Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 16. prosinca 2020. - Bruxelles
Prijelazne odredbe za potporu iz EPFRR-a i EFJP-a u godini 2021. i 2022. ***I
 Dodatna sredstva u kontekstu pandemije bolesti COVID-19: REACT-EU ***I
 Uredba o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ***II
 Uredba Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. ***
 Međuinstitucijski sporazum o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava
 Nova strategija za europske MSP-ove

Prijelazne odredbe za potporu iz EPFRR-a i EFJP-a u godini 2021. i 2022. ***I
PDF 149kWORD 56k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih prijelaznih odredbi za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godini 2021. i izmjeni uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013 i (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i njihove raspodjele u godini 2021. i izmjeni uredbi (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu njihovih sredstava i primjene u godini 2021. (COM(2019)0581 – C9-0162/2019 – 2019/0254(COD))
P9_TA(2020)0354A9-0101/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0581),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0162/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 26. veljače 2020.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 7. svibnja 2020. (2),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika, i priopćenje iz Vijeća o prihvaćanju stajališta Parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0101/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća svoje izjave priložene ovoj Rezoluciji;

3.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

5.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju od 16. prosinca 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022.

P9_TC1-COD(2019)0254


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/2220.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog parlamenta o prijelaznim aranžmanima ZPP-a i višegodišnjem financijskom okviru

Pričuva za krizne situacije

Od uspostave 2014., pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru nikad nije aktivirana zbog mehanizma financijske discipline predviđenog člankom 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, prema kojem se sredstva za tu pričuvu na početku svake godine mobiliziraju iz ukupnog iznosa izravnih plaćanja. Neiskorištena sredstva vraćaju se u izravna plaćanja na kraju godine. Stoga pričuva nikad nije iskorištena kako bi se izbjeglo uskraćivanje sredstava poljoprivrednicima.

S obzirom na to da je njezina svrha pomoći poljoprivrednicima suočenima s nestabilnošću cijena ili tržišta, činjenica da pričuva nikad nije aktivirana dokaz je ograničenja njezine financijske strukture i funkcioniranja.  Znatni poremećaji na tržištu kao posljedica sve učestalijih nepovoljnih ekonomskih, klimatskih i zdravstvenih uvjeta ukazuju na hitnu potrebu za potpuno funkcionalnom pričuvom za krizne situacije, koja se može aktivirati i staviti na raspolaganje kako bi se reagiralo na učinkovit način.

Europski parlament ističe da bi u cijelosti financirana pričuva za krizne situacije, koja je isprva trebala iznositi 400 milijuna EUR povrh proračuna EFJP-a i EPFRR-a, te je kumulativna, što znači da se neiskorištena sredstva prenose i dodaju u narednu godinu tijekom programskog razdoblja, efikasnije funkcionirala i imala bolji učinak u pružanju pravodobne pomoći u kriznim situacijama i financiranju ciljanih mjera za pogođene sektore.

POSEI i otoci u Egejskom moru

Najudaljenije regije, kako je navedeno u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zbog svojeg zemljopisnog položaja, osobito udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, suočavaju se s posebnim socioekonomskim problemima povezanima s opskrbom hranom i poljoprivrednim proizvodima bitnima za potrošnju ili poljoprivrednu proizvodnju. U Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđene su posebne mjere u poljoprivrednom sektoru za otklanjanje poteškoća uzrokovanih tom posebnom situacijom, na temelju tog članka Ugovora. Nadalje, posebnim mjerama za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka iz Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća također se rješavaju isti problemi no na drugoj geografskoj lokaciji.

Važnost posebnih mjera i prilika u tim regijama i otocima opravdava razinu posebne potpore koja je ključna za uspješnu provedbu tih mjera. Stoga, uzimajući u obzir obveze koje je Komisija prethodno javno preuzela u pogledu tih regija i otoka, Europski parlament poziva na neometan nastavak vrlo uspješnih programa koji se provode na temelju uredbi (EU) No 228/2013 i (EU) No 229/2013 te na održavanje barem trenutačne razine potpore tim regijama i otocima. Na taj bi način Unija pokazala svoju solidarnost i predanost onim regijama i otocima koji su u posebno nepovoljnom položaju.

Izjava Europskog parlamenta o sektorskim organizacijama u najudaljenijim regijama

Njihova mala veličina i izoliranost čini lokalna tržišta u najudaljenijim regijama posebno osjetljivima na fluktuacije cijena povezane s uvoznim tokovima iz ostatka Unije ili iz trećih zemalja. Člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) uvažavaju se posebne potrebe najudaljenijih regija i utvrđuju se temelji za zakonodavni okvir koji će im pomoći u nošenju s njihovim pojedinačnim situacijama. To se pitanje razrađuje u Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Konkretno, s obzirom na to da je upotreba sektorskih organizacija pokazala potencijal za zadovoljavanje posebnih potreba sektora poljoprivredne proizvodnje u najudaljenijim regijama, fleksibilnost u provedbi relevantnih odredbi Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u tim regijama već bi trebala biti dopuštena kako bi se u potpunosti iskoristila sredstva koja su tim regijama dodijeljena ovom Prijelaznom Uredbom.

Stoga bi sektorske organizacije koje su priznate u skladu s člankom 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i smatraju se reprezentativnima trebale imati mogućnost poduzimanja potrebnih kolektivnih mjera kako bi osigurale da lokalna proizvodnja ostane konkurentna na dotičnim lokalnim tržištima i održiva.

U tu svrhu, neovisno o člancima 28., 29. i 110. UFEU-a i članku 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i ne dovodeći u pitanje članak 164. te Uredbe i na temelju članka 349. UFEU-a kako ga tumači Sud Europske unije u svojoj presudi u spojenim predmetima od C-132/14 do C-136/14, Europski parlament naglašava važnost toga da se prouče svi prikladni instrumenti kako bi se dotičnim državama članicama omogućilo da, u kontekstu proširenih sektorskih sporazuma i nakon savjetovanja s dotičnim dionicima, obvežu pojedine subjekte ili skupine gospodarskih subjekata koji nisu članovi dotične sektorske organizacije, ali koji djeluju na dotičnom lokalnom tržištu, neovisno o njihovom podrijetlu, da toj organizaciji plate sve ili dio financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, pa čak i u slučajevima kada se prihodom od tih doprinosa financiraju mjere za održavanje samo lokalne proizvodnje ili kada se prilozi prikupljaju u drugoj fazi procesa u kojemu se proizvodi stavljaju na tržište.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o najudaljenijim regijama i manjim egejskim otocima

Europski parlament i Vijeće podsjećaju na:

—  važnost posebnih mjera za najudaljenije regije, u skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbom (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, kojima se uzimaju u obzir posebne značajke tih regija;

—  važnost posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka uspostavljenih Uredbom (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te

—  činjenicu da navedeno opravdava posebnu potporu tim regijama i otocima kako bi se provele odgovarajuće mjere.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmima financiranja EU-a za POSEI i manje egejske otoke

Europski parlament i Vijeće ističu da su mjere za financiranje programa POSEI i manjih egejskih otoka uvrštene u ovu Prijelaznu uredbu za 2021. i 2022. iznimne, da odražavaju posebne okolnosti i ne predstavljaju presedan za buduće financiranje u okviru ZPP-a, ni za najudaljenije regije i manje egejske otoke, ni za izravna plaćanja.

Izjava Komisije o pravilima o stavljanju na tržište maslinovog ulja

Komisija prima na znanje politički dogovor postignut između Parlamenta i Vijeća o amandmanu Parlamenta 106. kojim se u Uredbu o ZOT-u umeće novi članak 167.a u pogledu sektora maslinova ulja. Komisija napominje da taj amandman koji su dogovorili Parlament i Vijeće nije u skladu s načelom kontinuiteta postojećih pravila na kojem se temelji prijelazna uredba, da je bitan te da su ga suzakonodavci uključili bez procjene učinka propisane točkom 15. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. Komisija podsjeća na svoju obvezu održavanja učinkovitog tržišnog natjecanja u sektoru poljoprivrede i potpunog ostvarivanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Izjava komisije o plaćanjima za ANC

Komisija prima na znanje dogovor suzakonodavaca o tome da se sredstvima EURI-ja, ako su integrirana u EPFRR, mogu financirati plaćanja za područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima (plaćanja za ANC).

Komisija je već iznijela primjedbe u pogledu ograničenog doprinosa plaćanja za ANC okolišnim i klimatskim ciljevima, s obzirom na to da poljoprivrednici ne moraju primjenjivati nikakve posebne prakse da bi primili plaćanje. Zbog toga se uključivanje plaćanja za ANC u dio sredstava EURI-ja namijenjenih doprinosu okolišnim i klimatskim ciljevima ne bi trebalo smatrati presedanom tijekom pregovora o budućem ZPP-u.

(1) SL C 109, 1.4.2020., str. 1.
(2) SL C 232, 14.7.2020., str. 29.


Dodatna sredstva u kontekstu pandemije bolesti COVID-19: REACT-EU ***I
PDF 128kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu izvanrednih dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” za pružanje pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka (REACT-EU) (COM(2020)0451 – C9-0149/2020 – 2020/0101(COD))
P9_TA(2020)0355A9-0150/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0451),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. te članak 322. stavak 1. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0149/2020),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 13. srpnja 2020.(1),

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2020.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te informaciju iz Vijeća o prihvaćanju stajališta Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0150/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. prosinca 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama ▌radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva (REACT-EU)

P9_TC1-COD(2020)0101


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/2221.)

(1) SL C 272, 17.8.2020., str. 1.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Uredba o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ***II
PDF 126kWORD 42k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općem sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (09980/1/2020 – C9-0407/2020 – 2018/0136(COD))
P9_TA(2020)0356A9-0262/2020

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (09980/1/2020 – C9-0407/2020),

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 17. kolovoza 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije (COM(2020)0843),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0324),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor (A9-0262/2020),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

6.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Parlamenta, Vijeća i Komisije

Ne dovodeći u pitanje Komisijino pravo inicijative, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su razmotriti uključivanje sadržaja ove Uredbe u Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. („Financijska uredba”) pri njezinoj sljedećoj reviziji.

Izjava Komisije

Komisija je suglasna razmotriti mogućnost da izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe prema potrebi poprati odgovarajućim prijedlozima.

(1) SL C 291, 17.8.2018., str. 1.
(2) Usvojeni tekstovi od 4.4.2019., P8_TA(2019)0349.


Uredba Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. ***
PDF 241kWORD 69k
Rezolucija
Prilog
Prilog
Prilog
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o Nacrtu uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (09970/2020 – C9-0409/2020 – 2018/0166(APP))
P9_TA(2020)0357A9-0260/2020

(Posebni zakonodavni postupak – suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Vijeća (09970/2020),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (C9‑0409/2020),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.(3),

–  uzimajući u obzir članak 92. i članak 105. stavke 1. i 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pisma Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za ustavna pitanja,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za proračune (A9-0260/2020),

1.  daje suglasnost za nacrt Uredbe Vijeća kojom se uspostavlja Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. kako je navedeno u prilogu ovoj Rezoluciji;

2.  odobrava zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  odobrava svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  uzima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

5.  nalaže svojem predsjedniku da zajedno s predsjednikom Vijeća i predsjednicom Komisije potpiše zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskom nadzoru novih prijedloga na temelju članka 122. UFEU-a s mogućim znatnim posljedicama za proračun Unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG 1.: NACRT UREDBE VIJEĆA KOJOM SE USPOSTAVLJA VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR ZA RAZDOBLJE 2021. – 2027.

UREDBA VIJEĆA (EU, Euratom) 2020/…

od …

o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 312.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta(4),

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, trebalo bi odrediti da je trajanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021.

(2)  Zbog gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 Unija treba osigurati dugoročan financijski okvir kojim se omogućuje pravedna i uključiva tranzicija prema zelenoj i digitalnoj budućnosti i podupire Unijina dugoročnija strateška autonomija te je se čini otpornom na šokove u budućnosti.

(3)  Godišnjim gornjim granicama za odobrena sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnjim gornjim granicama za odobrena sredstava za plaćanje utvrđenima u ovoj Uredbi trebaju se poštovati primjenjive gornje granice za obveze i vlastita sredstva, koje su utvrđene u skladu s važećom odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Odluka o vlastitim sredstvima”).

(4)  Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 220. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(5) („Financijska uredba”), potrebni iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica za odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstava za plaćanje iz VFO-a, uz poštovanje gornje granice vlastitih sredstava.

(5)  U VFO-u ne bi se trebale uzimati u obzir proračunske stavke koje se financiraju namjenskim prihodima u smislu Financijske uredbe.

(6)  VFO bi trebalo utvrditi u cijenama iz 2018. Trebalo bi utvrditi i pravila za godišnje tehničke prilagodbe VFO-a za ponovni izračun gornjih granica i raspoloživih razlika do gornjih granica.

(7)  Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima bi mogla biti potrebna prilagodba VFO-a. Takve bi prilagodbe mogle biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja, s mjerama povezanima s dobrim gospodarskim upravljanjem ili mjerama donesenim na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije. Trebalo bi utvrditi pravila i u pogledu mehanizma prilagodbe za specifične programe.

(8)  Trebalo bi primijeniti posebnu i najveću moguću fleksibilnost kako bi Unija mogla ispuniti svoje obveze u skladu s člankom 323. UFEU-a.

(9)  Sljedeći tematski posebni instrumenti potrebni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili posljedice te time omogućuju neometano odvijanje proračunskog postupka: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi te pričuva za prilagodbu Brexitu. Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi nije namijenjena rješavanju posljedica kriza povezanih s tržištem koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju.

(10)  Sljedeći netematski posebni instrumenti potrebni su za daljnje povećanje fleksibilnosti: jedinstveni instrument za razliku do gornje granice i instrument fleksibilnosti. Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice trebao bi omogućiti da se razlike raspoložive ispod gornjih granica odobrenih sredstava za preuzimanje obveza odnosno odobrenih sredstava za plaćanje prenose među financijskim godinama i, za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, među naslovima VFO-a, a da se pritom ne premaše ukupni iznosi gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za odobrena sredstva za plaćanje tijekom cijelog razdoblja VFO-a. Instrument fleksibilnosti trebao bi omogućiti financiranje posebnih nepredviđenih rashoda za određenu financijsku godinu.

(11)   Trebalo bi unijeti posebnu odredbu kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.

(12)  Potrebno je predvidjeti reviziju VFO-a u slučaju revizije Ugovorâ koja ima proračunske posljedice, ponovnog ujedinjenja Cipra ili proširenja Unije te s obzirom na izvršenje proračuna.

(13)  Ujedno bi moglo biti potrebno ovu Uredbu revidirati u slučaju nepredviđenih okolnosti na koje se ne može odgovoriti u okviru ograničenja utvrđenih u VFO-u. Stoga je potrebno predvidjeti reviziju VFO-a u takvim slučajevima.

(14)  Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike projekte čiji je vijek znatno dulji od razdoblja utvrđenog za VFO. Potrebno je utvrditi maksimalne iznose za doprinose iz općeg proračuna Unije za te projekte i na taj način osigurati da oni nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.

(15)  Potrebno je utvrditi opća pravila o međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku uz poštovanje proračunskih ovlasti Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije („institucije”).kako su utvrđene u Ugovorima te poštovanje zahtjeva u pogledu transparentnosti.

(16)  Komisija bi trebala podnijeti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. kako bi ga institucije mogle donijeti dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a, u slučaju da se novi višegodišnji financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi, trebaju se nastaviti primjenjivati gornje granice koje se odnose na posljednju godinu VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Poglavlje 1.

Opće odredbe

Članak 1.

Višegodišnji financijski okvir

Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (VFO).

Članak 2.

Pridržavanje gornjih granica VFO-a

1.  Europski parlament, Vijeće i Komisija („institucije”) tijekom svakog proračunskog postupka i pri izvršenju proračuna za dotičnu godinu pridržavaju se godišnjih gornjih granica rashoda utvrđenih u Prilogu I. („gornje granice VFO-a”).

Iznos ispod gornje granice za naslov 3. naveden u Prilogu I. utvrđuje se ne dovodeći u pitanje fleksibilnost između dva stupa zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Prilagođena gornja granica koju treba primijeniti na prvi stup ZPP-a nakon prijenosâ između Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i izravnih plaćanja utvrđuje se u relevantnom pravnom aktu, a VFO se na odgovarajući način prilagođava u okviru tehničke prilagodbe predviđene u članku 4. ove Uredbe.

2.  Ako je potrebno upotrijebiti sredstva iz posebnih instrumenata predviđenih u člancima 8., 9., 10. i 12., odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje unose se u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a.

Ako je potrebno upotrijebiti sredstva iz jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice kako je utvrđen u članku 11., odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje unose se u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a za određenu godinu.

3.  Ako je potrebno mobilizirati jamstvo za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 220. stavkom 1. Financijske uredbe, potrebni iznos mobilizira se iznad gornjih granica VFO-a.

Članak 3.

Poštovanje gornje granice vlastitih sredstava

1.  Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om, ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanje, nakon godišnje prilagodbe i uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija te primjene članka 2. stavaka 2. i 3., ne smiju dovoditi do pozivne stope vlastitih sredstava koja premašuje gornju granicu vlastitih sredstava utvrđenu u važećoj odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije donesenoj u skladu s člankom 311. trećim stavkom UFEU-a („Odluka o vlastitim sredstvima”).

2.  Ako je to potrebno, gornje granice VFO-a snižavaju se kako bi se osiguralo pridržavanje gornjih granica vlastitih sredstava utvrđenih u Odluci o vlastitim sredstvima.

Poglavlje 2.

Prilagodbe VFO-a

Članak 4.

Tehničke prilagodbe

1.  Komisija svake godine prije početka proračunskog postupka za godinu n+1 provodi sljedeće tehničke prilagodbe VFO-a:

(a)  ponovno vrednovanje gornjih granica te ukupnih iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje, u skladu s cijenama iz godine n+1;

(b)  izračun razlike raspoložive u okviru gornje granice vlastitih sredstava utvrđene u Odluci o vlastitim sredstvima;

(c)  izračun iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza raspoloživih u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice, kako je navedeno u članku 11. stavku 1. prvom podstavku točki (a), i ukupnog maksimalnog iznosa iz članka 11. stavka 2. prvog podstavka točke (a);

(d)  izračun prilagodbe gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice, kako je navedeno u članku 11. stavku 1. prvom podstavku točki (b), i maksimalnog iznosa iz članka 11. stavka 2. prvog podstavka točke (b).

(e)  izračun dodatnih dodjela sredstava za specifične programe iz članka 5. stavka 1. te rezultata godišnje prilagodbe iz članka 5. stavka 2.

2.  Komisija provodi tehničke prilagodbe iz stavka 1. na temelju fiksnog deflatora od 2 % godišnje.

3.  Komisija Europskom parlamentu i Vijeću priopćuje rezultate tehničkih prilagodbi iz stavka 1. i gospodarske prognoze na kojima se temelje.

4.  Ne dovodeći u pitanje članke 6. i 7., ne provode se daljnje tehničke prilagodbe za dotičnu godinu, ni tijekom te godine ni u obliku naknadnih ispravaka tijekom godina koje slijede.

Članak 5.

Prilagodba za specifične programe

1.  Iznos jednak prihodu od novčanih kazni koje su institucije Unije izrekle na temelju uredaba Vijeća br. 1/2003(6) i (EZ) br. 139/2004(7), koji se u skladu s člankom 107. Financijske uredbe unosi u proračun za godinu n-1, nakon odbijanja iznosa za godinu n-1 iz članka 141. stavka 1. Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju(8), raspoloživ je za dodatnu dodjelu za:

(a)  odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godinu n+1, počevši od godine 2022. i završavajući u 2027., za programe navedene u Prilogu II., u skladu s postocima koji su utvrđeni za te programe u stupcu „Ključ za raspodjelu” iz tablice u Prilogu II.; i

(b)  odobrena sredstva za plaćanje za godinu n+1, počevši od godine 2022. i završavajući u 2027.

Ukupni iznos dodatnih dodjela za razdoblje 2022.–2027. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza odnosno odobrena sredstva za plaćanje iznosi 11 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Godišnji iznos dodatnih dodjela za odobrena sredstva za preuzimanje obveza odnosno odobrena sredstva za plaćanje za svaku godinu u razdoblju 2022.–2026. iznosi najmanje 1 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i ne smije premašiti 2 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

Ukupni iznos dodatnih dodjela za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za programe u razdoblju 2022.–2027. utvrđen je u stupcu „Ukupna dodatna dodjela za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u okviru članka 5.” iz tablice u Prilogu II.

2.  Gornje granice za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za relevantne naslove za godinu n+1, počevši od godine 2022. i završavajući 2027., prilagođavaju se naviše s iznosima koji odgovaraju dodatnim dodjelama sredstava iz stavka 1., u skladu s postocima koji su utvrđeni za te naslove u stupcu „Ključ za raspodjelu” iz tablice u Prilogu II. Gornja granica za odobrena sredstva za plaćanje za godinu n+1, počevši od godine 2022. i završavajući 2027., automatski se prilagođava naviše s iznosima koji odgovaraju dodatnoj dodjeli sredstava iz stavka 1.

Članak 6.

Prilagodbe u vezi s mjerama povezanima s dobrim gospodarskim upravljanjem ili općim režimom uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije

1.  U slučaju ukidanja suspenzije proračunskih obveza u vezi sa sredstvima Unije u skladu s relevantnim temeljnim aktima u okviru mjera povezanih s dobrim gospodarskim upravljanjem ili mjerama donesenim u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije, iznosi koji odgovaraju suspendiranim obvezama prenose se u sljedeće godine, a odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time.

2.  Komisija Europskom parlamentu i Vijeću priopćuje rezultat svake prilagodbe iz stavka 1.

3.  Suspendirane obveze iz godine n ne mogu se unijeti u opći proračun Unije nakon godine n+2.

Članak 7.

Prilagodba nakon donošenja novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja

1.  U slučaju da se nakon 1. siječnja 2021. donesu nova pravila ili programi u okviru podijeljenog upravljanja za strukturne fondove, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost te instrument za upravljanje granicama i vize u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, iznosi koji odgovaraju dodijeljenim sredstvima neiskorištenim u 2021. u jednakim se dijelovima prenose u svaku godinu u razdoblju 2022.–2025., a odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time.

2.  Komisija Europskom parlamentu i Vijeću priopćuje rezultat svake prilagodbe iz stavka 1.

Poglavlje 3.

Posebni instrumenti

Odjeljak 1.

Tematski posebni instrumenti

Članak 8.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

1.  Europski fond za prilagodbu globalizaciji, čiji su ciljevi i područje primjene utvrđeni u Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji, ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

2.  Odobrena sredstva za Europski fond za prilagodbu globalizaciji unose se u opći proračun Unije kao rezervacija.

Članak 9.

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi

1.  Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi može se upotrebljavati za financiranje:

(a)  pomoći za odgovor na hitne situacije uzrokovane velikim katastrofama obuhvaćenima Fondom solidarnosti Europske unije, čiji su ciljevi i područje primjene utvrđeni u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2012/2002(9); i

(b)  brzih odgovora na posebne hitne potrebe u Uniji ili u trećim zemljama nakon događaja koje nije bilo moguće predvidjeti kad je proračun donesen, posebno za hitne odgovore i aktivnosti potpore nakon prirodnih katastrofa koje nisu obuhvaćene točkom (a), katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, humanitarnih kriza u slučajevima velikih prijetnji za javno zdravlje, veterinarskih ili fitosanitarnih prijetnji te u situacijama u kojima migracijski tokovi dovode do osobitog pritiska na vanjskim granicama Unije, ako okolnosti to zahtijevaju.

2.  Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 1 200 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Bilo koji dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do kraja godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji potječe iz prethodne godine koristi se prvi. Bilo koji dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.

3.  Odobrena sredstva za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi unose se u opći proračun Unije kao rezervacija.

4.  Dana 1. listopada svake godine najmanje četvrtina godišnjeg iznosa iz stavka 2. ostaje raspoloživa za pokrivanje potreba koje se pojave do kraja te godine.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, do 1. rujna svake godine mogu se mobilizirati sljedeći maksimalni postoci ukupnog raspoloživog iznosa:

—  50 % za pomoć iz stavka 1. točke (a); iznos koji nastaje tim izračunom umanjuje se za sve iznose koji su mobilizirani prethodne godine primjenom stavka 5.;

—  35 % za pomoć trećim zemljama iz stavka 1. točke (b);

—  15 % za pomoć unutar Unije iz stavka 1. točke (b).

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, od 1. rujna svake godine preostali dio raspoloživog iznosa može se upotrijebiti za sve vrste pomoći iz drugog podstavka kako bi se odgovorilo na potrebe koje se pojave do kraja te godine.

5.  U iznimnim slučajevima i ako preostala financijska sredstva raspoloživa u pričuvi za solidarnost i pomoći u nuždi nisu dovoljna za pokrivanje iznosa koji se smatraju potrebnima za pomoć iz stavka 1. točke (a) u godini tijekom koje je došlo do katastrofe, kako je navedeno u toj točki, Komisija može predložiti da se razlika financira iz godišnjih iznosa raspoloživih za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi za sljedeću godinu, u iznosu do najviše 400 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

Članak 10.

Pričuva za prilagodbu Brexitu

1.  Pričuvom za prilagodbu Brexitu pruža se pomoć u suzbijanju nepredviđenih i štetnih posljedica u državama članicama i sektorima koji su najviše pogođeni povlačenjem Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, podložno uvjetima utvrđenima u relevantnom instrumentu i u skladu s njima.

2.  Pričuva za prilagodbu Brexitu ne smije premašiti iznos od 5 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

3.  Odobrena sredstva za pričuvu za prilagodbu Brexitu unose se u opći proračun Unije kao rezervacija.

Odjeljak 2.

Netematski posebni instrumenti

Članak 11.

Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice

1.  Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice obuhvaća:

(a)  od 2022., iznose koji odgovaraju razlikama koje su ostale raspoložive ispod gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godinu n-1 koje treba staviti na raspolaganje iznad gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godine od 2022. do 2027.;

(b)  od 2022., iznose jednake razlici između izvršenih plaćanja i gornje granice VFO-a za plaćanje za godinu n-1 kako bi se gornja granica za plaćanje za godine od 2022. do 2027. prilagodila naviše; i

(c)  dodane iznose koji se mogu staviti na raspolaganje iznad gornjih granica VFO-a u određenoj godini za odobrena sredstva za preuzimanje obveza ili odobrena sredstva za plaćanje, ili oboje, ovisno o slučaju, pod uvjetom da se u cijelosti prebijaju razlikama u jednom ili više naslova VFO-a za tekuću financijsku godinu ili buduće financijske godine u pogledu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza te da se u cijelosti prebijaju razlikama u okviru gornje granice za plaćanje za buduće financijske godine u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje.

Iznosi se mogu mobilizirati na temelju prvog podstavka točke (c) samo ako iznosi raspoloživi na temelju prvog podstavka točaka (a) i (b), kako je primjenjivo, nisu dostatni, a u svakom slučaju kao krajnja mjera za reagiranje na nepredviđene okolnosti.

Primjena stavka 1. prvog podstavka točke (c) ne smije dovesti do premašivanja ukupnih iznosa gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje za tekuću financijsku godinu i buduće financijske godine. Svaki iznos koji je predmet prijeboja u skladu s tom točkom stoga se ne smije dodatno mobilizirati u kontekstu VFO-a.

2.  Upotrebom jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice na temelju stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (c) ne smije se, u bilo kojoj godini, premašiti ukupno:

(a)  0,04 % bruto nacionalnog dohotka Unije u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, kako je izračunano u okviru godišnje tehničke prilagodbe VFO-a iz članka 4.;

(b)  0,03 % bruto nacionalnog dohotka Unije u odobrenim sredstvima za plaćanje, kako je izračunano u okviru godišnje tehničke prilagodbe VFO-a iz članka 4.

Upotreba jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice u bilo kojoj godini mora biti u skladu s gornjim granicama vlastitih sredstava utvrđenima u Odluci o vlastitim sredstvima.

3.  Godišnjim prilagodbama iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) ne smiju se premašiti sljedeći maksimalni iznosi (u cijenama iz 2018.) za godine od 2025. do 2027. u usporedbi s izvornom gornjom granicom za plaćanje iz relevantnih godina:

—  2025. – 8 000 milijuna EUR,

—  2026. – 13 000 milijuna EUR,

—  2027. – 15 000 milijuna EUR.

Iznosi iz članka 5. stavka 2. drugog podstavka dodaju se povrh maksimalnih iznosa iz prvog podstavka ovog stavka,

Svaka prilagodba naviše u cijelosti se prebija odgovarajućim smanjenjem gornje granice za plaćanje za godinu n–1.

4.  Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati iznose iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (c) ovog članka u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a kako bi se omogućilo financiranje rashoda koji se nisu mogli financirati u okviru relevantnih gornjih granica VFO-a raspoloživih u određenoj godini.

Komisija, počevši od 2022., provodi prilagodbu naviše iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) ovog članka kao dio tehničke prilagodbe iz članka 4.

Članak 12.

Instrument fleksibilnosti

1.  Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje posebnih nepredviđenih rashoda u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odgovarajućim odobrenim sredstvima za plaćanje za određenu financijsku godinu koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti iznosi 915 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

2.  Neiskorišteni dio godišnjeg iznosa instrumenta fleksibilnosti može se iskoristiti do kraja godine n+2. Svaki dio godišnjeg iznosa koji potječe iz prethodnih godina koristi se prvi, pri čemu se kreće od najstarijeg takvog iznosa. Bilo koji dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten do kraja godine n+2 prestaje važiti.

Poglavlje 4.

Revizija VFO-a

Članak 13.

Revizija VFO-a

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2. i članke od 14. do 17., u slučaju nepredviđenih okolnosti VFO se može revidirati u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava utvrđenom u Odluci o vlastitim sredstvima.

2.  U pravilu se svaki prijedlog za reviziju VFO-a u skladu sa stavkom 1. podnosi i donosi prije početka proračunskog postupka za pojedinu godinu ili za prvu od dotičnih godina.

3.  U svakom prijedlogu za reviziju VFO-a u skladu sa stavkom 1. ispituju se mogućnosti preraspodjele rashoda među programima koji su obuhvaćeni naslovom na koji se odnosi revizija, uzimajući posebice u obzir svaku očekivanu nedovoljnu iskorištenost odobrenih sredstava.

4.  U svakoj reviziji VFO-a u skladu sa stavkom 1. uzimaju se u obzir mogućnosti za prijeboj svakog podizanja gornje granice za jedan naslov snižavanjem gornje granice za neki drugi.

5.  U svakoj reviziji VFO-a u skladu sa stavkom 1. zadržava se odgovarajući odnos između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Članak 14.

Revizija povezana s izvršenjem

Pri obavješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima tehničkih prilagodbi VFO-a Komisija prema potrebi podnosi sve prijedloge za reviziju ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje koje smatra potrebnim s obzirom na izvršenje kako bi se osiguralo dobro upravljanje godišnjim gornjim granicama za plaćanje, a posebno njihovo uredno kretanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

Članak 15.

Revizija u slučaju revizije Ugovorâ

U slučaju revizije Ugovorâ koja ima proračunske posljedice, VFO se revidira u skladu s time.

Članak 16.

Revizija u slučaju proširenja Unije

U slučaju jednog ili više pristupanja Uniji, VFO se revidira kako bi se uzele u obzir potrebe za rashodima koje iz toga proizlaze.

Članak 17.

Revizija u slučaju ponovnog ujedinjenja Cipra

U slučaju ponovnog ujedinjenja Cipra, VFO se revidira kako bi se uzelo u obzir sveobuhvatno rješenje ciparskog pitanja i dodatne financijske potrebe koje proizlaze iz ponovnog ujedinjenja.

Poglavlje 5.

Doprinos financiranju velikih projekata

Članak 18.

Doprinos financiranju velikih projekata

1.  Za velike projekte na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program na raspolaganju je maksimalni iznos od 13 202 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021.–2027.

2.  Za projekt Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) na raspolaganju je maksimalni iznos od 5 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021.–2027.

Poglavlje 6.

Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

Članak 18.

Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

1.  Institucije poduzimaju mjere za pospješivanje godišnjeg proračunskog postupka.

2.  Institucije surađuju u dobroj vjeri tijekom cijelog postupka kako bi međusobno uskladile stajališta. Institucije u svim fazama postupka surađuju putem odgovarajućih međuinstitucijskih kontakata radi praćenja napretka u radu i analize stupnja konvergencije.

3.  Institucije osiguravaju usklađenost svojih kalendara rada koliko god je to moguće kako bi se omogućilo dosljedno i usklađeno provođenje postupka, što će dovesti do konačnog donošenja općeg proračuna Unije.

4.  Trijalozi se mogu održavati u svim fazama postupka i na različitim razinama zastupanja, ovisno o vrsti očekivanih rasprava. Svaka institucija u skladu s vlastitim poslovnikom određuje sudionike za svaki sastanak, utvrđuje njihov mandat za pregovore i pravodobno obavješćuje ostale institucije o modalitetima sastanaka.

Članak 20.

Jedinstvo proračuna

Svi rashodi i prihodi Unije i Europske zajednice za atomsku energiju uključuju se u opći proračun Unije u skladu s člankom 7. Financijske uredbe, uključujući rashode koji proizlaze iz svake relevantne odluke koju Vijeće donese jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u okviru članka 332. UFEU-a.

Poglavlje 7.

Završne odredbe

Članak 21.

Prijelaz prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru

Komisija podnosi prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025.

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

PRILOG I.

VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (EU-27)

(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

2021.–2027.

1.  Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

19 712

19 666

19 133

18 633

18 518

18 646

18 473

132 781

2.  Kohezija, otpornost i vrijednosti

49 741

51 101

52 194

53 954

55 182

56 787

58 809

377 768

2.a   Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

45 411

45 951

46 493

47 130

47 770

48 414

49 066

330 235

2.b   Otpornost i vrijednosti

4 330

5 150

5 701

6 824

7 412

8 373

9 743

47 533

3.  Prirodni resursi i okoliš

55 242

52 214

51 489

50 617

49 719

48 932

48 161

356 374

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

38 564

38 115

37 604

36 983

36 373

35 772

35 183

258 594

4.  Migracije i upravljanje granicama

2 324

2 811

3 164

3 282

3 672

3 682

3 736

22 671

5.  Sigurnost i obrana

1 700

1 725

1 737

1 754

1 928

2 078

2 263

13 185

6.  Susjedstvo i svijet

15 309

15 522

14 789

14 056

13 323

12 592

12 828

98 419

7.  Europska javna uprava

10 021

10 215

10 342

10 454

10 554

10 673

10 843

73 102

od čega: administrativni rashodi institucija

7 742

7 878

7 945

7 997

8 025

8 077

8 188

55 852

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

154 049

153 254

152 848

152 750

152 896

153 390

155 113

1 074 300

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE

156 557

154 822

149 936

149 936

149 936

149 936

149 936

1 061 058

PRILOG II.

PRILAGODBA ZA SPECIFIČNE PROGRAME – POPIS PROGRAMA, KLJUČ ZA RASPODJELU

I UKUPNA DODATNA DODJELA ZA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

 

 

U milijunima EUR, u cijenama iz 2018.

 

Ključ za raspodjelu

Ukupna dodatna dodjela za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u okviru članka 5.

1.  Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

36,36 %

4 000

Obzor Europa

27,27 %

3 000

Fond InvestEU

9,09 %

1 000

2.b  Otpornost i vrijednosti

54,55 %

6 000

EU za zdravlje

26,37 %

2 900

Erasmus+

15,46 %

1 700

Kreativna Europa

5,45 %

600

Prava i vrijednosti

7,27 %

800

4.  Migracije i upravljanje granicama

9,09 %

1 000

Fond za integrirano upravljanje granicama

9,09 %

1 000

UKUPNO

100,00 %

11 000

PRILOG 2.: IZJAVE

1.  Omotnice prioritetnih programa, troškovi NGEU-a i fleksibilnost

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o jačanju posebnih programa i prilagodbi temeljnih akata

Ne dovodeći u pitanje ovlasti zakonodavnog i proračunskog tijela, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će za 2,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) povećati financijske omotnice iz temeljnih akata ili financijsko programiranje, prema potrebi, onih programa koje je utvrdio Europski parlament. To će se postići odgovarajućim smanjenjem raspoloživih razlika u okviru gornjih granica VFO-a, ne dovodeći u pitanje moguću upotrebu instrumenta fleksibilnosti u 2021.

Ne dovodeći u pitanje zakonodavne ovlasti institucija, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će u temeljne akte programa navedenih u Prilogu II. Uredbi o VFO-u unijeti odredbu o povećanju financijskih omotnica za iznose koji su u njima navedeni. Za programe kojima se uspostavljaju proračunska jamstva dodatni iznos odrazit će se u dodatnoj razini pruženih jamstava.

Izjava Europskog parlamenta o jačanju posebnih programa iz nedodijeljenih razlika

Iznos od 2,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) naveden u zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o jačanju posebnih programa i prilagodbi temeljnih akata dodijelit će se kako slijedi:

—  Obzor Europa: + 0,5 milijardi eura

—  program Erasmus+: + 0,5 milijardi EUR, od čega 165 milijuna EUR u 2021.

—  „EU za zdravlje”: + 0,5 milijardi EUR, od čega 70 milijuna EUR u 2021.

—  Europska agencija za graničnu i obalnu stražu: + 0,5 milijardi eura

—  humanitarna pomoć: + 0,5 milijardi eura.

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o upotrebi vraćenih sredstava iz Investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a u korist Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju

Vijeće se slaže da će se iznos od najviše jedne milijarde EUR (u cijenama iz 2018.) koji proizlazi iz vraćenih sredstava iz Investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a za operacije u okviru 9., 10. i 11. Europskog razvojnog fonda upotrijebiti u korist Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u razdoblju 2021. – 2027. Tri institucije suglasne su da bi u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju trebalo biti dopušteno primanje tih sredstava.

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u vezi s istraživačkim programom

Ne dovodeći u pitanje svoje institucijske ovlasti, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će u korist istraživačkog programa ponovno staviti na raspolaganje odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu do 0,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) u razdoblju 2021. – 2027., što je posljedica potpunog ili djelomičnog neprovođenja projekata koji su dio tog programa ili njegova prethodnika, kako je predviđeno člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe.

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o postupanju s troškovima kamata i otplatama kamata NGEU-a u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.

Tri institucije suglasne su da je cilj da se rashodima kojima se pokrivaju troškovi financiranja instrumenta Next Generation EU ne smanjuju programi i sredstva EU-a.

Tri institucije suglasne su da se postupanjem s troškovima kamata i otplatama kamata NGEU-a u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., za koje se trenutačno predviđa da će iznositi 12,9 milijardi EUR za tih sedam godina, ne dovodi u pitanje način na koji će se to pitanje rješavati u budućim VFO-ima od 2028. nadalje.

Tri institucije suglasne su raditi na uvođenju dostatnih novih vlastitih sredstava s ciljem pokrivanja iznosa koji odgovara očekivanim rashodima povezanima s troškovima otplate kamata i troškovima kamata.

2.  Vlastita sredstva

Izjava Komisije o uspostavi vlastitih sredstava koja se temelje na digitalnom nametu

Uzimajući u obzir razvoj događaja na međunarodnoj razini, Komisija će ubrzati rad na podnošenju potrebnih prijedloga za uvođenje digitalnog nameta u Uniji te će u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do lipnja 2021., iznijeti prijedlog temeljnog akta. Na temelju toga predložit će da prihodi od digitalnog nameta postanu vlastita sredstva do siječnja 2023.

Izjava Komisije o uspostavi vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na financijske transakcije

U tijeku su rasprave o porezu na financijske transakcije u okviru pojačane suradnje s ciljem njihova dovršetka do kraja 2022. Ako se postigne dogovor o tom porezu na financijske transakcije, Komisija će iznijeti prijedlog da se prihodi od tog poreza na financijske transakcije prenesu u proračun EU-a kao vlastita sredstva.

Ako se do kraja 2022. ne postigne dogovor, Komisija će na osnovi procjena učinka predložiti nova vlastita sredstva na temelju novog poreza na financijske transakcije. Komisija ulaže napore kako bi iznijela te prijedloge do lipnja 2024. s ciljem da ih se uvede do 1. siječnja 2026.

3.  Uloga proračunskog tijela

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskom nadzoru nad novim prijedlozima na temelju članka 122. UFEU-a koji bi mogli imati znatne posljedice za proračun Unije

Budući da:

(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija („tri institucije”) potvrđuju da članak 122. UFEU-a čini pravnu osnovu za donošenje mjera za rješavanje posebnih kriznih situacija koje bi mogle imati posljedice za proračun kojima se može utjecati na razvoj rashoda Unije u granicama njezinih vlastitih sredstava.

(2)  S obzirom na njihove proračunske ovlasti na temelju Ugovorâ, primjereno je da dva ogranka proračunskog tijela raspravljaju o posljedicama takvih predviđenih akata za proračun ako je vjerojatno da će te posljedice biti znatne. U tu bi svrhu Komisija trebala dostaviti sve relevantne informacije potrebne kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pomoglo u njihovim raspravama,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

1.  Ovom izjavom utvrđuju se aranžmani za postupak proračunskog nadzora (dalje u tekstu „postupak”) između Europskog parlamenta i Vijeća uz aktivnu pomoć Komisije.

2.  Taj se postupak može primijeniti za Komisijin prijedlog akta Vijeća na temelju članka 122. UFEU-a koji bi mogao imati znatne posljedice za proračun Unije.

3.  Komisija će svakom takvom prijedlogu priložiti procjenu posljedica predloženog pravnog akta za proračun te će navesti može li, prema njezinu mišljenju, dotični akt imati znatne posljedice za proračun Unije. Na toj osnovi Europski parlament i Vijeće mogu zatražiti da se pokrene postupak.

4.  Postupak će se odvijati u Zajedničkom odboru koji se sastoji od predstavnikâ Europskog parlamenta i Vijeća na odgovarajućoj razini. Komisija će sudjelovati u radu Zajedničkog odbora.

5.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća na temelju članka 122. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće vodit će konstruktivan dijalog u cilju postizanja zajedničkog razumijevanja u pogledu posljedica predviđenog pravnog akta za proračun, uzimajući pritom u obzir hitnost tog predmeta.

6.  Postupak bi se trebao odvijati tijekom razdoblja koje ne prelazi dva mjeseca, osim ako se dotični akt treba donijeti prije određenog datuma, ili, ako je to potrebno zbog hitnosti predmeta, u kraćem roku koji odredi Vijeće.

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o ponovnom procjenjivanju odredaba Financijske uredbe o vanjskim namjenskim prihodima te uzimanju i davanju zajmova

U kontekstu NGEU-a Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će se u okviru sljedeće revizije Financijske uredbe procijeniti i prema potrebi revidirati sljedeća pitanja:

—  odredbe o vanjskim namjenskim prihodima, osobito kako je navedeno u članku 21. stavku 5. Financijske uredbe,

—  odredbe o izvješćivanju o operacijama uzimanja i davanja zajmova.

Tri institucije potvrđuju da se postojeća pravila o revizijama i postupku davanja razrješnice primjenjuju na namjenske prihode.

4.  Horizontalna pitanja – klima, bioraznolikost, ravnopravnost muškaraca i žena i ciljevi održivog razvoja

Izjava Komisije o metodologiji praćenja klimatskih mjera i uključenosti Europskog parlamenta i Vijeća

Komisija će osigurati da metodologija praćenja klimatskih mjera bude pristupačna, transparentna i javno dostupna. Komisija će s Europskim parlamentom i Vijećem razmijeniti mišljenja o metodologiji praćenja klimatskih mjera. Transparentnost i razmjena informacija s Parlamentom i Vijećem o napretku u postizanju klimatskih ciljeva bit će ključno načelo praćenja klimatskih mjera.

Izjava Komisije o doprinosima za klimatske mjere po programu

Ne dovodeći u pitanje zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s relevantnim sektorskim temeljnim aktima, doprinosi za klimatske mjere za razdoblje 2021. – 2027. s ciljem postizanja općeg cilja od najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije i rashodâ NGEU-a navedeni su za relevantne programe i fondove kako slijedi:

Programi

Očekivani minimalni doprinos

Obzor Europa

35 %

ITER

100 %

Fond InvestEU

30 %

Instrument za povezivanje Europe

60 %

EFRR

30 %

Kohezijski fond

37 %

REACT-EU

25 %

Mehanizam za oporavak i otpornost

37 %

ZPP 2021. – 2022.

26 %

ZPP 2023. – 2027.

40 %

EFPR

30 %

Program LIFE

61 %

Fond za pravednu tranziciju

100 %

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju

25 %

Prekomorske zemlje i područja

25 %

Pretpristupna pomoć

16 %

Komisija će te doprinose klimatskim mjerama upotrijebiti kao referentnu točku za procjenu odstupanja i predlaganje mjera u slučaju nedovoljnog napretka.

Izjava Komisije o metodologiji praćenja mjera u području bioraznolikosti i uključenosti Europskog parlamenta i Vijeća

Komisija će osigurati da metodologija praćenja mjera u području bioraznolikosti bude pristupačna, transparentna i javno dostupna. Nakon dovršetka studije o metodologiji koju je nedavno pokrenula, Komisija će s Europskim parlamentom i Vijećem razmijeniti mišljenja o metodologiji. Transparentnost i razmjena informacija s Parlamentom i Vijećem o napretku u postizanju ciljeva povezanih s bioraznolikošću bit će ključno za praćenje.

5.  Ostale izjave

Izjava Komisije o preispitivanju/reviziji u sredini programskog razdoblja

Komisija će do 1. siječnja 2024. predstaviti preispitivanje funkcioniranja VFO-a.

Preispitivanje prema potrebi može biti popraćeno relevantnim prijedlozima za reviziju Uredbe o VFO-u u skladu s postupcima utvrđenima u UFEU-u.

(1) SL C 363, 28.10.2020., str. 179.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.
(4)Suglasnost od … (još nije objavljena u Službenom listu).
(5)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(6)Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).
(7)Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str.1.).
(8)SL L 29, 31.1.2020., str. 7.
(9)Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.).


Međuinstitucijski sporazum o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava
PDF 232kWORD 76k
Odluka
Prilog
Prilog
Prilog
Odluka Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o sklapanju Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava 2018/2070(ACI))
P9_TA(2020)0358A9-0261/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju (COM(2018)0323) koji je 2. svibnja 2018. podnijela Komisija, kao i izmijenjeni prijedlog (COM(2020)0444),

–  uzimajući u obzir nacrt međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava,

–  uzimajući u obzir članke 295., 310., 311., 312., 323. i 324. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen na dvadeset i prvom zasjedanju Konferencije ugovornih stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, održanom u prosincu 2015. u Parizu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća usvojene 21. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.(5),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 16. rujna 2020. o nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(6),

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0261/2020),

A.  budući da je primjereno, u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), donijeti međuinstitucijski sporazum kojim se utvrđuju odredbe za njegovu provedbu;

B.  budući da je 10. studenoga 2020. postignut opći politički dogovor između predstavnika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., vlastitim sredstvima i Instrumentu Europske unije za oporavak (Next Generation EU);

C.  budući da je dio tog političkog sporazuma i obnovljeni međuinstitucijski sporazum o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (dalje u tekstu: međuinstitucijski sporazum);

D.  budući da je politički dogovor postignut 5. studenoga 2020. i o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama;

E.  budući da će taj novi sporazum zamijeniti Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(7),

F.  budući da je za provedbu proračunske discipline i suradnju među institucijama u pogledu proračunskih pitanja i dobrog financijskog upravljanja potrebno da Vijeće razmjenjuje potrebne informacije s Parlamentom u okviru postupka davanja razrješnice koji se odnosi na Europsko vijeće i Vijeće, kako bi se osiguralo da Parlament ima potrebne informacije o tome kako Vijeće izvršava svoj proračun, izravno ili preko Komisije;

G.  budući da novi sporazum sadrži važne nove elemente, posebno plan za uvođenje novih vlastitih sredstava tijekom sljedećih sedam godina, odredbe o pojačanom proračunskom nadzoru nad potrošnjom sredstava iz Instrumenta Europske unije za oporavak i mehanizme za praćenje rashoda za ciljeve u području klime i biološke raznolikosti te rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike;

H.  budući da međuinstitucijski sporazum prvi put sadrži odredbe o vlastitim sredstvima Europske unije, odnosno novi prilog u kojem se utvrđuje plan za uvođenje novih vlastitih sredstava tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. koja će biti dovoljna za pokrivanje kamata i troškova otplata Instrumenta Europske unije za oporavak; budući da plan izmjenu Odluke o vlastitim sredstvima čini vjerodostojnom i održivom, čime se jamči da su gornje granice vlastitih sredstava dovoljno visoke da se njima mogu pokriti obveze Unije, u skladu s načelom proračunske discipline u smislu članka 310. stavka 4. UFEU-a; budući da će se prihodima iz vlastitih sredstava kojima se premašuju potrebe za vraćanjem sredstava nastaviti financirati proračun Unije kao općim prihodima u skladu s načelom univerzalnosti; budući da se planom ne isključuju daljnji prijedlozi za nova vlastita sredstva tijekom financijskog razdoblja 2021. – 2027.;

I.  budući da međuinstitucijski sporazum sadrži novi dio o suradnji u pogledu Instrumenta Europske unije za oporavak, čiji je cilj osigurati odgovarajuće sudjelovanje proračunskog tijela u upravljanju vanjskim namjenskim prihodima u okviru tog instrumenta; budući da se taj dio odnosi na novu Zajedničku izjavu o proračunskom nadzoru novih prijedloga na temelju članka 122. UFEU-a s mogućim znatnim posljedicama za proračun Unije;

J.  budući da se sporazumom predviđa praćenje potrošnje u svim programima Unije u pogledu klimatskih ciljeva i biološke raznolikosti, rodne ravnopravnosti i UN-ovih ciljeva održivog razvoja; budući da međuinstitucijski sporazum sadrži znatna poboljšanja u pogledu izgleda i provedbe metodologija za praćenje cilja potrošnje u području klime od 30 % cjelokupnog proračuna Unije i rashoda Instrumenta Europske unije za oporavak, za razvoj novog cilja godišnje potrošnje za biološku raznolikost u okviru VFO-a u iznosu od 7,5 % od 2024. i 10 % u 2026. i 2027. te za mjerenje rashoda za rodnu ravnopravnost, uključujući promicanje rodno osviještene politike;

K.  budući da međuinstitucijski sporazum sadrži novi dio o kvaliteti i usporedivosti podataka o korisnicima s ciljem uvođenja standardiziranih mjera za prikupljanje, usporedbu i agregiranje informacija i brojčanih podataka o krajnjim korisnicima sredstava Unije;

L.  budući da se međuinstitucijski sporazum smatra horizontalnim u primjeni i ne sprečava suzakonodavce da se u okviru posebne uredbe dogovore o dodatnim mjerama za poboljšanje kvalitete i usporedivosti podataka, posebno u pogledu programâ izravnog upravljanja, ili za poboljšanje uključenosti proračunskog tijela u upravljanje vanjskim namjenskim prihodima;

M.  budući da međuinstitucijski sporazum prvi put sadrži odredbe povezane sa suradnjom i dijalogom institucija tijekom pregovora o VFO-u, u cilju realizacije zahtjeva iz Ugovora prema kojima institucije moraju poduzeti sve mjere koje su potrebne za olakšavanje donošenja VFO-a i promicanje savjetovanja i usklađivanja vlastitih stajališta o proračunskim pitanjima;

N.  budući da međuinstitucijski sporazum štiti postojeće odredbe i sadrži nove mehanizme za mobilizaciju posebnih instrumenata, točnije Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi, pričuve za prilagodbu Brexitu, jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice te instrumenta fleksibilnosti;

O.  budući da se međuinstitucijskim sporazumom osiguravaju daljnje ciljane prilagodbe u pogledu transparentnosti programiranja i prognoza;

P.  budući da Instrument Europske unije za oporavak sadrži novi Mehanizam za oporavak i otpornost; budući da je primjereno, u kontekstu političkog dogovora postignutog o Instrumentu Europske unije za oporavak i uključivanja proračunskog tijela u upravljanje vanjskim namjenskim prihodima u okviru tog instrumenta, podsjetiti na potrebu za objektivnim, pravednim i transparentnim pravnim okvirom za odabir projekata koji će se financirati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i istaknuti ulogu regionalnih i lokalnih vlasti u ostvarivanju simetričnog oporavka ne samo među državama članicama nego i među regijama.

1.  odobrava sklapanje sporazuma u prilogu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše sporazum s predsjednikom Vijeća i predsjednicom Komisije i da naloži njegovu objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svom predsjedniku da ovu Odluku i njezin Prilog proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

PRILOG:

MEĐUINSTITUCIJSKI SPORAZUM IZMEĐU EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE KOMISIJE O PRORAČUNSKOJ DISCIPLINI, SURADNJI U PRORAČUNSKIM PITANJIMA I DOBROM FINANCIJSKOM UPRAVLJANJU TE NOVIM VLASTITIM SREDSTVIMA, UKLJUČUJUĆI PLAN ZA UVOĐENJE NOVIH VLASTITIH SREDSTAVA

EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I EUROPSKA KOMISIJA,

dalje u tekstu „institucije”,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 295.,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

1.  Svrha je ovog Sporazuma provesti proračunsku disciplinu, unaprijediti funkcioniranje godišnjeg proračunskog postupka i suradnju između institucija u proračunskim pitanjima te osigurati dobro financijsko upravljanje, kao i uspostaviti suradnju i utvrditi plan za uvođenje, tijekom trajanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. („VFO za razdoblje 2021. – 2027.”), novih vlastitih sredstava dostatnih kako bi se pokrilo vraćanje Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/…(8)(9) („Uredba o EURI‑ju”).

2.  Proračunska disciplina kako je navedena u ovom Sporazumu obuhvaća sve rashode. Ovaj je Sporazum obvezujući za institucije sve dok je na snazi. Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

3.  Ovim Sporazumom ne mijenjaju se proračunske i zakonodavne ovlasti institucija kako su utvrđene u Ugovorima, Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/…(10)(11) („Uredba o VFO-u”), Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(12) („Financijska uredba”) i Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/…(13)(14) („Odluka o vlastitim sredstvima”) i ne dovode se u pitanje ovlasti nacionalnih parlamenata u pogledu vlastitih sredstava.

4.  Za svaku izmjenu ovog Sporazuma potreban je zajednički dogovor institucija.

5.  Ovaj se Sporazum sastoji od četiriju dijelova:

—  dio I. sadržava odredbe koje se odnose na višegodišnji financijski okvir (VFO) te tematske i netematske posebne instrumente,

—  dio II. odnosi se na međuinstitucijsku suradnju u proračunskim pitanjima;

—  dio III. sadržava odredbe koje se odnose na dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije;

—  dio IV. sadržava odredbe koje se odnose na kvalitetu i usporedivost podataka o korisnicima u kontekstu zaštite proračuna Unije.

6.  Ovaj Sporazum stupa na snagu …(15) i zamjenjuje Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(16).

DIO I.

VFO I POSEBNI INSTRUMENTI

A.  ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA VFO

7.  Institucije, za potrebe dobrog financijskog upravljanja, u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da tijekom proračunskog postupka i u trenutku donošenja općeg proračuna Unije za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica, osim za podnaslov „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

Ažuriranje predviđanja odobrenih sredstava za plaćanje

8.  Svake godine Komisija ažurira predviđanja odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje do barem 2027. U tom ažuriranju u obzir se uzimaju sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih proračunskih sredstava za plaćanje te predviđanja izvršenja. U obzir se uzimaju i pravila kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje primjereno razvijaju u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i predviđanja rasta bruto nacionalnog dohotka Unije (BND).

B.  ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA TEMATSKE I NETEMATSKE POSEBNE INSTRUMENTE

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

9.  Ako se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji koji su utvrđeni u relevantnom temeljnom aktu, Komisija podnosi prijedlog za njegovu mobilizaciju, a odluku o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.

Prijenosi povezani s Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi

10.  Ako Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti za mobilizaciju pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos sredstava iz te pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom.

Odluku o mobilizaciji iznosâ na temelju članka 9. stavka 1. točke (a) Uredbe o VFO-u zajednički donose Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije u skladu s relevantnim temeljnim aktom.

Prije bilo kojeg prijedloga Komisije za prijenos sredstava iz pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi za pomoć na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe o VFO-u, Komisija ispituje mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

Pričuva za prilagodbu Brexitu

11.  Ako se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu koji su utvrđeni u relevantnom instrumentu, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos sredstava u relevantne proračunske linije.

Prijenosi povezani s pričuvom za prilagodbu Brexitu provode se u skladu s Financijskom uredbom.

Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice

12.  Komisija može predložiti mobilizaciju iznosa koji odgovaraju dijelu ili cijelom iznosu razlika do gornje granice iz članka 11. stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (c) Uredbe o VFO-u, u odnosu na nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna. Mobilizaciju bilo kojeg iznosa iz članka 11. stavka 1. prvog podstavka točke (c) te uredbe predlaže Komisija nakon temeljite analize svih drugih financijskih mogućnosti.

Te iznose mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU).

Instrument fleksibilnosti

13.  Komisija podnosi prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što ispita sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

Tim se prijedlogom utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos. Takav prijedlog može se podnijeti u kontekstu nacrta proračuna ili nacrta izmjene proračuna.

Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

DIO II.

POBOLJŠANJE MEĐUINSTITUCIJSKE SURADNJE U PRORAČUNSKIM PITANJIMA

A.  Postupak međuinstitucijske suradnje

14.  Pojedinosti o međuinstitucijskoj suradnji tijekom proračunskog postupka utvrđene su u Prilogu I.

15.  U skladu s člankom 312. stavkom 5. UFEU-a, institucije poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se olakšalo donošenje novog VFO-a ili njegova revizija, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom iz članka 312. stavka 2. UFEU-a. U takve mjere ubrajat će se redoviti sastanci i razmjena informacija između Europskog parlamenta i Vijeća te, na inicijativu Komisije, sastanci predsjednikâ institucija kako je utvrđeno u članku 324. UFEU-a kako bi se promicalo savjetovanje i usuglašavanje stajališta institucija. Ako je predstavljen prijedlog za novi VFO ili za znatnu reviziju, institucije će imati za cilj utvrditi posebne dogovore za međusobnu suradnju i dijalog tijekom cijelog postupka koji dovodi do njegova donošenja.

Proračunska transparentnost

16.  Komisija priprema godišnje izvješće koje prilaže uz opći proračun Unije i u kojem objedinjuje dostupne informacije koje nisu povjerljive i koje se odnose na sljedeće:

(a)  imovinu i obveze Unije, uključujući one koje proizlaze iz poslova uzimanja i davanja zajmova koje obavlja Unija u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovorâ;

(b)  prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda(17), Europskog fonda za financijsku stabilnost, Europskog stabilizacijskog mehanizma i drugih mogućih budućih mehanizama;

(c)  rashode država članica u okviru pojačane suradnje, u mjeri u kojoj oni nisu uključeni u opći proračun Unije;

(d)  rashode u vezi s klimom, na temelju djelotvorne metodologije koju je utvrdila Komisija i, ako je to relevantno, u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, za praćenje potrošnje u području klime i njezine uspješnosti radi postizanja općeg cilja da se najmanje 30 % ukupnog iznosa rashoda iz proračuna Unije i iz Instrumenta Europske unije za oporavak namijeni podupiranju klimatskih ciljeva, uzimajući u obzir učinke postupnog ukidanja financiranja u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak i razlikovanja između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, ako je to moguće.

Ako je napredak u jednom relevantnom programu ili više njih u ostvarivanju cilja u vezi s potrošnjom u području klime nedovoljan, institucije će se u skladu sa svojim odgovornostima i relevantnim zakonodavstvom međusobno savjetovati o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti kako bi se osiguralo da tijekom cijelog trajanja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. potrošnja Unije za klimatske ciljeve odgovara iznosu od najmanje 30 % ukupnog iznosa rashoda iz proračuna Unije i iz Instrumenta Europske unije za oporavak.

(e)  rashode kojima se doprinosi zaustavljanju i preokretanju procesa smanjenja bioraznolikosti, na temelju djelotvorne, transparentne i sveobuhvatne metodologije koju je utvrdila Komisija u suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem i, ako je to relevantno, u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, s ciljem ostvarenja ambicije da se u 2024. osigura 7,5 %, u 2026. osigura 10 % te u 2027. osigura 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti, imajući pritom u vidu postojeća preklapanja između ciljeva u područjima klime i bioraznolikosti;

(f)  promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca te prava i jednakih mogućnosti za sve tijekom provedbe i praćenja relevantnih programa, te uključivanje tih ciljeva kao i rodno osviještene politike, među ostalim tako da se pri procjenama učinka i evaluacijama koje se provode u skladu s okvirom za bolju izradu zakonodavstva ojača procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost . Komisija će proučiti kako izraditi metodologiju za mjerenje relevantnih rashoda na razini programa u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. Komisija će tu metodologiju upotrebljavati čim bude dostupna. Komisija će najkasnije do 1. siječnja 2023. provesti tu metodologiju za određene programe kojima se upravlja na središnjoj razini kako bi ispitala njezinu izvedivost. Na sredini programskog razdoblja ispitat će se može li se tu metodologiju proširiti na druge programe tijekom preostalog trajanja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

(g)   provedbu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u svim relevantnim programima Unije iz VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

Djelotvorne metodologije iz prvog stavka točaka (d) i (e) uključivat će, u mjeri u kojoj je to moguće, upućivanje na doprinos proračuna Unije europskom zelenom planu, koji uključuje načelo „nenanošenja štete”.

Djelotvorna metodologija iz prvog stavka točke (d) bit će transparentna, sveobuhvatna, usmjerena na rezultate i utemeljena na uspješnosti te će uključivati godišnje savjetovanje Komisije s Europskim parlamentom i Vijećem i njome će se utvrđivati relevantne mjere koje treba poduzeti u slučaju nedovoljnog napretka u ostvarivanju primjenjivih ciljeva.

Nijedna metodologija iz ove točke ne bi smjela dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za nositelje projekata i korisnike.

17.  Komisija priprema godišnje izvješće o provedbi Instrumenta Europske unije za oporavak. U tom godišnjem izvješću objedinjuju se dostupne informacije koje nisu povjerljive i koje se odnose na sljedeće:

–  imovinu i obveze koje proizlaze iz operacija uzimanja i davanja zajmova koje se provode na temelju članka 5. Odluke o vlastitim sredstvima,

–  ukupan iznos primitaka dodijeljenih programima Unije u provedbi Instrumenta Europske unije za oporavak u prethodnoj godini, raščlanjen po programima i proračunskim linijama,

–  doprinos pozajmljenih sredstava ostvarenju ciljeva Instrumenta Europske unije za oporavak i posebnih programa Unije.

B.  UKLJUČIVANJE FINANCIJSKIH ODREDABA U ZAKONODAVNE AKTE

18.  Svaki zakonodavni akt koji se odnosi na višegodišnji program i koji je donesen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom sadržava odredbu kojom zakonodavac utvrđuje financijsku omotnicu za program.

Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Za programe iz Priloga II. Uredbi o VFO-u, primarni referentni iznos automatski se povećava dodatnim dodjelama iz članka 5. stavka 1. Uredbe o VFO-u.

Europski parlament i Vijeće, kao i Komisija pri izradi nacrta proračuna, obvezuju se da neće odstupati od tog iznosa za više od 15 % tijekom cijelog razdoblja trajanja dotičnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se uzimaju u obzir rezultati provedbe programa, posebno na temelju procjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija ostaje manje od postojeće gornje granice za dotični naslov, ne dovodeći u pitanje primjenu instrumenata iz Uredbe o VFO-u i ovog Sporazuma.

Četvrti stavak ne primjenjuje se na dodatne dodjele iz trećeg stavka.

Ova se točka ne primjenjuje na odobrena sredstva za koheziju koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i koja su unaprijed dodijeljena državama članicama, a koja sadržavaju financijsku omotnicu za cijelo razdoblje trajanja programa, ni na velike projekte iz članka 18. Uredbe o VFO-u.

19.  U pravno obvezujućim aktima Unije koji se odnose na višegodišnje programe koji nisu doneseni u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ne navodi se „iznos koji se smatra nužnim”.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra izrazom želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su utvrđene u UFEU-u. U svim pravno obvezujućim aktima Unije koji sadržavaju navedeni financijski referentni iznos navodi se odredba s tim učinkom.

C.  RASHODI POVEZANI SA SPORAZUMIMA O RIBARSTVU

20.  Na rashode povezane sa sporazumima o ribarstvu primjenjuju se posebna pravila navedena u nastavku.

Komisija se obvezuje redovito obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora o sporazumima o ribarstvu, kao i o utjecaju tih sporazuma na proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na sporazume o ribarstvu institucije se obvezuju uložiti sve napore kako bi osigurale da se svi postupci provedu što brže.

Iznosi predviđeni u proračunu za nove sporazume o ribarstvu ili za produljenje sporazuma o ribarstvu koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja dotične financijske godine stavljaju se u pričuvu.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva koja se odnose na sporazume o ribarstvu, uključujući pričuvu, nedostatna, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja potrebne informacije o uzrocima takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uspostavljenim postupcima. Komisija prema potrebi predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja detaljne informacije o provedbi važećih sporazuma o ribarstvu te financijsko predviđanje za ostatak godine.

21.  Ne dovodeći u pitanje relevantni postupak kojim su uređeni pregovori o sporazumima o ribarstvu, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će u okviru proračunske suradnje postići pravodoban dogovor o odgovarajućem financiranju sporazumâ o ribarstvu.

D.  FINANCIRANJE ZAJEDNIČKE VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE (ZVSP)

22.  Ukupan iznos rashoda poslovanja za ZVSP u cijelosti se unosi u jedno proračunsko poglavlje, pod nazivom ZVSP. Tim se iznosom pokrivaju stvarne predvidive potrebe, koje se procjenjuju u okviru izrade nacrta proračuna na temelju predviđanja koja Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) priprema svake godine. Osigurava se razumna razlika do gornje granice za pokrivanje nepredviđenih djelovanja. Nije moguće unijeti nikakva sredstva u pričuvu.

23.  Za rashode za ZVSP kojima se u skladu s člankom 41. Ugovora o Europskoj uniji tereti proračun Unije institucije nastoje, u okviru Odbora za mirenje, kako je naveden u članku 314. stavku 5. UFEU-a, i na temelju nacrta proračuna koji je izradila Komisija, svake godine osigurati dogovor o iznosu rashoda poslovanja i raspodjeli tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP. Ako se ne postigne dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun unose iznos iz prethodnog proračuna ili iznos predložen u nacrtu proračuna, i to onaj koji je niži.

Ukupni iznos rashoda poslovanja za ZVSP raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP kako je predloženo u trećem stavku. Svaki članak obuhvaća djelovanja koja su već donesena, djelovanja koja su predviđena, ali još nisu donesena te iznose za buduća, odnosno nepredviđena djelovanja koja Vijeće treba donijeti tijekom dotične financijske godine.

U proračunskom poglavlju koje se odnosi na ZVSP članci u koje se trebaju unijeti djelovanja u okviru ZVSP-a mogli bi glasiti kako slijedi:

—  pojedinačne glavne misije kako je navedeno u članku 52. stavku 1. točki (g) Financijske uredbe,

—  druge misije (za operacije upravljanja krizama, sprečavanje, rješavanje i stabilizaciju sukoba te za praćenje i provedbu mirovnih i sigurnosnih procesa),

—  neširenje oružja i razoružanje,

—  hitne mjere,

—  pripremne mjere i mjere praćenja provedbe,

—  posebni predstavnici Europske unije.

Budući da Komisija na temelju Financijske uredbe ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanjâ u okviru ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski parlament i Vijeće pokušavaju na prijedlog Komisije hitno pronaći rješenje.

24.  Svake godine Visoki predstavnik savjetuje se s Europskim parlamentom o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje, koji se dostavlja do 15. lipnja dotične godine te sadržava glavne aspekte i temeljne smjernice ZVSP-a, uključujući financijske posljedice za proračun Unije, evaluaciju mjera pokrenutih u godini n –1 te procjenu usklađenosti i komplementarnosti ZVSP-a s drugim vanjskim financijskim instrumentima Unije. Nadalje, Visoki predstavnik u okviru redovitog političkog dijaloga o ZVSP-u svake godine održava najmanje pet zajedničkih savjetodavnih sastanaka na kojima izvješćuje Europski parlament, a pojedinosti o njihovu održavanju trebaju se dogovoriti najkasnije 30. studenoga svake godine. Sudjelovanje na tim sastancima određuje Europski parlament odnosno Vijeće imajući u vidu cilj i narav informacija koje se na njima razmjenjuju.

Komisiju se poziva da sudjeluje na tim sastancima.

Ako Vijeće donese odluku u području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od donošenja te odluke, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova povezanih s rokovima, zaposlenim osobljem, upotrebom poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometnom infrastrukturom, zahtjevima u pogledu osposobljavanja te sigurnosnim mjerama.

Jedanput u svakom tromjesečju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanjâ u okviru ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.

E.  RAD INSTITUCIJA

U PODRUČJU PITANJA RAZVOJNE POLITIKE

25.  Komisija uspostavlja neformalan dijalog s Europskim parlamentom o pitanjima razvojne politike.

DIO III.

DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE SREDSTVIMA UNIJE

A.  FINANCIJSKO PROGRAMIRANJE

26.  Komisija dvaput godišnje, prvi put uz dokumente priložene nacrtu proračuna, a drugi put nakon donošenja općeg proračuna Unije, dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove 1., 2. (osim za podnaslov „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”), 3. (za „Okoliš i djelovanje u području klime” i „Pomorsku politiku i ribarstvo”), 4., 5. i 6. VFO-a. U tom programiranju, strukturiranom prema naslovu, području politike i proračunskoj liniji, trebalo bi biti određeno sljedeće:

(a)  zakonodavstvo na snazi, uz razlikovanje višegodišnjih programa i godišnjih djelovanja:

i.  za višegodišnje programe Komisija bi trebala navesti postupak na temelju kojega su doneseni (redovni ili posebni zakonodavni postupak), njihovo trajanje, ukupnu financijsku omotnicu i udio dodijeljen za administrativne rashode;

ii.  za višegodišnje programe iz Priloga II. Uredbi o VFO-u, Komisija bi trebala transparentno navesti dodatne dodjele na temelju članka 5. Uredbe o VFO-u;

iii.  za godišnja djelovanja (povezana s pilot-projektima, pripremnim djelovanjima i agencijama) i djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije, Komisija bi trebala osigurati višegodišnje procjene;

(b)  zakonodavni prijedlozi u postupku donošenja: aktualni prijedlozi Komisije s najnovijim ažuriranjem.

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja s njezinim zakonodavnim programiranjem radi pružanja točnijih i pouzdanijih predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog Komisija bi trebala navesti je li uključen u programiranje dostavljeno istodobno uz podnošenje nacrta proračuna ili nakon konačnog donošenja proračuna. Komisija bi trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće posebice o sljedećem:

(a)  svim novim zakonodavnim aktima koji su doneseni i svim podnesenim prijedlozima koji su u postupku donošenja, ali nisu uključeni u programiranje dostavljeno istodobno uz nacrt proračuna ili nakon konačnog donošenja proračuna (s odgovarajućim iznosima);

(b)  zakonodavstvu predviđenom u godišnjem zakonodavnom programu rada Komisije, uz navođenje bi li ta djelovanja mogla imati financijski učinak.

Kad god je potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje do kojeg dolazi zbog novih zakonodavnih prijedloga.

B.  AGENCIJE I EUROPSKE ŠKOLE

27.  Prije podnošenja prijedloga za osnivanje nove agencije Komisija bi trebala izraditi pouzdanu, potpunu i objektivnu procjenu učinka, uzimajući u obzir, među ostalim, kritičnu masu osoblja i kompetencija, aspekte troškova i koristi, supsidijarnost i proporcionalnost, učinak na nacionalne aktivnosti i aktivnosti Unije te proračunske posljedice za dotični naslov rashoda. Na temelju tih informacija te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke kojima je uređeno osnivanje agencije, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će u okviru proračunske suradnje postići pravodoban dogovor o financiranju agencije čije se osnivanje predlaže.

Primjenjuju se sljedeći postupovni koraci:

—  prvo, Komisija sustavno svaki prijedlog za osnivanje nove agencije podnosi na prvom trijalogu nakon donošenja prijedloga te predstavlja financijski izvještaj priložen zakonodavnom prijedlogu kojim se predlaže osnivanje agencije i iznosi posljedice tog postupka za preostalo razdoblje financijskog programiranja,

—  drugo, tijekom zakonodavnog postupka Komisija pomaže zakonodavcu u procjeni financijskih posljedica predloženih izmjena. Te financijske posljedice trebalo bi razmotriti tijekom relevantnih zakonodavnih trijaloga,

—  treće, prije zaključenja zakonodavnog postupka Komisija predstavlja ažurirani financijski izvještaj, uzimajući u obzir moguće izmjene od strane zakonodavca;. taj završni financijski izvještaj uvrštava se na dnevni red završnog zakonodavnog trijaloga te ga zakonodavac formalno potvrđuje. Uvrštava se i na dnevni red sljedećeg proračunskog trijaloga (u hitnim slučajevima u pojednostavnjenom obliku) radi postizanja dogovora o financiranju,

—  četvrto, dogovor postignut tijekom trijaloga, uzimajući u obzir proračunsku procjenu Komisije u pogledu sadržaja zakonodavnog postupka, potvrđuje se u zajedničkoj izjavi. Taj dogovor podliježe odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, u skladu s poslovnikom svakog od njih.

Isti postupak primijenio bi se na svaku izmjenu pravnog akta o osnivanju određene agencije koja bi imala učinak na resurse dotične agencije.

Ako se zadaće agencije znatno promijene bez izmjene pravnog akta kojim je dotična agencija osnovana, Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće slanjem revidiranog financijskog izvještaja kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću omogućilo postizanje pravodobnog dogovora o financiranju agencije.

28.  U proračunskom postupku trebalo bi uzeti u obzir relevantne odredbe iz Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 19. srpnja 2012.

29.  Ako Vijeće guvernera predvidi osnivanje nove europske škole, za proračunske posljedice tog osnivanja na proračun Unije potrebno je primijeniti sličan postupak, mutatis mutandis.

DIO IV.

ZAŠTITA PRORAČUNA UNIJE: KVALITETA I USPOREDIVOST PODATAKA O KORISNICIMA

30.  U skladu sa zahtjevima Europskog parlamenta i kao odgovor na točku 24. zaključaka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020., radi poboljšanja zaštite proračuna Unije i Instrumenta Europske unije za oporavak od prijevara i nepravilnosti, institucije su suglasne o uvođenju standardiziranih mjera za prikupljanje, uspoređivanje i objedinjavanje informacija i brojki o krajnjim primateljima i korisnicima financijskih sredstava Unije u svrhu kontrole i revizije.

31.  Kako bi se osigurale djelotvorne kontrole i revizije, potrebno je prikupljati podatke o onima koji u konačnici, izravno ili neizravno, ostvaruju korist od financijskih sredstava Unije u okviru podijeljenog upravljanja te od projekata i reformi koji se podupiru na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, uključujući podatke o stvarnim vlasnicima primatelja sredstava. Pravila koja se odnose na prikupljanje i obradu takvih podataka trebat će biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

32.  Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije Komisija će staviti na raspolaganje integrirani i interoperabilni sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika radi procjene i analize podataka iz točke 31. s ciljem da ga primjenjuju sve države članice. Tim sustavom osigurale bi se učinkovite provjere sukoba interesa, nepravilnosti, pitanja u pogledu dvostrukog financiranja i bilo koje zloupotrebe sredstava. Komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te druga istražna i kontrolna tijela Unije trebali bi imati potreban pristup tim podacima kako bi izvršavali svoje nadzorne funkcije u vezi s kontrolama i revizijama koje prvenstveno trebaju provesti države članice u svrhu otkrivanja nepravilnosti i provedbe administrativnih istraga u pogledu zloupotrebe dotičnih financijskih sredstava Unije, te kako bi dobili točan pregled njihove.

33.  Ne dovodeći u pitanje prava institucija na temelju relevantnih Ugovora, tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na relevantne temeljne akte institucije se obvezuju lojalno surađivati kako bi osigurale daljnje postupanje u vezi sa zaključcima Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020., u skladu s pristupom opisanim u ovom dijelu.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće Za Komisiju

Predsjednik Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA TIJEKOM PRORAČUNSKOG POSTUPKA

Dio A. Raspored proračunskog postupka

1.  Institucije svake godine pravodobno prije početka proračunskog postupka na temelju postojeće prakse dogovaraju pragmatičan raspored.

2.  Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu djelotvorno izvršavati svoje proračunske ovlasti, stanja proračuna, prijenosi ili druge obavijesti koje podrazumijevaju aktiviranje rokova podnose se uzimajući u obzir sva razdoblja stanke, o čijim su se datumima te institucije međusobno pravodobno obavijestile putem svojih službi.

Dio B. Prioriteti u proračunskom postupku

3.  Pravodobno, prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, saziva se trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu i svim pitanjima koja proizlaze iz izvršenja proračuna za tekuću financijsku godinu, na temelju informacija koje je Komisija dostavila u skladu s točkom 37.

Dio C. Izrada nacrta proračuna i ažuriranje procjena

4.  Institucije, osim Komisije, pozivaju se da do kraja ožujka donesu izvještaje o procjenama.

5.  Komisija svake godine predlaže nacrt proračuna u kojem su prikazane stvarne financijske potrebe Unije.

Pri tome uzima u obzir:

(a)  predviđanja koja su dostavile države članice u vezi sa strukturnim fondovima;

(b)  sposobnost za iskorištavanje odobrenih sredstava, pri čemu se nastoji održati čvrsta veza između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje;

(c)  mogućnosti za započinjanje novih politika putem pilot-projekata i/ili novih pripremnih djelovanja odnosno za nastavak višegodišnjih djelovanja koja završavaju, nakon što se procijeni je li moguće izraditi temeljni akt u smislu Financijske uredbe (definicija temeljnog akta, nužnost temeljnog akta za provedbu i iznimke);

(d)  potrebu da se osigura da su sve promjene u rashodima u odnosu na prethodnu godinu u skladu s ograničenjima proračunske discipline.

6.  Institucije u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju unošenje u proračun stavki s neznatnim iznosima rashoda za operacije.

7.  Europski parlament i Vijeće obvezuju se i da će uzeti u obzir procjenu mogućnosti za izvršenje proračuna koju je izradila Komisija u svojim nacrtima te u vezi s izvršenjem proračuna za tekuću financijsku godinu.

8.  U interesu dobrog financijskog upravljanja te s obzirom na učinak znatnih izmjena u glavama i poglavljima proračunske nomenklature na obveze odjelâ Komisije povezane s izvješćivanjem o upravljanju, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će se o svim takvim znatnim izmjenama savjetovati s Komisijom tijekom postupka mirenja.

9.  U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom čitavog razdoblja mirenja s ciljem postizanja dogovora. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravodobnu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na formalnoj i na neformalnoj razini, kao i da će prema potrebi održavati tehničke ili neformalne sastanke. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću osigurava pravodoban i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.

10.  Dok se ne sazove Odbor za mirenje, Komisija prema potrebi može podnositi pisma izmjene nacrta proračuna u skladu s člankom 314. stavkom 2. UFEU-a, uključujući pismo izmjene kojim se posebice ažurira procjena rashoda za poljoprivredu. Komisija informacije o ažuriranjima podnosi na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću čim one postanu dostupne. Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja sve propisno opravdane razloge koje zatraže.

Dio D. Proračunski postupak prije postupka mirenja

11.  Prije čitanja u Vijeću pravodobno se saziva trijalog kako bi se institucijama omogućila razmjena mišljenja o nacrtu proračuna.

12.  Kako bi Komisija mogla pravodobno procijeniti izvršivost izmjena koje su predvidjeli Europski parlament i Vijeće, a kojima se utvrđuju nova pripremna djelovanja ili pilot-projekti odnosno kojima se produljuju postojeći, Europski parlament i Vijeće obavješćuju Komisiju o svojim namjerama u tom pogledu kako bi se prva rasprava mogla održati već tijekom tog trijaloga.

13.  Trijalog se može sazvati prije glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Dio E. Postupak mirenja

14.  Ako Europski parlament usvoji amandmane na stajalište Vijeća, predsjednik Vijeća tijekom iste plenarne sjednice prima na znanje razlike u stajalištu dviju institucija te daje suglasnost tome da predsjednik Europskog parlamenta odmah sazove Odbor za mirenje. Pismo kojim se saziva Odbor za mirenje šalje se najkasnije prvog radnog dana u tjednu nakon završetka parlamentarne sjednice tijekom koje se glasovalo na plenarnoj sjednici, a razdoblje mirenja započinje sljedećeg dana. Razdoblje od 21 dana računa se u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71(18).

15.  Ako se Vijeće ne može složiti sa svim amandmanima koje je usvojio Europski parlament, svoje bi stajalište trebalo potvrditi slanjem pisma prije prvog predviđenog sastanka u razdoblju mirenja. U takvom slučaju Odbor za mirenje nastavlja postupati u skladu s uvjetima utvrđenima u sljedećim točkama.

16.  Odborom za mirenje zajednički predsjedavaju predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća. Sastancima Odbora za mirenje predsjedava supredsjedatelj iz institucije koja je domaćin sastanka. Svaka institucija u skladu sa svojim poslovnikom određuje sudionike za svaki sastanak te utvrđuje svoj mandat za pregovore. Europski parlament i Vijeće na odgovarajućoj su razini zastupljeni u Odboru za mirenje kako bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.

17.  U skladu s člankom 314. stavkom 5. drugim podstavkom UFEU-a Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.

18.  Tijekom postupka mirenja održavaju se trijalozi na različitim razinama zastupanja s ciljem rješavanja otvorenih pitanja i pripreme temelja za dogovor koji se treba postići u Odboru za mirenje.

19.  Sastanci Odbora za mirenje i trijalozi održavaju se naizmjence u prostorima Europskog parlamenta i prostorima Vijeća s ciljem ravnomjernog korištenja infrastrukturom, uključujući infrastrukturu za usmeno prevođenje.

20.  Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom institucija.

21.  Odboru za mirenje stavlja se na raspolaganje zajednički skup dokumenata („ulazni dokumenti”) u kojima se uspoređuju različiti koraci proračunskog postupka(19). Ti dokumenti obuhvaćaju iznose po pojedinačnim linijama, ukupne iznose po naslovima VFO-a te pročišćeni dokument s iznosima i napomenama za sve proračunske linije koje se smatraju tehnički „otvorenima”. Ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje, poseban dokument navodi sve proračunske linije koje se smatraju tehnički zatvorenima(20). Ti se dokumenti razvrstavaju prema proračunskoj nomenklaturi.

Ulaznim dokumentima za Odbor za mirenje prilažu se i drugi dokumenti, uključujući pismo Komisije o izvršivosti u pogledu stajališta Vijeća i amandmana Europskog parlamenta te sva pisma drugih institucija koja se odnose na stajalište Vijeća ili amandmane Europskog parlamenta.

22.  Kako bi se do kraja razdoblja mirenja postigao dogovor, u trijalozima se:

(a)  određuje područje pregovora o proračunskim pitanjima koja treba riješiti;

(b)  potvrđuje popis proračunskih linija koje se smatraju tehnički zatvorenima, podložno konačnom dogovoru o cjelokupnom proračunu za financijsku godinu;

(c)  raspravlja o pitanjima navedenima u točki (a) s ciljem postizanja mogućih dogovora koje Odbor za mirenje treba potvrditi;

(d)  raspravlja o tematskim pitanjima, među ostalim po naslovima VFO-a.

Tijekom svakog trijaloga ili odmah nakon njega zajednički se izrađuju provizorni zaključci i istodobno se dogovara dnevni red za sljedeći sastanak. Te zaključke bilježi institucija koja je domaćin trijaloga i nakon 24 sata smatraju se privremeno odobrenima, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje.

23.  Zaključci trijalogâ i dokument za moguću potvrdu dostupni su Odboru za mirenje na njegovim sastancima zajedno s proračunskim linijama za koje je tijekom trijalogâ postignut provizorni dogovor.

24.  Zajednički tekst iz članka 314. stavka 5. UFEU-a izrađuju tajništva Europskog parlamenta i Vijeća uz pomoć Komisije. On se sastoji od pisma o prijenosu koje predsjedatelji dviju delegacija upućuju predsjednicima Europskog parlamenta i Vijeća te koje sadržava datum dogovora u Odboru za mirenje, te priloga koji obuhvaćaju:

(a)  iznose po linijama za sve proračunske stavke i ukupne iznose po naslovima VFO-a;

(b)  konsolidirani dokument u kojem su navedeni iznosi i konačni tekst svih linija koje su izmijenjene tijekom postupka mirenja;

(c)  popis linija koje nisu izmijenjene u odnosu na nacrt proračuna ili stajalište Vijeća o nacrtu proračuna.

Odbor za mirenje može odobriti i zaključke i moguće zajedničke izjave povezane s proračunom.

25.  Zajednički tekst prevodi se na sve službene jezike institucija Unije (to čine službe Europskog parlamenta) i podnosi se na odobrenje Europskom parlamentu i Vijeću u roku od četrnaest dana od dana postizanja dogovora o zajedničkom tekstu iz točke 24.

Nakon donošenja zajedničkog teksta proračun podliježe pravno-jezičnoj redakturi spajanjem prilogâ zajedničkom tekstu s proračunskim linijama koje nisu izmijenjene tijekom postupka mirenja.

26.  Institucija koja je domaćin sastanka (trijaloga ili mirenja) na sastancima Odbora za mirenje osigurava infrastrukturu za prevođenje na sve jezike, a na trijalozima za prevođenje na ad hoc utvrđene jezike.

Institucija koja je domaćin sastanka osigurava umnožavanje i distribuciju dokumenata za sastanak.

Službe institucija surađuju u unošenju rezultata pregovora radi finalizacije zajedničkog teksta.

Dio F. Izmjene proračuna

Opća načela

27.  Imajući na umu da se izmjene proračuna često odnose na posebna i katkad hitna pitanja, institucije su suglasne s načelima navedenima u nastavku kako bi se osigurala odgovarajuća međuinstitucijska suradnja s ciljem neometanog i brzog postupka donošenja odluka za izmjene proračuna, izbjegavajući pritom u najvećoj mogućoj mjeri sazivanje sastanka mirenja povezanog s izmjenama proračuna.

28.  Institucije nastoje u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti broj izmjena proračuna.

Raspored

29.  Komisija unaprijed obavješćuje Europski parlament i Vijeće o mogućim datumima donošenja nacrta izmjena proračuna, ne dovodeći u pitanje konačni datum donošenja.

30.  Europski parlament i Vijeće, svaki u skladu sa svojim internim poslovnikom, nastoje preispitati nacrt izmjene proračuna koji je predložila Komisija što prije nakon što ga Komisija donese.

31.  Kako bi se taj postupak ubrzao, Europski parlament i Vijeće osiguravaju da su njihovi rasporedi rada u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni kako bi se omogućilo da se postupak može provesti dosljedno i usklađeno. Stoga nastoje što prije utvrditi okviran raspored za različite faze u postupku do konačnog donošenja izmjene proračuna.

Europski parlament i Vijeće uzimaju u obzir relativnu hitnost izmjene proračuna i potrebu da je se pravodobno odobri kako bi proizvodila učinke tijekom dotične financijske godine.

Suradnja tijekom čitanjâ

32.  Institucije tijekom cijelog postupka surađuju u dobroj vjeri i time u najvećoj mogućoj mjeri omogućuju donošenje izmjena proračuna u ranoj fazi postupka.

Prema potrebi, i u slučaju mogućeg razilaženja, Europski parlament ili Vijeće prije zauzimanja konačnog stajališta o izmjeni proračuna, ili Komisija u bilo kojem trenutku, mogu predložiti sazivanje posebnog trijaloga radi rasprave o tim razilaženjima i pokušaja postizanja kompromisa.

33.  Svi nacrti izmjena proračuna koje predloži Komisija, a koji još nisu konačno odobreni, sustavno se uvrštavaju na dnevni red trijaloga planiranih za godišnji proračunski postupak. Komisija predlaže nacrte izmjena proračuna, a Europski parlament i Vijeće, u mjeri u kojoj je to moguće, svoja stajališta iznose prije trijaloga.

34.  Ako se tijekom trijaloga postigne kompromis, Europski parlament i Vijeće obvezuju se uzeti u obzir rezultate trijaloga tijekom rasprave o izmjeni proračuna u skladu s UFEU-om i svojim poslovnicima.

Suradnja nakon čitanjâ

35.  Ako Europski parlament odobri stajalište Vijeća bez amandmana, izmjena proračuna donosi se u skladu s UFEU-om.

36.  Ako Europski parlament usvoji amandmane većinom glasova svojih članova, primjenjuje se članak 314. stavak 4. točka (c) UFEU-a. Međutim, prije sastanka Odbora za mirenje, saziva se trijalog:

(a)  ako se tijekom tog trijaloga postigne dogovor te podložno dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima trijaloga, mirenje se zaključuje razmjenom pisama bez sastanka Odbora za mirenje;

(b)  ako se tijekom tog trijaloga ne postigne dogovor, Odbor za mirenje sastaje se i organizira rad u skladu s okolnostima, a s ciljem ostvarenja što većeg napretka u dovršetku postupka donošenja odluka prije isteka roka od dvadeset i jednog dana koji je utvrđen u članku 314. stavku 5. UFEU-a. Odbor za mirenje svoj rad može zaključiti razmjenom pisama.

Dio G. Izvršenje proračuna, plaćanja i nepodmirene obveze (reste à liquider (RAL))

37.  S obzirom na potrebu osiguravanja da se ukupna odobrena sredstva za plaćanje povećavaju primjereno odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se izbjegla neuobičajena prebacivanja RAL-a iz jedne godine u drugu, institucije su suglasne da će pomno pratiti predviđanja plaćanja i razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programâ Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.

Kako bi se osiguralo da se razinom i profilom plaćanja u svim naslovima može upravljati, u svim naslovima dosljedno se primjenjuju pravila o opozivu, posebice pravila o automatskom opozivu.

Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj godini i budućim godinama. To se ocjenjivanje provodi u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija pruža detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, prijenose, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja, uključujući dugoročna predviđanja, prema potrebi. Osobito, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju 2021. 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.

Dio H. Suradnja u pogledu Instrumenta Europske unije za oporavak(21)(22)

38.  Komisija će isključivo u svrhu otklanjanja posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 biti ovlaštena u ime Unije pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u iznosu do 750 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018., od čega se iznos u visini do 390 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. može upotrijebiti za rashode, a iznos u visini do 360 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. može se upotrijebiti za davanje zajmova u skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke o vlastitim sredstvima. Kako je predviđeno u Uredbi o EURI-ju, iznos koji se treba upotrijebiti za rashode čini vanjske namjenske prihode za potrebe članka 21. stavka 5. Financijske uredbe.

39.  Institucije su suglasne da je, u okviru ograničenja utvrđenih u Uredbi o EURI-ju i, prema potrebi, relevantnom sektorskom zakonodavstvu, ulogu Europskog parlamenta i Vijeća, kada djeluju u svojstvu proračunskog tijela, potrebno ojačati u vezi s vanjskim namjenskim prihodima u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak kako bi se osigurao primjeren nadzor nad upotrebom takvih prihoda te odgovarajuća uključenost u njoj. Institucije su također suglasne da je potrebno osigurati potpunu transparentnost i vidljivost svih sredstava u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak.

Vanjski namjenski prihodi u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak

40.  S obzirom na potrebu da se osigura primjerena uključenost Europskog parlamenta i Vijeća u upravljanju vanjskim namjenskim prihodima u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak, institucije su suglasne s postupkom utvrđenim u točkama od 41. do 46.

41.  U kontekstu proračunskog postupka Komisija će dostaviti detaljne informacije zajedno sa svojim nacrtima procjena. Takve informacije uključuju detaljne procjene odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje te pravnih obveza, raščlanjene po naslovu i programu koji prima namjenske prihode na temelju Uredbe o EURI-ju. Komisija će dostaviti sve dodatne relevantne informacije koje zatraže Europski parlament ili Vijeće. Komisija će nacrtu proračuna priložiti dokument u kojem će biti sabrane sve relevantne informacije u vezi s Instrumentom Europske unije za oporavak, uključujući sažete tablice u kojima će se objediniti proračunska odobrena sredstva i namjenski prihodi iz Instrumenta Europske unije za oporavak. Taj će dokument biti dio priloga općem proračunu Unije o vanjskim namjenskim prihodima iz točke 44.

42.  Komisija će dostavljati redovita ažuriranja tih informacija iz točke 41. tijekom cijele financijske godine, a barem prije svakog namjenskog sastanka kako je navedeno u točki 45. Komisija će dostaviti relevantne informacije Europskom parlamentu i Vijeću dovoljno rano kako bi se omogućile smislene rasprave i razmatranja o odgovarajućim dokumentima za planiranje, među ostalim prije nego što Komisija donese relevantne odluke.

43.  Institucije će se redovito sastajati u okviru proračunskog postupka radi zajedničkog ocjenjivanja izvršenja vanjskih namjenskih prihoda u okviru Instrumenta za Europske unije oporavak, a osobito postojećeg stanja i izgleda za izvršenje, te kako bi raspravljale o godišnjim procjenama dostavljenima zajedno s odgovarajućim nacrtima proračuna i njihovoj raspodjeli, uzimajući pritom u obzir ograničenja i uvjete utvrđene u Uredbi o EURI-ju i, prema potrebi, u relevantnom sektorskom zakonodavstvu.

44.  Europski parlament i Vijeće priložit će općem proračunu Unije dokument, u obliku priloga, u kojem se navode sve proračunske linije koje primaju namjenske prihode u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak. Osim toga, upotrijebit će strukturu proračuna za uključivanje namjenskih prihoda u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak, a osobito proračunske primjedbe, radi provedbe odgovarajuće kontrole nad upotrebom tih prihoda. U skladu s člankom 22. Financijske uredbe, Europski parlament i Vijeće unijet će u račun rashoda primjedbe, uključujući opće primjedbe, u kojima se navodi koje proračunske linije mogu primiti odobrena sredstva koja odgovaraju prihodima namijenjenima na temelju Uredbe o EURI-ju te se navode odgovarajući iznosi. Komisija se u izvršavanju svoje odgovornosti za izvršenje namjenskih prihoda obvezuje takve primjedbe uzeti u obzir.

45.  Institucije su suglasne organizirati namjenske međuinstitucijske sastanke na odgovarajućoj razini radi ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za vanjske namjenske prihode u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak. Ti će se sastanci održavati najmanje tri puta tijekom jedne financijske godine neposredno prije ili poslije proračunskih trijaloga. Nadalje, institucije se sastaju ad hoc ako jedna od institucija za to dostavi obrazloženi zahtjev. Europski parlament i Vijeće mogu u bilo kojem trenutku podnijeti pisana opažanja u vezi s izvršenjem vanjskih namjenskih prihoda. Komisija se obvezuje uzeti u obzir sve primjedbe i prijedloge Europskog parlamenta i Vijeća. Na tim se sastancima u skladu s točkom 46. mogu rješavati znatna odstupanja u rashodima u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak.

46.  Komisija dostavlja detaljne informacije o svakom odstupanju od svojih početnih predviđanja prije namjenskog međuinstitucijskog sastanka iz članka 45. i na ad hoc osnovi u slučaju znatnog odstupanja. Odstupanje od predviđenih rashoda u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak znatno je ako rashodi za određenu financijsku godinu i određeni program odstupaju od predviđanja za više 10 %. U slučaju znatnih odstupanja od početnih predviđanja, institucije će raspravljati o tom pitanju ako Europski parlament ili Vijeće to zatraže u roku od dva tjedna od obavijesti o takvom znatnom odstupanju. Institucije će zajednički razmotriti to pitanje s ciljem postizanja zajedničkog stajališta u roku od tri tjedna od zahtjeva za sastanak. Komisija će zaprimljena opažanja uzeti u obzir u najvećoj mogućoj mjeri. Komisija se obvezuje da neće donijeti nikakvu odluku dok se ne zaključe razmatranja ili ne istekne rok od tri tjedna. U potonjem slučaju Komisija primjereno obrazlaže svoju odluku. U hitnim slučajevima institucije se mogu dogovoriti da rokove skrate za jedan tjedan.

Zajmovi dani u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak

47.  Kako bi se osigurale potpune informacije te transparentnost i vidljivost u pogledu komponente zajma Instrumenta Europske unije za oporavak, Komisija će zajedno sa svojim nacrtima procjena dostaviti detaljne informacije o zajmovima danima državama članicama u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak, pri čemu će posebnu pozornost posvetiti osjetljivim informacijama koje su zaštićene.

48.  Informacije o zajmovima u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak bit će iskazane u proračunu u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 1. točke (d) Financijske uredbe te će uključivati i prilog iz podtočke iii. te točke.

PRILOG II.

MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA NA PLANU ZA UVOĐENJE NOVIH VLASTITIH SREDSTAVA

Preambula

A.  Institucije su predane lojalnoj i transparentnoj suradnji i radu na provedbi plana za uvođenje novih vlastitih sredstava tijekom trajanja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

B.  Institucije prepoznaju važnost konteksta Instrumenta Europske unije za oporavak, u koji bi trebalo uvesti nova vlastita sredstva.

C.  Komisija će isključivo u svrhu otklanjanja posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, u skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke o vlastitim sredstvima, biti ovlaštena pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u ime Unije u iznosu do 750 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018., od čega se iznos u visini do 390 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. može upotrijebiti za rashode u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (b) te odluke.

D.  Vraćanje glavnice takvih sredstava upotrijebljenih za rashode u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak i pripadajućih dospjelih kamata trebat će se financirati iz općeg proračuna Unije, među ostalim dostatnim prihodima od novih vlastitih sredstava uvedenih nakon 2021. Sve povezane obveze u cijelosti će se otplatiti najkasnije do 31. prosinca 2058. kako je predviđeno u članku 5. stavku 2. drugom podstavku Odluke o vlastitim sredstvima. Godišnji iznosi koji se trebaju platiti ovisit će o dospijeću izdanih obveznica i strategiji otplate duga, uz istodobno poštovanje ograničenja za vraćanje glavnice sredstava iz trećeg podstavka tog stavka koje iznosi 7,5 % maksimalnog iznosa koji se treba upotrijebiti za rashode iz članka 5. stavka 1. točke (b) te odluke.

E.  Rashodi iz proračuna Unije povezani s vraćanjem Instrumenta Europske unije za oporavak ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja rashoda programa ili investicijskih instrumenata u okviru VFO-a. Također je poželjno da se za države članice ublaži povećanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u.

F.  Institucije će stoga te radi povećanja vjerodostojnosti i održivosti plana vraćanja Instrumenta Europske unije za oporavak raditi na uvođenju dostatnih novih vlastitih sredstava kako bi se pokrio iznos koji odgovara očekivanim rashodima povezanima s vraćanjem. U skladu s načelom univerzalnosti, time se ne bi podrazumijevalo da se bilo kakva posebna vlastita sredstva namijene ili odrede za pokrivanje određene vrste rashoda.

G.  Institucije uviđaju da bi se uvođenjem paketa novih vlastitih sredstava trebalo poduprijeti odgovarajuće financiranje rashoda Unije u okviru VFO-a, uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih doprinosa koji se temelje na BND-u u financiranju godišnjeg proračuna Unije. Diversifikacijom izvora prihoda moglo bi se olakšati postizanje boljeg usmjerenja rashodâ na razini Unije na prioritetna područja i zajednička javna dobra uz velika povećanja učinkovitosti u odnosu na nacionalnu potrošnju.

H.  Stoga bi nova vlastita sredstva trebala biti usklađena s ciljevima politike Unije te bi trebala podupirati prioritete Unije kao što su europski zeleni plan i Europa spremna za digitalno doba, kao i doprinositi pravednom oporezivanju i jačanju borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza.

I.  Institucije su suglasne da bi nova vlastita sredstva trebalo po mogućnosti ostvariti tako da se omogućuje stvaranje „svježeg novca”. One istodobno nastoje smanjiti birokraciju i opterećenje za poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), te za građane.

J.  Nova vlastita sredstva trebala bi ispunjavati kriterije jednostavnosti, transparentnosti, predvidljivosti i pravednosti. Izračun i prijenos novih vlastitih sredstava te kontrola nad njima ne bi smjeli dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za institucije Unije i nacionalne administracije.

K.  Uzimajući u obzir složene postupovne zahtjeve za uvođenje novih vlastitih sredstava, institucije su suglasne da bi se potrebna reforma sustava vlastitih sredstava trebala postići ograničenim brojem revizija Odluke o vlastitim sredstvima.

L.  Institucije su stoga suglasne da će tijekom razdoblja 2021. – 2027. i na temelju načela utvrđenih u ovom Prilogu zajedno raditi na uvođenju novih vlastitih sredstava u skladu s planom utvrđenim u dijelu B i datumima koji su u njemu navedeni.

M.  Institucije prepoznaju i važnost instrumenata za bolju izradu zakonodavstva utvrđenih u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(23), a osobito procjenu učinka.

Dio A Načela za provedbu

1.  Komisija će izraditi potrebne zakonodavne prijedloge za nova vlastita sredstva i za moguća druga nova vlastita sredstva iz točke 10. u skladu s načelima bolje izrade zakonodavstva. U tom će kontekstu uzeti u obzir prijedloge Europskog parlamenta i Vijeća. Te će zakonodavne prijedloge popratiti relevantnim provedbenim zakonodavstvom u vezi s vlastitim sredstvima.

2.  Institucije su suglasne sa sljedećim vodećim načelima za uvođenje paketa novih vlastitih sredstava:

(a)  prikupljanjem, putem novih vlastitih sredstava, iznosa dostatnog za pokrivanje razine ukupnih očekivanih rashoda za vraćanje glavnice i kamata povezanih sa pozajmljenim sredstvima koja se trebaju upotrijebiti za rashode iz članka 5. stavka 1. točke (b) Odluke o vlastitim sredstvima, uz istodobno poštovanje načela univerzalnosti. Prihodima iz vlastitih sredstava kojima se premašuju potrebe za vraćanjem nastavlja se financirati proračun Unije kao općim prihodima u skladu s načelom univerzalnosti;

(b)  time da cilj rashoda kojima se pokrivaju troškovi financiranja Instrumenta Europske unije za oporavak nije smanjenje rashoda za programe i fondove Unije;

(c)  usklađivanjem vlastitih sredstava s prioritetima Unije, kao što su borba protiv klimatskih promjena, kružno gospodarstvo, Europa spremna za digitalno doba, te doprinosom pravednom oporezivanju i jačanju borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza;

(d)  ispunjavanjem kriterija jednostavnosti, transparentnosti i pravednosti;

(e)  osiguravanjem stabilnosti i predvidljivosti priljeva prihoda;

(f)  time da ne dolazi do prekomjernog administrativnog opterećenja za institucije Unije i nacionalne administracije;

(g)  time da se po mogućnosti stvaraju dodatni „svježi” prihodi;

(h)  istodobnim nastojanjem da se smanji birokracija i opterećenje za poduzeća, osobito SME-ove, te građane.

3.  Europski parlament i Vijeće analizirat će zakonodavne prijedloge iz točke 1., raspravljati o njima i bez nepotrebne odgode nastaviti rad u vezi s njima u skladu sa svojim unutarnjim postupcima kako bi se olakšalo brzo donošenje odluka. Nakon što Komisija predstavi svoje prijedloge, članovi Europskog parlamenta i predstavnici Vijeća tijekom svojih razmatranja sastat će se u prisutnosti predstavnikâ Komisije kako bi jedni druge izvijestili o trenutačnom stanju u pogledu svojeg rada. Osim toga, institucije će započeti redoviti dijalog kako bi razmotrile napredak u pogledu plana.

Dio B Plan za uvođenje novih vlastitih sredstava

Prvi korak: 2021.

4.  Kao prvi korak uvest će se nova vlastita sredstva koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2021., a koja se sastoje od udjela u prihodima od nacionalnih doprinosa izračunanih na temelju mase nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, kako je predviđeno odlukom o vlastitim sredstvima. Planirano je da ta odluka stupi na snagu u siječnju 2021., podložno odobrenju država članica u skladu s njihovim ustavnim odredbama.

5.  Komisija će ubrzati s radom te, nakon procjena učinka pokrenutih 2020., do lipnja 2021. podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu, kao i popratni prijedlog za uvođenje novih vlastitih sredstava na toj osnovi, s ciljem njihova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023.

6.  Komisija će u proljeće 2021. preispitati sustav EU-a za trgovanje emisijama, uključujući njegovo moguće proširenje na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Do lipnja 2021. predložit će vlastita sredstva koja se temelje na sustavu EU-a za trgovanje emisijama.

7.  Institucije su suglasne da su mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i sustav EU-a za trgovanje emisijama tematski povezani te da bi stoga bilo opravdano raspravljati o njima u istom duhu.

Drugi korak: 2022. i 2023.

8.  U skladu s primjenjivim postupcima na temelju Ugovorâ i podložno odobrenju država članica u skladu s njihovim ustavnim odredbama, predviđeno je da se ta nova vlastita sredstva uvedu do 1. siječnja 2023.

9.  Vijeće će raspravljati o tim novim vlastitim sredstvima najkasnije do 1. srpnja 2022. kako bi se ona uvela do 1. siječnja 2023.

Treći korak: 2024. – 2026.

10.  Komisija će na temelju procjena učinka predložiti dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit. Komisija nastoji izraditi prijedlog do lipnja 2024.

11.  U skladu s primjenjivim postupcima na temelju Ugovorâ i podložno odobrenju država članica u skladu s njihovim ustavnim odredbama, predviđeno je da se takva dodatna nova vlastita sredstva uvedu do 1. siječnja 2026.

12.  Vijeće će raspravljati o tim novim vlastitim sredstvima najkasnije do 1. srpnja 2025. kako bi se ona uvela do 1. siječnja 2026.

(1) SL C 363, 28.10.2020., str. 179.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.
(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0220.
(7) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(8) Uredba Vijeća (EU) 2020/… od … o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L …, …, str. …).
(9)+ SL: molimo u tekst unijeti broj Uredbe iz dokumenta ST 9971/20 (2020/0111(NLE)), a u pripadajuću bilješku unijeti broj, datum i upućivanje na SL za tu uredbu.
(10) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/… od … kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L …, …, str. …).
(11)+ SL: molimo u tekst i pripadajuću bilješku unijeti broj i datum Uredbe iz dokumenta ST 9970/20 (2018/0166(APP)) te unijeti upućivanje na SL.
(12) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).
(13) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/… od … o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L ..., …, str. …).
(14)++ SL: molimo u tekst i pripadajuću bilješku unijeti broj i datum Uredbe iz dokumenta ST 10046/20 (2018/0135(CNS)) te popuniti upućivanje na SL.
(15)+ SL. molimo umetnuti datum zadnjeg potpisa ovog Sporazuma.
(16) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(17) Kako je utvrđeno u Unutarnjem sporazumu između predstavnika vlada država članica Europske unije koji su se sastali u okviru Vijeća, o financiranju pomoći Europske unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU, i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 210, 6.8.2013., str. 1.) te u prethodnim unutarnjim sporazumima.
(18) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.).
(19) Različiti koraci uključuju: proračun za tekuću financijsku godinu (uključujući donesene izmjene proračuna); početni nacrt proračuna; stajalište Vijeća o nacrtu proračuna; amandmane Europskog parlamenta u odnosu na stajalište Vijeća i pisma izmjena koja je podnijela Komisija (ako ih još nisu u potpunosti odobrile institucije).
(20) Proračunska linija koja se smatra tehnički zatvorenom jest linija za koju nema neslaganja između Europskog parlamenta i Vijeća te za koju nije podneseno pismo izmjene.
(21) Ako Komisija podnese prijedlog akta Vijeća na temelju članka 122. UFEU-a koji bi mogao imati znatne posljedice za proračun, primjenjuje se postupak utvrđen u Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od … o proračunskom nadzoru nad novim prijedlozima na temelju članka 122. UFEU-a koji bi mogli imati znatne posljedice za proračun Unije (SL …, str. …).
(22)+ SL: molimo umetnuti u bilješku datum zajedničke izjave iz dokumenta SN 3633/3/20 REV 3 ADD 1 i unijeti upućivanje na SL.
(23) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).


Nova strategija za europske MSP-ove
PDF 197kWORD 63k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o novoj strategiji za europske MSP-ove (2020/2131(INI))
P9_TA(2020)0359A9-0237/2020

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji se odnosi na unutarnje tržište, održivi razvoj i socijalno tržišno gospodarstvo,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama(2) (Direktiva o kašnjenju u plaćanju),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne prilike”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o obiteljskim poduzećima u Europi(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. veljače 2011. naslovljenu „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu ‚Small Business Act’” (COM(2011)0078) i s njom povezanu Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. svibnja 2011.(9),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2011. naslovljenu „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. ožujka 2013. naslovljenu „Pametno donošenje propisa – odgovor na potrebe malih i srednjih poduzeća” (COM(2013)0122),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzećaˮ (COM(2016)0733),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Prilagođeni Program rada Komisije za 2020.” (COM(2020)0440),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2018./2019. iz studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir proljetnu gospodarsku prognozu Komisije za 2020.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda 02/2020 od 22. siječnja 2020. naslovljeno „Instrument za mala i srednja poduzeća u praksi: djelotvoran i inovativan program koji je suočen s izazovima”,

–  uzimajući u obzir zaključke Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. objavljene 11. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke naslovljeno „Svjetski gospodarski izgledi” iz lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 10. prosinca 2019. naslovljeno „The Missing Entrepreneurs 2019”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0237/2020),

A.  budući da je Komunikacija Komisije naslovljena nazivom „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” objavljena 10. ožujka 2020., dok je 11. ožujka 2020. SZO izdala upozorenje o pandemiji bolesti COVID-19(10), što je znatno utjecalo na gospodarsko, socijalno i političko okruženje u kojem MSP-ovi djeluju i čime je revizija strategije postala nužna zbog promjena u mnogim gospodarskim, socijalnim i političkim uvjetima; budući da se strategijom Komisije predstavljenom u ožujku 2020. i dalje predlažu rješenja za rješavanje strukturnih gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova s kojima su se MSP-ovi suočavali prije krize prouzročene bolešću COVID-19 te predstojećih izazova povezanih s digitalnom i zelenom tranzicijom; budući da bi Komisija trebala predstaviti ažuriranu verziju svoje komunikacije o strategiji za MSP-ove u kojoj će se odražavati točke iznesene u ovoj Rezoluciji; budući da europska konkurentnost zaostaje za konkurentnošću drugih razvijenih gospodarstava, što ugrožava potencijal Europe za stvaranje bogatstva i blagostanja;

B.  budući da 24 milijuna MSP-ova u 27 država članica (EU-27) predstavlja okosnicu gospodarstva te su prije pandemije stvarali više od polovice BDP-a EU-a zapošljavajući otprilike 100 milijuna radnika; budući da 98,9 % poduzeća u nefinancijskom sektoru gospodarstva EU-a čine mala poduzeća s manje od 49 radnika(11); budući da su mikro, mala i srednja poduzeća (MMSP-ovi), na nacionalnoj razini i na razini EU-a, vrlo složena i heterogena s obzirom na njihovu veličinu i veliku raznolikost sektora djelatnosti kojima se bave; budući da su MSP-ovi ključni za razvoj i otpornost europskih industrijskih lanaca vrijednosti i da znatno doprinose lokalnim, regionalnim i nacionalnim gospodarstvima;

C.  budući da bi MSP-ovi trebali biti u središtu europskog zelenog plana i digitalne strategije te dobiti odgovarajuću potporu putem prilagođenih financijskih instrumenata i zakonodavnog okruženja prilagođenog MSP-ovima kako bi im se omogućila važna uloga u rastu europskog gospodarstva te u širim strateškim ciljevima Unije, uključujući ciljeve zaštite okoliša do 2050.; budući da je u svojoj Rezoluciji o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica Parlament naglasio da bi europski zeleni plan i digitalna transformacija trebali olakšati strategije oporavka i obnove nakon bolesti COVID-19; budući da MSP-ovi moraju biti aktivno uključeni u digitalnu strategiju EU-a i europski zeleni plan te u tom pogledu imati potporu, kako bi se poboljšala njihova konkurentnost i otključao njihov potencijal za digitalizaciju, primjenu inovativnih rješenja te rješavanje hitnih ekoloških i društvenih problema; budući da će doprinos MSP-ova biti presudan za uspjeh tih strategija;

D.  budući da su gospodarska kriza i nepovoljna gospodarska prognoza potaknuta pandemijom dovele znatan i neodređen broj MSP-ova i novoosnovanih poduzeća na rub nesolventnosti; budući da je 2018. samo 40 % poduzeća bilo plaćeno na vrijeme; budući da kriza likvidnosti mnogih MSP-ova neće imati negativne posljedice samo na njihovo svakodnevno poslovanje, već i na njihove buduće izglede za rast jer ih sprečava da točno planiranju dugoročna ulaganja;

E.  budući da hitne kupnje vrijednosnih papira Europske središnje banke (ESB) kao odgovor na gospodarsku krizu prouzročenu pandemijom pomažu većim poduzećima jer se više oslanjaju na tržište komercijalnog duga, ali ne poboljšavaju financijske uvjete za MSP-ove; budući da bi Unija i države članice trebale djelovati odlučno i brzo kako bi se smanjili gospodarski, socijalni i strateški rizici povezani s nestankom tih poduzeća; prepoznaje da su bankovni zajmovi tradicionalno glavni vanjski izvor financiranja za MSP-ove u Uniji, čineći više od tri četvrtine financiranja MSP-ova, što čini MSP-ove posebno osjetljivima na ograničavanje bankovnih zajmova; budući da MSP-ovi nemaju alate za suočavanje s dugotrajnom krizom i nacionalne mjere ne bi trebale negativno utjecati na unutarnje tržište EU-a;

F.  budući da će se učinak manjka kapitala kao posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19 razlikovati među sektorima, vrstama poduzeća i državama članicama, dovodeći do razlika na unutarnjem tržištu; budući da je važno održavati jednake uvjete kako bi se smanjilo narušavanje konkurencije na unutarnjem tržištu, dok je razlika u učinku rasta među državama članicama jedan od uzroka neravnomjernog gospodarskog razvoja unutar EU-a; budući da su MSP-ovi još više opterećeni nadmoćnom i često dereguliranom globalnom konkurencijom;

G.  budući da OECD Economic Outlook (Gospodarski izgledi OECD-a) ne isključuje da će, u slučaju još jednog ozbiljnog vala bolesti COVID-19, gubitak prihoda do kraja 2021. premašiti gubitak svake prethodne recesije u posljednjih 100 godina(12); budući da, nakon izbijanja bolesti COVID-19, državne potpore ne bi trebale dovesti do narušavanja konkurencije na unutarnjem tržištu među MSP-ovima iz različitih zemalja; budući da je pandemija pokazala da je digitalna tranzicija od najveće važnosti te je naglasila potrebu za digitalizacijom gospodarstva kako bi se osigurala bolja otpornost u budućnosti, dok su ekološki izazovi i dalje prisutni i potrebno ih je rješavati; budući da se EU suočava s jakom konkurencijom globalnih igrača; budući da su inovacije učinkovit način na koji MSP-ovi mogu izgraditi dugoročan i održiv rast;

H.  budući da se očekuje da će se donošenjem ekološki održivih praksi, inovacija i tehnologija otvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike za MSP-ove te istodobno poboljšati njihova konkurentnost i smanjiti njihovi troškovi, pod uvjetom da budu uspostavljeni odgovarajući administrativni, regulatorni i tehnički uvjeti; budući da mnogi MSP-ovi žele poboljšati svoju ekološku, resursnu i energetsku učinkovitost, upotrebu digitalnih tehnologija i primjenu inovativnih rješenja, što će sve biti presudno za potporu njihovom dugoročnom i održivom rastu i konkurentnosti te im omogućiti da imaju ključnu ulogu u izravnom ostvarivanju ekoloških inovacija; budući da bi u tu svrhu trebao biti osiguran bolji pristup financiranju i tehničkoj potpori;

I.  budući da, u skladu s Indeksom Komisije o gospodarskoj i društvenoj digitalizaciji za 2020.(13), brojni MSP-ovi još uvijek nemaju potpun pristup digitalizaciji te zaostaju za velikim poduzećima u pogledu digitalnih vještina i u pogledu digitalizacije poslovanja, djelomično zbog nepoštenog tržišnog natjecanja multinacionalnih poduzeća; budući da bi se ista pravila trebala primjenjivati na digitalnom i na nedigitalnom jedinstvenom tržištu kako bi se osigurali jednaki uvjeti, istodobno izbjegavajući negativne učinke na radna i socijalna prava; budući da upotreba podataka može dovesti do konkurentske prednosti i omogućiti MSP-ovima da iskoriste prednosti digitalne tranzicije, dok bi usredotočenost na digitalnu pismenost i vještine trebala ići ruku pod ruku s poboljšanjem ulaganja EU-a u digitalnu infrastrukturu i unapređenjem pristupa MSP-ova podacima te pravednim komercijalnim i regulatornim okvirom u svim vrstama tržišnih okruženja, odnosno između poduzeća, između poduzeća i potrošača te između poduzeća i vlade;

J.  budući da je pronalaženje kvalificiranih zaposlenika jedan od glavnih izazova pri oslobađanju potencijala digitalizacije; budući da bi Komisija, države članice i lokalne vlasti trebale djelovati na poboljšanju poslovnog okruženja kako bi se osigurala konkurentnost MSP-ova te održivi i dugoročni gospodarski rast Unije; budući da strategija Unije za MSP-ove predstavlja priliku za poticanje poduzetničke kulture nedovoljno zastupljenih skupina i omogućavanje da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz digitalne i zelene tranzicije;

K.  budući da jačanje poduzetničke kulture može MSP-ovima omogućiti da u potpunosti pridonesu dvostrukoj tranziciji i iskoriste je te povećaju otvaranje novih radnih mjesta, a time i utjecaj MSP-ova na tržište rada; budući da žene čine 52 % ukupnog stanovništva EU-a, ali čine samo 34,4 % samozaposlenih osoba i 30 % poduzetnika novoosnovanih poduzeća u EU-u(14); budući da su kreativnost i poduzetnički potencijal žena i dalje neiskorišteni te bi ih trebalo dodatno razvijati;

L.  budući da bi se regulatorna opterećenja trebala smanjiti, kao što su financijski troškovi i troškovi povezani s problemima koji proizlaze zbog usklađivanja stvorenih prekomjernom regulacijom i pretjerano složenim upravnim postupcima, uključujući izazove povezane sa sporovima u vezi s patentima, na primjer u području zaštite intelektualnog vlasništva, ali i u vezi s mogućnostima financiranja; budući da inovacije nisu povezane s regulativom, već se potiču zajedničkim naporima u kojima poduzeća komuniciraju radi razmjene znanja i informacija te radi kombiniranja ideja i financiranja s partnerima u okviru širih inovacijskih sustava; budući da je vjerojatnije da će bespovratna sredstva, a ne porezne olakšice, doprijeti do MSP-ova ili aktivnosti u koje bi MSP-ovi mogli biti uključeni;

M.  budući da je EU-ova definicija MSP-ova prisutna u više od 100 pravnih akata EU-a koji obuhvaćaju širok raspon politika EU-a; budući da će Komisija dodatno ispitati trenutačnu definiciju i izvijestiti o konkretnim pitanjima postavljenima tijekom posljednjeg javnog savjetovanja, kao što su složene vlasničke strukture ili mogući „učinci ovisnosti”; budući da Komisija još uvijek mora poštovati presudu Suda Europske unije od 15. rujna 2016. u kojoj se traži pojašnjenje kriterija „neovisnosti i samostalnosti”;

N.  budući da mikropoduzeća predstavljaju znatan udio europskih MSP-ova te vrlo često imaju poteškoće pri pristupu financiranju i u stjecanju znanja o mogućnostima koje su dostupne na europskoj i nacionalnoj razini; budući da je i ta kategoriju poduzeća jako pogođena krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i da, ne dovodeći u pitanje trenutačnu definiciju MSP-ova, zaslužuje dobiti veću pomoć i bolju promidžbu;

O.  budući da poduzeća srednje tržišne kapitalizacije znatno pridonose zapošljavanju i rastu, posebice u nekim državama članicama; budući da bi Komisija trebala, kao dio inicijative REFIT, procijeniti potrebu za zasebnom definicijom poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se omogućile ciljane mjere, istodobno osiguravajući da se time ne proširuje postojeća definicija MSP-ova niti se ni na koji način ugrožava potpora MSP-ovima;

Strukturni izazovi prije krize uzrokovane bolešću COVID-19

1.  pozdravlja strategiju Komisije za MSP-ove i slaže se s njom da su MSP-ovi ključni za europsko gospodarstvo; naglašava potrebu za ažuriranjem strategije za MSP-ove u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19, istodobno zadržavajući usredotočenost na unapređivanju tranzicije prema socijalno, ekonomski i ekološki otpornom društvu i konkurentnom gospodarstvu, te stoga poziva na usklađivanje strategije za MSP-ove s industrijskom strategijom, Europskom strategijom za podatke(15) i europskim zelenim planom, kako bi se svi MSP-ovi aktivno uključili u dvostruku tranziciju i u tom pogledu primili potporu, s ciljem postizanja bolje konkurentnosti, dugoročnog rasta i veće otpornosti;

2.  nadalje, poziva na mjere za poboljšanje okruženja za pokretanje poslovanja i jačanje poduzetničkog duha, uključujući smanjenjem administrativnih opterećenja za MSP-ove; u tom pogledu poziva na donošenje akcijskog plana za MSP-ove s jasnim ciljevima, ključnim etapama i vremenskim okvirom, koji će se redovito pratiti i ocjenjivati te biti predmet izvješćivanja; u tom kontekstu naglašava potrebu za jačanjem poduzetničkog duha u Uniji i pružanjem uvjeta koji će novim poduzećima i postojećim MSP-ovima omogućiti napredak i inovacije, a time i pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti Unije i gospodarskoj konkurentnosti;

3.  priznaje da višak administrativnih i regulatornih prepreka ometa sposobnost MSP-ova da napreduju s obzirom na to da im nedostaju potrebni resursi za ispunjavanje složenih birokratskih zahtjeva;

4.  stoga pozdravlja obvezu Komisije da uvede načelo „jedan za jedan”, ali podsjeća da se time samo zadržava status quo u zakonodavstvu, što ne predstavlja dostatnu ambiciju, te naglašava potrebu da države članice izbjegnu prekomjernu regulaciju kao prvi korak prema zaustavljanju vala novih propisa; podsjeća da javna uprava, kako na europskoj tako i na nacionalnim razinama, ima ključnu ulogu u osiguravanju jednostavnosti poslovanja i, primjerice, u promicanju ulaganja usmjerenih na jačanje gospodarske konkurentnosti, uz istodobno očuvanje najviših standarda transparentnosti, zdravlja, prava i sigurnosti radnika te zaštite okoliša;

5.  stoga poziva države članice i Komisiju da priznaju potrebu za boljom regulativom i pojednostavljivanjem te da donesu plan djelovanja s konkretnim i obvezujućim ciljevima i pokazateljima kao važnim preduvjetom sposobnosti našeg gospodarstva da se oporavi i inovira te zaštite konkurentnost poduzeća iz EU-a; primjećuje da je nekoliko država članica postavilo kvantitativne ciljeve do 30 %(16) za smanjenje administrativnog opterećenja i poziva Komisiju da postavi ambiciozne i obvezujuće kvantitativne i kvalitativne ciljeve na razini EU-a za smanjenje administrativnih opterećenja, što je prije moguće nakon provođenja procjene učinka, a u svakom slučaju najkasnije do lipnja 2021. i prije komunikacije Komisije;

6.  napominje da bi se tim planom djelovanja trebala utvrditi područja u kojima bi se administrativno i regulatorno opterećenje za MSP-ove trebalo znatno smanjiti kako bi se smanjili troškovi usklađivanja, uključujući birokraciju, i poduprijeti države članice u postizanju brzog smanjenja broja pravila, istodobno osiguravajući prava radnika, socijalne i zdravstvene standarde te zaštitu okoliša; naglašava da je radi praćenja učinkovitosti smanjenja birokracije važno procijeniti i takve mjere ex post, uzimajući u obzir perspektivu malih i srednjih poduzeća i ne omalovažavajući prava radnika;

7.  poziva na to da poboljšanje regulatornog usklađivanja bude popraćeno pametnom digitalizacijom, većom pristupačnosti za korisnike, pojednostavnjenim postupcima te sigurnijim i privatnijim postupcima obrade podataka; u tom pogledu zahtijeva povećanu i usmjereniju tehničku i administrativnu pomoć na nacionalnoj razini i na razini EU-a, razmjenu najboljih praksi i mogućnosti osposobljavanja za MSP-ove; poziva Komisiju da upravlja istinski jedinstvenom digitalnom kontaktnom točkom za sve upite o mogućnostima financiranja MSP-ova sredstvima EU-a te da osigura da programi potpore EU-a, uključujući one koji se bave posljedicama bolesti COVID-19, sadržavaju snažnu komponentu MSP-ova;

8.  pozdravlja dosadašnja postignuća u primjeni načela za bolju izradu zakonodavstva; napominje da je potrebno postići daljnji napredak, posebice u području pojednostavljivanja i standardizacije obrazaca i postupaka, uz dosljednu provedbu načela „samo jednom” i „digitalizacija kao standard”, na razini EU-a i na razini država članica, te uz smanjenje administrativnih opterećenja općenito;

9.  poziva Komisiju da pažljivo analizira gospodarske i socijalne učinke krize uzrokovane bolešću COVID-19 na MSP-ove i da uzme u obzir zabrinutost MSP-ova zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 pri provođenju procjena učinka prije predlaganja zakona;

10.  stoga poziva na obvezujući test kojim će se u pogledu MSP-ova moći procijeniti troškovi i koristi zakonodavnih prijedloga, uključujući njihov gospodarski učinak i njihov utjecaj na zaposlenike MSP-ova; očekuje da će se rezultati testa za MSP-ove u potpunosti uzeti u obzir u svim zakonodavnim prijedlozima i da će jasno pokazati kako bi se pojednostavnjenje postiglo i, gdje je to moguće, oblikovati dodatne preporuke kako bi se izbjegla nepotrebna administrativna ili regulatorna opterećenja za MSP-ove; podsjeća da bi glavna usmjerenost tijekom zakonodavnog postupka EU-a trebala biti na kvaliteti procjena učinka, a ne na brzini dovršavanja inicijativa; poziva države članice da prikupe i promiču najbolje prakse te izrade smjernice za sustavnu provedbu testova za MSP-ove na nacionalnoj razini;

11.  poziva Komisiju da osigura učinkovitost i dobro funkcioniranje Odbora za nadzor regulative osiguravajući da ima većinu vanjskih stručnjaka i potporu Zajedničkog istraživačkog centra; ponavlja da se mora osigurati neovisnost, transparentnost i nepristranost Odbora za nadzor regulative i njegova rada te da članovi Odbora ne bi trebali biti podložni nikakvoj političkoj kontroli, sukobu interesa ili pristranosti; poziva Komisiju da zajamči uravnoteženu zastupljenost velikih i malih poduzeća u svim relevantnim tijelima i odborima povezanima s donošenjem politika EU-a, uključujući Odbor za nadzor regulative; smatra da je nedovoljan trenutačan uvjet da u Odboru za nadzor regulative bude samo jedan predstavnik MSP-ova koji zastupa sve MSP-ove u svim sektorima, uzimajući u obzir veliku raznolikost MSP-ova u Europi;

12.  poziva da se ponovno aktivira provedba Zakona o malom poduzetništvu; naglašava potrebu za dosljednom primjenom načela „počnimo od malih” i jačanjem načela „velik u velikim stvarima, malen na malim stvarima” kako bi se osigurala odgovarajuća usredotočenost na MSP-ove u zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu te kao osnova za novu međuinstitucijsku obvezu za smanjenje administrativnog opterećenja;

13.  prima na znanje plan Komisije za imenovanje posebnog izaslanika EU-a za MSP-ove radi ostvarivanja veće vidljivosti problema MSP-ova te nadalje poziva Komisiju da izaslanika za MSP-ove postavi u središnju jedinicu pod vodstvom predsjednice Komisije kako bi se omogućio nadzor nad pitanjima MSP-ova u svim glavnim upravama; poziva Komisiju da nastavi s postojećim postupkom revizije uspješnosti MSP-ova i da sudjeluje u godišnjoj raspravi o stanju MSP-ova u Uniji, koja će se održati na plenarnoj sjednici Parlamenta; ističe priliku za jačanje suradnje između mreže izaslanika MSP-ova te nacionalnih i lokalnih organizacija koje predstavljaju MSP-ove;

14.  smatra da bi ciljevi EU-a u područjima održivosti i digitalizacije trebali biti potpuno usklađeni što se tiče razine sredstava stavljenih na raspolaganje državama članicama, ponajprije financijskih sredstava, kako bi se promicala tranzicija njihovih MSP-ova u tim područjima, što je posebno važno u slabije razvijenim regijama; naglašava da takvi ciljevi ne mogu biti proturječni već se, naprotiv, moraju međusobno potkrepljivati te biti popraćeni mjerama za očuvanje radnih mjesta s pravima i poboljšanim radnim uvjetima;

15.  žali što su MSP-ovi imali više poteškoća od većih poduzeća u pristupu financiranju, među ostalim zbog različitih monetarnih mjera i regulatornog okvira; s tim u vezi predlaže poduzimanje mjera za jačanje pristupa kreditima za MSP-ove, uključujući mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća; podsjeća da MSP-ovi obično nemaju dovoljno financijskih i ljudskih resursa da ravnopravno s drugim dionicima, posebno multinacionalnim korporacijama, sudjeluju u postupku pristupanja financijskim instrumentima;

16.  izražava zabrinutost zbog poteškoća u pristupu linijama financiranja EIB-a s kojima se suočava većina MSP-ova, posebno onih s ograničenom kapitalizacijom, te poziva na to da se uvjetima pristupa u obzir uzme potreba za snažnijim sudjelovanje MSP-ova; žali zbog toga što mnogo MSP-ova, uključujući mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća, ne može pristupiti sredstvima EU-a jer nisu upoznati s time što je dostupno, ali i zbog sporosti i prekomjerne složenosti relevantnih postupaka i kriterija prihvatljivosti; poziva Komisiju da ukloni takve prepreke pojednostavljivanjem postupaka, osiguravanjem internetskog pristupa informacijama i daljnjom potporom prilagođenim poticajima za MSP-ove i mikropoduzeća;

17.  u tom pogledu podsjeća države članice i Komisiju da postoji hitna potreba za ponovnim uspostavljanjem likvidnosti MSP-ova kako bi se osiguralo njihovo osnovno funkcioniranje te upozorava da će opstanak MSP-ova, a posebice mikropoduzeća, nakon pandemije bolesti COVID-19, s obzirom na njihove strukturne slabosti u usporedbi s većim poduzećima, ovisiti o brzom donošenju odluka, odgovarajućem financiranju i brzoj dostupnosti likvidnosti;

18.  potiče Komisiju i države članice da najbolje iskoriste predstojeće instrumente EU-a u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) u skladu sa specifičnim potrebama lokalnih zajednica, uzimajući u obzir, kad god je to moguće, postojeće sektorske i nacionalne specifičnosti; podsjeća da se, među ostalim, od njih očekuje usmjeravanje ulaganja prema MSP-ovima;

19.  izražava žaljenje zbog toga što se u planu oporavka obratilo malo pozornosti na MSP-ove te poziva na mjere za osiguravanje jednostavnog pristupa za MSP-ove;

20.  potiče Komisiju da bolje prilagodi financiranje EU-a kako bi privukla veće sudjelovanje nedigitalnih, visokotehnoloških i inovativnih MSP-ova te nadalje poziva da se pri oblikovanju novih instrumenata EU-a razmotri mogu li se MSP-ovi koristiti tim sredstvima na odgovarajući način i jesu li prilagođeni njihovim potrebama te da osigura da MSP-ovi mogu imati koristi koliko i svi ostali partneri uključeni u lanac vrijednosti, u korist globalne konkurentnosti Europe; podsjeća da je, kako bi se novoosnovanim poduzećima pomoglo da napreduju, ključno osigurati opskrbu „strpljivim kapitalom” čiji je cilj steći koristi specifične za dugoročna ulaganja i čiji pružatelji mogu zadržati svoja ulaganja čak i ako su suočeni s nepovoljnim kratkoročnim uvjetima;

21.  naglašava potrebu da tijela EU-a imaju proaktivni pristup mrežama i organizacijama MSP-ova na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi pružile pravodobne informacije i smjernice za iskorištavanje dostupnih i planiranih mogućnosti financiranja sredstvima EU-a; podsjeća Komisiju da se koristi svim dostupnim sredstvima komunikacije te natjecanjima za studente i mlade poduzetnike;

22.  poziva države članice da zajamče MSP-ovima nediskriminirajući pristup bankovnom kreditiranju, uključujući onima čiji je poslovni model usmjeren na nematerijalnu imovinu; podsjeća da je pristup financiranju ključni pokretač rasta, održive transformacije i inovacija te poziva na daljnju potporu inovativnim poslovnim modelima; žali zbog razlike u kreditnim uvjetima za MSP-ove koji se nalaze u različitim zemljama EU-a i poziva države članice da surađuju s financijskim i bankarskom sektorom u pogledu svoje obveze jamčenja potpunog i pravednog pristupa bankovnim zajmovima za MSP-ove;

23.  naglašava da financiranje samo putem tržišta kapitala neće biti dovoljno za pružanje odgovarajućih rješenja za MSP-ove te smatra da sektor financijskih usluga mora biti stabilan te MSP-ovima, mikropoduzećima i samozaposlenim poduzetnicima nuditi širok raspon prilagođenih mogućnosti financiranja na troškovno učinkovit način; u tom pogledu ističe važnost tradicionalnih bankarskih modela, uključujući male regionalne banke i štedne zadruge; poziva EIB da uže surađuje sa svojim financijskim posrednicima u državama članicama radi pružanja relevantnih informacija MSP-ovima kako bi se poboljšao njihov pristup financiranju;

Novi izazovi proizašli iz pandemije bolesti COVID-19

24.  podsjeća da je potrebno brzo osigurati likvidna sredstva za MSP-ove te ojačati mjere za dokapitalizaciju MSP-ova; poziva države članice i Komisiju da otklone probleme zakašnjelih plaćanja koja i dalje stvaraju znatne izazove u pogledu likvidnosti za MSP-ove te poziva države članice koje to još uvijek nisu učinile da provode Direktivu o kašnjenju u plaćanju, posebice u pogledu javne uprave i odnosa među poduzećima;

25.  poziva Komisiju da pojača nadzor i provedbu Direktive o kašnjenju u plaćanju i procijeni potrebu za njezinom revizijom kako bi se osiguralo da brza plaćanja budu norma na unutarnjem tržištu kako za transakcije među poduzećima, posebice od većih poduzeća manjima, te za transakcije države poduzećima; poziva vlasti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da budu pravi primjer uvijek plaćajući MSP-ovima na vrijeme te, u tom kontekstu, potiče aktivno korištenje postupcima zbog povrede u slučajevima kada se direktiva ne provodi na odgovarajući način;

26.  prepoznaje potrebu za privremenim popuštanjem pravila o državnim potporama i za potvrdom da su dovela do nejednake provedbe mjera u cijeloj Uniji; poziva Komisiju i Vijeće da brzo djeluju kako bi osigurali jednake uvjete tržišnog natjecanja među državama članicama;

27.  napominje da bi svaka buduća evaluacija i revizija pravila o državnim potporama trebala u obzir uzeti posebnosti i zemljopisne nedostatke koji utječu na one MSP-ove koji se nalaze na najudaljenijim teritorijima, uključujući otoke, najudaljenije regije i planinska područja te u drugim područjima, uključujući područja koja nisu udaljena, ali su pogođena nezabilježenim prirodnim nepogodama;

28.  duboko je zabrinut zbog toga što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 najteže pogodila sektore kao što su turizam, ugostiteljstvo, kultura, kreativne industrije, promet, sajmovi i događanja, koji se u velikoj mjeri sastoje od MSP-ova; naglašava važnost stalnih brzih mjera usmjerenih na obnovu i očuvanje povjerenja među putnicima i prijevoznicima; ističe potrebu za rasterećenjem tih sektora od administrativnog opterećenja i propisa koji stvaraju troškove, utvrđivanjem načina za oporavak sektora i osiguravanjem zaštite prava radnika u pogođenim sektorima; podsjeća na važnost poboljšanja pristupa digitalnim tehnologijama i pružanja potpore programima za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru jer je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala njihovu ključnu ulogu u našem gospodarstvu i društvenom životu;

29.  potiče države članice da kao najvažnije političke prioritete priznaju zaštitu radnih mjesta i opstanak MSP-ova i novoosnovanih poduzeća predlaganjem konkretnih mjera za potporu gospodarski održivih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća kojima prijeti nesolventnost, posebice u svjetlu ukidanja instrumenta za potporu solventnosti koje je predložilo Europsko vijeće; prima na znanje inicijativu potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) usmjerenu pokrivanju troškova nacionalnih programa skraćenog radnog vremena; poziva Komisiju da aktivno podupre države članice u prenošenju Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti(17) kako bi se pružila stvarna druga prilika MSP-ovima u poteškoćama;

30.  napominje da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 gurnula MSP-ove prema inovativnim tehnologijama, novim načinima organiziranja njihova posla i digitalnim poslovnim modelima, kao što su e-trgovina, ekonomija dijeljenja i rad na daljinu; ističe da su mnogi MSP-ovi imali poteškoća u prilagodbi novim okolnostima te u tom pogledu poziva Komisiju da osigura da ulaganja u istraživanje i inovacije budu usmjerena na sudjelovanje MSP-ova, uspostavljajući ravnotežu između provedbe prava intelektualnog vlasništva i poticanja inovacija; nadalje poziva na poštovanje prava radnika tijekom cijelog tog procesa;

31.  podsjeća da su inovacije u MSP-ovima ključni pokretač produktivnosti i održivog rasta jer mogu pomoći u rješavanju globalnih i društvenih izazova i ponuditi bolje radne uvjete; podsjeća da tehnološki razvoj i digitalizacija povećavaju mogućnosti za mala i srednja poduzeća za inovacije i napredak, ubrzavaju širenje znanja i pojavu novih poslovnih modela te povećavaju njihovu sposobnost bržeg širenja;

32.  naglašava da bi se ulaganjima u inovacije prednost trebala dati ekosustavima koji uključuju MSP-ove i koji jačaju zajedničko stvaranje, sazrijevanje i prijenos izvrsne tehnologije u industriju, kao i primjenu novih tehnologija; stoga ističe važnost ciljanih javnih politika za potporu horizontalnim potrebama povezanima s procesima digitalne transformacije u mikropoduzećima i MSP-ovima, kao što je pojednostavnjenje obveza izvješćivanja, te poziva države članice da razviju pilot-inicijative kako bi se ubrzalo prihvaćanje rješenja za e-trgovinu u MSP-ovima, primjerice aktivnostima osposobljavanja i savjetovanja, tehničkom pomoći, najboljim praksama ili integracijom trokuta znanja (obrazovanje, istraživanje i inovacije) te uključivanjem svih relevantnih dionika i lokalnih vlasti;

33.  pozdravlja uključivanje MSP-ova u Europski svemirski program, uključujući u razvoj mnogih usluga i aplikacija koje se nalaze niže u lancu; prepoznaje ključnu ulogu MSP-ova u opskrbnim lancima obrambene industrije u Europi;

34.  pozdravlja obećanje Komisije o otvaranju ubrzanog osposobljavanja putem ubrzanih digitalnih tečajeva kako bi zaposlenicima mikropoduzeća i MSP-ova omogućili da postanu uspješni u područjima kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost i tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; ističe da bi ubrzanim digitalnim tečajevima za MSP-ove u okviru programa Digitalna Europa trebali prethoditi subvencionirani programi kako bi se vlasnicima i direktorima MSP-ova omogućilo da utvrde svoje digitalne potrebe i mogućnosti; ističe da je kvalificirana radna snaga ključna kako bi MSP-ovi uspješno poslovali i kako bi im se omogućilo da se uspješno nose ne samo s ekološkom i digitalnom tranzicijom već i s tradicionalnim izazovima;

35.  žali što je samo 17 % MSP-ova dosad uspješno ugradilo digitalnu tehnologiju u svoje poslovanje; poziva na jačanje mjera usmjerenih na rješavanje problema neusklađenosti i manjka vještina i da MSP-ovi raspolažu digitalnom pismenošću i vještinama te na poboljšanje vještina u vezi s javnom nabavom i financijskim obrazovanjem, uz vještine upravljanja zajmovima i opskrbnim lancem za tržišta rada koja se brzo mijenjaju, također u svjetlu ubrzavanja izazvanoga krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

36.  naglašava da je potrebno poticati ulaganja u dodatno strukovno osposobljavanje i programe naukovanja u MSP-ovima; u tom pogledu poziva na razvoj prilagođenog pristupa za digitalne vještine za mikropoduzeća; naglašava ulogu koju u tu svrhu može imati program vještina Komisije te ističe da je, kako bi se premostio jaz u digitalnom i inovacijskom području, potrebno povećati udio osoba s visokom stručnom spremom u području STEM-a te smanjiti jaz s kojim se suočavaju žene u oba područja; u tom pogledu pozdravlja Program vještina za Europu;

37.  prima na znanje Bijelu knjigu Komisije o umjetnoj inteligenciji (COM(2020)0065) i njezino stajalište da bi svaka država članica trebala imati barem jedan digitalnoinovacijski centar s visokim stupnjem specijalizacije u području umjetne inteligencije;

38.  potiče Komisiju da pruži potporu naporima MSP-a da, među ostalim, nadograde zastarjelu opremu, poboljšaju prijenos znanja i utvrde najučinkovitije upotrebe tehnologija, kao što je industrijska umjetna inteligencija, te da usavrše radnu snagu vještinama koje su neposredno potrebne kako bi se omogućila kontrola imovine, praćenje proizvodnje i suradnja zaposlenika na daljinu te okolišno održivi poslovni modeli, pristupi kružnom gospodarstvu i energetska i resursna učinkovitost, gdje su digitalno znanje i iskustvo često presudni i omogućuju MSP-ovima da ostanu konkurentni; također poziva Komisiju da razmotri stvaranje programa vaučera za MSP-ove kako bi se im se pružila potpora za prethodno navedeno;

39.  poziva na djelovanje u rješavanju problema nedostatka znanja i vještina u MSP-ovima u vezi s okolišno održivim tehnologijama, praksama i poslovnim modelima, posebice za sektore u kojima ciljevi EU-a u pogledu održive energije i okoliša zahtijevaju temeljite promjene;

40.  podsjeća na važnost instrumenata kao što su Europska poduzetnička mreža i europski digitalnoinovacijski centri, koji mogu potaknuti internacionalizaciju, digitalizaciju i inovaciju MSP-ova na lokalnoj razini, uključujući u području zaštite okoliša, te pomoći u postizanju njihove svrhovitosti; poziva Komisiju da izvrši temeljitu srednjoročnu i ex post evaluaciju tih instrumenata savjetujući se s predstavnicima MSP-ova tijekom cijelog postupka evaluacije kako bi se osiguralo da te mreže učinkovito dođu do MSP-ova;

41.  ističe ključnu ulogu neosobnih podataka i prijenosa tehnologije iz znanstvene zajednice u MSP-ove te naglašava važnost uspostavljanja nediskriminirajuće, pouzdane i sigurne razmjene neosobnih podataka u cilju boljeg protoka podataka između poduzeća i vlada koristeći se modelom otvorenih podataka;

42.  poziva na donošenje paralelne i snažnije politike za poboljšanje internetske infrastrukture i uvjeta povezivosti u korist MSP-ova u udaljenim područjima kao osnovni uvjet za poboljšanje digitalizacije i prihvaćanje učinkovite transformacije; poziva Komisiju da razmotri obvezujuće ciljeve za povezivost;

Strategija oporavka

43.  ustraje u tome da je Obzor Europa i dalje bude prioritet i da mu su potrebna konkretna financijska sredstva; poziva da se njegov znatan dio stavi MSP-ovima na raspolaganje, uključujući i komponente MSP-ova u okviru Europskog vijeća za inovacije, te poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se, kad god je to moguće, instrumentima za istraživanje i inovacije, kao što je Akcelerator EIC-a, MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima koji razvijaju inovativne tehnologije omogućuje ubrzani razvoj;

44.  poziva na to da sveobuhvatne politike istraživanja i inovacija i instrumenti EU-a ostanu što je više moguće sektorski neutralni te da se pruži veća potpora ne samo onim MSP-ovima i mikropoduzećima koji su već aktivni u inovacijskim naporima, nego i, u skladu s njihovim potrebama, onima koji zaostaju, posebice u tradicionalnoj proizvodnji; poziva da više financiranja i inovacija na europskoj razini bude namijenjeno nedigitalnim MSP-ovima i MSP-ovima koji žele poboljšati svoju ekološku učinkovitost i učinkovitost svojih resursa;

45.  ističe da su suradnja i kooperacija ključni za poboljšavanje rezultata MSP-ova; u tu svrhu napominje da treba bolje promicati i poticati klastere i partnerstva sa svim dionicima u trokutu znanja (obrazovanje, istraživanje i inovacije) smanjenjem administrativnog opterećenja, pojednostavnjenjem postupaka i uspostavljanjem zajedničkih objekata za sudjelovanje klastera MSP-ova; nadalje, poziva Komisiju da se pobrine za to da partnerstva i misije Obzora Europa budu transparentna i uključiva tijekom cijele njihove provedbe, posebno u pogledu sudjelovanja MSP-ova, utvrđivanja njihovih strateških istraživačkih programa i godišnjih programa rada; nadalje naglašava potrebu da se osiguraju pošteni dogovori o razmjeni nalaza i konačnih rezultata, u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je potrebno”;

46.  nadalje ističe potencijal Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i njegovih zajednica znanja i inovacija jer oni predstavljaju učinkovit način za poboljšanje suradnje između MSP-ova, istraživačkih centara i sveučilišta u okviru promicanja lokalnog poduzetništva i suočavanja s najhitnijim društvenim izazovima našeg doba;

47.  poziva Komisiju i države članice da ulažu, između ostalog, u podatkovno gospodarstvo, umjetnu inteligenciju, pametnu proizvodnju, internet stvari i kvantno računalstvo te da osiguraju snažnu komponentu MSP-ova u tim područjima; žali zbog činjenice što većina MSP-ova nema pristup podacima koje stvaraju; u tom pogledu pozdravlja europsku podatkovnu strategiju usmjerenu na stvaranje istinskog podatkovnog tržišta na kojem će MSP-ovi imati jednostavan pristup podacima i lako ih upotrebljavati u svim vrstama tržišnih okruženja, odnosno između poduzeća i potrošača, poduzeća i poduzeća te poduzeća i države;

48.  poziva države članice da u svojim nacionalnim inovacijskim strategijama osiguraju da MSP-ovi imaju potporu za prilike za inovacije i da u najvećoj mjeri povećaju sinergije s programima EU-a; u tom pogledu naglašava ulogu inovativnih MSP-ova specijaliziranih za pionirske tehnologije;

49.  ističe potrebu za podizanjem svijesti među vlasnicima i voditeljima MSP-ova, udruženjima MSP-ova i organizacijama za potporu o mogućnostima financiranja za tehnologije s boljom ekološkom učinkovitošću, o ugovaranju usluga (na primjer, savjetovanje, podučavanje i osposobljavanje) u vezi s ekološkim dizajnom i učinkovitom uporabom i upravljanjem resursima te o zelenom poduzetništvu i zelenim tehnologijama, proizvodima i uslugama;

50.  naglašava da ulaganja u nove i tehnologije pogodne za okoliš mogu europski zeleni dogovor pretvoriti u novu strategiju rasta od koje MSP-ovi mogu imati koristi i povećati svoj inovacijski potencijal;

51.  uviđa da, iako su brojni MSP-ovi voljni ulagati u energetski učinkovite, kružne i ekološki prihvatljive procese, proizvode i usluge, postoje znatne prepreke, posebno financijske, koje ih u tome sprečavaju; poziva Komisiju i države članice da pri smanjenju regulatornog opterećenja uklone takve prepreke uspostavljanjem poticajnog regulatornog okvira te programa tehničke i financijske potpore za uspješno i brzo uvođenje zelenih praksi, procesa i usluga, uključujući privatnim ulaganjem, kako bi se MSP-ovima omogućilo da uspješno i brzo uvedu zelene prakse, proizvode, procese i usluge; mišljenja je da će pojačana usmjerena tehnička i financijska pomoć biti ključna za promicanje zelenih mogućnosti među tim MSP-ovima, uključujući mikropoduzeća; naglašava da bi takva pomoć trebala MSP-ovima i mikropoduzećima omogućiti da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz zelenog plana, uzimajući u obzir njihovu strukturu, poslovni model i, općenitije, njihove potrebe, s obzirom na to da ne postoji jedinstveni pristup za sve; s tim u vezi naglašava potrebu za aktivnim uključivanjem predstavnika iz organizacija MSP-ova;

52.  pozdravlja inicijative koje MSP-ovima nude najveće mogućnosti zapošljavanja i konkurentnosti, kao što su provedba akcijskog plana za kružno gospodarstvo, stvaranje radnih mjesta na lokalnoj razini te pružanje velikih poslovnih i inovacijskih prilika za MSP-ove; prima na znanje mogućnosti koje pružaju inicijative takozvanog „vala obnove” koji obuhvaća projekte urbane regeneracije; ističe da pravo na popravak, iako korisno za potrošače, može i potaknuti MSP-ove da uđu u segment tržišta za naknadu štete te da politike usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti zgrada ne samo da pomažu MSP-ovima u građevinskom sektoru, već i svim MSP-ovima u promicanju energetske učinkovitosti, čime doprinose smanjenju njihovih operativnih troškova; poziva na razvoj konkurentnijeg tržišta za poduzeća za energetske usluge (ESCO);

53.  ističe da je javna nabava strateški alat za poticanje održive proizvodnje i obrazaca potrošnje; vjeruje da i taj alat, uz odgovarajuću potporu i pomoć, može lokalnim, inovativnim MSP-ovima pružiti velike mogućnosti; napominje sličnu ulogu zelene i kružne javne nabave te u tom pogledu podsjeća da bi njezina provedba na nacionalnoj razini trebala biti popraćena osposobljavanjem i potporom javnim tijelima i MSP-ovima;

54.  napominje da je uravnotežen okvir prava intelektualnog vlasništva odavno poznat kao važan korak u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da prednost dâ najavljenom akcijskom planu za intelektualno vlasništvo kako bi se osigurala zaštita proizvoda zaštićenih autorskim pravom i patentiranih izuma na razini EU-a i ojačala sposobnost europskih tvrtki, a posebice MSP-ova, za inovacije na temelju jakih i uravnoteženih režima intelektualnog vlasništva, što će koristiti globalnoj konkurentnosti inovativnih MSP-ova ali i smanjiti troškove i složenost upravnih postupaka na najmanju moguću mjeru, istodobno rješavajući izazove povezane sa sporovima u vezi s patentima te pružajući modele otvorenoga kôda i otvorenih podataka za buduće inovacije;

55.  podsjeća na ulogu strukovnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, koji su ključni za rješavanje neusklađenosti između potražnje i ponude kvalificirane radne snage, potiče integraciju poduzetničkih vještina u ranim fazama obrazovanja te promicanje prekvalificiranja i usavršavanja nezaposlenih radnika kako bi se omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada i osiguravanje toga da MSP-ovi mogu računati na osoblje koje je prikladno osposobljeno;

56.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju i prošire inicijative za utvrđivanje potreba za vještinama i rješavanje nedostataka na tržištu rada s pomoću obrazovanja, strategija stručnog osposobljavanja i programa za razvoj vještina usmjerenih na MSP-ove te izražava žaljenje zbog toga što su u poduzetništvu i pristupu financiranju za mikropoduzeća i MSP-ove koje vode žene i dalje prisutne razlike; poziva države članice da procijene prepreke koje još uvijek onemogućuju ženama da postanu osnivačice i direktorice poduzeća; ističe da će upotreba podataka razvrstanih prema rodu pomoći da ta procjena bude temeljitija i da će se njome poboljšati ukupna kvaliteta postupka donošenja odluka; poziva na inicijative za obrazovanje i usavršavanje za žene kako bi im se pomoglo da poboljšaju svoje poduzetničke vještine i samopouzdanje; nadalje, smatra da bi u javnom sektoru trebalo promicati alate e-uprave i digitalne vještine kako bi javna uprava bila pogodnija za poslovanje i građane te poziva države članice da osiguraju razmjenu nacionalnih i regionalnih najboljih praksi u tom području, također s naglaskom na suradnju između javne uprave i privatnog sektora, u cilju jačanja gospodarske konkurentnosti;

57.  podsjeća da strategija za MSP-ove treba obuhvatiti različite veličine i vrste MSP-ova, od onih koji djeluju u tradicionalnim, društvenim sektorima do onih u visokotehnološkim sektorima; smatra da su MSP-ovi koji se bave izradom tradicionalnih rukotvorina, turizmom, kulturnim i kreativnim sektorima te socijalnom ekonomijom posebno ranjivi segmenti mreže MSP-ova; uzima u obzir njihovu povijesnu, kulturnu, gospodarsku i socijalnu vrijednost te poziva države članice da osiguraju konkurentnost sektora, uključujući promicanjem generacijske tranzicije i samopoduzetništva, promicanjem pristupa informacijama o inovacijskim mogućnostima te poticanjem zaštite i poboljšanja tih sektora;

58.  poziva Komisiju da, u kontekstu programa EU-a za potporu MSP-ovima, posebice programa jedinstvenog tržišta, također posveti posebnu pozornost poduzećima socijalne ekonomije, jer su lokalno ukorijenjena, pružaju širok raspon proizvoda i usluga diljem jedinstvenog tržišta EU-a te stvaraju visokokvalitetna radna mjesta i promiču socijalne inovacije;

59.  poziva Komisiju da predstavi i obveže se na plan djelovanja za smanjenje administrativnog opterećenja, uključujući vremenski okvir za mjere i provjere u sredini razdoblja, te na provedbu strategije za MSP-ove koja će se predstaviti na godišnjoj plenarnoj raspravi o stanju MSP-ova u Uniji; primjećuje da su nakon upozorenja SZO-a za pandemiju i provedbe mjera usmjerenih na suzbijanje širenja bolesti COVID-19 mnoga europska poduzeća bila prisiljena zaustaviti ili usporiti proizvodnju zbog trgovinskih ograničenja, poremećaja u lancu opskrbe te nestašice sirovina i komponenti iz trećih zemalja, što još jednom svjedoči o tome da europska industrija treba steći stratešku autonomiju i smanjiti svoju ovisnost o zemljama koje nisu članice EU-a te zajamčiti da se ključni dijelovi strateških lanaca vrijednosti, uključujući u proizvodnoj industriji, u većoj mjeri nalaze unutar njegovih granica; nadalje, poziva Komisiju da osigura da se poduzeća koja isporučuju medicinske potrepštine više ne suočavaju s istim poteškoćama koje su se pojavile na unutarnjem tržištu i da uči od problema koji su se dogodili u ranoj fazi krize uzrokovane bolešću COVID-19;

60.  poziva na jačanje pravila tržišnog natjecanja kako bi se poboljšala konkurentnost MSP-ova i kako bi ih se zaštitilo od nepoštenih praksi koje bi mogle dovesti do socijalnog dampinga i deregulacije rada; poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu prava tržišnog natjecanja Unije, ne dovodeći u pitanje prava radnika; u tom pogledu podsjeća na važnost promicanja socijalnog dijaloga pri izradi i provedbi politika u vezi s MSP-ovima i jamčenju jednakih uvjeta za MSP-ove kako bi se osiguralo da imaju koristi od unutarnjeg tržišta na pravednoj osnovi i da mogu iskoristiti priliku za rast;

61.  poziva Komisiju da osigura da će MSP-ovi napredovati u kontekstu ekosustava jamčeći uključiv pristup i okupljajući sve dionike koji djeluju u lancu vrijednosti kako bi se promicalo europsko vodstvo u strateškim sektorima i konkurentnost na globalnoj razini;

62.  smatra da bi strategija EU-a za MSP-ove u svakom trenutku trebala u potpunosti uzimati u obzir njihove nacionalne posebnosti, osiguravajući na taj način dužnu pažnju prema širokoj nacionalnoj autonomiji država članica u općem okviru Unije;

63.  žali zbog činjenice što samo 600 000 MSP-ova trenutačno izvozi izvan EU-a; podsjeća da će oni MSP-ovi koji žele pristupiti globalnom tržištu poboljšati svoju konkurentnost samo ako na lokalnoj i međunarodnoj razini imaju potporu u obliku strukturiranog i predvidljivog regulatornog i poticajnog okvira, strukturiranih mreža, pouzdanih izvora informacija i pristupa mogućnostima ulaganja te kvalificirane radne snage; naglašava važnost podizanja svijesti MSP-ova o unutarnjem tržištu međunarodnim tržištima, njihovim pravilima i alatima, među ostalim pojednostavljivanjem referentnog okvira i poboljšanjem komunikacije o mogućnostima „po mjeri”; podsjeća u vezi s time na ulogu krovnih organizacija i mreža MSP-ova te gospodarskih komora u državama članicama i na međunarodnoj razini, kao i delegacija EU-a;

64.  stoga poziva Komisiju da MSP-ovima uvede alate, kao što je jedinstvena digitalna kontaktna točka za jednostavno utvrđivanje prilika za MSP-ove koje proizlaze iz međunarodnih trgovinskih sporazuma; u tom pogledu pozdravlja pokretanje novog portala Komisije pod nazivom „Access2Markets” o carinskim postupcima i formalnostima te potiče Komisiju da osigura višejezični pristup tom alatu;

65.  podsjeća na potrebu aktivnog uključivanja MSP-ova u međunarodne trgovinske sporazume i zalaganja za uzajamnost kako bi im se osigurao pristup javnoj nabavi u trećim zemljama; stoga poziva na uključivanje zasebnog poglavlja o MSP-ovima u trgovinske sporazume u kojemu se upućuje na odredbe koje pogoduju mikropoduzećima i MSP-ovima iz drugih poglavlja i kojim se vlasnicima mikropoduzeća i MSP-ova pruža brzo sredstvo za utvrđivanje relevantnih i korisnih aspekata sporazuma;

66.  potiče Komisiju da teži postizanju jednakih uvjeta i regulatornog okruženja u kojem MSP-ovi mogu napredovati i biti konkurentni na globalnoj razini te da razmotri primjenu instrumenata trgovinske zaštite kako bi se smanjilo nepošteno tržišno natjecanje koje proizlazi iz nezakonite ili nepoštene trgovinske prakse trećih zemalja, uključujući mjere trgovinske zaštite kojima se poduzeća iz EU-a nepravedno blokira da uživaju slobodan pristup svojim tržištima;

67.  smatra da bi nacionalna i europska javna uprava trebale služiti kao primjer te olakšati i povećati sudjelovanje MSP-ova i mikropoduzeća u javnoj nabavi, pojednostavljujući pristup informacijama u vezi s pozivima za podnošenje ponuda i postupcima, istodobno izbjegavajući nerazmjerne uvjete i diskriminatorne prakse, kao što su natječajni kriteriji kojima se postavljaju veći zahtjevi ili kvalifikacije od temeljnih elemenata kupljene usluge ili robe, te na taj način pridonijeti skraćivanju i diversifikaciji lanaca opskrbe;

68.  poziva da se javnim tijelima i MSP-ovima daju dodatne smjernice u pogledu postojećih fleksibilnosti i prilagodbe pravila o javnoj nabavi u tu svrhu;

69.  napominje da bi se podjelom većih ugovora na manje dijelove moglo pridonijeti skraćivanju i diversifikaciji lanaca opskrbe, pružajući bolje poticaje lokalnim MSP-ovima, uključujući olakšavanjem sudjelovanja MSP-ova u javnim nabavama inovativnih rješenja i predkomercijalnim javnim nabavama koje su općenito dostupne samo većim skupinama;

70.  poziva na vrednovanje ugovora „Km 0” propisivanjem nagradnih kriterija za lokalna poduzeća, na tragu europskog poljoprivrednog zakonodavstva i kraćih lanaca opskrbe; poziva na to da se tvorcima javnih politika omogući da u određenoj mjeri daju prednost ugovorima s lokalnim MSP-ovima;

71.  ističe važnost suradnje s nacionalnim administratorima na stvaranju europskog tržišta javne nabave koje se temelji na srednje velikim natječajima kojima se MSP-ovima omogućuje sudjelovanje u postupku nabave, uključujući podjelom većih ugovora na manje dijelove, i gdje se može održati stvarno i pošteno tržišno natjecanje među sudionicima na tržištu te ističe da europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) treba biti dostupnija MSP-ovima;

o
o   o

72.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.
(2) SL L 48, 23.2.2011., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 33.
(4) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.
(5) SL C 316, 22.9.2017., str. 57.
(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.
(9) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 102.
(10) Uvodna riječ generalnog direktora SZO-a na brifingu za medije o bolesti COVID-19, 11. ožujka 2020.
(11) https://ec.europa.eu/growth/smes_hr
(12) OECD Economic Outlook (Gospodarski izgledi), svezak 2020, izdanje I.
(13) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-economy-and-society-index-desi-2020
(14) Izvješće za Europsku komisiju i Europsku investicijsku banku pripremio Innovation Finance Advisory, Funding women entrepreneurs - How to empower growth (Financiranje žena poduzetnica – kako osnažiti rast), lipanj 2020.
(15) Komunikacija Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066).
(16) Izvještaj za njemačko Ministarstvo za gospodarska pitanja i energiju koji je predstavio Centar za studije europskih politika, Feasibility Study: Introducing ‘one-in-one-out’ in the European Commission (Studija izvedivosti: uvođenje načela „jedan-za-jedan” u Europskoj komisiji), 5. prosinca 2019.
(17) Direktiva (EU) 2019/1023 od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (SL L 172, 26.6.2019., str. 18.).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti