Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bahreinu, osobito one od 14. lipnja 2018. o stanju ljudskih prava u Bahreinu, a posebno o slučaju Nabila Radžaba(1) te od 16. veljače 2017. o smaknućima u Kuvajtu i Bahreinu(2),

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 13. srpnja 2020. o potvrđivanju presuda kojim su izrečene smrtne kazne u Bahreinu, od 10. lipnja 2020. o puštanju borca za ljudska prava Nabila Radžaba, od 9. siječnja 2020. o potvrdi smrtne kazne za dvojicu državljana Bahreina te od 27. srpnja 2019. o pogubljenjima Alija al-Araba i Ahmeda Al-Malalija,

–  uzimajući u obzir izjavu koju su 12. veljače 2020. dali Agnes Callamard, posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, Fionnuala Ni Aolain, posebna izvjestiteljica UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma, te Nils Melzer, posebni izvjestitelj UN-a za mučenje i drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, kojom su zatražili od Bahreina da ponište smrtne kazne protiv Muhameda Ramadana i Husaina Musa,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 10. listopada 2019. povodom Europskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne dale potpredsjednica Komisije / visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, u ime EU-a, i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, o smrtnoj kazni, o mučenju, za dijaloge s trećim zemljama o ljudskim pravima i o slobodi izražavanja,

–  uzimajući u obzir novi Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava kojemu je cilj da promicanje, poštovanje i ostvarivanje ljudskih prava budu u središtu svih politika EU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke s 25. sastanka ministara i Zajedničkog vijeća EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu održanog 18. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između EU-a i Bahreina,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, čija je Bahrein stranka,

–  uzimajući u obzir izvješća Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva iz studenoga 2011. godine,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 3.,

–  uzimajući u obzir Arapsku povelju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da nakon narodnog ustanka 2011. bahreinske vlasti i dalje krše i ograničavaju ljudska prava i slobode stanovništva, posebno pravo pojedinaca na miran prosvjed, slobodu izražavanja i digitalnu slobodu online i offline; budući da su odvjetnici za ljudska prava, novinari i politički aktivisti suočeni sa sustavnim napadima, uznemiravanjem, pritvaranjem, mučenjem, zastrašivanjem, zabranama putovanja i ukidanjem državljanstva; budući da su vlasti od 2011. odbacile sve zahtjeve demokratske oporbe i boraca za ljudska prava za poštovanje slobode govora i okupljanja; budući da se u Bahreinu ne tolerira politička opozicija; budući da su vlasti uhitile nekoliko djece zbog sudjelovanja u prosvjedima u veljači 2021. te su ih navodno izložile prijetnjama silovanjem i primjenom strujnih udara; budući da je najmanje troje od njih i dalje u pritvoru od 4. ožujka 2021., uključujući 16-godišnju osobu s teškim zdravstvenim stanjem;

B.  budući da je borac za ljudska prava Abdulhadi Al-Havadža, bahreinski i danski državljanin, suosnivač Bahreinskog centra za ljudska prava i Centra za ljudska prava zemalja Perzijskog zaljeva, trenutačno završava desetu godinu boravka u zatvoru dok služi kaznu doživotnog zatvora zbog optužbi za „financiranje terorizma i sudjelovanje u terorizmu kako bi se svrgnula vlada te špijuniranje za stranu zemlju”; budući da je nakon uhićenja Abdulhadi Al-Havadža pretučen, mučen i osuđen na nepoštenom suđenju koje nije bilo u skladu s bahreinskim kaznenim propisima ili međunarodnim standardima poštenog suđenja; budući da je u srpnju 2012. Radna skupina UN-a za arbitrarna pritvaranja zaključila da je uhićenje Al-Havadžija bilo arbitrarno jer je ono rezultat njegova ostvarivanja temeljnih prava na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja te je pozvala na njegovo puštanje na slobodu;

C.  budući da je Nabil Radžab, jedan od najistaknutijih bahreinskih boraca za ljudska prava, 9. lipnja 2020. pušten iz zatvora kako bi ostatak svoje petogodišnje kazne odslužio u skladu sa zakonom o zamjenskim kaznama;

D.  budući da je između 2011. i 2020. Bahrein osudio na smrt oko 50 osoba, u usporedbi sa sedam smrtnih kazni izrečenih između 2001. i 2010.; budući da 27 osoba trenutačno čeka izvršenje smrtne kazne u Bahreinu, od čega je 26 u neposrednoj opasnosti od pogubljenja; budući da je Bahrein 15. siječnja 2017. pogubljenjem triju civila ukinuo sedmogodišnji de facto moratorij na smrtnu kaznu; budući da je otad pogubljeno šest osoba; budući da je posebna izvjestiteljica za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja ta pogubljenja nazvala „izvansudskim pogubljenjima”; budući da je smrtna kazna krajnje okrutan, nečovječan i ponižavajući oblik kažnjavanja i da se njome krši pravo na život, sadržano u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima; budući da okolnosti povezane s čekanjem na izvršenje smrtne kazne izazivaju ekstremnu psihološku patnju;

E.  budući da neovisni promatrači izvješćuju da su bahreinske vlasti u većini nedavnih pogubljenja izvlačile priznanja mučenjem te da tuženicima nisu zajamčena poštena suđenja; budući da su od prosvjeda 2011. i slijedom zaključaka iz izvješća Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva osnovana brojna interna tijela, kao što su Ured pravobranitelja u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, Posebna jedinica za istrage (SIU) u okviru Ureda glavnog državnog odvjetnika i Povjerenstvo za prava zatvorenika i pritvorenika (PDRC), ali da nisu dovoljno učinkovita i neovisna; budući da je nedostatak neovisnosti tih tijela navodno uzrokovao nedostatak odgovornosti bahreinske vlade i sigurnosnih snaga; budući da se tako potiče kultura nekažnjavanja koja ugrožava pokušaje demokratskih reformi i dodatno destabilizira zemlju;

F.  budući da su Ali Al-Arab i Ahmed Al-Malili, oba bahreinski državljani osuđeni za kaznena djela terorizma u masovnom suđenju koje su pratile optužbe o mučenju i teškim povredama pravičnog postupka, pogubljeni strijeljanjem 27. srpnja 2019.; budući da su bahreinske vlasti 18. veljače 2014. uhitile Muhameda Ramadana, zbog navodnog sudjelovanja – zajedno s Husainom Ali Musom – u bombaškom napadu u Al Dairu 14. veljače 2014.; budući da je u žalbenom postupku Kasacijski sud 13. srpnja 2020. potvrdio svoju konačnu presudu i potvrdio smrtne kazne izrečene Muhamedu Ramadanu i Husainu Ali Musi, unatoč nepoštenom suđenju s presudom utemeljenom na priznanjima koja su navodno iznuđena mučenjem optuženih osoba te unatoč ishodu istrage Posebne jedinice za istrage o optužbama o mučenju Moosa i Ramadana; budući da je Agnes Callamard, posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, upozorila da bi osude i smrtne kazne protiv Musa i Ramadana bile arbitrarne i da bi predstavljale očito kršenje njihova prava na život te samovoljna pogubljenja; budući da su stručnjaci UN-a za ljudska prava pozvali Bahrein da spriječi pogubljenje obojice; budući da su Muhamed Ramadan i Husain Ali Musa u neposrednoj opasnosti od pogubljenja te su iscrpili sve pravne lijekove;

G.  budući da su bahreinske vlasti raspustile al-Vefak, najveću političku oporbenu stranku u toj zemlji, zaplijenile njezinu imovinu i uhitile njezine čelnike; budući da vođa stranke šeik Ali Salman trenutačno služi doživotnu kaznu zatvora zbog optužbi za navodnu špijunažu;

H.  budući da je nekoliko javnih ličnosti kazneno gonjeno samo zbog aktivnosti na društvenim mrežama, uključujući istaknute odvjetnike Abdulaha Al Šamlavija i Abdulaha Hašima; budući da u Bahreinu nisu djelovali neovisni mediji otkad je Ministarstvo za informacijske poslove 2017. ukinulo jedine nezavisne novine Al Wasat;

I.  budući da su zdravstveni i higijenski uvjeti u bahreinskim prenapučenim zatvorima i dalje iznimno ozbiljni; budući da je Bahrein u ožujku 2020. oslobodio 1486 zatvorenika zbog opasnosti za zdravlje koju predstavlja pandemija bolesti COVID-19; budući da među oslobođenim zatvorenicima u pravilu nisu bili vođe oporbe, aktivisti, novinari i borci za ljudska prava; budući da bahreinske vlasti zatvorenicima uskraćuju hitnu medicinsku pomoć i riskiraju njihovo zdravlje i dobrobit, čime se krše Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima; budući da su brojni politički zatvorenici započeli štrajk kako bi prosvjedovali protiv lošeg postupanja u zatvoreništvu;

J.  budući da bahreinski sudovi i dalje donose i potvrđuju odluke kojima se građanima oduzima državljanstvo; budući da su bahreinski sudovi, među ostalim, 2018. ukinuli državljanstvo više od 300 osoba te 2019. više od 100 osoba, uključujući borce za ljudska prava, političare, novinare i istaknute vjerske vođe, koji u većini slučajeva ostaju osobe bez državljanstva; budući da se oduzimanje državljanstva primjenjuje protivno članku 15. Opće deklaracije o ljudskim pravima;

K.  budući da je u prosincu 2018. Bahrein izmijenio svoje radnopravno zakonodavstvo kako bi se poslodavcima zabranila diskriminacija radnika na temelju spola, podrijetla, jezika ili uvjerenja; budući da je utvrdio sankcije protiv spolnog uznemiravanja na radnom mjestu; budući da je Bahrein i dalje mjesto na kojem se radnici migranti, posebno žene zaposlene kao radnici u kućanstvu, iskorištavaju zbog sustava Kafala koji omogućuje iskorištavanje;

L.  budući da bahreinski propisi i dalje diskriminiraju žene u okviru obiteljskog prava, primjerice u pogledu prava na razvod ili prijenosa bahreinskog državljanstva na njihovu djecu na ravnopravnoj osnovi s muškarcima; budući da je Bahrein 2002. pristupio Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, ali zadržava rezerve na nekoliko članaka koji sadržavaju odredbe koje su ključne za svrhu konvencije; budući da se člankom 353. Kaznenog zakona počinitelji silovanja izuzimaju od progona i kažnjavanja ako se vjenčaju sa svojim žrtvama; budući da je bahreinski parlament 2016. predložio potpuno stavljanje tog članka izvan snage, no vlada je odbila taj prijedlog; budući da se člankom 334. Kaznenog zakona smanjuju kazne za počinitelje takozvanih zločina iz časti i preljuba te budući da su spolni odnosi izvan braka i dalje kriminalizirani;

M.  budući da je Bahrein važan partner Europske unije u Perzijskom zaljevu, među ostalim u područjima političkih i ekonomskih odnosa, energetike i sigurnosti; budući da Kraljevina Bahrein ima bogatu povijest dugogodišnje otvorenosti prema drugim kulturama iz cijelog svijeta te da aktivno sudjeluje u stvaranju zamaha za izgradnju povjerenja i poticanje dijaloga i stabilnosti u Zaljevu i široj regiji Bliskog istoka;

N.  budući da promjena vodstva u studenome 2020. i imenovanje novog premijera princa Salmana bin Hamada Al Khalifa predstavlja Bahreinu priliku za napredak prema političkoj reformi i nacionalnom uključivom pomirenju, uključujući pomirenje između sunita i šijita; budući da je dijalog EU-a i Bahreina o ljudskim pravima održan je u veljači 2021. budući da je Bahrein druga zemlja u regiji Zaljeva s kojom je EU uspostavio dijalog o ljudskim pravima;

1.  iznimno je zabrinut zbog toga što se u Bahreinu deset godina nakon Arapskog proljeća nastavlja pogoršavati stanje ljudskih prava u zemlji te se i dalje primjenjuju smrtna kazna, proizvoljna uhićenja, progon i uznemiravanje boraca za ljudska prava te uskraćivanje građanskih i političkih prava i sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja i to i na internetu i izvan njega;

2.  oštro osuđuje izricanje smrtne kazne Muhamedu Ramadanu i Husainu Aliju Musi; potiče bahreinske vlasti, a posebno Njegovo Veličanstvo šeika Hamada bin Isu al- Kalifu, da odmah prekinu pogubljenja, preinače kazne koje su im izrečene, narede ponovno suđenje koje će u potpunosti biti u skladu s međunarodnim standardima poštenog suđenja i u okviru kojega se neće uzimati obzir dokazi dobiveni mučenjem te da omoguće neovisnu istragu o optužbama za mučenje; poziva Bahrein da preispita neovisnost i učinkovitost unutarnjih tijela koja nadziru slučajeve kršenja za koje je odgovorna vlada, kao što su pučki pravobranitelj, Odjel za posebne istrage (SIU) i Povjerenstvo za prava zatvorenika i pritvorenika (PDRC), koji provode neodgovarajuće istrage i nalaze opravdanje za oslanjanje bahreinskog suda na iznuđena priznanja kako bi se zajamčile osuđujuće presude, među ostalim u sklopu istrage u vezi s optužbama protiv g. Ramadana i g. Muse;

3.  izrazito žali zbog ukidanja de facto moratorija na primjenu smrtne kazne; poziva bahreinske vlasti na hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju; poziva na temeljito preispitivanje svih smrtnih kazni kako bi se zajamčilo da su ti sudski postupci provedeni u skladu s međunarodnim standardima i da žrtve kršenja ljudskih prava koje su nezakonito osuđene na smrtnu kaznu dobiju pravnu zaštitu; podsjeća da se EU protivi smrtnoj kazni i da je smatra okrutnim i neljudskim oblikom kažnjavanja koji ne odvraća od kriminalnog ponašanja te da je ona u slučaju pogreške nepovratna;

4.  ističe da promjena vodstva do koje je došlo u studenome 2020. predstavlja priliku da EU preusmjeri svoju vanjsku politiku prema Bahreinu, među ostalim u svjetlu novog nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava; poziva novog predsjednika vlade, princa Salmana bin Hamada Al Khalifu, da iskoristi svoju vlast kako bi Bahrein usmjerio prema političkoj reformi i poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda;

5.  poziva da se odmah i bezuvjetno puste na slobodu svi borci za ljudska prava i zatvorenici savjesti, uključujući Abdulhadija al-Havadžu, dr. Abduldžalila al-Singacea, Nadžija Fatila, Abdulvahaba Huseina, Alija Hadžu, šeika Alija Salmana i Hasana Mšaimu, koji su pritvoreni i osuđeni samo zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja, te da se odbace sve optužbe protiv njih; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kao i države članice da zagovaraju i provode snažnu kampanju kako bi se zajamčilo trenutačno puštanje na slobodu pritvorenih boraca za ljudska prava, što je ključan element za uspješniju suradnju između EU-a i Bahreina; poziva bahreinske vlasti da organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima zajamče siguran prostor; potiče vladu Bahreina da stranim novinarima i organizacijama za ljudska prava omogući pristup Bahreinu; izrazito pohvaljuje rad svih boraca za ljudska prava, novinara i odvjetnika čiji je rad ključan za obranu ljudskih prava; potiče vladu Bahreina da ponovno uspostavi jedinstvenu neovisnu medijsku kuću Al Wasat i dopusti neovisnim političkim udruženjima da djeluju u Bahreinu, uključujući i ona koja su raspuštena;

6.  pozdravlja puštanje na slobodu Nabila Radžaba na temelju zakona o alternativnim sankcijama, ali traži od bahreinskih vlasti da ukinu zabranu putovanja koja mu je izrečena;

7.  poziva vladu Bahreina da obustavi sve oblike uznemiravanja boraca za ljudska prava i da odmah ukine zabranu putovanja koja im je izrečena te ustraje u tome da vlasti u svim okolnostima moraju jamčiti da borci za ljudska prava u Bahreinu mogu izvršavati svoje legitimne aktivnosti u području ljudskih prava, i unutar i izvan zemlje;

8.  izražava posebnu zabrinutost zbog kršenja zakona o suzbijanju terorizma u Bahreinu te ističe važnost davanja potpore Bahreinu, osobito u pogledu pravosuđa, kako bi se zajamčilo poštovanje međunarodnih standarda u vezi s ljudskim pravima; traži od bahreinskih vlasti da čim prije izmijene svoj Zakon br. 58 (iz 2006.) o zaštiti društva od terorističkih činova i sve druge zakone kojima se ograničava sloboda izražavanja i političke slobode, a koji nisu u potpunosti u skladu s međunarodnim obvezama i standardima;

9.  osuđuje kontinuiranu primjenu mučenja, uključujući uskraćivanje medicinske skrbi, te druge oblike okrutnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenika, među kojima su i mirni prosvjednici i civili; poziva na temeljitu i vjerodostojnu istragu svih optužbi o mučenju kako bi se odgovorne osobe privelo pravdi; žali zbog teških zatvorskih uvjeta u zemlji; potiče bahreinske vlasti da zaštite sve zatvorenike od opasnosti koju predstavlja bolest COVID-19;

10.  poziva vladu Bahreina da poštuje svoje odgovornosti i obveze iz Konvencije UN-a protiv mučenja, uključujući njezin članak 15., kojim se zabranjuje da se izjave dane kao posljedica mučenja koriste kao dokazi u bilo kojem postupku; poziva na ratifikaciju Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima kojima je cilj ukidanje smrtne kazne;

11.  poziva bahreinske vlasti da u potpunosti surađuju s tijelima UN-a, upute trajni poziv predstavnicima svih posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava da posjete Bahrein te da proaktivno surađuju; poziva vladu Bahreina da dužnosnicima EU-a, neovisnim promatračima i skupinama za ljudska prava dopusti da posjete bahreinske zatvore te potiče bahreinske vlasti da posebno zajamče da posebni izvjestitelji UN-a za mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, za borce za ljudska prava, slobodu izražavanja i slobodu okupljanja mogu ući u zemlju;

12.  osuđuje postojeće prakse proizvoljnog oduzimanja državljanstva, što je u mnogim slučajevima dovelo do toga da su osobe ostale bez državljanstva, čime se krši Konvencija UN-a o smanjenju apatridnosti; poziva bahreinske vlasti da izmijene zakon o državljanstvu te zemlje i da vrate bahreinsko državljanstvo pojedincima kojima je ono neopravdano oduzeto;

13.  konstatira stalne napore vlade Bahreina da reformira državni kazneni zakon i pravne postupke te je potiče da to i dalje čini; poziva na potpunu provedbu preporuka Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva i preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda; i dalje podupire program reformi vlade Bahreina i potiče Kraljevinu Bahrein da teži stabilnosti pokretanjem daljnjih reformi i uključivom pomirbom u okruženju u kojem se mogu slobodno izraziti mirna politička neslaganja, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama;

14.  poziva Delegaciju EU-a da u potpunosti provede smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, pruži svu odgovarajuću potporu pritvorenim borcima za ljudska prava, među ostalim organiziranjem posjeta u zatvorima, praćenjem suđenja i javnim izjavama, te da pruži potporu civilnom društvu i ponudi zaštitu osobama kojima prijeti kazneni progon;

15.  poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Vijeće i države članice da sustavno izražavaju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Bahreinu, kao i zbog nedostatka političkog prostora za izražavanje legitimnog i mirnog neslaganja, te da razmotre donošenje ciljanih mjera protiv odgovornih za teška kršenja ljudskih prava;

16.  konstatira da se između EU-a i Bahreina vodi dijalog o ljudskim pravima; poziva na jačanje tog dijaloga u skladu sa smjernicama EU-a za dijaloge o ljudskim pravima; napominje da dijalog EU-a i Bahreina o ljudskim pravima nije zamjena za temeljit dijalog između vlade, oporbe i civilnog društva u samom Bahreinu; potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje da zajamči da je neformalni dijalog o ljudskim pravima s Bahreinom usmjeren na konkretne rezultate i obveze, te da se prije i poslije tog dijaloga savjetuje s predstavnicima civilnog društva; naglašava da bi bahreinske vlasti trebale smisleno i istinski sudjelovati u tom procesu; podupire daljnji dijalog, angažman i razmjenu najboljih praksi u području ljudskih prava i sudskih postupaka između EU-a, njegovih država članica i Kraljevine Bahreina;

17.  poziva EU da zajamči uključivanje ljudskih prava u sva područja suradnje s Bahreinom, među ostalim u nedavno sklopljeni Sporazum o suradnji između EU-a i Bahreina, koji nije uključivao upućivanja na ljudska prava;

18.  uznemiren je zbog izvješća o uporabi tehnologije nadzora nad bahreinskim borcima za ljudska prava; ponavlja da bi tehnologije nadzora koje europska poduzeća izvoze u Bahrein mogle olakšati represiju nad borcima za ljudska prava; naglašava potrebu da tijela EU-a nadležna za kontrolu izvoza prije izdavanja dozvola za izvoz u treću zemlju uzmu u obzir kriterije povezane s ljudskim pravima; poziva sve države članice EU-a da se strogo pridržavaju kodeksa ponašanja EU-a pri izvozu oružja, a posebno da obustave sve prijenose oružja, nadzorne i obavještajne opreme te materijala koji se mogu upotrijebiti u Bahreinu u aktualnom zatiranju ljudskih prava;

19.  naglašava da se nagrada Chaillot za promicanje ljudskih prava u regiji Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu, koju dodjeljuje Delegacija EU-a, ne bi trebala dodjeljivati onima koji opravdavaju kršenja ljudskih prava;

20.  izražava svoju zabrinutost zbog činjenice da sustav Kafala omogućuje kršenje radničkih prava i ograničenja usmjerena na socijalne i sindikalne pokrete u zemlji; potiče vladu Bahreina da izmijeni radno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da radnici u kućanstvu imaju ista prava kao i drugi radnici, uključujući ograničenja njihova radnog vremena, dane tjednog odmora i minimalnu plaću;

21.  poziva vladu Bahreina da prema potrebi izmijeni zakonodavstvo kako bi se iskorijenila diskriminacija žena povezana sa stupanjem u brak, potom za vrijeme braka i tijekom raskida braka kao i u vezi s djecom i nasljeđivanjem, te kako bi se ženama omogućilo prenošenje državljanstva na svoju djecu na istoj osnovi kao i muškarcima; potiče vladu Bahreina da ukine sve zadrške koje ima prema Konvenciji za ukidanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), da stavi izvan snage članke 353. i 334. Kaznenog zakona kojima se tolerira nasilje nad ženama te da stavi izvan snage odredbe kojima se kriminaliziraju dobrovoljni spolni odnosi između odraslih osoba;

22.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje, Komisiju i države članice da i dalje pomno prate događaje u toj zemlji i općenito u zemljama Perzijskog zaljeva i da se pritom koriste svim raspoloživim sredstvima utjecaja; osuđuje strano uplitanje u domaću politiku Bahreina čiji je cilj destabilizacija zemlje;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Kraljevine Bahreina te članicama Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva.

(1) SL C 28, 27.1.2020., str. 76. (2) SL C 252, 18.7.2018., str. 192.