Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2019.,

–  uzimajući u obzir ESB-ove „Povratne informacije o doprinosu Europskog parlamenta u njegovoj rezoluciji o Godišnjem izvješću ESB-a za 2018.”,

–  uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ESB-a, a posebno njegove članke 15. i 21.,

–  uzimajući u obzir članak 123., članak 127. stavke 1., 2. i 5., članak 130., članak 132. i članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir makroekonomske projekcije službi Eurosustava za europodručje i mjere koje je Upravno vijeće ESB-a donijelo 4. lipnja 2020.,

–   uzimajući u obzir ESB-ovo istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća u europodručju za razdoblje listopad 2019. – ožujak 2020., objavljeno 8. svibnja 2020.,

–  uzimajući u obzir makroekonomske projekcije službi ESB-a za europodručje objavljene 10. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir monetarne dijaloge s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde održane 6. veljače i 8. lipnja 2020. te 28. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(1),

–   uzimajući u obzir povremenu publikaciju br. 247 radne skupine ESB-a za kriptovalute objavljenu u rujnu 2020. pod nazivom „Stablecoins: Implications for monetary policy, financial stability, market infrastructure and payments, and banking supervision in the euro area“ (Stablecoin: implikacije za monetarnu politiku, financijsku stabilnost, tržišnu infrastrukturu i plaćanja te bankarski nadzor u europodručju) (neslužbeni prijevod),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u kandidaturama u području ekonomske i monetarne politike EU-a(2),

–  uzimajući u obzir izvješće ESB-a iz listopada 2020. o digitalnom euru,

–  uzimajući u obzir povremenu publikaciju br. 201 iz studenoga 2017. naslovljenu „The use of cash by households in the euro area“ (Uporaba gotovine u kućanstvima u europodručju) (neslužbeni prijevod),

–  uzimajući u obzir ažuriranje ESB-ove Izjave o okolišu iz 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 142. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0002/2021),

A.  budući da se u Komisijinoj ljetnoj gospodarskoj prognozi 2020., uzimajući u obzir gospodarske šokove uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, predviđa da će se gospodarstvo europodručja 2020. smanjiti za 8,7 % te 2021. povećati za 6,1 %, dok će se gospodarstvo EU-27 2020. smanjiti za 8,3 % te 2021. povećati za 5,8 %;

B.  budući da će prema makroekonomskim projekcijama službi ESB-a iz rujna 2020. godišnja inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u europodručju 2020. u prosjeku biti 0,3 %, 2021. 1,0 % te 2022. godine 1,3 %, dok projekcije inflacije pokazuju značajne varijacije diljem europodručja;

C.  budući da je, prema Eurostatu, stopa nezaposlenosti u kolovozu 2020. iznosila 7,4 % u EU-u te 8,1 % u europodručju; budući da se očekuje porast stope nezaposlenosti; budući da se stopa nezaposlenosti razlikuje diljem EU-a; budući da su i dalje prisutne znatne regionalne nejednakosti u stopama nezaposlenosti kako unutar država članica tako i među njima; budući da je visoka stopa nezaposlenosti mladih i dalje ozbiljan problem koji se treba riješiti u EU-u;

D.  budući da podaci ESB-a o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) za 2020. godinu pokazuju deflacijski učinak u nekoliko država članica zbog krize uzrokovane bolesti COVID-19;

E.  budući da projekcije ESB-a iz rujna za realni globalni BDP (isključujući europodručje) pokazuju pad od 3,7 % u 2020. godini, što će biti popraćeno oporavkom od 6,2 % u 2021. te 3,8 % u 2022. godini;

F.  budući da je, unatoč kontinuiranim pozivima Europskog parlamenta da im se dostavi rodno ujednačen uži popis od najmanje dva imena za pozicije u Izvršnom odboru ESB-a, uži popis za imenovanje novog člana Izvršnog odbora koji će zamijeniti Yvesa Merscha sadržavao samo muškarce; budući da su žene i dalje izrazito nedovoljno zastupljene u Upravnom vijeću ESB-a;

G.  budući da je neto dobit ESB-a 2019. iznosila 2,366 milijardi EUR, u odnosu na 1,575 milijardi EUR 2018. godine; budući da se to povećanje uglavnom može pripisati povećanju neto kamatnog prihoda u portfelju američkog dolara i portfelju programa kupnje vrijednosnih papira (APP);

H.  budući da je na kraju 2019. veličina bilance Eurosustava dosegnula visokih 4 671 425 milijuna EUR, što je druga najveća razina bilance u povijesti nakon razine iz 2018.;

I.  budući da mala i srednja poduzeća, koja su i dalje glavni oslonac gospodarstva i društava EU-a i koja poboljšavaju gospodarsku i socijalnu koheziju, trebaju daljnju podršku;

J.  budući da je kriza uzrokovana bolesti COVID-19 imala ozbiljan učinak na MSP-ove; budući da su razvoji u općenitim gospodarskim izgledima negativno utjecali na njihov pristup financiranju;

K.  budući da UFEU definira mandat ESB-a kao održavanje stabilnosti cijena i pružanje podrške općenitim gospodarskim politikama u Uniji, s ciljem doprinosa postizanju ciljeva Unije;

L.  budući da se EU obvezao na klimatsku neutralnost do 2050. i da je zadaća ESB-a da mu u tome pomogne; budući da misije ESB-a nisu ograničene na stabilnost cijena, već uključuju i sigurnost i stabilnost bankarskog sustava te stabilnost financijskog sustava;

M.  budući da je, prema istraživanju Eurobarometra iz studenoga 2019., podrška javnosti europskoj gospodarskoj i monetarnoj uniji s jedinstvenom valutom, eurom, iznosila 62 % u 2019. godini;

N.  budući da je 18. ožujka 2020. ESB objavio hitni program kupnje zbog pandemije (Pandemic Emergency Purchase Programme, PEPP) kao novi privremeni program za kupnju vrijednosnih papira za javni i privatni sektor s omotnicom u iznosu od 750 milijardi EUR da bi se suzbili rizici vezani uz transmisiju monetarne politike u europodručju uzrokovani pandemijom koronavirusa;

O.  budući da je 4. lipnja 2020. Upravno vijeće ESB-a odlučilo da će povećati omotnicu programa PEPP na 1,35 trilijuna EUR, proširiti horizont za neto kupnje unutar programa PEPP najmanje do kraja lipnja 2021. i da će plaćanja glavnice koja dospijevaju unutar programa PEPP biti ponovno uložena najmanje do kraja 2022.; napominje, štoviše, da će se neto kupnje u okviru programa kupnje vrijednosnih papira (APP) nastaviti na mjesečnoj stopi od 20 milijardi EUR, zajedno s kupnjama u okviru privremene omotnice od dodatnih 120 milijardi EUR do kraja 2020.;

P.  budući da su poduzete druge mjere politike za pružanje likvidnosti, kao što su ciljane operacije dugoročnijeg financiranja (TLTRO III) i PELTRO, linija za likvidnost u slučaju pandemije;

Q.  budući da europski sustav osiguranja depozita znatno kasni unatoč prijedlozima Komisije i ESB-a da se hitno zaštite depoziti na razini EU-a;

Opći pregled

1.  pozdravlja ulogu ESB-a u zaštiti stabilnosti eura; ističe da je statutarna neovisnost ESB-a, kako je utvrđeno u Ugovorima, preduvjet da bi ESB mogao ostvariti svoj mandat i zaštititi svoju demokratsku legitimnost; napominje da neovisnost nameće obvezu ESB-u da ne smije tražiti ili primati upute od institucija ili tijela Unije, ni od jedne vlade države članice ili bilo kojeg drugog tijela; naglašava da se ta neovisnost ne smije kršiti i dodatno ističe da neovisnost središnje banke uvijek mora biti popraćena odgovarajućom razinom odgovornosti; naglašava da UFEU navodi da, osim primarnoga mandata održavanja stabilnosti cijena, ESB također mora pružati podršku općenitim gospodarskim politikama u Uniji s ciljem doprinosa postizanju ciljeva Unije, sve dok oni nisu u sukobu s primarnim mandatom; ističe da su održivi razvoj, konvergencija, puna zaposlenost i društveni napredak općeniti ciljevi Unije kako je definirano člankom 3. UFEU-a;

2.  pozdravlja uspostavu centra za klimatske promjene kao nove jedinice unutar ESB-a;

3.  ističe nepovratnu prirodu jedinstvene valute; naglašava da euro nije samo monetarni, već i politički projekt;

4.  izražava zabrinutost zbog nezapamćene zdravstvene, gospodarske i socijalne krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 te naglog smanjenja gospodarstva europodručja i ubrzanog pogoršanja uvjeta na tržištu rada, uključujući porast nezaposlenosti; primjećuje da se očekuje oporavak aktivnosti europodručja, iako su brzina i razmjer oporavka i dalje vrlo nesigurni i nejednaki u različitim državama članicama;

5.  nadalje, zabrinut je zbog toga što je ravnoteža rizika za izglede za rast i dalje narušena u kontekstu iznimne nesigurnosti u kojem će razmjeri gospodarskog smanjenja i oporavka ovisiti o trajanju i učinkovitosti mjera ograničavanja širenja zaraze, uspjehu fiskalnih i monetarnih politika za ublažavanje negativnog učinka na prihode i zapošljavanje te mjeri u kojoj su kapacitet ponude, domaća potražnja i međunarodni lanci opskrbe trajno pogođeni;

6.  poziva da se nakon pandemije hitno ponovi procjena sistemskog rizika u financijskom sektoru; u tom pogledu pozdravlja osnivanje radnog odbora za pandemiju u Europskom odboru za sistemske rizike; savjetuje da se u buduća testiranja otpornosti na stres uključi kvalitativna procjena idiosinkratskog rizika;

7.  pozdravlja trud ESB-a u pogledu održavanja stabilnosti cijena; napominje da cilj za inflaciju još nije sistematski postignut i da je potreban daljnji oprez; naglašava da je europodručje posljednjih mjeseci zabilježilo deflaciju; naglašava da deflacija predstavlja značajne rizike za gospodarstva u europodručju, što može zahtijevati snažnu intervenciju ESB-a;

8.  pozdravlja činjenicu da ESB raspravlja o prilagodbi svojih mjerenja inflacije; primjećuje da je HICP veoma uzak koncept mjerenja inflacije koji podcjenjuje inflaciju u europodručju zbog neodgovarajućeg udjela troškova stanovanja u košarici HICP-a(3); poziva na ponovno usklađivanje košarice kako bi se uzela u obzir činjenica da europska kućanstva troše 24 % svojeg dohotka na rashode povezane sa stanovanjem; potiče ESB da u obzir također uzme inflaciju cijena imovine koja je između ostaloga uzrokovana niskim kamatama; uzima u obzir izazove transmisije monetarne politike;

9.  prima na znanje odlučan poziv predsjednice Lagarde na „potpuno usklađivanje fiskalnih i monetarnih politika”, kao i zalaganje za to da se „upotrijebe svi alati koji će dati najučinkovitiji, najefikasniji i najproporcionalniji rezultat” i kojima će se pružiti podrška gospodarskom oporavku europodručja; ističe da između fiskalnih i monetarnih politika postoje snažne komplementarnosti; pozdravlja ESB-ov hitni program kupnje zbog pandemije koji će pružiti podršku gospodarskom oporavku europodručja;

Monetarna politika

10.  pozdravlja brz i konkretan odgovor monetarne politike ESB-a na krizu uzrokovanu bolesti COVID-19 u kontekstu izvanrednog stanja; potvrđuje pozitivan učinak ovog odgovora na gospodarsku situaciju europodručja; očekuje da će ESB nastaviti pružati podršku koliko god to bude potrebno; prima na znanje izjavu člana Nadzornog odbora ESB-a Yvesa Merscha da se ta fleksibilnost neće proširiti na druge operacije;

11.  naglašava da monetarna politika sama neće biti dovoljna za postizanje održivog gospodarskog oporavka; naglašava da su reforme koje jačaju konkurentnost i socijalnu koheziju potrebne za ponovnu uspostavu i jačanje gospodarskog rasta diljem Unije; vjeruje da je potencijal isključivo monetarne politike da olakša oporavak ograničen i, uz poštivanje neovisnosti ESB-a, poziva ESB da prouči mogućnosti korištenja mjera drugih politika koje imaju potencijal potaknuti gospodarstvo, unutar ograničenja svojeg mandata; naglašava učinke prelijevanja veoma akomodativne monetarne politike, primjerice učinak na štediše ili rizik od inflacije cijena imovine; upozorava države članice na opasnosti uzimanja okoline s niskim kamatnim stopama zdravo za gotovo jer rast kamatnih stopa može imati negativan učinak na servisiranje javnog duga;

12.  upozorava, međutim, na opasnost od pretjeranih vrednovanja na tržištima obveznica koje bi moglo biti teško držati pod kontrolom ako kamatne stope ponovno počnu rasti, posebice u zemljama u kojima se provodi postupak u slučaju prekomjernog deficita ili koje imaju velik javni dug;

13.  napominje važnost aktivne monetarne politike za ublažavanje pritiska financijskih ograničenja na mala i srednja poduzeća; potvrđuje da se postotak MSP-ova suočenih s financijskim ograničenjima smanjio s 18 % u razdoblju 2009. – 2012. na 8 % u razdoblju 2016. – 2019.; naglašava da kriza uzrokovana bolesti COVID-19 ima snažan učinak na MSP-ove; prepoznaje važnost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u EU-u; u tom pogledu ističe potrebu za poticanjem privatnih i javnih ulaganja, kao i reformi, te stoga poziva na daljnje napore kako bi se osiguralo financiranje realnog gospodarstva;

14.  poziva ESB da prati uravnoteženost kvantitativnog ublažavanja s rizicima u svojim bilancama, inflaciju cijena imovine i moguću pogrešnu raspodjelu sredstava;

15.  konstatira učinak dugoročnih niskih kamatnih stopa; ističe da niske kamatne stope s jedne strane stvaraju mogućnosti za potrošače, poduzeća, uključujući MSP-ove, radnike i zajmoprimce, koji mogu ostvariti koristi od snažnijeg ekonomskog zamaha, niže stope nezaposlenosti i nižih troškova zaduživanja; priznaje različite distribucijske učinke politika ESB-a; poziva ESB da istraži učinak svojih politika na nejednakost u raspodjeli bogatstva; s druge strane žali zbog povećanja broja neodrživih i pretjerano zaduženih poduzeća, smanjenih poticaja za vlade da nastave s provođenjem reformi koje povećavaju rast i održivost, kao i zbog štetnog učinka na osiguranike i mirovinske fondove te ističe financijsko opterećenje koje to predstavlja za mnoge građane diljem Unije;

16.  ističe vezu između monetarne politike i povećanja cijena stambenih nekretnina u europodručju; naglašava da se zbog pandemije očekuje povećanje trajno visoke stope preopterećenosti troškovima stanovanja od 9,6 % 2018. te poziva ESB da ocijeni regionalni i sektorski učinak i međugeneracijsku pravednost svojeg programa kvantitativnog ublažavanja na troškove života diljem Unije;

17.  uviđa da je ozbiljnost krize primorala ESB da preusmjeri pozornost s preispitivanja strategije okvira monetarne politike; prima na znanje obećanje predsjednice Lagarde tijekom monetarnih dijaloga održanih 28. rujna 2020. o uskoj suradnji s Parlamentom i o osiguravanju redovitih dijaloga;

18.  naglašava da bi svako preispitivanje strategije okvira monetarne politike trebalo pomno razmotriti prirodu europskog gospodarstva koje je sve više vezano uz usluge i digitalizirano te da bi trebalo ocijeniti opseg u kojem to onemogućuje transmisiju monetarnih politika u realno gospodarstvo;

Borba protiv klimatskih promjena

19.  primjećuje, uz poštivanje neovisnosti ESB-a, utjecaj klimatskih promjena na dinamiku inflacije i transmisijske rizike u monetarnoj politici; podsjeća na učinak ESB-a u održavanju stabilnosti cijena; podsjeća na to da je ESB kao europska institucija obvezan poštovati odredbe Pariškog sporazuma;

20.  prima na znanje obećanje predsjednice Lagarde da će istražiti klimatski prihvatljive promjene u operacijama ESB-a i „da će istražiti sve dostupne načine za borbu protiv klimatskih promjena”; poziva ESB da uskladi svoj okvir instrumenata osiguranja s rizicima vezanima uz klimatske promjene i da objavi svoju razinu usklađenosti s Pariškim sporazumom, kao i da ispita te usklađenosti u bankarskom sektoru;

21.  poziva na proaktivan i kvalitativan pristup upravljanju rizicima koji uključuje sistemske rizike povezane s klimatskim promjenama;

22.  pozdravlja činjenicu da se kupnja zelenih obveznica i njihov udio u portfelju ESB-a i dalje povećavaju;

23.  potiče napore za povećanje istraživačkih mogućnosti u pogledu učinka klimatskih promjena na financijsku stabilnost i europodručje;

Ostali aspekti

24.  poziva ESB da nastavi s naporima kako bi osigurao stabilnost financijskih tržišta kada je riječ o svim mogućim nepredviđenim situacijama povezanima s izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU-a;

25.  izražava zabrinutost zbog trajnog rasta divergencije salda u sustavu TARGET2 unutar ESSB-a; ističe da se tumačenje tih divergencija osporava;

26.  prima na znanje rezultate analize radne skupine ESB-a za kriptovalute; poziva ESB da se pozabavi rizicima pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti vezanih uz anonimnost koju pružaju kriptovalute; poziva ESB da pojača nadzor razvoja kriptovaluta, uključujući Stablecoin, te nadzor povećanih rizika za kibersigurnost;

27.  pozdravlja analizu i pripremne radove ESB-a za uvođenje digitalnog eura; napominje da digitalni euro nije kriptovaluta; ističe da bi digitalni euro trebao zadovoljiti niz minimalnih zahtjeva, između ostalog pouzdanost, sigurnost, učinkovitost i zaštitu privatnosti; naglašava da digitalni euro ne smije ugroziti gotovinu kao način plaćanja; podupire preporuku ESB-a da izdavanje digitalnog eura treba biti dostupno izvan europodručja, na način koji je u skladu s ciljevima Eurosustava, da bi se potaknula potražnja za eurom među stranim ulagačima i snažnija uloga eura u međunarodnom okruženju; poziva ESB da osigura odgovarajuću ravnotežu između omogućavanja financijskih inovacija na regulatornoj razini u području financijske tehnologije (FinTech) i osiguravanja financijske stabilnosti;

28.  dijeli zabrinutost ESB-a u vezi s brzim rastom nebankarskog financijskog sektora, poznatog i kao usporedni bankarski sustav; naglašava da su u tom području potrebni odgovarajući propisi; ističe da bi ESB trebao ublažiti sistemski rizik koji nastaje zbog povećanog broja subjekata koji nisu pod kontrolom banaka, a koji se okupljaju oko banaka za pristup njihovim sustavima plaćanja;

29.  pozdravlja stalna nastojanja ESB-a da dodatno ojača svoje kapacitete za odgovor i oporavak u slučaju kibernapada na vlastitu organizaciju; sa zabrinutošću primjećuje nedavne tehničke kvarove sustava za namire TARGET2 u listopadu i studenome 2020.; pozdravlja daljnju istragu tih kvarova koju provodi ESB i traži da se rezultati dostave Parlamentu;

30.  prepoznaje uspjeh ESB-a u borbi protiv krivotvorenja, što je vidljivo iz kontinuirano niskog udjela krivotvorenih novčanica u ukupnom optjecaju; pozdravlja uvođenje moderniziranih novčanica u iznosu od 100 EUR i 200 EUR s poboljšanim sigurnosnim značajkama 2019. godine; ističe važnost gotovine kao sredstva plaćanja za građane EU-a; poziva ESB da zaustavi daljnje smanjivanje količine različitih novčanica u optjecaju;

31.  poziva ESB da istraži načine da se ojača međunarodna uloga eura jer bi to dovelo do jačanja sposobnosti EU-a da oblikuje svoje političko stajalište neovisno o drugim globalnim velesilama te je ključan element u očuvanju europske ekonomske suverenosti; napominje da će povećanje privlačnosti eura kao valute pričuve dodatno povećati njegovu međunarodnu uporabu; naglašava da jačanje uloge eura zahtijeva produbljivanje europske gospodarske i monetarne unije; pozdravlja stalne pozive ESB-u da dovrši stvaranje bankarske unije; naglašava da bi stvaranje dobro osmišljene europske sigurne valute moglo pojednostaviti financijsku integraciju i pomoći ublažiti negativne povratne petlje između država i domaćih bankarskih sektora;

32.  pozdravlja pristupanje Bugarske i Hrvatske tečajnom mehanizmu II u srpnju 2020.; podržava brzo definiranje ciljnog datuma za uvođenje eura u obje te zemlje; pozdravlja sveobuhvatnu provjeru hrvatskih i bugarskih banaka koju je ESB proveo u srpnju i kolovozu 2019.; podsjeća na Ugovorima utvrđenu obvezu svih država članica, osim Danske, da uvedu jedinstvenu valutu nakon što ispune konvergencijske kriterije iz Maastrichta;

33.  poziva ESB da nastavi uspješnu suradnju s državama članicama koje se nalaze izvan europodručja;

Odgovornost

34.  zalaže se, poput predsjednice Lagarde, za bolji dijalog i naglašava potrebu za daljnjim jačanjem mehanizama odgovornosti i transparentnosti ESB-a; naglašava potrebu za promišljanjem kako se kontrola ESB-a od strane Europskog parlamenta, kao i putem dijaloga s nacionalnim parlamentima, može poboljšati; poziva na pregovore o formalnom međuinstitucionalnom sporazumu da bi se formalizirale i unaprijedile postojeće prakse odgovornosti u pogledu monetarnih funkcija;

35.  izražava veliku zabrinutost oko činjenice da su samo dva od 25 članova Upravnog vijeća ESB-a žene, unatoč stalnim pozivima Parlamenta i viših dužnosnika u ESB-u, uključujući predsjednicu Christine Lagarde, za poboljšanje rodne ujednačenosti kandidatura u gospodarskim i monetarnim politikama EU-a; ističe da je kandidature za članove Izvršnog odbora potrebno pažljivo pripremiti, uz potpunu transparentnost i u suradnji s Parlamentom u skladu s Ugovorima; poziva Vijeće da izradi rodno ujednačen uži popis za sve buduće pozicije i da ga proslijedi Parlamentu, čime će se Parlamentu omogućiti smislenija savjetodavna uloga u postupku imenovanja; žali zbog toga što dosad nije postignut zadovoljavajući napredak; podsjeća da je jednako postupanje prema muškarcima i ženama ustavno načelo koje se mora strogo poštovati;

36.  podsjeća na to da su u Izvršnom odboru ESB-a samo dvije žene od ukupno šest članova; ističe da, unatoč brojnim zahtjevima koje je Parlament uputio Vijeću tražeći da se popravi nedostatak rodne ravnoteže u Izvršnom odboru ESB-a, Vijeće te zahtjeve nije ozbiljno shvatilo; podsjeća na obvezu Parlamenta da ne uzima u obzir popise kandidata kod kojih se nije poštovalo načelo rodne ravnoteže; poziva vlade država članica, Europsko vijeće, Vijeće, Euroskupinu i Komisiju da u okviru svojih predstojećih prijedloga u vezi s užim izborom kandidata i imenovanjima aktivno rade prema postizanju rodne ravnoteže;

37.  pozdravlja detaljne, raščlanjene i konkretne povratne informacije ESB-a kao odgovor na rezoluciju Parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2018.; poziva ESB da i dalje ispunjava svoje obveze u području odgovornosti i da nastavi svake godine objavljivati pisane povratne informacije kao odgovor na rezolucije Parlamenta o godišnjim izvješćima ESB-a;

38.  prima na znanje odluku njemačkog Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020. o ESB-u te izjavu Upravnog vijeća ESB-a od istog datuma; uzima u obzir ESB-ovu kontinuiranu procjenu proporcionalnosti svih programa; prima na znanje naknadnu odluku ESB-a da Europskom parlamentu, njemačkoj saveznoj vladi, Bundestagu i Bundesbanki dostavi dokumente koji nisu javno dostupni, a koji su povezani s programom kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP);

39.  svjestan je i čestita ESB-u i predsjednici Lagarde na stalnim naporima za poboljšanje komunikacije i transparentnosti s Parlamentom; slaže se, nadalje, s predsjednicom Lagarde da ESB mora poboljšati svoju komunikaciju s građanima o učinku svojih politika; predlaže, s druge strane, redovite dijaloge zatvorene za javnost između članova Odbora Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku i relevantnih predstavnika ESB-a nakon objave najnovijeg dostupnog izvješća o radu Upravnog vijeća radi procjene odluka ESB-a prije i usporedno s monetarnim dijalozima;

40.  pozdravlja objavu mišljenja Etičkog odbora ESB-a o slučajevima sukoba interesa i unosnog zapošljavanja članova Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Nadzornog odbora ESB-a nakon završetka njihovih mandata; poziva ESB da zajamči neovisnost članova Odbora za unutarnju reviziju, da osigura da Odborom za etiku ne predsjeda bivši predsjednik ili drugi bivši članovi Upravnog vijeća niti bilo tko tko bi mogao biti u sukobu interesa te da tu transparentnost primjeni na moguće sukobe interesa i plaćena zanimanja nakon isteka mandata;

41.  prima na znanje da ESB „preispituje” svoju politiku kojom se glavnom ekonomistu dopušta da obavlja privatne telefonske razgovore s velikim ulagačima nakon sastanaka na kojima se donose političke odluke, ali smatra da ta praksa mora odmah prestati zbog manjka transparentnosti;

42.  ponavlja svoj poziv da se usvoji poboljšana politika o zviždačima i revizija pravilnika o službama ESB-a usklađena barem sa standardima i ciljevima iz Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti zviždača(4), s ciljem zaštite i poticanja zviždača tako što će im se pomoći da svoje zabrinutosti izraze bez straha od osvete, između ostalog osiguravanjem anonimnosti gdje je to potrebno;

43.  poziva na detaljnije objavljivanje informacija o društvenim pitanjima i pitanjima vezanima uz zaposlenike, kao i poslovima upravljanja, nadahnuto Direktivom 2014/95/EU o nefinancijskom izvješćivanju(5);

o
o   o

44.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0325. (2) SL C 23, 21.1.2021., str. 105. (3) Usp. „Persistent low inflation in the euro area: Mismeasurement rather than a cause for concern?” (Trajno niska inflacija u europodručju: Pogreška u mjerenju, a ne razlog za zabrinutost?) (https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2018/614214/IPOL_IDA(2018)614214_EN.pdf). (4) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.). (5) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).