Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir izjavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 11. ožujka 2020. o proglašenju pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir izjavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 30. siječnja 2020. da izbijanje pandemije bolesti COVID-19 predstavlja javnozdravstvenu krizu od međunarodnog značaja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2020. o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke naslovljeno „Aktivnosti EIB-a u 2020. – Latinska Amerika i Karibi”,

–  uzimajući u obzir izvješća koja je objavila Panamerička zdravstvena organizacija,

–  uzimajući u obzir studiju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) iz studenoga 2019. naslovljenu „Bolest COVID-19 u Latinskoj Americi i Karibima: Pregled odgovora vlade na krizu”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020)0011),

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala 16. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir izjavu visokog predstavnika Josepa Borrella u ime Europske unije o ljudskim pravima u doba pandemije koronavirusa od 5. svibnja 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o globalnom odgovoru Tima Europa na COVID-19 od 8. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. o planu oporavka i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. srpnja 2020. o prioritetima EU-a u UN-u i na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a pod nazivom „Zagovaranje multilateralizma te snažnog i učinkovitog UN-a koji ostvaruje rezultate za sve”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku(2),

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjednika Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) od 5. studenoga 2020. o sveobuhvatnoj i biregionalnoj strategiji EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjednika Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) od 30. ožujka 2020. o pandemiji bolesti COVID-19;

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(3),

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje Europske službe za vanjsko djelovanje od 14. prosinca 2020. koje je proizašlo iz neformalnog ministarskog sastanka EU-27 i zemalja Latinske Amerike i Kariba,

–  uzimajući u obzir izvješće Gospodarskog odbora za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) naslovljeno „Socijalna panorama Latinske Amerike za 2020.”, objavljeno 2021.,

–  uzimajući u obzir 27. ibero-američki sastanak na vrhu čelnika država i vlada koji je održan 21. travnja 2021. u Andori te izjavu koja njegov rezultat,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0204/2020),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007. i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, usvojenu 27. lipnja 1989.,

–  uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa i visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet iz ožujka 2020. o ukidanju sankcija protiv zemalja u svrhu borbe protiv pandemije,

–  uzimajući u obzir prezentaciju visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet iz Fiocruza od 15. travnja 2021.,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a, kao i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su odnosi između EU-a i Latinske Amerike te Kariba od strateškog i ključnog interesa; budući da je Latinska Amerika jedna od regija koje su najviše pogođene bolešću COVID-19; budući da Latinska Amerika obuhvaća 8,4 % svjetskog stanovništva, ali je trenutačno zabilježila više od petine smrtnih slučajeva od koronavirusa širom svijeta;

B.  budući da se odgovori na pandemiju COVID-19 razlikuju globalno, uključujući i diljem Latinske Amerike; budući da su sve države proglasile opće izvanredno stanje;

C.  budući da sada prioritet mora biti ponovna izgradnja povjerenja u sposobnost multilateralnih institucija da daju rješenja na svjetskoj razini postizanjem napretka u raspravama o trgovinskoj i zdravstvenoj inicijativi WTO-a za COVID-19 i povezanim medicinskim zdravstvenim proizvodima;

D.  budući da razorni učinci pandemije bolesti COVID-19 na obje strane Atlantika zahtijevaju blisku suradnju između WTO-a, Svjetske zdravstvene organizacije, institucija UN-a i Svjetske banke, što je ključno za rješavanje krize i osiguravanje solidarnosti; budući da je potreban globalni i koordiniran odgovor kako bi se suočilo s velikim izazovima održivog, zelenog i digitalnog oporavka koji je također uključiv, pravedan i otporan;

E.  budući da su posljedice pandemije i politike provedene za suočavanje s njom povećale potrebe za likvidnošću zemalja u regiji kako bi mogle prevladati izvanrednu situaciju; budući da su ti čimbenici doveli do povećanja razina duga i da se vlade suočavaju s povećanom javnom potrošnjom, uz rizik od neispunjavanja obveza; budući da bolji pristup likvidnosti i smanjenju duga mora biti uvjetovan srednjoročnim i dugoročnim razvojnim ciljevima, a time i inicijativama za bolji plan oporavka;

F.  budući da je inicijativa COVAX, koju koordiniraju Svjetski savez za cjepiva i imunizaciju (GAVI), Koalicija za promicanje inovacija za pripravnost na epidemiju (CEPI) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), dosad primijenila oko 38 milijuna doza; budući da postoji jasna potreba za jačanjem kapaciteta proizvodnje i distribucije u okviru inicijative COVAX;

G.  budući da prvi krug dodjele cjepiva COVAX uključuje 31 zemlju Latinske Amerike i Kariba koje bi u narednim mjesecima trebale primiti više od 27 milijuna doza cjepiva;

H.  budući da je cilj inicijative COVAX promicanje i osiguravanje globalnog pristupa sigurnim, visokokvalitetnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim cjepivima; ističe da COVAX za 2021. osigurava cjepiva za samo 20 % svjetskog stanovništva te stoga treba povećati proizvodnju i distribuciju cjepiva u Europi i Latinskoj Americi;

I.  budući da je Latinska Amerika započela 2020. kao regija s najviše nejednakosti i da se to samo pogoršalo tijekom pandemije; budući da je stopa siromaštva porasla na 209 milijuna do kraja 2020., što predstavlja dodatnih 22 milijuna ljudi koji žive u siromaštvu, dok je broj koji živi u ekstremnom siromaštvu porastao za 8 milijuna, od ukupno 78 milijuna; budući da su se pokazatelji nejednakosti u regiji pogoršali zajedno sa stopama zaposlenosti i sudjelovanja na tržištu rada, prije svega među ženama, zbog pandemije bolesti COVID-19 i unatoč hitnim mjerama socijalne zaštite koje su države usvojile kako bi zaustavile tu pojavu;

J.  budući da pandemija COVID-19 nerazmjerno utječe na zemlje s niskim i srednjim dohotkom te zemlje u razvoju i skupine u ranjivim situacijama, uključujući žene i djevojčice, starije osobe, manjine i autohtone zajednice, čime se narušava zdravlje i razvoj, čime se otežava postizanje ciljeva održivog razvoja;

K.  budući da je kriza izazvana pandemijom COVID-19 povećala rodnu nejednakost; budući da Latinska Amerika ima jednu od najviših stopa rodno uvjetovanog nasilja u svijetu i da su se te stope povećale tijekom pandemije, pri čemu su mjere ograničavanja kretanja dovele do znatnog povećanja nasilja u obitelji, silovanja i femicida; budući da se tijekom pandemije seksualno i reproduktivno zdravlje nije smatralo prioritetom, što predstavlja ozbiljnu prepreku pravu na zdravlje i ugrožava život žena i djevojčica u regiji;

L.  budući da su autohtoni narodi bili teško pogođeni bolešću COVID-19 zbog neodgovarajućeg pristupa čistoj vodi, sanitarnim i zdravstvenim uslugama, socijalnim naknadama i nedostatku kulturno prikladnih mehanizama za zaštitu njihovih prava na zdravlje i životne uvjete;

M.  budući da se u nekim latinskoameričkim zemljama, kao i u mnogim dijelovima svijeta, pandemija COVID-19 također koristila kao izgovor za represiju, nesrazmjerno ograničavanje političke oporbe te okupljanja i aktivnosti civilnog društva; budući da su vladine mjere često potkopavale sva osnovna ljudska prava, uključujući građanska politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava onih u najnesigurnijim situacijama; budući da su ograničenja povezana s COVID-om 19 utjecala i na slobodu izražavanja;

N.  budući da je rad novinara u regiji postao teži zbog mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 u smislu ograničenog fizičkog pristupa i smanjenog kontakta s nadležnim tijelima, osobito u pogledu njihove uloge u borbi protiv sve raširenijih dezinformacija; budući da su dezinformiranje na internetu, lažne vijesti i pseudoznanost značajno doprinijeli pandemiji u Latinskoj Americi kao dio „infodemije” kako ju je definirala Svjetska zdravstvena organizacija; budući da se konkretni primjeri toga kreću od nadriliječničkih i čudotvornih „lijekova” za bolest COVID-19 do političkih napada i kampanja mržnje protiv određenih zajednica i manjina; budući da su društveni mediji imaju veliku ulogu u širenju dezinformacija i pseudoznanosti;

O.  budući da su neke vlade posebno kritizirane zbog toga što su slijedile opasne političke putove u vezi s pandemijom bolesti COVID-19, pokazale protivljenje regionalnim i lokalnim sanitarnim inicijativama, uključujući prijetnje slanja vojske kako bi se ograničilo lokalno ograničavanje kretanja i ograničenja, te su optužene za zanemarivanje temeljnih direktiva Svjetske zdravstvene organizacije, najboljih praksi za upravljanje pandemijom i znanstveno utemeljenih smjernica za javno zdravlje;

1.  ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog razornog učinka pandemije bolesti COVID-19 na europski i latinskoamerički kontinent te izražava solidarnost prema svim žrtvama i njihovim obiteljima, kao i prema svima na koje utjecala zdravstvena, gospodarska i socijalna kriza;

2.  izražava svoju duboku zahvalnost medicinskim radnicima u regiji za zadaće koje obavljaju pod velikim pritiskom i uz rizike koje predstavlja prijetnja od koronavirusa;

3.  poziva vlade obiju regija, institucije EU-a i latinskoamerička integracijska tijela da pojačaju biregionalnu suradnju i poboljšaju kapacitete za pripravnost i odgovor, zaštitu prihoda i pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi te učinkovito upravljanje sveobuhvatnim planovima cijepljenja;

4.  poziva EU i njegove države članice da surađuju s vlastima zemalja Latinske Amerike kojima je potrebna pomoć i da pokrene Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i ostale oblike financiranja u području solidarnosti u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027. u svrhu borbe protiv pandemije; nadalje poziva Europsku komisiju da se koristi programom Obzor Europa i ostalim programima i fondovima EU-a kako bi se potaknula znanstvena suradnja između zemalja Latinske Amerike i EU-a, posebno na području zdravlja i inovacija; pozdravlja nove inicijative za regionalnu zdravstvenu suradnju, poput uspostavljanja transnacionalnog instituta za zarazne bolesti;

5.  poziva sve zemlje i vlade da bez nepotrebne odgode osiguraju besplatan pristup cjepivima za cijelo stanovništvo, osiguraju dostatnu opskrbu cjepivom, promiču pravedan pristup tim cjepivima i što prije nastave s kampanjama cijepljenja koje su u tijeku; u tu svrhu predlaže jačanje regionalnih i/ili subregionalnih koordinacijskih mehanizama u cilju pojednostavljenja nabave i učinkovite distribucije cjepiva te jačanja istraživanja za potporu njihovu razvoju i proizvodnji;

6.  poziva međunarodnu zajednicu da pojača napore na jačanju distribucijskog kapaciteta inicijative COVAX i da podupre potpuno financiranje obveze COVAX Advance Market Commitment;

7.  priznaje vodeću ulogu EU-a i njegovih država članica u nastojanjima da se osigura pravedan i jednak pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u okviru mehanizma COVAX, uključujući nedavnu najavu dodatnog doprinosa od 500 milijuna EUR, čime bi se financijski doprinos EU-a COVAX-u povećao na ukupno 1 milijardu EUR izravnih bespovratnih sredstava i jamstava; napominje da je, s obzirom na to da su se Komisija, Europska investicijska banka i države članice EU-a obvezale izdvojiti više od 2,2 milijarde EUR za instrument COVAX, EU jedan od njegovih glavnih donatora;

8.  potiče latinoameričke zemlje da cjepiva stave na raspolaganje svima bez obzira na migracijski status, da poduzmu hitne mjere za jačanje distribucije cjepiva za nezakonite migrante i izbjeglice te osobe koje rade u neformalnom sektoru i žive u neformalnim naseljima te da se osobama koje nemaju nacionalni identifikacijski dokument omogući da se registriraju za inokulaciju bez administrativnih kašnjenja; u tom pogledu pohvaljuje mjere kao što su Privremeni zakon o zaštiti venezuelskih migranata u Kolumbiji ili operacija premještanja „Operação Acolhida” koja je u tijeku u Brazilu;

9.  primjećuje da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nekoliko zemalja u regiji ima potencijalne kapacitete za proizvodnju cjepiva protiv bolesti COVID-19 koji bi se mogli povećati pod uvjetom prijenosa tehnologije;

10.  potiče vlade da zadrže najvišu razinu poštovanja ljudskih prava u primjeni mjera ograničavanja koje su odgovor na širenje bolesti COVID-19; poziva da mjere poduzete za rješavanje hitnih zdravstvenih problema budu proporcionalne, nužne i nediskriminirajuće; osuđuje represivne mjere poduzete tijekom pandemije, teška kršenja ljudskih prava i zlostavljanja stanovništva, uključujući prekomjernu uporabu sile od strane državnih i sigurnosnih snaga;

11.  poziva sve dionike da pojačaju borbu protiv dezinformiranja na internetu, lažnih vijesti i pseudoznanosti; poziva vlade obiju regija i međunarodne organizacije da surađuju s internetskim platformama kako bi se pronašla učinkovita rješenja za „infodemiju”; pozdravlja stvaranje platforme PortalCheck.org, novog internetskog resursnog centra za provjeravatelje činjenica u Latinskoj Americi i na Karibima za borbu protiv dezinformacija o bolesti COVID-19, uz potporu Europske unije; međutim, primjećuje da bi se vlade trebale suzdržati od upotrebe borbe protiv dezinformiranja za suzbijanje političkog govora i ograničavanje temeljnih sloboda građana;

12.  poziva Komisiju i ESVD da se posebno obvežu u pogledu prijenosa znanja te djelovanja i planiranja odgovora na krizu, nadovezujući se na trenutne zakonodavne prijedloge na europskoj razini, poput uredbe o prekograničnim zdravstvenim prijetnjama, kako bi se zemljama Latinske Amerike pomoglo da se bolje pripreme za moguću buduću pandemiju;

13.  žali zbog toga što je pandemija bolesti COVID-19 u velikoj mjeri politizirana, uključujući retoriku poricanja ili umanjivanje ozbiljnosti situacije od strane šefova država i vlada te poziva političke čelnike da odgovorno djeluju kako bi se spriječile daljnje eskalacije; zabrinut je zbog kampanja dezinformiranja povezanih s pandemijom i poziva vlasti da utvrde i pravno progone subjekte koji provode takve aktivnosti;

14.  poziva EU i njegove države članice i sve države Latinske Amerike da podrže masovno izdavanje MMF-ovih posebnih prava vučenja (SDR) kako bi se uz najmanje troškova povećala likvidnost zemalja regije i podržalo proširenje opsega Inicijative za suspenziju servisiranja duga (DSSI) skupine G-20 na zemlje sa srednjim dohotkom;

15.  nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini te vlastima i parlamentima latinoameričkih zemalja.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0307. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0322. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.