila EFSA-ina jedinica za pesticide”(10); budući da su, prema mišljenju EFSA-ine jedinice za pesticide, podaci o ostacima glifosata na genetski modificiranom kukuruzu s izmjenama EPSPS-a(11) nedovoljni za dobivanje maksimalnih razina ostataka i vrijednosti za procjenu rizika(12);
N. budući da prema podacima EFSA-ine jedinice za pesticide nisu dostupni toksikološki podaci koji bi opravdali provedbu procjene rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat(13);
O. budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i proizvode njihove razgradnje pronađene na genetski modificiranim biljkama, zajedno s njihovom potencijalnom interakcijom s Bt-proteinima, nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost proizvoda razgradnje može utjecati sama genetska modifikacija(14);
P. budući da se stoga ne može zaključiti da je konzumacija višestruko genetski modificiranog kukuruza ili njegovih potkombinacija sigurna za zdravlje ljudi i životinja;
Bt-proteini
Q. budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi(15), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;
R. budući da se u izdvojenom mišljenju člana Povjerenstva EFSA-e za GMO, donesenom u procesu procjene drugog višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija, navodi da, iako neželjeni učinci na imunosni sustav nisu utvrđeni ni u jednoj primjeni u kojoj se izražavaju Bt-proteini, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju ispitivanja primjerena za tu svrhu”(16);
S. budući da se u nedavnoj studiji navodi da se brzi porast tretiranja sjemena neonikotinoidima u Sjedinjenim Američkim Državama poklapa s porastom sadnje genetski modificiranog Bt-kukuruza(17); budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače(18);
Uključivanje markera otpornosti na antibiotike
T. budući da višestruko genetski modificirani kukuruz proizvodi protein NPTII koji uzrokuje otpornost na niz antibiotika, uključujući neomicin i kanamicin, koje Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao „ključno važne za ljudsku i veterinarsku uporabu”(19); budući da je NPTII upotrijebljen kao marker za olakšavanje postupka odabira transformiranih stanica;
U. budući da se člankom 4. stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20) zahtijeva da se genetski modificirani organizmi koji sadrže gene koji izražavaju otpornost na antibiotike koji se koriste u medicinskom ili veterinarskom liječenju posebno uzimaju u obzir pri provođenju procjene rizika za okoliš te da je generalni cilj utvrditi i postupno ukloniti genske markere otpornosti GMO-a na antibiotike koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje ili okoliš;
V. budući da se u uvodnoj izjavi 17. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 503/2013(21) navodi da je „sada moguće razviti GMO bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike [...] podnositelj bi trebao imati za cilj razviti GMO-e bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike.”;
W. budući da je Austrija službeno uložila prigovor na stavljanje na tržište višestruko genetski modificiranog kukuruza zbog uključivanja NPTII-ja, „što može olakšati širenje antimikrobne rezistencije u tlu i crijevnim bakterijama” i s obzirom na „trenutačnu krizu otpornosti na antibiotike” Austrija „ne može podržati da se tim proizvodom namjerno potiče okolišni bazen gena otpornih na antibiotike”; budući da Austrija dalje navodi da „ne uklonivši taj gen za otpornost iz komercijaliziranog proizvoda – iako je to tehnički moguće [...] – podnositelj zahtjeva krši Provedbenu uredbu Komisije [(EU) br. 503/2013] o umetanju marker gena i drugih nizova nukleinske kiseline koji nisu bitni za postizanje željene osobine” i Direktivu 2001/18/EZ o postupnom ukidanju gena za otpornost na antibiotike”(22);
Suša
X. budući da višestruko genetski modificirani kukuruz eksprimira modificirani CspB gen iz bakterije Bacillus subtilis koji pomaže smanjiti gubitak uroda izazvan stresom od suše; budući da, međutim, nisu provedena terenska ispitivanja višestruko genetski modificiranog kukuruza u sušnim uvjetima; budući da, međutim, stresni uvjeti, kao što je suša, mogu utjecati na sastav biljaka i biološke karakteristike ključne za procjenu sigurnosti hrane i hrane za životinje;
Nedemokratsko donošenje odluka
Y. budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 15. rujna 2020. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;
Z. budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobravanje proizvoda u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;
AA. budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament dosad u svojem devetom sazivu izrazio osam prigovora; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, unatoč tomu što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;
AB. budući da u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija može odlučiti ne odobriti GMO ako ga u okviru žalbenog odbora ne podrži kvalificirana većina država članica(23); budući da u tom pogledu nije potrebna promjena zakonodavstva;
1. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(24), pružanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;
3. traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;
4. pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11. rujna 2020. konačno prepoznala potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(25); međutim, izražava snažno razočaranje zbog toga što je Komisija 28. rujna 2020. odobrila uvoz još jedne genetski modificirane soje(26) unatoč prigovoru Parlamenta i većina država članica koje su glasovale protiv;
5. poziva Komisiju da hitno nastavi s razvojem kriterija održivosti, uz puno sudjelovanje Parlamenta; poziva Komisiju da pruži informacije o tome kako će se taj postupak provesti i u kojem vremenskom okviru;
6. ponovno apelira na Komisiju da uzme u obzir obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja;
7. ponovno poziva Komisiju da prestane odobravati GMO-e, bilo za uzgoj ili za uporabu u hrani i hrani za životinje, ako u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 države članice u žalbenom odboru ne donesu mišljenje;
8. ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobrava genetski modificirane usjeve otporne na herbicide dok se zdravstveni rizici povezani s ostacima temeljito ne istraže na temelju pojedinačnih slučajeva, što zahtijeva potpunu procjenu ostataka od prskanja genetski modificiranih usjeva komplementarnim herbicidima, procjenu proizvoda njihove razgradnje i svih kombiniranih učinaka;
9. ponovno poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;
10. poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestrukih genetskih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na temelju potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;
11. konkretnije, smatra da je odobravanje sorti genetski modificiranih usjeva za koje nisu dostavljeni nikakvi sigurnosni podaci te koje nisu ni ispitane ili nisu još ni stvorene u suprotnosti s načelima općih propisa o hrani, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 178/2002;
12. poziva EFSA-u da dodatno razradi i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestrukih genetskih promjena, na primjer u odnosu na adjuvantna svojstva Bt-toksina;
13. ponavlja svoj poziv Komisiji da ne odobri stavljanje na tržište genetski modificiranih biljaka koje sadržavaju gene koji uzrokuju antimikrobnu rezistenciju; konstatira da bi se odobrenjem kršio članak 4. stavak 2. Direktive 2001/18/EZ kojim se poziva na postupno ukidanje genskih markera otpornosti GMO-a na antibiotike koji bi mogli imati negativne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Znanstveno mišljenje EFSA-ina Povjerenstva za genetski modificirane organizme o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 i potkombinacija za uporabu u hrani i hrani za životinje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2016-134), EFSA Journal 2019;17(8):5774, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5774.
––––––– Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u devetom sazivu Parlament je usvojio sljedeće rezolucije:Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057) Rezolucija Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069).
Vidi, na primjer, Bonny S., „Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide te herbicidi: pregled i učinci” („Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact”), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31-48, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., „Utjecaj genetski modificiranih usjeva na upotrebu pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina” („Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years”), Environmental Sciences Europe 24, 24 (2012), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24, i Schütte, G., Eckerstorfer, M., Rastelli, V. et al., „Otpornost na herbicide i bioraznolikost: poljoprivredni i okolišni aspekti genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide” („Herbicide resistance and biodiversity: agronomic and environmental aspects of genetically modified herbicide-resistant plants”), Environmental Sciences Europe 29, 5 (2017), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/s12302-016-0100-y
EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005 – revidirana verzija kojom se uzimaju u obzir ispušteni podaci. EFSA Journal 2019, 17(10):5862, str. 4. https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2019.5862
Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal 2015.; 13(11):4302, str. 3., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302
To je doista slučaj kod glifosata, kako se navodi u EFSA-inoj reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal 2018;16(5):5263, str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263
Vidi pregled Rubio Infante, N. & Moreno-Fierros, L., „Pregled sigurnosnih i bioloških učinaka Cry-toksina bacillus thuringiensis kod sisavaca” („An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals”), Journal of Applied Toxicology, 2016., 36(5): str. 630 – 648, http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full
Zahtjev EFSA-GMO-DE-2010-86 (Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 kukuruz i tri potkombinacije neovisno o njihovu podrijetlu), Izdvojeno mišljenje, Wal, J.M., član Povjerenstva EFSA-e za GMO, EFSA Journal 2018.;16(7):5309, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309
Douglas, M.R., Tooker, J.F., „Uvođenje tretiranja sjemena na veliko potaknulo je snažan porast u upotrebi neonikotinoidnih insekticida i preventivnom upravljanju štetočinama u usjevima na poljima SAD-a” („Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops”), Environmental Science and Technology 2015, 49, 8, 5088 – 5097, https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g
Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1.).
Sažeto izvješće Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, Sekcija za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, od 15. rujna 2020.,https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/sc_modif-genet_20200915_sum.pdf.
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbom (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne mora dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Senegala: provedba Sporazuma. Protokol ***
118k
41k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (13484/2019 – C9-0178/2019 – 2019/0226(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (13484/2019),
– uzimajući u obzir Protokol o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (13483/2019),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. te člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0178/2019),
– uzimajući u obzir svoju Nezakonodavnu rezoluciju od 11. studenoga 2020.(1) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za proračune i Odbora za razvoj,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A9‑0180/2020),
1. daje suglasnost za sklapanje Protokola;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Senegala.
Protokol o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Republike Senegala i Europske unije
140k
49k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (13484/2019 – C9-0178/2019 – 2019/0226M(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (13484/2019),
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala, koji je stupio na snagu 20. studenoga 2014.,
– uzimajući u obzir retrospektivnu i prospektivnu evaluaciju Protokola uz Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Senegala,
– uzimajući u obzir Protokol o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (13483/2019),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C9-0178/2019),
– uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 11. studenoga 2020.(1) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 31. stavak 4. o zajedničkoj ribarstvenoj politici(2),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o zajedničkim pravilima u pogledu primjene vanjske dimenzije zajedničke ribarstvene politike, uključujući sporazume o ribarstvu(3),
– uzimajući u obzir Državni strateški plan Senegala (2019. – 2023.),
– uzimajući u obzir Nacionalnu strategiju Senegala za promicanje zelenih radnih mjesta (2015. – 2020.),
– uzimajući u obzir povećanje azijske flote koja djeluje u senegalskim vodama,
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0182/2020),
A. budući da je Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala stupio na snagu 20. studenoga 2014.; budući da je dosadašnji Protokol o provedbi Sporazuma prestao važiti 19. studenoga 2019. i budući da je novi Protokol parafiran 19. srpnja 2019.;
B. budući da se u prospektivnoj evaluaciji u okviru posljednjeg važećeg Protokola (2014. – 2019.) zaključuje da je taj protokol općenito uspješno doprinosio održivom iskorištavanju resursa u senegalskoj ribolovnoj zoni te se preporučuje njegovo obnavljanje kako bi se zadovoljile potrebe obiju strana;
C. budući da je učinkovitost posljednjeg Protokola zadovoljavajuća u odnosu na ribolov tune i budući da plovila Unije, međutim, nisu iskoristila dio ribolovnih mogućnosti za dubokomorske pridnene vrste; budući da ulov senegalskog oslića predstavlja manje od 10 % ulova Unije u toj podregiji;
D. budući da je razvoj ribolova dubokomorskih pridnenih vrsti u okviru kojeg se lovi senegalski oslić, kao i dodatni ulov senegalskog oslića u ribolovnoj zoni Senegala i u ribolovnim zonama susjednih zemalja, doprinio povećanju ribolovnog pritiska na te stokove;
E. budući da su ribarska plovila Unije ograničena na ribolovne zone na otvorenom moru, zbog čega je njihova interakcija sa senegalskim artizanalnim ribarima vrlo rijetka s minimalnim utjecajem na njihovu egzistenciju;
F. budući da novi Protokol obuhvaća razdoblje od pet godina i da su u njemu za plovila Unije predviđene ribolovne mogućnosti (28 tunolovaca plivaričara s hladnjačom, 10 plovila s ribarskim štapovima, pet plovila s parangalima i dvije koćarice) koje odgovaraju referentnoj tonaži od 10 000 tona godišnje za tunu i količini od 1 750 tona godišnje dopuštenog ulova senegalskog oslića;
G. budući da financijska naknada iznosi 3 050 750 EUR godišnje te da je podijeljena na sljedeći način: 800 000 EUR godišnje za pristup resursima, 900 000 EUR godišnje za provedbu sektorske politike i 1 350 750 EUR godišnje za procijenjeni iznos pristojbi koje moraju platiti vlasnici plovila;
H. budući da se novim Protokolom osiguravaju ribolovne mogućnosti za plovila Unije u vodama Senegala na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta i uz poštovanje preporuka Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT);
I. budući da reforma zajedničke ribarstvene politike sadrži poglavlje o vanjskoj dimenziji s ciljem promicanja načela održivog ribarstva; budući da se bilateralnim sporazumima uspostavlja stabilan pravni, ekonomski i okolišni okvir za pristup flote EU-a vodama trećih zemalja te da se osigurava „sektorska potpora” za jačanje lokalnih administrativnih kapaciteta i poboljšanje standarda održivog upravljanja ribarstvom u partnerskoj zemlji;
J. budući da u okviru zajedničke ribarstvene politike europska flota smije loviti višak dopustivog ulova, u skladu s člankom 62. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982.;
K. budući da je Senegal ratificirao većinu međunarodnih instrumenata za međunarodno upravljanje ribarstvom te da je stranka koja surađuje u regionalnim tijelima za upravljanje ribarstvom koja su relevantna kada je riječ o ribolovnim aktivnostima senegalskih plovila;
L. budući da je novi Protokol uz Sporazum o partnerstvu u ribarstvu sa Senegalom dio okvira vanjskog djelovanja EU-a u vezi s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (AKP) te da se u njemu konkretno uzimaju u obzir ciljevi Unije u vezi s poštovanjem demokratskih načela i ljudskih prava;
M. budući da bi se i u okviru ovog Sporazuma trebali podupirati kompromisi koje je EU postigao u vezi s međunarodnim sporazumima, posebno ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a naročito cilj održivog razvoja br. 14, te da sve mjere EU-a, poput ovog Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu, moraju doprinositi ostvarivanju tih ciljeva;
N. budući da Europska unija i Senegal održavaju suradnju u općem okviru Sporazuma iz Cotonoua i budući da se mjere financijske potpore ribarstvu provode u sklopu programa PESCAO, čiji je cilj poboljšati upravljanje sektorom ribarstva kao i borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, s proračunom od 15 milijuna EUR za razdoblje 2018. – 2024.;
O. budući da nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov ne samo da osiromašuje prirodnu bazu resursa i smanjuje prirodnu produktivnost već i negativno utječe na privređivanje ribara i nacionalne prihode;
P. budući da se Europski parlament treba odmah i u potpunosti obavještavati o svim fazama postupaka koji se odnose na Protokol i njegovo obnavljanje;
Q. budući da male pelagijske stokove dijeli niz susjednih zemalja u sjeverozapadnoj Africi s kojima EU ima sklopljene sporazume o partnerstvu u ribarstvu kojima se omogućuje pristup tim stokovima; budući da bi Komisija trebala poticati senegalske vlasti da pokrenu savjetovanja sa susjednim zemljama o zajedničkim obvezujućim pravilima upravljanja koja se temelje na znanstvenim savjetima kako postići održiv ribolov, naročito ribolov malih pelagijskih stokova, premda se sporazumom između EU-a i Senegala ne omogućuje pristup njima;
R. budući da strateški ciljevi u okviru Državnog strateškog plana Senegala (2019. – 2023.) sadrže održivo upravljanje i poboljšanu produktivnost ribarstva te ukupno povećanje pristupa tržištu i konkurentnosti ribarske industrije;
S. budući da je u sektoru ribarstva zaposleno više od 600 000 Senegalaca, odnosno 17 % radno sposobnog stanovništva;
1. potvrđuje da će Protokol omogućiti nastavak tijesne suradnje između Europske unije i Senegala kako bi se osiguralo odgovorno iskorištavanje ribolovnih resursa u senegalskim vodama i poduprli napori te zemlje u razvoju održivog upravljanja resursima i zaštiti morske biološke raznolikosti;
2. podržava strategiju EU-a za održavanje mreže sporazuma u toj regiji čiji je cilj nadopuniti mjere kojima se promiče održivost stokova u okviru regionalnih organizacija za ribarstvo;
3. konstatira da se, u skladu sa zaključcima izvješća o evaluaciji, novim Protokolom predviđa smanjenje tonaže senegalskog oslića (s 2 000 na 1 750 tona godišnje) te povećanje financijskog doprinosa za sektorsku potporu (150 000 EUR) i procijenjenog iznosa pristojbi koje plaćaju vlasnici plovila;
4. prima na znanje da su u cilju smanjenja smrtnosti ribolovne mogućnosti dubokomorskih koćarica (senegalski oslić) smanjene u skladu sa znanstvenim mišljenjem Odbora za ribarstvo za istočni središnji Atlantik (CECAF);
5. pozdravlja činjenicu da se Protokolom uzimaju u obzir osjetljive vrste koje se love kao usputni ulov; naglašava potrebu za daljnjim jačanjem mjera za zaštitu morskog ekosustava; naglašava da osposobljeni znanstveni promatrači imaju središnju ulogu u praćenju usputnog ulova;
6. naglašava da Sporazum sadrži poglavlje o znanstvenoj suradnji radi boljeg praćenja stanja morskih bioloških resursa u senegalskim vodama; prima na znanje postojeće poteškoće u znanstvenom praćenju iskorištavanja dubokomorskih pridnenih resursa i traži da se u evaluaciji uzme u obzir i ribolovni pritisak flota trećih zemalja u vodama drugih obalnih zemalja (Mauritanija, Maroko, Gvineja Bisau i Gambija), s obzirom na to da su u senegalskim vodama ribolovne mogućnosti za plovila Unije relativno ograničene;
7. smatra da je, kako bi se zajamčio pristup postojećim viškovima u senegalskim vodama, potrebno poznavati ukupni ribolovni napor, među ostalim i senegalske flote i flota trećih zemalja, te poziva Komisiju da zajamči da se članak o transparentnosti primjenjuje u okviru postojećeg Protokola, kao i u raspravama unutar nadležnih regionalnih organizacija za ribarstvo;
8. prima na znanje mogućnost preispitivanja ribolovnih mogućnosti i postizanja dogovora o izlascima u eksperimentalni ribolov u ribolovnim zonama Senegala; pozdravlja uvjete navedene u Protokolu u pogledu održivosti i poštovanja znanstvenih preporuka i poziva Komisiju da obavijesti Parlament ako Zajednički odbor odobri takve izmjene; pozdravlja činjenicu da je uvedeno praćenje ulova putem elektroničkog sustava izvješćivanja (ERS, Electronic Reporting System); poziva Komisiju da se pobrine da taj sustav čim prije postane operativan;
9. pozdravlja donošenje novih tehničkih mjera za smanjenje slučajnog ulova zaštićenih vrsta (morske ptice, morske kornjače, morski psi i morski sisavci) te potiče Komisiju da prati donošenje potrebnih mjera za poboljšanje selektivnosti ribolovnih alata u skladu sa znanstvenim preporukama i zakonodavstvom koje proizlazi iz regionalnih organizacija za ribarstvo;
10. ističe da se Sporazumom uspostavlja pravni okvir za suradnju u području nadzora i borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te pozdravlja činjenicu da je Senegal 2017. ratificirao Sporazum Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) o mjerama države luke, što je pozitivan korak s obzirom na važnost luke Dakar za iskrcaj proizvoda ribarstva koje u nekoliko područja podregije ulove plovila koja plove pod različitim zastavama trećih zemalja;
11. pozitivno gleda na zapošljavanje senegalskih pomoraca na plovilima Europske unije i naglašava dobre rezultate postignute u provedbi prethodnog Protokola; pozdravlja činjenicu da je Senegal ratificirao Konvenciju MOR-a C188 o radu u ribolovu i poziva senegalske vlasti da provedu njezine odredbe; poziva Komisiju da na sjednicama Zajedničkog odbora redovito ocjenjuje učinkovitost njezine provedbe, posebno u pogledu radnih uvjeta i plaća, na koje se također upućuje u Protokolu;
12. smatra da države članice mogu imati važnu ulogu i aktivno doprinijeti nastojanjima za izgradnju kapaciteta i osposobljavanja radi postizanja željenog cilja;
13. kako bi se osigurala usklađenost s ciljevima sektorske potpore iz članka 5. i kako se pritom ne bi dovele u pitanje u pitanje druge aktivnosti, preporučuje sljedeće prioritetne i strateške mjere:
–
poboljšanje praćenja, kontrole i nadzora brzom modernizacijom Centra za praćenje ribarstva, odnosno odgovaranjem na potrebu za ažuriranjem softvera za praćenje lokacija plovila u ribolovnoj zoni Senegala preko satelita (među ostalim preko sustava za praćenje plovila (VMS)) pod odgovarajućim tehničkim uvjetima i uz mogućnost zaprimanja elektroničkih očevidnika o ribolovu;
–
podupiranje napora Senegala u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova s pomoću mehanizma za praćenje plovila koja pristaju u luku Dakar;
–
razvoj znanstvenih kapaciteta i prikupljanje znanstvenih podataka da bi senegalske vlasti mogle donositi odluke na temelju najbolje raspoložive znanstvene procjene stokova, kao i hitno pokretanje planiranih oceanografskih istraživanja u cilju jačanja znanstvenog praćenja dubokomorskog pridnenog ribolova i znanja o morskim i obalnim ekosustavima;
–
pružanje potpore dostojanstvenim radnim uvjetima za sve ribare i sve aktivnosti povezane s ribarstvom, naročito za žene, prikupljanjem podataka kojima se utvrđuje rodno utemeljeni jaz te poticanjem osnaživanja i poboljšanja njihove uloge i vodstva u organizacijama za ribarstvo i akvakulturu;
–
mjere potpore za stvaranje dodane vrijednosti proizvoda ribarstva s pomoću horizontalnog programa jačanja kapaciteta sektorskih dionika;
–
pružanje potpore senegalskom malom obalnom ribolovu i zajednicama, uključujući stvaranje radnih mjesta i razvoj infrastrukture povezane s ribarstvom kojom se podupire artizanalni ribolov i olakšava razvoj sektora ribarstva;
–
uspostava programa osnovne i stručne izobrazbe za znanstvene promatrače i pomorce (osposobljavanje u području ribolovnih tehnika, ali i sigurnosti na plovilu itd.), s posebnim naglaskom na obuci mladih ribara i žena koje imaju važnu ulogu u stavljanju na tržište i preradi ribarskih proizvoda i koje rade u sektoru ribarstva i od njega žive;
–
u okviru Programa sektorske politike razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje 2016. – 2023., koju je usvojio Senegal, zajedničko godišnje preispitivanje u suradnji s partnerima, uključujući Uniju, kako bi se osigurala provedba planiranih reformi u politici tog sektora;
–
jačanje napora kako bi se izbjegla odgoda provedbe sektorske potpore zbog poteškoća s kojima se suočava Senegal pri provedbi administrativnih mehanizama za raspolaganje sredstvima;
–
postizanje veće vidljivosti djelovanja koja financira Unija i promicanje ispravnog razumijevanja konkretnog doprinosa Protokola razvoju tog sektora među ribarskim zajednicama i civilnim društvom;
–
jačanje mjera za poticanje sudjelovanja mladih u ribarstvu;
14. poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu studiju o učinku bilateralnih sporazuma Unije o ribarstvu, a posebno o koristima za lokalna gospodarstva koje proizlaze iz sektorske potpore i aktivnosti europske flote u vodama trećih zemalja (razvoj održivog ribolova, lokalno zapošljavanje, infrastruktura, socijalna poboljšanja itd.), zauzimanjem ujedinjenog i dosljednog pristupa prema svim zapadnoafričkim zemljama;
15. izražava zabrinutost zbog toga što se na obali zapadne Afrike povećao broj postrojenja za proizvodnju ribljeg brašna i ulja, koja se opskrbljuju malim pelagijskim stokovima iz senegalskih voda i voda susjednih zemalja, a koje ulove strane flote (iz država izvan EU-a); u tom pogledu kritizira proturječje s održivosti kad je riječ o pružanju korisnih proteinskih resursa lokalnom stanovništvu;
16. smatra da se, kako bi se osigurala održivost resursa u slučaju mogućeg zatvaranja ribolova ili postavljanja ribolovnih ograničenja, prvo treba pobrinuti za lokalne ribolovne potrebe na temelju pouzdanih znanstvenih savjeta;
17. cijeni napore poduzete na razini EU-a u pogledu transparentnosti trenutačno dostupnih tekstova protokola i tekstova zajedničkih znanstvenih odbora; naglašava da je potrebno povećati transparentnost i sudjelovanje udruženja obalnih zajednica u upravljanju sektorskom potporom; poziva Komisiju da redovito objavljuje javna izvješća o korištenju sektorske potpore i da Parlamentu proslijedi zaključke sa sastanaka Zajedničkog odbora i rezultate njegovih godišnjih evaluacija; poziva Komisiju da omogući sudjelovanje predstavnika Parlamenta kao promatrača na sastancima Zajedničkog odbora i poboljša sudjelovanje senegalskih ribarskih udruženja i zajednica; ističe potrebu za transparentnošću senegalske vlade u pogledu partnerstava u ribarstvu s drugim zemljama;
18. preporučuje da dionici sudjeluju u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji operativnih programa uključivanjem lokalnih ribarskih zajednica i savjetovanjem s njima u skladu sa senegalskim pravom;
19. poziva na veću jasnoću i usklađenost u izvješćivanju o zaštićenim morskim područjima kao i na donošenje dogovorenog holističkog plana upravljanja kojim se dodjeljuju uloge i određuje tijelo odgovorno za cjelokupnu koordinaciju aktivnosti upravljanja;
20. primjećuje da zemlje bez izlaza na more, kao što je Mali, ovise o izvozu ribarskih proizvoda iz Senegala, koji čine više od 40 % njihova uvoza ribarstva; napominje da senegalski izvoz doprinosi prehrani zemalja bez izlaza na more;
21. napominje da je više od jedne petine senegalskog izvoza namijenjeno zemljama bez izlaza na more, posebno Maliju, Burkini Faso i Nigeru, te da doprinosi ekonomskoj integraciji afričkog kontinenta;
22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Senegala.
Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Sejšela i njegova provedba. Protokol (za razdoblje 2020. – 2026.) ***
119k
42k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i Protokola o njegovoj provedbi (za razdoblje 2020.–2026.) između Europske unije i Republike Sejšela (05243/2020 – C9-0073/2020 – 2020/0002(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (05243/2020),
– uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Sejšela i Protokola o njegovoj provedbi (za razdoblje 2020. – 2026.) (05246/2020),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0073/2020),
– uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 12. studenoga 2020.(1) o nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A9-0185/2020),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma i protokola;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Sejšela.
Sporazum između EU-a i Kine: suradnja u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihova zaštita ***
119k
41k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti (08359/2020 – C9-0298/2020 – 2020/0089(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08359/2020),
– uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti (08361/2020),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0298/2020),
– uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 11. studenoga 2020.(1) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ribarstvo,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0199/2020),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Narodne Republike Kine.
Sporazum EU/Kina: suradnja u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti (Rezolucija)
139k
49k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti (08359/2020 – C9-0298/2020 – 2020/0089M(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08359/2020),
– uzimajući u obzir Nacrt sporazuma između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti (08361/2020),
– uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 3. i člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, u kombinaciji s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) (v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije (WTO);
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2014. naslovljenu „Trgovina, rast i intelektualno vlasništvo – Strategija za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama” (COM(2014)0389);
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama” (SWD(2019)0452),
– uzimajući u obzir zajedničke izjave s 20. sastanka na vrhu između EU-a i Kine održanog 16. srpnja 2018. i s 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine održanog 9. travnja 2019.;
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU i Kina – strateški pregled” (JOIN(2019)0005),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama(1),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine(2);
– uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 11. studenoga 2020.(3) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju Unije;
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), posebno njegove članke 91., 100., 168. i 207. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a)(v) i člankom 218. stavkom 7.;
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ribarstvo,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0202/2020),
A. budući da je zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na međunarodnoj razini ključni element trgovinske politike EU-a;
B. budući da je EU najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u svijetu te da je 2019. ostvario dotad najveći trgovinski suficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru od 39 milijardi EUR;
C. budući da je prosječna vrijednost proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla dvostruko veća od prosječne vrijednosti proizvoda bez takve oznake kvalitete;
D. budući da je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Kinu u posljednjem desetljeću znatno porastao, s godišnjom stopom rasta od više od 20 % u razdoblju od 2009. do 2019.; budući da je zbog toga deficit EU-a u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz 2009. u iznosu od 1 milijarde EUR pretvoren 2019. u trgovinski suficit od više od 9 milijardi EUR, čime je Kina postala treće najveće odredište za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, nakon Ujedinjene Kraljevine i SAD-a; budući da se u desetljeću koje slijedi očekuje povećanje uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Kinu;
E. budući da vrijednost svjetske prodaje proizvoda iz EU-a zaštićenih oznakama zemljopisnog podrijetla, koja obuhvaća vina, poljoprivredno-prehrambene proizvode i jaka alkoholna pića, iznosi 74,76 milijardi EUR(4), što čini 6,8 % udjela u prodaji poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a i 15,4 % izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a;
F. budući da je EU diljem svijeta poznat po svome znanju i iskustvu te proizvodnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda visoke vrijednosti i kvalitete;
G. budući da se svi uvezeni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi moraju provjeravati te da moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu zdravlja, sigurnosti i dobrobiti životinja koji se primjenjuju na proizvođače iz EU-a u cijelom lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, čime se doprinosi njihovoj vrijednosti i kvaliteti;
H. budući da se brojne oznake zemljopisnog podrijetla EU-a u Kini suočavaju sa značajnim izazovima, što proizvođačima iz EU-a stvara znatne gospodarske gubitke;
I. budući da se sporazum temelji na iskustvu stečenom u okviru pilot-projekta EU-a i Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla, koji je trajao od 2007. do 2012.;
J. budući da se očekuje da će se znatan udio svjetskog gospodarskog rasta ostvariti izvan Europe;
K. budući da proizvođači i izvoznici poljoprivredno-prehrambenih proizvoda moraju poslovati u složenom okruženju međunarodne trgovine;
L. budući da je taj sporazum važan radi priznavanja oznaka zemljopisnog podrijetla na svjetskoj razini;
M. budući da taj sporazum predstavlja važan prvi korak i da bi ga trebalo što prije proširiti kako bi se zaštitile mnoge oznake zemljopisnog podrijetla EU-a koje su još uvijek isključene;
N. budući da sklapanje tog sporazuma pokazuje kako su EU i Kina sposobni postići bilateralne sporazume kada se uzimaju u obzir zajednički interesi;
1. pozdravlja sklapanje Sporazuma o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti između Europske unije i Narodne Republike Kine; pozdravlja zaštitu europskih oznaka zemljopisnog podrijetla na kineskom tržištu; smatra da je učinkovita provedba sporazuma važna za izgradnju povjerenja između dviju strana te da šalje snažnu poruku da je Kina spremna surađivati s EU-om; očekuje da će se ostvariti napredak i u drugim područjima suradnje u pogledu pravedne trgovine;
2. naglašava važnost strateškog odnosa EU-a s Kinom te poziva države članice i institucije EU-a da na jedinstven i koordiniran način riješe pitanje Kine; naglašava da bi se trgovina i ulaganje trebali temeljiti na pravilima i vrijednostima te u svome središtu imati multilateralni sustav trgovine; poziva Kinu da preuzme aktivniju ulogu u WTO-u i drugim multilateralnim inicijativama te da u potpunosti poštuje svoje obveze u okviru WTO-a, usklađujući svoju stečenu gospodarsku moć sa svojim stupnjem razvoja; naglašava da je poštovanje ljudskih prava preduvjet za sudjelovanje u trgovinskim i ulagačkim odnosima s EU-om te apelira na Kinu da poštuje međunarodne obveze i obveže se na poštovanje ljudskih prava, posebno s obzirom na tekuće pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju; duboko je zabrinut zbog navodnog iskorištavanja i pritvaranja ujgurskog stanovništva u tvornicama u Kini;
3. poziva na uvođenje novčanih kazni za poduzeća koja zanemaruju oznake zemljopisnog podrijetla i krivotvore proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla;
4. napominje da je sporazum pozitivan signal međunarodnoj zajednici, među ostalim i multilateralnim institucijama; pozdravlja visoku razinu zaštite za 100 europskih i 100 kineskih oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru sporazuma, što nadilazi trenutačnu razinu zaštite zajamčenu Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva WTO-a, posebno za prehrambene proizvode, ali i za vina te jaka alkoholna pića; prima na znanje činjenicu da je u roku od četiri godine od stupanja na snagu Sporazuma predviđena zaštita još 175 oznaka zemljopisnog podrijetla iz EU-a i Kine; napominje da EU štiti više od 3300 oznaka zemljopisnog podrijetla; poziva Komisiju da brzo nastavi s proširenjem tog sporazuma kako bi se u narednim godinama zaštitilo što više oznaka zemljopisnog podrijetla koje ispunjavaju kriterije, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla u ribarstvu i akvakulturi; nadalje, poziva Komisiju da na odgovarajući način obavještava Parlament o napretku pregovora o produljenju sporazuma; podsjeća da je sporazum zaključen prije nego što su se Ugovori EU-a prestali primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske te da se na dogovorenim popisima nalazi osam proizvoda iz Ujedinjene Kraljevine; apelira na Komisiju da se savjetuje s državama članicama i da te proizvode zamijeni proizvodima iz država članica EU-a što je prije moguće nakon isteka prijelaznog razdoblja;
5. pozdravlja odredbu prema kojoj proizvođači zaštićenih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla mogu izravno podnijeti zahtjev Zajedničkom odboru predviđenom tim sporazumom ako njihov proizvod nije uvršten na prvotno dogovorene popise te ako njihov proizvod naknadno dobije zaštitu nakon što sporazum stupi na snagu; poziva sadašnje i potencijalne dionike, uključujući sektore ribarstva i akvakulture EU-a, da istraže tu odredbu;
6. napominje da je trgovinski deficit EU-a s Kinom velik, no podsjeća da u području poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU ostvaruje trgovinski suficit;
7. podsjeća na važnost toga da se model zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a promiče kao ključan alat za očuvanje autentičnosti i jedinstvenih značajki registriranih proizvoda EU-a te kao koristan marketinški instrument za poslovne prilike i simbol kulturne baštine; prepoznaje bogato europsko i kinesko nasljeđe kad je riječ o tradicionalnim kvalitetnim prehrambenim proizvodima te važnost zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u tom smislu; poziva Komisiju, države članice i kinesku vladu da se obvežu na zaštitu te baštine i da zajamče njezino priznavanje u oba društva kako bi se olakšalo prepoznavanje i zaštita podrijetla dotičnih proizvoda te promicala kulturna razmjena i otvorenost;
8. žali zbog činjenice da se, unatoč zaštiti na temelju sporazuma, neke oznake zemljopisnog podrijetla EU-a ne mogu izvoziti u Kinu zbog kineskih standarda za uvoz hrane; traži od Komisije da nastavi dijalog s Kinom u cilju prepoznavanja standarda EU-a za sigurnost hrane, koji su među najvišim standardima u svijetu; poziva Kinu da ukloni neopravdane prepreke za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, da zajamči uzajamnost u cjelokupnom trgovinskom odnosu te da poštuje, poboljša i strogo provodi i primjenjuje sanitarne i fitosanitarne standarde kako bi se izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje;
9. nadalje poziva Kinu da pruži potporu postojećem multilateralnom okviru kojim se pruža zaštita oznakama zemljopisnog podrijetla tako što će postati potpisnica Lisabonskog sporazuma WIPO-a i Ženevskog akta koji je na snazi od 26. veljače 2020.;
10. naglašava važnost oznaka zemljopisnog podrijetla u širem okviru prava intelektualnog vlasništva i napora u borbi protiv krivotvorenja proizvoda; naglašava da se sporazumom mora zajamčiti potpuna zaštita prava intelektualnog vlasništva proizvoda kako bi se zaštitila vrijednost i kvaliteta lokalnog okoliša, uključujući infrastrukturu, zapošljavanje i biološku raznolikost, te kako bi se poboljšao regionalni razvoj i sljedivost, transparentnost i informiranje potrošača;
11. u tom pogledu pozdravlja odobravanje novog kineskog zakonodavstva o zaštiti prava intelektualnog vlasništva; poziva Komisiju da pomno prati provedbu tog sporazuma i traži brzu ratifikaciju; nadalje, poziva Komisiju da nastavi suradnju s Kinom kako bi se ostvario napredak prema provedbi ambicioznijeg sporazuma u području prava intelektualnog vlasništva u cilju proširenja popisa zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a; snažno potiče Komisiju da prati postupak registracije oznaka zemljopisnog podrijetla u Kini; traži od Komisije da nastavi pružati potporu poduzećima iz EU-a putem Europske službe za pomoć u području prava intelektualnog vlasništva; ističe dodanu vrijednost suradnje s tijelima kao što je Ured EU-a za intelektualno vlasništvo u pogledu ispravnog praćenja i provedbe;
12. primjećuje da, prema najnovijem izvješću o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva, više od 80 % krivotvorene i piratske robe zaplijenjene u EU-u 2018. i 2019. potječe iz Kine, što predstavlja gubitak od oko 60 milijardi EUR za države članice EU-a; naglašava stalnu važnost strogih kontrola i testiranja svih uvezenih proizvoda kako bi se otkrili krivotvoreni i lažni prehrambeni proizvodi; stoga podsjeća na potrebu za dubokom i učinkovitom carinskom suradnjom između EU-a i Kine kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje s obzirom na povećanje trgovinskih tokova te kao sredstvo u borbi protiv krivotvorene robe;
13. ističe važnost učinkovite provedbe i propisne primjene odredaba sporazuma na tržištu; ponovno ističe svoju odlučnost da prati i nadzire ispravnu primjenu sporazuma; u tom pogledu poziva Komisiju da jednom godišnje obavještava Parlament o provedbi sporazuma, počevši godinu dana nakon njegova stupanja na snagu; pozdravlja imenovanje novog glavnog službenika za provedbu trgovinskih pravila (CTEO) i ističe ključnu ulogu koju će imati u praćenju i poboljšanju usklađenosti s tim sporazumom; poziva CTEO-a da odmah reagira u slučaju nepravilne provedbe sporazuma;
14. izražava zabrinutost zbog učinka koji bi Gospodarski i trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine (takozvani Dogovor o prvoj fazi SAD-a i Kine), koji je stupio na snagu 14. veljače 2020., mogao imati na Sporazum EU-a i Kine o oznakama zemljopisnog podrijetla te naglašava da se on mora provesti na nediskriminirajući način, potpuno u skladu s pravilima WTO-a i bez negativnog učinka na provedbu obveza preuzetih u Sporazumu EU-a i Kine o oznakama zemljopisnog podrijetla; naglašava da EU također mora pomno pratiti provedbu drugog popisa od 175 oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a s obzirom na moguća preklapanja s Dogovorom o prvoj fazi SAD-a i Kine; očekuje od izvoznika iz EU-a da odmah iskoriste mjere za olakšavanje trgovine u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;
15. izražava duboku zabrinutost zbog brojnih prepreka s kojima se, zbog kineskog državnog sustava, poduzeća i poljoprivrednici u EU-u suočavaju u pristupu kineskom tržištu i poslovanju na njemu; smatra da bi pošteno tržišno natjecanje između poduzeća iz EU-a i Kine dovelo do više mogućnosti i veće inovativnosti te potiče Komisiju da nastavi surađivati s kineskim vlastima kako bi se uklonile te prepreke;
16. naglašava dugotrajnu potrebu za jednakim uvjetima između EU-a i Kine u pogledu trgovine i ulaganja, s posebnim naglaskom na reciprocitetu u pristupu tržištu, javnoj nabavi i financijskim uslugama; potiče obje strane da konstruktivno surađuju u tom pogledu kako bi provele reforme utemeljene na tržištu i ostvarile značajan napredak, posebno u pogledu tekućih pregovora o bilateralnom sporazumu o ulaganju, ali i u pogledu društveno odgovornog poslovanja, postizanja ciljeva održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom; ponavlja svoj poziv Kini da nastavi s ambicioznom reformom WTO-a, uključujući sveobuhvatna pravila o industrijskim subvencijama; ponavlja svoju zabrinutost zbog praksi kineskih poduzeća u državnom vlasništvu kojima se narušava tržište, prisilnih prijenosa tehnologija i lokalizacije podataka, industrijske prekapacitiranosti i povezanog dampinga izvoza te drugih nepoštenih trgovačkih praksi; ponavlja da je potrebno poboljšati bilateralnu i multilateralnu suradnju za održivi razvoj i pravedan trgovinski sustav, uz istodobno promicanje socijalnih i ekoloških standarda koji se temelje na poštovanju i provedbi međunarodnih konvencija i sporazuma; zabrinut je zbog loših rezultata Kine u pogledu nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; ističe nedostatak transparentnosti u registraciji plovila i ribarskih flota na svjetskoj razini i naglašava da kineske subvencije u tom području stvaraju nepošteno tržišno natjecanje za sektor ribarstva EU-a; poziva Kinu da učini sve što je u njezinoj moći kako bi ojačala svoj pravni okvir za borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te da ga strože provodi;
17. potiče potrebu za znatnim i ambicioznim napretkom u pregovorima o Sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima između EU-a i Kine kako bi se riješile trenutačne neravnoteže na tržištu; naglašava važnost uključivanja ambicioznog poglavlja o trgovini i održivom razvoju radi zaštite ljudskih prava, uključujući temeljne standarde rada, promicanja održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom; ističe da je ključno osigurati ravnopravne uvjete, uzajamnost i nediskriminirajuće postupanje predmetnih strana te njihovih poslovnih zajednica, građana i civilnog društva; snažno potiče strane da poboljšaju transparentnost i uspostave parlamentarnu dimenziju u pogledu provedbe sporazuma; ističe da je tržište javne nabave EU-a otvoreno kineskim poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, dok se europska poduzeća često suočavaju s poteškoćama u pristupu mogućnostima javne nabave na kineskim tržištima; poziva Komisiju i Kinu da pojačaju suradnju između EU-a i Kine kako bi se ostvarili ekološki ciljevi;
18. naglašava da trgovinski odnosi EU-a iziskuju skladne regionalne odnose između Kine i susjednih zemalja te njezin suživot sa svim područjima koja su imala poseban odnos s Europom; naglašava da će potpuno poštovanje prethodnih međunarodnih obveza Kine u toj regiji utrti put pravilnoj provedbi tog sporazuma;
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi Narodne Republike Kine i Nacionalnom narodnom kongresu.
Studija Komisije objavljena u travnju 2020. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_20_683
Zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj *
116k
41k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj (COM(2020)0360 – C9-0279/2020 – 2020/0165(CNS))
– uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2020)0360),
– uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0279/2020),
– uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0200/2020),
1. prihvaća Prijedlog Komisije;
2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Uvođenje ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu uvođenja ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku (COM(2019)0564 – C9-0161/2019 – 2019/0246(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0564),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0161/2019),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. siječnja 2020.(1),
– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 30. rujna 2020. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0093/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. studenoga 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu smanjenja ribolovnog kapaciteta u Baltičkome moru i Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti flota za ulov bakalara u istočnom Baltiku, bakalara u zapadnom Baltiku i haringe u zapadnom Baltiku
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (COM(2019)0620 – C9-0117/2019 – 2019/0188(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0620),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 149. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0117/2019),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019.(1),
– nakon savjetovanja s Odborom regija,
– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 7. listopada 2020. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0128/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. studenoga 2020. radi donošenja Odluke (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova)