Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2864(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0115/2021

Podneseni tekstovi :

B9-0115/2021

Rasprave :

PV 08/02/2021 - 20
CRE 08/02/2021 - 20

Glasovanja :

PV 09/02/2021 - 14
PV 10/02/2021 - 3

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0045

Usvojeni tekstovi
PDF 156kWORD 46k
Srijeda, 10. veljače 2021. - Bruxelles
Utjecaj COVID-a 19 na mlade i sport
P9_TA(2021)0045B9-0115/2021

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te Protokol br. 2 uz Ugovore o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2020. o pravima osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o Garanciji za mlade(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2020. o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu bolesti COVID-19(5),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (O-000074/2020 – B9-0005/2021),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za kulturu i obrazovanje,

A.  budući da, prema Međunarodnoj organizaciji rada(6), aktualna pandemija bolesti COVID-19 osobito teško pogađa mlade koji će vjerojatno trpjeti ozbiljne negativne i dugotrajne po njihovo ekonomsko stanje, zdravlje i dobrobit, uključujući gubitak obrazovanja, mogućnosti volontiranja i osposobljavanja u ključnoj fazi njihova razvoja;

B.  budući da utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na funkcioniranje programa EU-a za mlade i obrazovne programe za rad s mladima i volontiranje, na nacionalne obrazovne sustave, zapošljavanje i prihode te građanske slobode dovodi to povećanja nejednakosti, kao što je vidljivo iz statističkih podataka OECD-a, koji pokazuju da samo otprilike polovica učenika ima djelomično ili u cijelosti pristup nastavnim programima, unatoč naporima koje zemlje ulažu u pružanje rješenja za učenje na daljinu; budući da ta situacija pogoršava posljedice digitalnog jaza i otežava razvoj potrebnih digitalnih vještina, dok pristup nastavnim programima ne znači da su učenici koji se nalaze u teškoćama u stanju učiti;

C.  budući da su mladi ljudi bili glavni pokretači solidarnih akcija za rješavanje potreba njihovih zajednica u svjetlu pandemije bolesti COVID-19, od vođenja kampanja za podizanje svijesti do rada na prvoj liniji u sklopu Europskih snaga solidarnosti i drugih volonterskih inicijativa;

D.  budući da su negativni učinci pandemije toliko dalekosežni da su dodatno doprinijeli smanjenju građanskog prostora u državama članicama diljem Europe, pri čemu će mnoge udruge za rad s mladima i sportske organizacije možda morati zatvoriti svoja vrata, što bi negativno utjecalo na uspostavljene strukture europske i međunarodne suradnje te znatno ograničilo društveni angažman;

E.  budući da psihosocijalni učinci bolesti COVID-19 zbog neposrednih i dugoročnijih čimbenika utječu na mentalno zdravlje mladih ljudi i njihovu sposobnost socijalizacije; budući da nedostatak slobodnih aktivnosti i socijalna ograničenja imaju nerazmjeran učinak na djecu i mlade s invaliditetom;

F.  budući da pandemija bolesti COVID-19 ima razarajući utjecaj na sport te povezane sektore i industrije; budući da je gospodarski učinak na profesionalne sportove vrlo velik jer su se brojna događanja na svim razinama morala otkazati ili održati bez gledatelja, što je dovelo do drastičnog pada prihoda;

G.  budući da je sadašnji učinak pandemije na poluprofesionalne sportove, sportove na lokalnoj razini i rekreaciju vrlo negativan i mnogi se sportski klubovi suočavaju s prijetnjom opstanka s obzirom da su po svojoj prirodi neprofitni i uglavnom rade na dobrovoljnoj osnovi, pa stoga nemaju nikakve financijske rezerve;

H.  budući da ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 i nedostatak dostatnih mogućnosti za redovito treniranje i vježbanje u fizičkim kontaktnim sportovima štete razvoju i napretku sportaša;

I.  budući da je sport važan gospodarski sektor koji je zaslužan za 2,12 % ukupnog BDP-a i 2,72 % ukupnog zapošljavanja u EU-u te predstavlja otprilike 5,67 milijuna radnih mjesta;

J.  budući da sport ispunjava važne društvene funkcije i, među ostalim, promiče socijalnu uključenost, integraciju, koheziju i vrijednosti kao što su uzajamno poštovanje i razumijevanje, solidarnost, raznolikost i jednakost te rodnu ravnopravnost; budući da sportske i pridružene volonterske aktivnosti mogu poboljšati fizičko i mentalno zdravlje i zapošljivost, posebno mladih, te doprinijeti odvraćanju mladih od nasilja, rodno uvjetovanog nasilja i kriminala te zlouporabe droga;

Mladi

1.  izražava zabrinutost da je zbog posebne osjetljivosti tržišta rada mladih na ekonomske cikluse i gospodarske krize zapošljavanje mladih jače pogođeno uslijed aktualne pandemije, čime se pojačavaju negativni trendovi sektora u kojem uvelike dominiraju nestabilni slabo plaćeni honorarni poslovi s nižim standardima pravne zaštite i socijalne sigurnosti;

2.  ističe vrlo ozbiljan utjecaj koji aktualna pandemija ima na mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEETs) te naglašava potrebu za rješavanjem problemâ s kojima se suočavaju mladi iz ranjivih skupina; naglašava potrebu da se uzmu u obzir znatne rodne nejednakosti u odnosu na udio NEET-ova;

3.  naglašava da su najdramatičnije pogođeni radno intenzivni sektori koji su često loše plaćeni, kao što su trgovina na veliko i malo, usluge smještaja, turizam i usluge prehrane, a koji obično zapošljavaju niskokvalificirane mlade radnike i studente; napominje da su nezaposlenost i siromaštvo mladih u stalnom porastu od izbijanja pandemije; smatra da će nezaposlenost mladih kratkoročno vjerojatno još više porasti i da će dugoročno ostati iznad razina zabilježenih prije pandemije;

4.  potiče Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje katastrofalnih učinaka na zapošljavanje mladih, među ostalim putem makroekonomskih (fiskalnih i monetarnih) politika kojima se javni prihodi usmjeravaju prema pružanju subvencija za zapošljavanje ili jamstava za mlade kako bi se poduprli prilagođeni programi za zadržavanje i stvaranje radnih mjesta te programi usavršavanja i prekvalifikacija mladih, kao i ulaganja u gospodarske sektore koji mogu apsorbirati mlade tražitelje posla, nudeći kvalitetna radna mjesta te primjerene uvjete rada i naknadu;

5.  podsjeća na ulogu volontiranja u razvoju životnih i radnih vještina mladih; smatra da plaćeno volontiranje može pomoći nezaposlenim mladima da prebrode gospodarski šok krize povezane s bolešću COVID-19, a da istodobno doprinose društvu i stječu dragocjeno iskustvo koje olakšava prijelaz prema dugoročnom stalnom zaposlenju; smatra da Europske snage solidarnosti mogu pomoći mladim Europljanima da prošire svoje mogućnosti izvan njihovog lokalnog okruženja; u tom pogledu potiče Komisiju da pruži jasne i ujednačene smjernice za provedbu programa u kriznim situacijama i uklanjanje prepreka sudjelovanju koje su, između ostalog, uzrokovane nedostatkom fleksibilnosti u financiranju, smanjenjem financiranja, povećanim ograničenjima za izdavanje viza volonterima iz partnerskih zemalja i neosiguravanjem pravnog statusa mladih kao volontera;

6.  ističe ključnu važnost informalnog i neformalnog obrazovanja, umjetnosti, sporta, volontiranja i društvenih aktivnosti za poticanje sudjelovanja mladih i socijalne kohezije kao alata koji mogu imati velik utjecaj na lokalne zajednice te pomoći u suočavanju s mnogim društvenim izazovima današnjice;

7.  naglašava da je Europsko vijeće u sporazumu od 21. srpnja 2020. trebalo biti ambicioznije u svojoj potpori za mlade naraštaje, koji su budućnost Europe, posebno pružanjem jače potpore mladima u planovima oporavka dodjelom 10 % za obrazovanje i izdvajanjem 20 % za doprinos europskoj digitalnoj strategiji i postizanju jedinstvenog digitalnog tržišta; u tom kontekstu naglašava da je nužno aktivirati sektorske programe s izravnim naglaskom na mlade, kao što su Erasmus +, Europske snage solidarnosti, Garancija za mlade i Garancija za djecu, ili programe koji mogu pomoći u prijelazu prema pravednijoj te socijalno i ekološki održivijoj Europi, kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal, budući da postoji opasnost da ti programi neće ispuniti svoje ambiciozne ciljeve, što bi bilo iznimno razočaravajuće za mlade i buduće generacije;

8.  ističe da je aktualna pandemija pogoršala digitalni jaz u EU-u te stoga naglašava hitnu potrebu za promicanjem digitalne pismenosti za sve i poticanjem široke primjene, priznavanja i vrednovanja alternativnih mogućnosti, uključujući informalne i neformalne mogućnosti učenja, kao što su internetsko i digitalno učenje i osposobljavanje; posebno poziva na snažan naglasak i potporu mladim učenicima koji su iskusili gubitak prihoda u dvojnom tehničkom obrazovanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, te na razvoj i široku upotrebu kvalitetnih digitalnih alata, obrazovnih i nastavnih materijala i sadržaja, kako bi se izbjegao prekid obrazovanja i omogućio nesmetan i učinkovit prijelaz iz škole na posao; naglašava da je, neovisno o posebnom kontekstu bolesti COVID-19, važno zadržati tradicionalan način učenja u školi kako bi svi mogli sudjelovati, naročito mala djeca, ranjive skupine i mladi koji se nalaze u teškom socioekonomskom položaju i nemaju pristup tehnologijama ili tehnološke vještine;

9.  apelira na Komisiju i države članice da povećaju ulaganja u digitalna rješenja i pismenost radi razvoja praktičnih vještina, kompetencija i kvalifikacija, da svima omoguće pristup digitalnoj pismenosti te da promiču razvoj neovisnih, višejezičnih, uključivih i besplatnih mrežnih alata za učenje kako bi se poboljšala ukupna razina digitalnih vještina i kompetencija kao dio provedbe Akcijskog plana za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.); naglašava da je potrebno razviti kompetencije među učiteljima, voditeljima osposobljavanja, ravnateljima, roditeljima i rukovoditeljima radi poboljšanja provedbe učenja na internetu, učenja na daljinu i kombiniranog učenja s posebnim naglaskom na programima razvoja vještina;

10.  zabrinut je zato što su se zbog krize prouzročene bolešću COVID-19 povećali tjeskoba i strah među mladima, što znatno utječe na njihov život i prijelaz iz škole na posao; poziva na široku primjenu prilagođenih usluga zaštite mentalnog zdravlja, psihosocijalne potpore i sportskih aktivnosti, kao samostalnih ili modularnih mjera, te snažniju podršku mentalnoj dobrobiti u okviru ustanova za osposobljavanje i obrazovanje kako bi se osiguralo da pandemija nema dugotrajne psihološke učinke; naglašava utjecaj pandemije na mlade s invaliditetom i mlade koji žive u ruralnim i udaljenim područjima te poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete potrebama tih skupina prilagodbom dostupnih mjera potpore i usluga;

11.  poziva da se u raznim politikama primijeni pristup utemeljen na pravima i ukorijenjen u načelima nediskriminacije i jednakosti kako bi se riješili višestruki oblici diskriminacije koju mladi trpe tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 te podsjeća Komisiju i države članice na potrebu za posebnim pristupom kako bi se poduprle i zaštitile ranjive skupine, kao što su mladi s invaliditetom, mladi u nepovoljnom položaju i izloženi riziku od obiteljskog nasilja, mladi migranti i izbjeglice te mladi pripadnici zajednice LGTBIQ+; naglašava važnost slobodnog pristupa kvalitetnim informacijama o pandemiji bolesti COVID-19 u cjelini, koje su prilagođene potrebama mladih;

12.  naglašava da su sportske i radne aktivnosti mladih u svoj svojoj raznolikosti posebno ugrožene diljem Europe, zbog čega dolazi do smanjenja građanskog prostora, te apelira na Komisiju i države članice da poduzmu mjere za očuvanje struktura i osiguravanje raznolikosti ponude u području mladih i sporta; podsjeća da je potrebno tijesno sudjelovanje lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u provedbi rješenja osmišljenih za potporu mladima te organizacijama mladih i sportskim organizacijama; ističe važnost organiziranog sporta i organizacija mladih za socijalnu koheziju;

Sport

13.  duboko je zabrinut zbog moguće trajne štete za sportski sektor, ne samo u gospodarskom smislu i u pogledu zapošljavanja, već i za društvo u cjelini;

14.  naglašava da su sport i fizička aktivnost posebno važni u okolnostima nastalima zbog pandemije jer jačaju fizičku i psihičku otpornost; pozdravlja činjenicu da je, prema podacima, zatvaranje dovelo do toga da se neki ljudi češće i aktivnije bavi određenim pojedinačnim sportovima; s druge strane, zabrinut je zbog nedostatka tjelesne aktivnosti zabilježenog među velikim brojem mladih tijekom zatvaranja i zbog posljedica koje bi to moglo imati za javno zdravlje;

15.  naglašava da se europski sportski model treba očuvati i promicati jer će solidarnost, pravednost i pristup utemeljen na vrijednostima biti važniji nego ikad za oporavak sportskog sektora i za opstanak amaterskog sporta;

16.  podsjeća da se sportom promiču i podučavaju vrijednosti kao što su uzajamno poštovanje i razumijevanje, solidarnost, raznolikost, pravednost, suradnja i građanski angažman te se potiče kohezija i integracija migranata i izbjeglica; naglašava da sport ne poznaje granice i da ujedinjuje ljude različitog socioekonomskog položaja i etničkog podrijetla; smatra da posebno sport na lokalnoj razini ima bitnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti ljudi s manje mogućnosti, osoba koje pripadaju ranjivim skupinama i osoba s invaliditetom; s tim u vezi poziva Komisiju da ojača uključivanje kroz sport i istraži nove načine kako bi se maksimalno povećali utjecaj i doseg sporta; poziva na povećanu potporu obiteljima s niskim prihodima kako bi se njihova djeca mogla baviti sportom i drugim slobodnim aktivnostima;

17.  naglašava da se osobe s invaliditetom suočavaju sa znatnim financijskim i organizacijskim izazovima u pristupu sportu, i na amaterskoj i na profesionalnoj razini, a oni su se tijekom pandemije bolesti COVID-19 pogoršali te stoga apelira na Komisiju da se u svojoj predstojećoj strategiji za osobe s invaliditetom posebno pozabavi tim problemom;

18.  naglašava da pandemija bolesti COVID-19 ima pogubne posljedice za cijeli sportski sektor na svim razinama, osobito za sportske organizacije i klubove, lige, teretane i fitness centre, sportaše, trenere, osoblje i poduzeća čije je poslovanje povezano sa sportom, uključujući organizatore sportskih događanja i sportske medije; smatra da će put prema oporavku biti izazovan i naglašava da su potrebne ciljane mjere pomoći;

19.  smatra da instrumenti općeg oporavka koje je EU usvojio kao odgovor na krizu moraju u kratkom roku pomoći u pružanju potpore sportskom sektoru te apelira na države članice da osiguraju da sportski sektor unatoč svojim posebnim obilježjima i organizacijskim strukturama ima korist od nacionalnih fondova za potporu, strukturnih fondova te planova oporavka i otpornosti;

20.  naglašava važnost paketa pomoći namijenjenih svim sportovima; ističe da iako su sportovi s velikim brojem gledatelja često financijski najviše pogođeni, oni ne bi trebali biti jedini koji ispunjavaju uvjete za financijsku pomoć niti bi trebali imati prednost u dobivanju te pomoći;

21.  smatra da postojeća financijska potpora možda neće biti dovoljna te poziva Komisiju da istraži sve moguće načine za pružanje dodatne ciljane potpore amaterskom i profesionalnom sportu radi povećanja održivosti cijelog sektora;

22.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju oporavak i otpornost na krizu sportskog sektora općenito, a naročito sporta na lokalnoj razini, preko dostupnih programa EU-a za čiju potporu taj sektor ispunjava uvjete, uključujući program Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, te da osiguraju puni pristup sporta Mehanizmu za oporavak i otpornost, Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus i programu „EU za zdravlje”; naglašava da je u tom pogledu ključno uvrštavanje sporta u odgovarajuće propise i uklanjanje svih prepreka u primjeni na nacionalnoj razini;

23.  poziva Komisiju da temeljito procijeni gospodarski i društveni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na sport u svim državama članicama te da, na temelju rezultata te procjene, razvije europski pristup za suočavanje s izazovima i ublažavanje mogućih posljedica;

24.  poziva na strukturiranu i sustavnu razmjenu najboljih praksi među državama članicama za rješavanje učinaka krize na sport te na sustavnu analizu podataka i informacija o bavljenju sportom i utjecaju bolesti COVID-19; smatra da je korisno istražiti razvoj novih načina za bavljenje sportom u situacijama koje zahtijevaju fizički razmak;

25.  smatra da je za savladavanje izazova koji su se zbog pandemije bolesti COVID-19 pojavili u sportskom sektoru hitno potrebna široka međusektorska suradnja; u tom pogledu naglašava da je potrebno dodatno poticati suradnju na svim razinama, među ostalim svih aktera u sportu, poslovnog sektora povezanog sa sportom i drugih relevantnih dionika;

26.  primjećuje da se tijekom krize povećala upotreba digitalnih rješenja kao što su sportske aplikacije; smatra da će se daljnjom digitalizacijom sportskog sektora povećati njegova otpornost u svim budućim krizama; poziva na razvoj digitalnih alata koji omogućuju financiranje sportskih aktivnosti tijekom pandemije;

27.  poziva Komisiju da koordinira sve mjere koje se poduzimaju u okviru posebnog akcijskog plana EU-a za suzbijanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 na sport;

28.  apelira na Vijeće da u predstojećem planu rada EU-a za sport prednost da mjerama i djelovanjima kojima se želi pomoći sektoru da se kratkoročno i dugoročno suoči s posljedicama pandemije;

29.  smatra da će, sve dok se pandemija nastavlja širiti, biti potreban koordinirani dijalog između europskih i međunarodnih sportskih saveza i država članica kako bi se razmotrile mogućnosti za siguran nastavak velikih međunarodnih sportskih događaja i natjecanja; apelira na države članice i Komisiju da rade na koordiniranom pristupu u pogledu prisutnosti gledatelja na stadionima, ograničenja putovanja i testiranja na bolest COVID-19 kako bi se omogućilo konkretno planiranje i odgovorna organizacija paneuropskih sportskih natjecanja;

30.  traži da se poduzmu mjere kako bi se snažnije sprečavao doping tijekom i nakon zatvaranja zbog bolesti COVID-19 radi promicanja zdravlja sportaša i poštene igre u europskom sportu;

31.  smatra da različiti sportovi nisu pogođeni u jednakoj mjeri te da u određenim sportovima manji klubovi, niža ligaška natjecanja i aktivnosti na lokalnoj razini trpe, posebno zbog toga jer ekonomski ovise o malim sponzorima ili o kvotama samih sportaša; naglašava da je amaterski sport temelj za sport na profesionalnoj razini jer mali lokalni sportski klubovi znatno doprinose razvoju mladih sportaša i uglavnom rade na dobrovoljnoj osnovi; naglašava važnost solidarnosti unutar europske sportske zajednice u različitim sportovima i unutar različitih sportova te poziva na veću potporu manjinskim sportovima i sportovima na lokalnoj razini zbog ekonomskih poteškoća s kojima se suočavaju u održavanju svojih aktivnosti;

32.  ističe da su ograničenja uvedena zbog pandemije bolesti COVID-19 i nedovoljne mogućnosti za redovito treniranje i bavljenje sportovima u kojima sportaši dolaze u fizički kontakt štetni za napredak i razvoj sportaša; smatra da bi organizatori događanja, treneri i sami sportaši trebali biti upoznati s mogućim posljedicama produljenog izostanka intenzivnih treninga; traži suradnju između sportskih institucija i organizacija u potpori projektima i konceptima u kojima je naglasak na ponovnom stjecanju izgubljenih sposobnosti;

33.  smatra da su dvorane i stadioni u središtu društvene strukture sportskih i kulturnih ekosustava naših društava; priznaje da je omogućivanje ponovnog otvaranja sportskih objekata ključno za zdravlje i dobrobit naših građana te za gospodarski oporavak, i sada i u budućnosti;

o
o   o

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0183.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0239.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0267.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0282.
(6) Globalno izvješće „Youth &COVID-19 Impacts on jobs, educaion, rights and mental well-being” (Mladi i COVID-19: utjecaj na poslove, obrazovanje, prava i mentalno zdravlje), 11. kolovoza 2020.

Posljednje ažuriranje: 3. lipnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti