Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), a posebno njegov članak 194.,

–  uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama od 8. listopada 2018. o globalnom zatopljenju od 1,5 °C te ono od 25. rujna 2019. o oceanu i kriosferi u klimi koja se mijenja,

–  uzimajući u obzir izvješća Programa UN-a za okoliš o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2019. i 2020.,

–  uzimajući u obzir deklaraciju OECD-a od 23. veljače 2018. o jačanju MSP-ova i poduzetništva za produktivnost i uključivi rast,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 1. srpnja 2020. naslovljeno „Ususret planu za čisti vodik – doprinos lokalnih i regionalnih vlasti klimatski neutralnoj Europi”(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: Strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” (COM(2020)0299),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. studenoga 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost” (COM(2020)0741),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za smanjenje emisija metana” (COM(2020)0663),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. listopada 2020. naslovljeno „Izvješće o stanju energetske unije za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klime” (COM(2020)0950),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora(2) (Direktiva o obnovljivoj energiji),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjenama uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(4) (Direktiva o infrastrukturi za alternativna goriva),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 559/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009(6) (TEN-E (Uredba o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi)),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010(7), koja se trenutno revidira,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ(8) (Direktiva o trgovanju emisijskim jedinicama),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnom europskom pristupu skladištenju energije(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o reviziji smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2018. o ubrzavanju inovacija u području čiste energije(15),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za promet i turizam,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0116/2021),

A.  budući da je EU podržao Pariški sporazum, zeleni plan i cilj postizanja troškovno učinkovite i pravedne tranzicije koja vodi ka klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050.;

B.  budući da je Komisija predložila povećanje cilja EU-a koji se odnosi na smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i budući da je Parlament podržao cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 60 % u odnosu na razine iz 1990. do 2030.;

C.  budući da su fosilna goriva jedan od velikih uzroka globalnog zagrijavanja i da je cilj Pariškog sporazuma ograničiti rast globalne temperature na znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine te nastaviti s naporima kako bi se taj rast ograničio na 1,5°C;

D.  budući da prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova zahtijeva javno vođenu brzu i pravednu tranziciju na energetski sustav koji se uvelike temelji na obnovljivim izvorima energije i koji je u velikoj mjeri resursno i energetski učinkovit, koji osigurava održivost i zdravlje, sudjelovanje građana, ublažavanje energetskog siromaštva diljem EU-a, sigurnost opskrbe, dostupnost i cjenovnu pristupačnost energije te konkurentnost cijena energenata;

E.  budući da je potrebno upotrebljavati čista alternativna goriva i razviti njihove primjene kako bi se što prije postupno ukinula fosilna goriva i osigurala konkurentnost industrije EU-a; budući da vodik iz obnovljivih izvora ima neiskorišten potencijal da bude takva alternativa;

F.  budući da se vodik može upotrebljavati kao sirovina ili kao izvor energije u industrijskim i kemijskim procesima, u zračnom, pomorskom i teškom cestovnom prometu te u toplinskim primjenama i da može doprinijeti dekarbonizaciji sektora u kojima izravna elektrifikacija nije tehnički moguća ili konkurentna, kao i za skladištenje energije kako bi se, po potrebi, uravnotežio energetski sustav, čime bi se znatno doprinijelo integraciji energetskih sustava;

G.  budući da vodik danas čini oko 2 % strukture primarnih izvora energije u EU-u, od čega se 95 % proizvodi iz fosilnih goriva, pri čemu se godišnje oslobađa 70 – 100 milijuna tona CO2, a na globalnoj razini odgovoran je za 2,5 % emisija stakleničkih plinova, pri čemu se manje od 1 % vodika koji se trenutačno proizvodi koristi kao nositelj energije; budući da bi prema nekim istraživanjima obnovljiva energija do 2050. godine mogla činiti do 100 % strukture primarnih izvora energije u EU-u, od čega bi vodik mogao činiti udio od ukupno 20 %, između 20 % i 50 % energije koja se koristi u prometu i između 5 % i 20 % energije koja se koristi u industriji;

H.  budući da se vodik – koji se proizvodi u količinama od 120 Mt na svijetu svake godine – proizvodi i kao nusproizvod rafinerija i kemijske industrije (70 Mt) i u posebnim proizvodnim pogonima (50 Mt); budući da se najveći dio vodika proizvodi korištenjem fosilnih goriva – 6 % prirodnog plina i 2 % ugljena na svijetu koristi se za proizvodnju vodika – i da se manje od 0,1 % vodika proizvodi elektrolizom vode;

I.  budući da je ukupni kapacitet proizvodnje vodika u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) na kraju 2018. procijenjen na 11,5 Mt godišnje i budući da ukupni instalirani kapacitet elektrolizatora u EGP-u iznosi oko 1 GW, što je između 1 i 4 % ukupnog kapaciteta proizvodnje vodika; budući da ukupni udio proizvodnje vodika iz fosilnih goriva s hvatanjem i skladištenjem ugljika (niskougljični vodik) u EGP-u iznosi oko 0,7 % (bez nusproizvoda);

J.  budući da se 43 % vodika proizvedenog u svijetu koristi za proizvodnju amonijaka, koji se pak uglavnom koristi za proizvodnju poljoprivrednih gnojiva na bazi amonijaka, 52 % za rafiniranje i odsumporavanje ugljikovodika, a 5 % za sintezu metanola i u druge svrhe;

K.  budući da trenutačni trošak obnovljivog i niskougljičnog vodika iznosi oko 2,5 – 5,5 EUR po kilogramu, dok troškovi proizvodnje vodika proizvedenog iz fosilnih goriva iznose oko 1,5 EUR po kilogramu; budući da bi uz trenutnu kombinaciju izvora električne energije u većini država članica vodik temeljen na električnoj energiji imao više razine emisija od vodika proizvedenog iz fosilnih goriva;

L.  budući da vodik može skladištiti energiju u velikim količinama tijekom duljeg vremenskog razdoblja i da tako može premostiti sezonske fluktuacije u potražnji; budući da se vodik može prevoziti kamionima, brodovima ili cjevovodom i da tako omogućuje proizvodnju obnovljive energije ondje gdje je to najučinkovitije i da omogućuje prijevoz na velike udaljenosti bez opterećivanja elektroenergetske mreže;

M.  budući da će za dekarbonizaciju svih sektora gospodarstva biti potreban veći udio obnovljivih izvora energije, što bi moglo dovesti do veće nestabilnosti elektroenergetske mreže, dok će se potražnja za skladištenjem energije morati znatno povećati kako bi se osigurala opskrba energijom;

N.  budući da oko 10 % izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u cijelom svijetu otpada na proizvodnju čelika, dok na sektor pomorskog prometa otpada oko 2,5 % emisija stakleničkih plinova, i budući da bi razvoj vodika iz obnovljivih izvora mogao doprinijeti smanjenju emisija u tim sektorima;

O.  budući da udio prometa u ukupnim emisijama stakleničkih plinova EU-a iznosi oko 27 %; budući da vodik ima višestruku primjenu u industriji teelektroenergetskom i građevinskom sektoru i da pruža veliki potencijal kao alternativno gorivo u prometnom sektoru, ali su načini na koje se vodik koristi na tržištu za različite vrste prijevoza i dalje ograničeni;

P.  budući da automobili s pogonom na električnu bateriju imaju potencijal da preuzmu velik dio tržišta osobnih vozila; budući da je prijevoz teškog tereta sektor u kojemu je teško provesti dekarbonizaciju i u kojemu su ograničene mogućnosti za izravnu elektrifikaciju zbog slabe isplativosti i iz tehničkih razloga; budući da baterije predstavljaju praktične probleme u teškim teretnim vozilima, vlakovima na neelektrificiranim prugama, teretnim brodovima ili zrakoplovima i budući da će to otvoriti mogućnosti za druge nositelje energije kao što je vodik jer se njegove velike količine mogu skladištiti u vozilu ili plovilu, omogućuje brzo punjenje po potrebi, a kao nusproizvod proizvodi samo čistu vodu;

Q.  budući da je održivo i konkurentno vodično gospodarstvo prilika za EU da ojača svoje gospodarstvo, posebno nakon gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, jer bi se njime moglo otvoriti do milijun izravnih visokokvalitetnih radnih mjesta do 2030. i 5,4 milijuna do 2050. te budući da bi to mogla biti prilika za regije koje trenutačno uvelike ovise o tradicionalnim izvorima energije i koje će biti izložene riziku od siromaštva nakon postupnog ukidanja fosilnih goriva; budući da se potencijal za otvaranje radnih mjesta u sektoru vodika iz obnovljivih izvora procjenjuje na 10 300 radnih mjesta za svaku uloženu milijardu eura, čemu treba dodati i radna mjesta u sektoru električne energije iz obnovljivih izvora;

R.  budući da izgradnja održivog i konkurentnog tržišta vodika koje pravovremeno i na isplativ način doprinosi ostvarenju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. zahtijeva dobro razvijenu infrastrukturu za učinkovit prijenos i distribuciju vodika od mjestâ proizvodnje do područjâ potrošnje u EU-u;

S.  budući da bi države članice mogle na različite načine pristupiti razvoju sustava vodika, uzimajući u obzir razlike u strukturi postojeće plinske infrastrukture, kapacitete svake države za razvoj različitih tehnologija za proizvodnju vodika, potencijal za inovacije i različite razine potražnje za vodikom u različitim industrijama u svakoj državi članici;

T.  budući da su gotovo sve države članice u svoje nacionalne energetske i klimatske planove uključile planove za vodik i da je 26 država članica potpisalo Inicijativu za vodik;

U.  budući da bi energetski sustav EU-a trebao biti ekološki održiv i gospodarski konkurentan i da bi se tehnološki smjerovi kojima se teži trebali temeljiti na dokazanim i zdravim procjenama koje bi dovele do izvedivih poslovnih modela s predvidivim rokovima kako bi se osiguralo da se njihovim troškovima ne ugrozi konkurentnost industrija EU-a ili dobrobit građana;

V.  budući da je potrebno uzeti u obzir znatne gubitke energije tijekom proizvodnje, prijevoza, skladištenja i prerade vodika;

W.  budući da se trenutačnim zakonodavnim okvirom kojim se regulira prirodni plin već godinama osigurava sigurnost opskrbe i cjenovna pristupačnost energije za potrošače u EU-u te bi ga se stoga moglo dalje koristiti kao plan za poticanje razvoja budućeg paneuropskog tržišta vodika iz obnovljivih izvora;

1.  naglašava da je nužno održavati i dodatno učvrstiti tehnološko vodstvo EU-a u području čistog vodika(16) putem konkurentnog i održivog vodičnog gospodarstva, s integriranim tržištem vodika; ističe potrebu za strategijom EU-a za vodik koja bi obuhvatila cijeli vrijednosni lanac vodika, uključujući sektore potražnje i ponude, te bi bila usklađena s nacionalnim naporima za osiguravanje izgradnje infrastrukture za proizvodnju dovoljne količine dodatne obnovljive električne energije za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora i za smanjenje troškova vodika iz obnovljivih izvora; posebno primjećuje dodanu vrijednost domaće proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora u EU-u u pogledu razvoja i stavljanja na tržište inovativnih tehnologija za elektrolizu; naglašava da vodično gospodarstvo mora biti usklađeno s Pariškim sporazumom, klimatskim i energetskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050., kružnim gospodarstvom, akcijskim planom za kritične sirovine te ciljevima održivog razvoja UN-a;

2.  pozdravlja strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu koju je predložila Komisija, uključujući buduću reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, kao i sve veći broj strategija i planova ulaganja za vodik u pojedinačnim državama članicama; naglašava da te strategije trebaju biti usklađene s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica te poziva na njihovu brzu i ambicioznu provedbu; smatra da bi Komisija te strategije trebala uzeti u obzir u budućim zakonodavnim prijedlozima; potiče Komisiju da uskladi svoj pristup u pogledu vodika s novom industrijskom strategijom EU-a te da ga uključi u dosljednu industrijsku politiku, uzimajući u obzir činjenicu da strategija za vodik nije sama po sebi cilj, već bi je trebalo promatrati u kontekstu sveukupnih napora EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova i istodobno osiguravanje dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta i doprinosa konkurentnosti industrije EU-a;

3.  naglašava važnost otpornog i klimatski neutralnog energetskog sustava utemeljenog na načelima energetske učinkovitosti, isplativosti, cjenovne pristupačnosti i sigurnosti opskrbe; naglašava da bi trebalo prevladati načelo očuvanja energije i energetske učinkovitosti na prvom mjestu, bez sprečavanja razvoja inovativnih pilot-projekata i demonstracijskih projekata; napominje da je izravna elektrifikacija iz obnovljivih izvora isplativija te resursno i energetski učinkovitija od vodika, ali također napominje da bi pri utvrđivanju načina dekarbonizacije određenog sektora trebalo uzeti u obzir čimbenike poput sigurnosti opskrbe, tehničke izvedivosti i energetskog sustava; u tom pogledu naglašava važnost načela tehnološke neutralnosti za postizanje klimatski neutralnog EU-a;

4.  uvjeren je da je vodik iz obnovljivih izvora ključan za energetsku tranziciju EU-a jer samo vodik iz obnovljivih izvora dugoročno može na održiv način doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti i izbjeći ovisnost o sebi i neupotrebljivu imovinu; sa zabrinutošću napominje da vodik iz obnovljivih izvora još nije konkurentan; stoga potiče Komisiju i države članice da potiču lanac vrijednosti i uvođenje vodika iz obnovljivih izvora na tržište, uzimajući u obzir činjenicu da bi se odnos između cijene i prinosa postupno poboljšao s obzirom na razvoj industrijskih metoda i lanaca vrijednosti;

5.  prepoznaje nastojanja koja su poduzele doline vodika u različitim regijama diljem EU-a kako bi razvile integrirane međusektorske lance vrijednosti za vodik; ističe njihovu važnu ulogu u pokretanju proizvodnje i primjene vodika iz obnovljivih izvora u cilju razvoja vodičnog gospodarstva EU-a; potiče Komisiju na nadogradnju tih inicijativa i na pružanje potpore njihovu razvoju i pomoći onima koji su uključeni kako bi se udružila njihova znanja i ulaganja;

6.  naglašava da proizvodi dobiveni od vodika, poput sintetskih goriva proizvedenih upotrebom obnovljive energije, predstavljaju ugljično neutralnu alternativu fosilnim gorivima te stoga uz druga rješenja za smanjenje emisija, poput elektrifikacije na temelju obnovljive električne energije, mogu znatno doprinijeti dekarbonizaciji širokog raspona sektora; naglašava da je međusektorska primjena od ključne važnosti za znatno smanjenje cijene tih nosača energije preko ekonomije razmjera i za osiguravanje dovoljnih količina na tržištu;

Klasifikacija vodika i standardi

7.  smatra da je zajednička pravna klasifikacija različitih tipova vodika od iznimne važnosti; pozdravlja, kao prvi korak, klasifikaciju koju je predložila Komisija; napominje da je potreban brz dogovor o sveobuhvatnoj, preciznoj, znanstveno utemeljenoj i ujednačenoj terminologiji na razini EU-a radi prilagodbe nacionalnih pravnih definicija i uspostave jasne klasifikacije koja će donijeti pravnu sigurnost; poziva Komisiju da što prije dovrši svoj rad na razvoju takve terminologije, u kontekstu cjelokupnog relevantnog zakonodavstva;

8.  smatra da bi se klasifikacija različitih oblika vodika trebala odrediti u skladu s neovisnom, znanstveno utemeljenom procjenom, udaljavanjem od uobičajenog pristupa temeljenog na boji; smatra da bi se ta klasifikacija trebala temeljiti na emisijama stakleničkih plinova tijekom životnog vijeka cijelog procesa proizvodnje i prijevoza vodika, ali da bi se njome trebali uzeti u obzir i transparentni i pouzdani kriteriji održivosti u skladu s načelima kružnog gospodarstva te da bi se trebala temeljiti na prosjecima i standardnim vrijednostima po kategoriji, kao što su ciljevi održive uporabe i zaštite resursa, rukovanja otpadom i povećane uporabe sirovina i sekundarnih materijala, sprečavanja i kontrole onečišćenja te, naposljetku, zaštite i obnove biološke raznolikosti i ekosustava;

9.  napominje da postoji nepodudaranje između različitih definicija čistog vodika koje upotrebljavaju različiti akteri, kao što su Komisija i Europski savez za čisti vodik, što stvara zabunu i treba izbjegavati; u tom pogledu naglašava da razlika između obnovljivog vodika i niskougljičnog vodika mora biti potpuno jasna(17); osim toga, napominje da bi izbjegavanje uporabe dvaju naziva za istu kategoriju vodika, odnosno izraza „obnovljiv” i „čist”, kako je predložila Komisija, pružilo dodatno pojašnjenje te u tom pogledu naglašava da je naziv „vodik iz obnovljivih izvora” najobjektivnija i znanstveno utemeljena opcija za tu kategoriju vodika;

10.  naglašava hitnu potrebu za standardima i certifikacijom na razini EU-a i međunarodnoj razini; nadalje napominje da bi trebalo razmotriti jamstva o podrijetlu usklađena s nacionalnim registrima kako bi se zajamčilo da se vodik iz obnovljivih izvora može pravodobno povećati te da potrošači mogu svjesno odabrati održiva rješenja i smanjiti rizik od blokiranih ulaganja;

11.  naglašava da se sustav normizacije treba temeljiti na holističkom pristupu i da mora biti primjenjiv na uvezeni vodik; poziva Komisiju da uvede regulatorni okvir s čvrstim i transparentnim kriterijima održivosti za certificiranje i praćenje vodika u EU-u, uzimajući u obzir njegov ugljični otisak u cijelom vrijednosnom lancu, uključujući promet, kako bi se potaknula i ulaganja u dostatnu dodatnu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora; također poziva Komisiju da što prije tijekom 2021. osigura regulatorni okvir za vodik kojim će se osigurati standardizacija, certificiranje, jamstva podrijetla, označivanja i trgovanja diljem država članica te da iskoristi predstojeću reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijskim emisijama (ETS) kako bi ispitala koje su promjene potrebne kako bi se oslobodio puni potencijal vodika za doprinos klimatskim ciljevima EU-a, uzimajući u obzir rizike od istjecanja ugljika;

12.  naglašava da bi klasifikacija različitih tipova vodika, među ostalim, služila informiranju potrošača i da nije namijenjena ograničavanju širenja vodika općenito; napominje da sadašnji sustav jamstava o podrijetlu za električnu energiju iz obnovljivih izvora dosad nije potaknuo odgovarajuća ulaganja u dodatne kapacitete; stoga naglašava važnost daljnjeg razvoja smjernica o uvjetima i kriterijima kako bi se izbjeglo dvostruko računanje obnovljivih kapaciteta;

13.  čvrsto je uvjeren da je prihvaćanje u javnosti ključno za uspješno stvaranje vodičnog gospodarstva; stoga naglašava važnost uključivanja javnosti i dionika te donošenja sigurnosnih i tehničkih standarda EU-a za vodik, kao i visokokvalitetnih rješenja temeljenih na vodiku u skladu s tim standardima; nadalje naglašava da je sigurnosne protokole u sektorima potražnje potrebno stalno ažurirati s obzirom na upotrebu vodika; stoga traži da se diljem EU-a promiču primjeri najbolje prakse i kultura sigurnosti vodika;

Povećanje proizvodnje vodika

14.  naglašava da je, kako bi se osiguralo dobro i predvidivo funkcioniranje unutarnjeg tržišta vodika, potrebno prevladati regulatorne prepreke i da bi Komisija trebala brzo predložiti dosljedan, integriran i sveobuhvatan regulatorni okvir za tržište vodika, koji bi trebao biti usklađen s drugim relevantnim zakonodavstvom i u potpunosti poštovati načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje regulative, uključujući test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća; u tom pogledu naglašava da je potrebno fleksibilno tržište vodika kako bi se inovativnim prvim igračima omogućilo potpuno iskorištavanje svih prednosti i smanjenje troškova proizvodnje vodika, uzimajući u obzir činjenicu da tržište vodika još nije sazrelo i da ga treba osnažiti;

15.  smatra da bi model tržišta plina EU-a i paket za čistu energiju mogli poslužiti kao osnova i primjer za reguliranje tržišta vodika; ističe da brzi i predvidljivi razvoj proizvodnje funkcionalnog vodika iziskuje i demokratsko javno planiranje u koje će biti uključeni proizvođači, radnici i njihovi sindikati, znanstvenici i nevladine organizacije; potiče Komisiju i države članice da osmisle konkretna rješenja za povećanje proizvodnje vodika u slabije povezanim ili izoliranim regijama, poput otoka, uz istovremeno osiguravanje razvoja s time povezane infrastrukture, uključujući njezinom prenamjenom;

16.  poziva Komisiju da u svoje procjene učinka u okviru revizije relevantnog zakonodavstva uključi i ocijeni pravne zahtjeve koji su potrebni za održivo vodično gospodarstvo u EU-u kako bi se ostvarile veće klimatske ambicije EU-a i povećala gospodarska privlačnost vodika iz obnovljivih izvora; potiče Komisiju da posebno razmotri reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, Direktive o oporezivanju energije(18) i Direktive o trgovanju emisijskim jedinicama kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve i regulatorni okvir za vodik otporan na promjene u budućnosti;

17.  pozdravlja ambiciozne ciljeve Komisije u pogledu povećanja kapaciteta elektrolizatora i proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da izradi plan za uvođenje i unapređenje elektrolizatora i da stvori partnerstva na razini EU-a kako bi se osigurala njihova troškovna učinkovitost; odlučno poziva Komisiju i države članice da uklone postojeća administrativna opterećenja i potaknu širenje vrijednosnog lanca vodika iz obnovljivih izvora i uvođenje na tržište vodika iz obnovljivih izvora kako bi on postao tehnološki zreo i konkurentan pružanjem financijskih poticaja i namjenskih programa financiranja, uključujući inovativna rješenja kao što su poticajne premije za vodik iz obnovljivih izvora koji se unosi u hidrogensku mrežu, revizijom pravila o državnim potporama i provedbom sveobuhvatne revizije sustava određivanja cijena energije i oporezivanja u cilju internalizacije vanjskih troškova; naglašava da bi vodik iz obnovljivih izvora mogao postati konkurentan prije 2030., pod uvjetom da su uspostavljena potrebna ulaganja i odgovarajući regulatorni okvir te da je energija iz obnovljivih izvora konkurentna;

18.  napominje da bi održivo vodično gospodarstvo trebalo omogućiti povećanje kapaciteta unutar integriranog energetskog tržišta EU-a; prepoznaje da će na tržištu postojati različiti oblici vodika, kao što su obnovljivi vodik i niskougljični vodik, te ističe potrebu za ulaganjima kako bi se proizvodnja iz obnovljivih izvora povećala dovoljno brzo da se postignu klimatski ciljevi EU-a i ciljevi zaštite okoliša za 2030. i 2050., uz istodobno priznavanje niskougljičnog vodika kao tehnologije premošćivanja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju; poziva Komisiju da približno procijeni koliko će niskougljičnog vodika biti potrebno za potrebe dekarbonizacije sve dok vodik iz obnovljivih izvora ne bude mogao sam ispunjavati tu ulogu, u kojim slučajevima i koliko dugo; poziva Komisiju i države članice da smanje regulatorne i gospodarske prepreke kako bi se potaknulo brzo uvođenje vodika na tržište; nadalje napominje da je potrebno izbjeći neodrživo iskorištavanje resursa, stalne emisije metana, ovisnost o ugljiku i neiskoristivu imovinu; ističe da bi korištenje vodika trebalo doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva EU-a te brzom razvoju i uvođenju vodika iz obnovljivih izvora;

19.  naglašava važnost što skorijeg postupnog ukidanja vodika proizvedenog iz fosilnih goriva, uz naglasak na najčišće tehnologije u pogledu održivosti i emisija stakleničkih plinova; potiče Komisiju i države članice da odmah počnu pomno planirati tu tranziciju kako bi se proizvodnja vodika iz fosilnih goriva počela smanjivati brzo, predvidljivo i nepovratno te kako bi se izbjeglo produljenje životnog vijeka proizvodnih postrojenja koja se temelje na fosilnim gorivima; napominje da se niz postrojenja za proizvodnju vodika iz fosilnih goriva nalazi na područjima pravedne tranzicije i ističe da bi učinkovite mjere potpore trebale biti usmjerene na dekarbonizaciju postojeće proizvodnje vodika iz fosilnih goriva; apelira na to da mjere usmjerene na razvoj europskog gospodarstva temeljenog na vodiku ne bi trebale uzrokovati zatvaranje tih mjesta za proizvodnju, nego njihovu modernizaciju i daljnji razvoj, što bi koristilo predmetnim regijama jer bi se zajamčio lokalno proizveden održiv nositelj energije i omogućilo smanjenje emisija stakleničkih plinova te bi se doprinijelo prekvalifikaciji i dodatnoj zapošljivosti lokalne radne snage;

20.  naglašava ulogu koju ekološki sigurno hvatanje, skladištenje i upotreba ugljika mogu imati u postizanju ciljeva europskog zelenog plana; podržava integrirani kontekst politike za poticanje primjene ekološki sigurnih primjena hvatanja, skladištenja i upotrebe ugljika koje donose neto smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi teška industrija postala klimatski neutralna kada ne postoje mogućnosti izravnog smanjenja emisija; ponavlja , međutim, da bi se u okviru strategije EU-a za ostvarenje nulte neto stope emisija prednost trebala dati izravnom smanjenju emisija i mjerama za održavanje i poboljšanje prirodnih ponora i spremnika EU-a; u tom pogledu nadalje primjećuje potrebu za istraživanjem i razvojem tehnologija hvatanja, skladištenja i upotrebe ugljika;

21.  naglašava da su za vodično gospodarstvo potrebne znatne dodatne količine cjenovno pristupačne obnovljive energije i odgovarajuća infrastruktura za proizvodnju obnovljive energije i njezin prijenos do mjesta proizvodnje vodika i proizvedenog vodika do krajnjih korisnika; poziva Komisiju i države članice da započnu s uvođenjem dostatnih dodatnih kapaciteta za obnovljivu energiju za opskrbu postupka elektrifikacije i proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, među ostalim pojednostavljenjem postupaka izdavanja dozvola, te da razviju prekogranična partnerstva na temelju mogućnosti koje različite regije imaju za proizvodnju obnovljive energije i vodika iz obnovljivih izvora;

22.  smatra da uvođenje odgovarajućih kapaciteta obnovljivih oblika energije razmjerno potrebama za vodikom iz obnovljivih izvora može doprinijeti izbjegavanju sukoba između kapaciteta potrebnih za elektrifikaciju, elektrolizatora ili za druge svrhe te potrebi za ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a; u tom pogledu pozdravlja planove Komisije da se poveća cilj EU-a za obnovljivu energiju za 2030. te njezinu strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru;

23.  poziva na reviziju Direktive o oporezivanju energije; poziva države članice da razmotre mogućnost smanjenja poreza i doprinosa za obnovljivu energiju diljem EU-a, prema potrebi, kako bi se uklonilo dvostruko naplaćivanje poreza i naknada na električnu energiju proizvedenu u postrojenjima za vodik, što je prepreka daljnjoj uporabi vodika, te da ojačaju financijske poticaje za proizvodnju obnovljive energije i istodobno nastave s radom na postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva, poreznih olakšica i oslobođenja od poreza;

24.  ističe da se vodik iz obnovljivih izvora može proizvoditi iz nekoliko obnovljivih izvora energije, kao što su vjetar, sunce i hidroenergija (uključujući crpne hidroelektrane); naglašava potencijal neiskorištenih industrijskih područja za osiguravanje prostora za proizvodnju obnovljive energije; u pogledu nedavno objavljene Strategije za energiju iz obnovljivih izvora na moru, poziva Komisiju da razmotri kako bi se na temelju obnovljivih izvora energije na moru mogli stvoriti uvjeti za opsežniji razvoj i primjenu vodika iz obnovljivih izvora;

25.  ističe potencijal za pretvaranje nekih postojećih industrijskih postrojenja u postrojenja za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora; ističe da je potrebno javno planirati takve prenamjene industrijskih postrojenja s radnicima i sindikatima, otvaranjem mogućnosti, uključujući za radnike, da na zakonit način zajednički ponovno otvore neiskorištena postrojenja, na primjer radi proizvodnje vodika;

26.  napominje da bi se prijelaz na klimatski neutralan energetski sustav trebao pažljivo planirati, uzimajući u obzir današnje polazišne točke i infrastrukturu, koji se mogu razlikovati među državama članicama; naglašava da bi države članice trebale biti fleksibilne pri osmišljavanju mjera potpore, uključujući mjere državne potpore, za razvoj njihovih nacionalnih vodičnih gospodarstava; u tom pogledu traži od Komisije da pruži više informacija o planiranoj diferencijaciji i fleksibilnosti mjera potpore;

27.  naglašava da je za proizvodnju vodika potrebna znatna količina prirodnih resursa kao što je voda te da bi to moglo uzrokovati probleme za regije siromašne vodom u EU-u; naglašava važnost povećanja resursne učinkovitosti, smanjenja učinka na regionalnu opskrbu vodom, jamčenja pažljivog upravljanja resursima i uporabom zemljišta za proizvodnju vodika te izbjegavanja bilo kakvog zagađenja vode, zraka ili tla, krčenja šuma ili gubitka biološke raznolikosti, kao posljedice proizvodnog lanca povezanog s vodikom;

Sudjelovanje građana

28.  naglašava da će angažman građana imati važnu ulogu u provedbi pravedne, uspješne, participativne i uključive energetske tranzicije; stoga naglašava da je važno da svi dionici dijele troškove i koristi u okviru integriranog sustava;

29.  ističe da zajednice energije iz obnovljivih izvora mogu biti uključene u proizvodnju vodika; podsjeća na obvezu da im se pruži povoljan okvir u skladu s Direktivom (EU) 2019/944(19) i traži da one uživaju iste prednosti kao i drugi dionici;

30.  naglašava da su za pravilno funkcioniranje tržišta vodika u EU-u potrebne osobe sa specijaliziranim vještinama, posebno u pogledu sigurnosti; ističe potrebu za snažnim sustavom javnog i besplatnog strukovnog osposobljavanja; poziva Komisiju na donošenje akcijskog plana kojim će se države članice voditi pri razvoju i održavanju namjenskih programa osposobljavanja za radnike, inženjere, tehničare, ali i za stanovništvo, te na izradu multidisciplinarnih nastavnih programa za ekonomiste, znanstvenike i učenike; naglašava da je u sektoru vodika potrebno dodatno promicati jednake mogućnosti i poziva na pokretanje europske inicijative usmjerene na zapošljavanje, osposobljavanje i razvoj za žene kako bi se utvrdile i uklonile prepreke te stvorile mreže i modeli;

31.  žali zbog toga što strategije osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije te pravedna tranzicija na radnu snagu spremnu za upotrebu vodika zasad nemaju nikakvu ulogu u strategiji EU-a za vodik; naglašava važnost očuvanja i iskorištavanja potencijala radnika s tehničkim vještinama koji su zaposleni u postojećim industrijama te podsjeća na pravo radnika na osposobljavanje i usavršavanje tijekom radnog vremena, uz zajamčene plaće;

32.  poziva Komisiju da prikupi podatke o mogućim učincima, prilikama i izazovima u transformaciji industrije te prometnog i energetskog sektora u vezi s većom upotrebom vodika; poziva Komisiju i države članice da u tom pogledu zajedno s industrijom i sindikatima izrade strategije sektorske transformacije; predlaže sklapanje europskih partnerstava za vještine usmjerenih na vodik u okviru Pakta za vještine;

Infrastruktura za vodik

33.  naglašava hitnu potrebu za razvojem infrastrukture za proizvodnju, skladištenje i transport vodika, poticanje odgovarajuće izgradnje kapaciteta te usporedan razvoj potražnje i ponude; također naglašava važnost razvoja mreža vodika s nediskriminirajućim pristupom; uviđa prednosti povezane sa sinergijom koje proizlaze iz kombiniranja proizvodnje vodika i infrastrukture za vodik te drugih dijelova fleksibilnih, višeenergetskih sustava kao što je oporaba otpadne topline iz elektrolize za centralizirano grijanje; pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe o TEN-E-u; cijeni uključivanje vodika kao posebne kategorije energetske infrastrukture i napominje da se ta postrojenja za vodik mogu ponovno izgraditi ili prenamijeniti iz postrojenja za prirodni plin, ili se te dvije mogućnosti mogu kombinirati; osim toga, prima na znanje novopredloženi sustav upravljanja za planiranje infrastrukture koja uključuje operatore vodika;

34.  napominje da bi, usporedno s usmjerenošću na industrijske klastere u prvoj fazi, te kako bi se zajamčilo uvođenje vodika u mnogim sektorima, već trebalo krenuti s planiranjem, regulacijom i razvojem infrastrukture za prijenos vodika na veće udaljenosti i njegovo skladištenje, kao i s dodjelom odgovarajuće financijske potpore; u tom pogledu pozdravlja buduće uključivanje infrastrukture za vodik u planove EU-a, kao što su desetogodišnji planovi razvoja mreže;

35.  ističe važnost buduće transparentne, uključive i znanstveno utemeljene infrastrukture i integriranog planiranja mreže pod vodstvom javnih tijela kao što je Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) i uz sudjelovanje dionika i znanstvenih tijela; u tom pogledu predlaže da se provedu izračuni troškova i koristi za lokaciju infrastrukture za proizvodnju, prijevoz i skladištenje vodika iz obnovljivih izvora te da se ispita potreba za izgradnjom novih kako bi se izbjegla neupotrebljiva imovina, ostvario pozitivan učinak na sredstva za život i ekosustave te smanjili troškovi za potrošače, pri čemu treba voditi računa o njihovim posebnim potrebama; ističe financijske koristi od postavljanja postrojenja za proizvodnju vodika u blizinu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili na istu lokaciju kao i postrojenja za potražnju, posebno za male potrošače i industrijske klastere, te povezivanja različitih sektora potražnje; također naglašava važnost prekogranične suradnje između regija i država članica kako bi se poduprli projekti kojima bi se povećala sigurnost opskrbe izgradnjom okosnice vodika u EU-u, čime bi se trebala osigurati međusobna povezanost i interoperabilnost među državama članicama;

36.  potiče Komisiju i države članice da provedu znanstveno utemeljenu procjenu mogućnosti prenamjene postojećih plinovoda za transport čistog vodika i podzemno skladištenje vodika, pri čemu treba voditi računa o različitim čimbenicima, kao što su analiza troškova i koristi i iz tehničko-gospodarske i iz regulatorne perspektive, opća integracija sustava i dugoročna troškovna učinkovitost; napominje da bi se prenamjenom odgovarajuće smještene plinske infrastrukture koja već postoji ili je u fazi razvoja mogla maksimalno povećati troškovna učinkovitost, smanjiti korištenje zemljišta i resursa i troškovi ulaganja te smanjiti socijalni učinak; ističe da prenamjena plinske infrastrukture može biti relevantna za uporabu vodika u prioritetnim sektorima industrija s visokim emisijama, uključujući veze između industrijskih lokacija i multimodalnih prometnih centara, pri čemu treba imati na umu potrebu da se vodik prevozi najučinkovitijim sredstvima; potiče Komisiju i države članice da zajamče da svaka potencijalna buduća plinska infrastruktura bude kompatibilna sa čistim vodikom; poziva Komisiju da procijeni gdje se trenutačno upotrebljava miješanje vodika i da znanstveno procijeni svoju potražnju za zadovoljavanjem dokazanih potreba za industrijskim vodikom, kao i njegove prednosti i nedostatke, u cilju utvrđivanja infrastrukturnih potreba, izbjegavajući pritom neupotrebljivu imovinu;

37.  naglašava potrebu za reguliranjem infrastrukture za vodik, posebno u pogledu njezina rada i priključenja na energetsku mrežu, te potrebu za održavanjem razdvajanja kao vodećeg načela za oblikovanje tržišta vodika, pri čemu treba voditi računa o tome da tržište vodika tek treba razviti; naglašava da razdvajanje ima ključnu ulogu u jamčenju da se inovativni novi proizvodi na tržište stavljaju na troškovno najučinkovitiji način; uvjeren je da bi odstupanje od tog regulatornog načela srednjoročno dovelo do nepotrebno visokog troška za krajnje potrošače; poziva Komisiju i države članice da uspostave jasne smjernice o vlasništvu nad novim i prenamijenjenim cjevovodima kako bi se omogućila sigurnost planiranja;

38.  naglašava strateški ključnu ulogu multimodalnih morskih i riječnih luka kao inovacijskih centara i središta za uvoz, proizvodnju, skladištenje i upotrebu vodika te opskrbu njime; naglašava potrebu za prostorom i ulaganjem u lučku infrastrukturu radi promicanja upotrebe novih tehnologija s nultim i niskim emisijama na nacionalnim obalama i u lukama i radi stvaranja industrijskog vrijednosnog lanca za vodik duž multimodalnih prometnih koridora;

Potražnja za vodikom

39.  smatra da bi se potražnja za vodikom trebala usmjeriti na sektore u kojima je upotreba vodika skoro konkurentna ili na sektore koji se trenutačno ne mogu dekarbonizirati korištenjem drugih tehnoloških rješenja; slaže se s Komisijom da su glavna vodeća tržišta u pogledu potražnje za vodikom industrija, zračni i pomorski prijevoz te prijevoz teških tereta; smatra da bi za te sektore na razini EU-a trebalo uspostaviti planove za razvoj potražnje, ulaganja i istraživačkih potreba, na temelju neovisnih znanstvenih studija i u suradnji sa socijalnim partnerima, pri čemu treba uzeti u obzir pojedinačne okolnosti država članica i regionalne razlike u pogledu upotrebe vodika, tehnološke spremnosti i infrastrukture;

40.  pozdravlja činjenicu da Komisija razmatra razne mogućnosti poticaja na strani potražnje; slaže se s Komisijom da bi se politike usmjerene na potražnju i jasni poticaji za primjenu i upotrebu vodika u sektorima krajnjih potrošača kako bi se potaknula potražnja za vodikom – kao što su kvote za upotrebu vodika iz obnovljivih izvora u ograničenom broju određenih sektora, jamstva Europske investicijske banke za smanjenje početnog rizika od zajedničkih ulaganja sve dok ne budu troškovno konkurentna, te financijski instrumenti, uključujući ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik (CCFD) za projekte u kojima se upotrebljavaju obnovljivi izvori energije ili vodik s niskim emisijama ugljika – mogli razmotriti tijekom prijelaznog razdoblja kako bi se poticala dekarbonizacija putem vodika tamo gdje je to od ključne važnosti za očuvanje konkurentnosti krajnjih potrošača; napominje da je potrebno osigurati da naknada ostane razmjerna i izbjeći udvostručavanje subvencija za proizvodnju i upotrebu, stvaranje umjetnih potreba i neopravdano narušavanje tržišta; poziva na brz razvoj pilot-programa za ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, osobito za čisti čelik; ističe da javna nabava održivih rješenja, kao što je zeleni čelik za građevinarstvo ili obnovu, također može doprinijeti konkretnoj i predvidljivoj potražnji; naglašava da bi politike na strani potražnje trebale biti u skladu s ostalim mjerama politike te da bi ih se trebalo podvrgnuti temeljitoj procjeni učinka kako bi se izbjegli negativni učinci na energetski intenzivne industrije koje se suočavaju s međunarodnom konkurencijom;

41.  napominje da u nekim postojećim regulatornim okvirima postoje prepreke upotrebi vodika; potiče Komisiju i države članice da prilagode te regulatorne okvire kako bi potaknule potražnju za vodikom i uklonile nepoticajne mjere kao što su pravne nesigurnosti;

42.  poziva Komisiju da u okviru ažuriranja i provedbe nove industrijske strategije za Europu promiče vodeća tržišta za tehnologije i sustave za vodik iz obnovljivih izvora i njihovu upotrebu u svrhu klimatski neutralne proizvodnje, osobito u industriji čelika i cementa te kemijskoj industriji; traži od Komisije da ocijeni mogućnost priznavanja čelika proizvedenog s pomoću vodika iz obnovljivih izvora kao pozitivnog doprinosa ispunjavanju ciljeva smanjenja emisija CO2 za cijeli vozni park; nadalje poziva Komisiju da uskoro donese strategiju EU-a za čisti čelik, u kojoj bi odgovarajući naglasak trebao biti stavljen na upotrebu vodika iz obnovljivih izvora;

43.  podsjeća da je prometni sektor odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU-u te da je to jedini sektor u kojem emisije nisu smanjene u odnosu na referentnu vrijednost iz 1990.; ističe potencijal vodika kao jednog od instrumenata koji se koriste za smanjenje emisija CO2 u vrstama prijevoza, posebno kada je potpunu elektrifikaciju teže postići ili kada to još nije moguće; naglašava da je uvođenje infrastrukture za opskrbu gorivom nužno za poticanje upotrebe vodika u prometnom sektoru; u tom pogledu ističe važnost revizije Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T)(20) i Direktive o infrastrukturi za alternativna goriva kako bi se osigurala pristupačnost javno dostupnih stanica za opskrbu vodikom diljem EU-a uključivanjem konkretnih ciljeva za integraciju infrastrukture za vodik u prometne sustave; pozdravlja namjeru Komisije da razvije infrastrukturu za opskrbu vodikom u okviru Strategije održive i pametne mobilnosti te da revidira Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva; nadalje ističe potrebu za stvaranjem sinergija između TEN-T-a, TEN-E-a i strategija za alternativna goriva, što bi dovelo do postupnog uvođenja stanica za punjenje vodikom uz osnovne tehničke zahtjeve i usklađene norme na temelju procjene rizika;

44.  naglašava da je vodik dobar kandidat za zamjenu fosilnih goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova za određene vrste prometa; naglašava da je upotreba vodika u njegovu čistom obliku ili kao sintetičkog goriva ili biokerozina ključan čimbenik u zamjeni fosilnog kerozina u zrakoplovstvu; naglašava osim toga da se vodik u ograničenoj mjeri već upotrebljava u prometnom sektoru, posebno u cestovnom prijevozu, javnom prijevozu i određenim segmentima željezničkog sektora, osobito tamo gdje elektrifikacija pruge nije ekonomski isplativa; naglašava da je potrebno snažnije zakonodavstvo kako bi se potaknula upotreba goriva s nultim emisijama, kao i drugih čistih tehnologija, uključujući obnovljivi vodik, te kako bi se, kad budu u potpunosti dostupni, mogli početi upotrebljavati u teškim vozilima te u zračnom i pomorskom prometu;

45.  poziva Komisiju da poveća istraživanja i ulaganja u okviru strategije za održivu i pametnu mobilnost te da procijeni treba li revidirati Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sva rješenja u području obnovljive energije u prometu;

Istraživanje, razvoj, inovacije i financiranje

46.  naglašava važnost istraživanja, razvoja i inovacija duž cijelog vrijednosnog lanca i provedbe demonstracijskih projekata na industrijskoj razini, uključujući pilot-projekte, te važnost njihova uvođenja na tržište kako bi vodik iz obnovljivih izvora postao konkurentan i pristupačan te kako bi se dovršila integracija energetskog sustava i istovremeno zajamčila zemljopisna ravnoteža s posebnim naglaskom na regijama s visokim emisijama ugljika; poziva Komisiju da potiče istraživanje i inovacije povezane s provedbom velikih projekata snažnog učinka kako bi se osigurao prijenos tehnologije duž cijelog vrijednosnog lanca vodika; u tom pogledu pozdravlja pokretanje laboratorija za mobilnost u europskim gradovima kako bi se promicao održiv javni prijevoz temeljen na upotrebi alternativnih goriva i poticalo uključivanje vodika kao jednog od goriva za provođenje tih eksperimenata;

47.  ističe da je potrebno uložiti znatne količine novca u razvoj i povećanje proizvodnog kapaciteta vodika iz obnovljivih izvora, učiniti ga konkurentnim i poticati rješenja za vodik koja su često još uvijek u ranim fazama razvoja, što bi zahtijevalo i smanjenje rizika ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora, primjerice putem Ugovora za kompenzaciju razlike; naglašava da programi i financijski instrumenti EU-a kao što su Instrument za oporavak i otpornost, Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, InvestEU, uključujući novu stratešku investicijsku komponentu EU-a, Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju i Inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama, imaju ključnu ulogu u poticanju kohezivnog razvoja gospodarstva temeljenog na vodiku diljem EU-a; u tom pogledu ističe važnu ulogu lokalnih i regionalnih javno-privatnih partnerstava u poticanju razvoja i upotrebe vodika;

48.  ističe da je potrebno zajamčiti postojanje sinergija među svim dostupnim investicijskim fondovima, programima i financijskim instrumentima kako bi se osigurala suradnja između javnih i privatnih dionika radi ulaganja u širok raspon projekata; sa zabrinutošću primjećuje smanjenje ulaganja u istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije, što je vidljivo iz izvješća o stanju energetske unije za 2020.;

49.  poziva Komisiju da izradi koordiniranu strategiju ulaganja u obnovljivu energiju i vodik koja će biti usklađena s nacionalnim strategijama za istraživanje i inovacije te u kojoj će se voditi računa o različitim polaznim točkama država članica;

50.  traži od Komisije da stavi naglasak na važnu ulogu MSP-ova u toj strategiji; ističe da je potrebno uključiti regulatorna jamstva i osigurati pristup financiranju i inovacijskoj imovini, kao što su inkubatori i zajednički istraživački projekti, kako bi start-up poduzeća te mala i srednja poduzeća mogla utvrditi svoj položaj u industriji vodika; poziva Komisiju da takvim poduzećima osigura ravnopravan pristup tržištu i olakša ulazak na njega te da promiče njihovo sudjelovanje, među ostalim proaktivno ih pozivajući da sudjeluju u okruglim stolovima i uključujući ih u postupke javnog savjetovanja; poziva Komisiju da procijeni potrebe MSP-ova i troškove dekarbonizacije njihovih proizvodnih procesa i opskrbe energijom putem vodika te da prati njihov napredak primjenom odgovarajućeg skupa ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se doprinijelo donošenju politika utemeljenih na dokazima;

51.  naglašava da je EU predvodnik u proizvodnji elektrolizatora i da treba zadržati i unaprijediti tu konkurentnu prednost; smatra da bi se napori EU-a u području istraživanja i razvoja trebali usredotočiti na širok raspon potencijalnih novih obnovljivih izvora vodika i tehnologija, kao što su vodik iz fotosinteze, algi ili elektrolizatora s morskom vodom, kako bi se povećala razina tehnološke spremnosti;

52.  pozdravlja Europski savez za čisti vodik („Savez”), ostale inicijative i udruženja za vodik iz obnovljivih izvora, Europski forum za vodik i važne projekte od zajedničkog europskog interesa kao važno sredstvo za povećanje ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora; potiče države članice, Komisiju i gospodarske subjekte da brzo oslobode potencijal važnih projekata od zajedničkog europskog interesa kako bi se poduprli projekti važni za gospodarstvo EU-a koje se temelji na vodiku; poziva na pragmatičan pristup kako bi se olakšalo odobravanje tih projekata; također pozdravlja plan Komisije da revidira smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju kako bi se olakšala proizvodnja vodika i njegovo brzo uvođenje na tržište;

53.  potiče Savez da u suradnji sa Zajedničkim poduzećem za gorivne članke i vodik osmisli plan ulaganja i portfelj projekata kojima se može zajamčiti što ranija provedba ciljeva povezanih s vodikom; naglašava da bi se Savez trebao usmjeriti na razvoj vodika iz obnovljivih izvora i jasno se obvezati na postizanje klimatskih ciljeva EU-a za 2030. i 2050.; naglašava da bi Savez također trebao osigurati uravnoteženu zastupljenost svih relevantnih dionika EU-a, uključujući proizvođače obnovljive energije, znanstvenike, neovisne stručnjake, skupine za strateško promišljanje, nevladine organizacije za zaštitu okoliša i socijalne partnere; naglašava da bi postupak donošenja odluka Saveza trebalo poboljšati u pogledu transparentnosti i uključivosti te da bi taj proces trebala voditi Komisija, uz potporu neovisnog tijela znanstvenih stručnjaka, a njegov bi cilj trebao biti utvrđivanje načina tranzicije i pružanje smjernica za potrebe vodika; konstatira postojeća kašnjenja u provedbi aktivnosti Saveza i poziva Komisiju da ubrza taj postupak;

54.  pozdravlja obnavljanje Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik u okviru programa Obzor Europa; naglašava važnost njegova rada i traži od Komisije da ga koristi kao centar stručnosti u području vodika te da mu osigura dostatna financijska sredstva kako bi mogao ispuniti svoju ulogu u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana; ističe da bi trebao promicati aktivnosti istraživanja i razvoja duž vrijednosnog lanca kako bi se osigurala troškovno učinkovita upotreba financiranja za vodik i bolja koordinacija; naglašava da bi trebalo stvoriti sinergije sa zajedničkim poduzećima u sektoru prometa kako bi se promicala adekvatna integracija između tehnologija u području vodika i prometnih infrastruktura i usluga; poziva Komisiju da iskoristi iskustvo stečeno u okviru Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik te da potakne daljnja istraživanja tehnologija za proizvodnju gorivnih članaka i vodika;

55.  zahtijeva od Komisije da ocijeni moguće uvrštavanje primjene vodika među opće ciljeve Partnerstva za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) u skladu s prioritetima programa Obzor Europa radi jačanja kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoja znanja i zajedničkih inovativnih rješenja u cijeloj mediteranskoj regiji;

Međunarodna suradnja u području vodika

56.  naglašava da je vodeća uloga EU-a u proizvodnji tehnologija temeljenih na vodiku prilika za promicanje vodećeg položaja EU-a u industriji i njegove inovativnosti na globalnoj razini, uz istodobno jačanje uloge EU-a kao globalnoga klimatskog predvodnika; naglašava da bi prednost trebalo dati izgradnji opskrbnog lanca vodika u EU-u kako bi se ostvarile prednosti prvog ulaska, konkurentnost u industriji i sigurnost opskrbe energijom; u tom pogledu ističe cilj povećanja domaće proizvodnje vodika, istodobno priznajući da države članice također mogu, u skladu sa svojim potrebama, istražiti mogućnost uvoza energije, vodika i pretproizvoda vodika iz susjednih regija i zemalja koje nisu članice EU-a kako bi se zadovoljila sve veća domaća potražnja za vodikom;

57.  stoga poziva Komisiju i države članice da se uključe u otvoren i konstruktivan dijalog kako bi se uspostavila obostrano korisna suradnja i partnerstva sa susjednim regijama, kao što su Sjeverna Afrika, Bliski istok i zemlje Istočnog partnerstva, štiteći strateške interese EU-a i energetsku sigurnost EU-a i njegovih partnera; naglašava da bi ta suradnja kroz prijenos znanja pogodovala i nastanku tržišta čistih i novih tehnologija, uz lakši prelazak na obnovljivu energiju i postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja; naglašava da je potrebno izbjeći premještanje učinaka na okoliš, uključujući emisije stakleničkih plinova, i bilo kakvo kašnjenje u dekarbonizaciji elektroenergetske mreže u zemljama koje nisu članice EU-a;

58.  ističe da bi se međunarodna suradnja u području vodika sa zemljama izvan EU-a, posebno s Ujedinjenom Kraljevinom, Europskim gospodarskim prostorom, Energetskom zajednicom i SAD-om, uspostavljena na temelju uzajamno poštovanih pravila i načela kao što su pristup trećih strana, razdvajanje vlasništva, transparentnost i nediskriminirajuće tarife, trebala dalje razvijati radi jačanja unutarnjeg tržišta i energetske sigurnosti; naglašava da bi trebalo izbjegavati suradnju sa zemljama izvan EU-a koje podliježu njegovim restriktivnim mjerama, kao što su gospodarske sankcije, i s onima koje ne jamče usklađenost sa zahtjevima u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i transparentnosti ili u kojima bi ta suradnja ugrozila sigurnost EU-a i država članica;

59.  naglašava da bi EU trebao promicati svoje standarde u području vodika i kriterija održivosti na međunarodnoj razini; u tom pogledu poziva na razvoj međunarodnih standarda i donošenje zajedničkih definicija i metodologija za definiranje ukupnih emisija iz svake proizvedene jedinice vodika te međunarodnih kriterija održivosti kao preduvjeta za uvoz vodika i pretproizvoda vodika; naglašava da, kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika, sav vodik koji se uvozi treba biti certificiran na isti način kao i vodik proizveden u EU-u, uključujući proizvodnju i transport, te treba biti usklađen s budućim mehanizmom Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama; također poziva Komisiju i države članice da ulažu u potrebnu infrastrukturu i preobrazbu postojeće infrastrukture u lukama te u prekogranične veze za uvoz vodika iz obnovljivih izvora; potiče Komisiju da promiče ulogu eura kao referentne valute u međunarodnoj trgovini vodikom;

60.  smatra da bi vodik trebao postati element međunarodne suradnje EU-a, među ostalim u okviru rada Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), suradnje u području istraživanja, klimatske i energetske diplomacije te europske politike susjedstva;

Uloga vodika u integriranom energetskom sustavu

61.  ističe potrebu za integriranim energetskim sustavom kako bi se najkasnije do 2050. postigli ciljevi Pariškog sporazuma; u tom smislu pozdravlja uključivanje vodika u strategiju Komisije za integraciju energetskih sustava; smatra da su integracija energetskih sektora i nositelja energije, kao i usklađeno planiranje mreža električne energije, grijanja, plina i vodika korisni za održivost, energetsku tranziciju i dobro funkcioniranje tržišta vodika i energije; smatra da je potrebno staviti veći naglasak na inovativne projekte u kojima se kombiniraju proizvodnja i oporaba električne energije, vodika i topline;

62.  smatra da razvoj gospodarstva temeljenog na vodiku može doprinijeti smanjenju neravnoteže energetskog sustava u cjelini; ponavlja da vodik može imati ulogu u pogledu skladištenja energije kako bi se izjednačile oscilacije u potražnji energije iz obnovljivih izvora i opskrbi njome; stoga naglašava da se mora planirati razvoj infrastrukture za transport i skladištenje vodika te predvidjeti potreba za razvojem postrojenja za proizvodnju energije kako bi se zajamčila tehnička i gospodarska optimizacija;

63.  ističe da je prijeko potrebno donijeti ambicioznu strategiju za skladištenje energije s pomoću upotrebe vodika u inovativnim rješenjima u području industrije i mobilnosti; napominje, međutim, da upotreba vodika za skladištenje energije još nije konkurentna zbog visokih troškova proizvodnje i da se gubici energije povezani sa skladištenjem energije vodikom trenutačno procjenjuju na oko 60 % na takozvanom kružnom putovanju; stoga ponovno ističe da je potrebno smanjiti troškove proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i promicati ravnopravne uvjete za rješenja za fleksibilnost i uravnoteženje u cijelom energetskom sustavu; tako potiče Komisiju na analiziranje mogućnosti i kapaciteta za skladištenje vodika; napominje da bi skladištenje vodika moglo podlijegati oprečnim regulatornim režimima, to jest onima koji se odnose na skladištenje plina i električne energije, te stoga naglašava da je i taj aspekt potrebno pojasniti u mjerodavnom zakonodavstvu;

o
o   o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi svim institucijama i državama članicama EU-a.

(1) SL C 324, 1.10.2020., str. 41. (2) SL L 328, 21.12.2018., str. 82. (3) SL L 328, 21.12.2018., str. 1. (4) SL L 307, 28.10.2014., str. 1. (5) SL L 169, 7.6.2014., str. 108. (6) SL L 115, 25.4.2013., str. 39. (7) SL L 348, 20.12.2013., str. 129. (8) SL L 275, 25.10.2003., str. 32. (9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0198. (10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0199. (11) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005. (12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078. (13) SL C 23, 21.1.2021., str. 116. (14) SL C 345, 16.10.2020., str. 80. (15) SL C 463, 21.12.2018., str. 10. (16) Prema Komisiji „čisti vodik” odnosi se na vodik proizveden elektrolizom vode uz korištenje električne energije iz obnovljivih izvora. Može se proizvoditi i reformiranjem bioplina ili biokemijskom prenamjenom biomase ako je taj proces u skladu sa zahtjevima u pogledu održivosti. (17) Prema Komisiji, „niskougljični vodik” obuhvaća vodik proizveden iz fosilnih goriva hvatanjem ugljika i vodik proizveden uz korištenje električne energije, čije su emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa u usporedbi s vodikom koji se proizvodi postojećim metodama. (18) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.). (19) Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.). (20) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).