Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2020/2134(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0039/2021

Podneseni tekstovi :

A9-0039/2021

Rasprave :

PV 18/05/2021 - 14
CRE 18/05/2021 - 14

Glasovanja :

PV 19/05/2021 - 2
PV 19/05/2021 - 12

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0245

Usvojeni tekstovi
PDF 196kWORD 65k
Srijeda, 19. svibnja 2021. - Bruxelles
Učinci klimatskih promjena na ljudska prava i uloga boraca za zaštitu okoliša u vezi s tim pitanjem
P9_TA(2021)0245A9-0039/2021

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. o učincima klimatskih promjena na ljudska prava i ulozi boraca za zaštitu okoliša u vezi s tim pitanjem (2020/2134(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR) i relevantne sporazume, konvencije i instrumente Ujedinjenih naroda (UN) u vezi s ljudskim pravima, posebno Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda (UNDRIP), koju je 13. rujna 2007. usvojila Opća skupština UN-a, te Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja“), kojom se utvrđuje da sva ljudska bića imaju pravo na ostvarivanje svih svojih ljudskih prava i temeljnih sloboda bez diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/53/144 od 8. ožujka 1999. kojom je usvojena Deklaracija o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti donesenu 1992. u Riju, koju je potpisalo 168 zemalja, te svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15)(1),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a, kao i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja je stupila na snagu 21. ožujka 1994., Kyotski protokol od 11. prosinca 1997. i Pariški sporazum od 22. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 40/11 od 21. ožujka 2019. o priznavanju doprinosa boraca za ljudska prava u području okoliša uživanju ljudskih prava, zaštiti okoliša i održivom razvoju,

–  uzimajući u obzir izvješća 31/52 od 1. veljače 2016. i A/74/161 iz 2019. posebnog izvjestitelja UN-a za obveze u pogledu ljudskih prava povezanih s uživanjem sigurnog, čistog, zdravog i održivog okoliša,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 41/21 Vijeća UN-a za ljudska prava od 12. srpnja 2019. o ljudskim pravima i klimi,

–  uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) od 10. prosinca 2015. o klimatskim promjenama i ljudskim pravima te njegovu definiciju boraca za ljudska prava u području okoliša, „Tko su borci za zaštitu okoliša”,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za krajnje siromaštvo i ljudska prava od 17. srpnja 2019. o klimatskim promjenama i siromaštvu,

–  uzimajući u obzir posebno izvješće iz 2019. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o klimatskim promjenama, dezertifikaciji, degradaciji zemljišta, održivom upravljanju zemljištem, sigurnosti opskrbe hranom i kretanjima stakleničkih plinova u kopnenim ekosustavima,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a iz lipnja 2020. naslovljeno „Rod, klima i sigurnost: održavanje uključivog mira na fronti klimatskih promjena”, čiji su autori UNEP, UN Women, Program UN-a za razvoj (UNDP) i Odjel UN-a za politička pitanja i pitanja izgradnje mira (UNDPPA),

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 37. Povelje, kojim se EU obvezuje na integriranje visoke razine zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša u svojim javnim politikama,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov dio peti, naslovljen „Vanjsko djelovanje Unije”, i njegove glave I., II., III., IV. i V.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije od 25. ožujka 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.” (JOIN(2020)0005),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. svibnja 2017. o autohtonim narodima i zajednički radni dokument službi od 17. listopada 2016. naslovljen „Provedba vanjske politike EU-a o autohtonim narodima” (SWD(2016)0340), zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. o diplomaciji u području voda, od 17. lipnja 2019. o djelovanju EU-a za jačanje multilateralizma utemeljenog na pravilima i od 20. siječnja 2020. o klimatskoj diplomaciji,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima u pogledu zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarnih uvjeta, koje je Vijeće usvojilo 17. lipnja 2019., i njegove smjernice o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u vezi sa slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 4. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi”,

–  uzimajući u obzir deseto provedbeno načelo Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992., kojim se želi osigurati da svaki pojedinac ima pristup informacijama, mogućnost sudjelovanja u postupku odlučivanja i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, s ciljem očuvanja prava na zdrav i održiv okoliš za sadašnje i buduće generacije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380), komunikaciju od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640) i komunikaciju od 23. srpnja 2019. naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu iz 2019. naslovljeno „Stanje biološke raznolikosti u svijetu u pogledu hrane i poljoprivrede”,

–  uzimajući u obzir ozbiljnu prijetnju gubitka biološke raznolikosti opisanu u Izvješću o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava koje je 31. svibnja 2019. objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(5),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0039/2021),

A.  budući da sve osobe, lokalne zajednice i skupine stanovništva imaju pravo na puno uživanje svojih ljudskih prava, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima;

B.  budući da učinci klimatskih promjena i kontinuirane degradacije okoliša u pogledu slatkovodnih resursa, ekosustava i sredstava za život zajednica već negativno utječu na istinsko ostvarivanje ljudskih prava, uključujući prava na život, sigurnost opskrbe hranom, zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete, zdravlje, stanovanje, samoodređenje, rad i razvoj, kako je navedeno u Rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava 41/21; budući da će, čak i ako se postigne međunarodni cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na porast od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, ti učinci postati znatno intenzivniji u narednim desetljećima; budući da zemlje na različite načine doprinose klimatskim promjenama te imaju zajedničke, ali diferencirane odgovornosti; budući da klimatske promjene predstavljaju neposrednu i dalekosežnu prijetnju ljudima u svijetu, uglavnom siromašnom svjetskom stanovništvu koje je posebno ranjivo, kako je navedeno u Rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava 7/23;

C.  budući da UN, zajedno s drugim međunarodnim organizacijama i stručnjacima, poziva na globalno priznavanje prava na zdrav i siguran okoliš kao univerzalnog prava;

D.  budući da rješavanje problema klimatskih promjena otvara pitanja pravednosti i ravnopravnosti, kako na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razini te među generacijama; budući da su pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka utvrđeni u desetom provedbenom načelu Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju, Aarhuškoj konvenciji(6) od 25. lipnja 1998. i Sporazumu iz Escazúa(7) od 4. ožujka 2018.;

E.  budući da degradacija okoliša, klimatske promjene i neodrživ razvoj predstavljaju neke od najhitnijih i najozbiljnijih prijetnji mogućnosti sadašnjih i budućih generacija da uživaju više ljudskih prava; budući da su stranke UNFCCC-a obvezne poduzeti učinkovite mjere za ublažavanje klimatskih promjena, poboljšanje sposobnosti prilagodbe ugroženih skupina stanovništva i sprečavanje predvidivih gubitaka života;

F.  budući da stranke UNFCCC-a imaju obvezu prikupljati i širiti informacije o utjecaju na okoliš i olakšavati sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu;

G.  budući da se pristupom klimatskim promjenama iz perspektive ljudskih prava naglašavaju načela univerzalnosti i nediskriminacije, pri čemu se naglašava da su prava zajamčena svim osobama na svijetu, uključujući osjetljivim skupinama, bez ikakve razlike kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili drugi status;

H.  budući da vlade, društva i pojedinci snose etičku i međugeneracijsku odgovornost da budu sve proaktivniji u smislu javne politike i suradnje s ciljem postizanja dogovora o međunarodnim standardima radi zaštite i očuvanja planeta za sadašnje i buduće generacije kako bi se zajamčilo njihovo potpuno uživanje ljudskih prava i ublažili negativni učinci klimatskih promjena;

I.  budući da je općeprihvaćeno da obveze i odgovornosti država i privatnog sektora u pogledu ljudskih prava imaju specifične posljedice u vezi s klimatskim promjenama; budući da je neuspjeh u zaštiti okoliša i onih koji ga brane u suprotnosti s pravnim obvezama država u pogledu ljudskih prava te da bi mogao predstavljati povredu određenih prava, kao što je pravo na zdrav okoliš ili pravo na život; budući da sve veći broj poslovnih aktivnosti i operacija u trećim zemljama ima ozbiljne posljedice na ljudska prava i okoliš;

J.  budući da je Pariški sporazum prvi međunarodni ugovor kojim se izričito prepoznaje veza između klimatskog djelovanja i ljudskih prava, čime se omogućuje korištenje postojećih pravnih instrumenata povezanih s ljudskim pravima kako bi se države i privatna poduzeća potaknulo na smanjenje emisija; budući da u okviru Pariškog sporazuma nema konkretnih instrumenata za pozivanje državnih i korporativnih aktera na odgovornost zbog njihova utjecaja na klimatske promjene i ostvarivanje ljudskih prava;

K.  budući da je Europski sud za ljudska prava jasno utvrdio da različite vrste degradacije okoliša mogu dovesti do kršenja materijalnih ljudskih prava, kao što su pravo na život, privatni i obiteljski život te mirno uživanje doma, kao i do kršenja zabrane nečovječnog i ponižavajućeg postupanja;

L.  budući da je cilj pravedne klimatske politike rješavanje klimatske krize primjenom prava o ljudskim pravima kako bi se premostio jaz odgovornosti u klimatskom upravljanju upotrebom sudskih postupaka u području klimatskih promjena kako bi se države i korporativni akteri pozivali na odgovornost te kako bi se zajamčila njihova odgovornost za djelovanje u pogledu očuvanja prirode, kao krajnjeg cilja samog po sebi te radi omogućavanja dostojanstvenog i zdravog života sadašnjih i budućih generacija;

M.  budući da je nekoliko nedovršenih sudskih predmeta utvrdilo povrede ljudskih prava i otvorilo put prema utvrđivanju odgovornosti nakon neuspjeha i izostanka djelovanja pojedinaca, država i korporativnih aktera u ispravljanju posljedica klimatskih promjena;

N.  budući da zbog sve intenzivnijeg tržišnog natjecanja u pogledu prirodnih resursa koje predvode privatna poduzeća, ponekad uz sudjelovanje vlade, mete progona postaju borci za zaštitu okoliša i autohtone zajednice koje nastoje zaštititi svoj tradicionalni teritorij na kojemu dolazi do okolišnog djelovanja;

O.  budući da posljedice klimatskih promjena na ljudska prava neće osjetiti samo najugroženije osobe, već i čitavo svjetsko stanovništvo; budući da najranjivije zajednice i zemlje koje uzrokuju najmanje onečišćenja i uništavanja okoliša najviše trpe izravne posljedice klimatskih promjena; budući da su brojke oboljelih i prerano preminulih zbog onečišćenja okoliša već sada tri puta veće od onih za AIDS, tuberkulozu i malariju zajedno, čime se ugrožava pravo na život, zdrav okoliš i čist zrak; budući da su prirodne katastrofe kao što su poplave, tropske oluje i duga razdoblja suše sve češće i imaju štetne posljedice za sigurnost opskrbe hranom u zemljama na jugu svijeta i za uživanje mnogih ljudskih prava;

P.  budući da je pravda u području okoliša dio socijalne pravde i budući da su učinci klimatskih promjena asimetrični i da su negativni učinci destruktivni za sadašnje i buduće generacije, posebno u zemljama u razvoju; budući da klimatske promjene snažno utječu na zemlje u razvoju i pogoršavaju postojeće socijalne i gospodarske nejednakosti, što dovodi do toga da ugrožene skupine nerazmjerno trpe posljedice njihovih negativnih učinaka;

Q.  budući da klimatske promjene sve više pridonose raseljavanju i migracijama, kako unutar država tako i preko međunarodnih granica; budući da je raseljavanje neizbježno za neke zajednice, kao što su one koje žive u područjima ugroženima dezertifikacijom, one koje se nalaze na Arktiku koji se brzo otapa, nastanjuju priobalna područja niske nadmorske visine i male otoke ili druge osjetljive ekosustave i rizične teritorije; budući da je od 2008. svake godine u prosjeku 24 milijuna ljudi raseljeno zbog katastrofalnih vremenskih nepogoda, i to većinom u trima najugroženijim regijama – supsaharskoj Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi; budući da prema UNDP-u 80 % osoba raseljenih zbog klimatskih promjena čine žene; budući da sve veća pojava raseljavanja uzrokovanog klimatskim promjenama može predstavljati izravnu prijetnju ljudskim pravima, kulturi i tradicionalnom znanju pogođenog stanovništva te može imati znatan utjecaj na lokalne zajednice u zemljama i područjima u kojima se nastanjuju;

R.  budući da su ograničenja i zabrane kretanja zbog bolesti COVID-19 smanjila transparentnost i praćenje kršenja ljudskih prava te su pojačala političko zastrašivanje i digitalni nadzor, pri čemu su ograničile pristup pravosuđu i sposobnosti boraca za zaštitu okoliša, lokalnih aktera, autohtonih zajednica te ostalih da efektivno sudjeluju u postupcima donošenja odluka; budući da su ograničenja kretanja autohtonih zajednica i sanitarne mjere ograničile njihovu sposobnost nadzora i zaštite svojih teritorija; budući da bi takve restrikcije trebale biti popraćene legitimnim i demokratskim zakonodavstvom; budući da je sposobnost međunarodne zajednice da nadgleda i istražuje navodna kršenja znatno smanjena zbog pandemije;

S.  budući da je sposobnost ljudi da se prilagode klimatskim promjenama u velikoj mjeri povezana s njihovim pristupom osnovnim ljudskim pravima i sa zdravljem ekosustava o kojima ovise njihova egzistencija i dobrobit; budući da mjere ublažavanja i prilagodbe, kao što su pristup prirodnim resursima i njihovo korištenje, kao što su zemljište, voda i šume, te preseljenje ljudi, također mogu negativno utjecati na ostvarivanje ljudskih prava; budući da će prema izvješću posebnog izvjestitelja za ekstremno siromaštvo i ljudska prava o klimatskim promjenama i siromaštvu od 17. srpnja 2019. zemlje i regije u razvoju snositi oko 75 – 80 % troškova klimatskih promjena;

T.  budući da bi klimatske promjene mogle unazaditi ljudski razvoj smanjenjem poljoprivredne produktivnosti, povećanjem nesigurnosti u pogledu opskrbe hranom i vodom te povećanjem izloženosti ekstremnim prirodnim katastrofama zbog kojih dolazi do uništenih ekosustava i povećanih zdravstvenih rizika;

U.  budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) očekuje da će od 2030. klimatske promjene uzrokovati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, i to zbog pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa; budući da su, prema Svjetskom programu za hranu, klimatski šokovi jedan od triju glavnih uzroka nesigurnosti opskrbe hranom diljem svijeta; budući da je 2019. gotovo 750 milijuna ljudi, tj. gotovo svaka deseta osoba u svijetu, bilo izloženo ozbiljnim razinama nesigurnosti opskrbe hranom;

V.  budući da klimatska kriza pojačava rodnu neravnopravnost jer ekstremni vremenski uvjeti, prirodne katastrofe i dugoročno uništavanje okoliša ugrožavaju domove, egzistenciju te socijalne mreže i infrastrukturu zajednice s nerazmjernim učinkom na žene i djevojčice, što uključuje povećanu neplaćenu skrb i rad u kućanstvu žena, veću prisutnost rodno uvjetovanog nasilja i marginalizaciju obrazovanja, sudjelovanja i vodstva žena;

W.  budući da je nasilje nad aktivistima za zaštitu okoliša, osobito ženama, te borcima za okolišna prava i njihovim odvjetnicima postalo dobro dokumentiran trend, među ostalim u masovnim medijima i društvenim medijima; budući da aktivistice trpe rodno specifične oblike nasilja i zastrašivanja koji su izvor ozbiljne zabrinutosti;

X.  budući da su borci za zaštitu okoliša na prvoj liniji klimatskog djelovanja i odgovornosti; budući da tijela za ljudska prava sve više upozoravaju na potrebu da se posebno zaštite borci za zaštitu okoliša; budući da je sve manji prostor za djelovanje civilnog društva globalni fenomen koji nerazmjerno utječe na borce za ljudska prava koji rade na pitanjima okoliša i zemljišta i koji se često nalaze u ruralnim i izoliranim područjima sa smanjenim pristupom mehanizmima zaštite; budući da se većina kršenja ljudskih prava protiv boraca za ljudska prava i zaštitu okoliša čini u ozračju gotovo potpunog nekažnjavanja; budući da su potpora i zaštita boraca za ljudska prava i zaštitu okoliša među utvrđenim prioritetima vanjskog djelovanja EU-a diljem svijeta i u njegovu susjedstvu; budući da se Unija u tom pogledu mora koristiti svim instrumentima koji su joj na raspolaganju;

Y.  budući da su posljednjih godina borci za zaštitu okoliša sve češće žrtve ubojstava, otmica, mučenja, rodno uvjetovanog nasilja, prijetnji, uznemiravanja, zastrašivanja, kampanja ocrnjivanja, kriminalizacije, sudskog uznemiravanja, prisilnih deložacija i raseljavanja;

Z.  budući da je posebna izvjestiteljica UN-a za položaj boraca za ljudska prava izrazila zabrinutost za borce za ljudska prava u svim zemljama jer su izloženi ograničenjima slobode kretanja, okupljanja, izražavanja i udruživanja te su meta lažnih optužbi, nepoštenih suđenja, proizvoljnih uhićenja i pritvaranja, mučenja i pogubljenja;

AA.  budući da se u izvješću Global Witnessa za 2020. navodi da je 2019. ubijeno 212 aktivista za zemljište i okoliš, što je povećanje od 30 % u odnosu na 2018.; budući da su oko 40 % tih žrtava bili autohtoni narodi i tradicionalni vlasnici zemljišta te da je više od dvije trećine ubojstava počinjeno u Latinskoj Americi;

AB.  budući da autohtoni narodi uživaju posebna prava u pogledu zaštite okoliša, zemljišta i resursa, kako je utvrđeno člankom 7. Konvencije Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima iz 1989.; budući da se u članku 29. Deklaracije UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007. navodi da „autohtoni narodi imaju pravo na očuvanje i zaštitu okoliša te proizvodnih kapaciteta svojih zemljišta ili teritorija i resursa”;

AC.  budući da je Sporazum iz Escazúa prvi regionalni sporazum o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u pitanjima okoliša u Latinskoj Americi i na Karibima; budući da je Sporazum iz Escazúa, koji je otvoren za ratifikaciju od 1. rujna 2019., prvi ugovor kojim se utvrđuje pravo na zdrav okoliš (članak 4.); budući da Sporazum iz Escazúa, u kojemu se ponavlja važnost regionalne suradnje, može poslužiti kao nadahnuće za druge regije koje se suočavaju sa sličnim izazovima; budući da se Aarhuškom konvencijom utvrđuje niz prava pojedinaca i organizacija civilnog društva u pogledu okoliša, uključujući pristup informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pristup pravosuđu; budući da su ugovorne stranke Konvencije obvezne provesti određene odredbe kako bi se osiguralo da javne vlasti (na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) daju doprinos tim pravima i učine ih efektivnima;

Učinak klimatskih promjena na ljudska prava

1.  ističe da su uživanje, zaštita i promicanje ljudskih prava ukorijenjenih u ljudskom dostojanstvu te zdrav i održiv planet međusobno povezani; poziva EU i njegove države članice da djeluju kao vjerodostojan i pouzdan partner na globalnoj razini donošenjem, jačanjem i provedbom zakonodavstva usklađenog sa sveobuhvatnim pristupom klimatskom djelovanju koji se temelji na ljudskim pravima, kako bi se usmjerile politike i mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima i osiguralo da su one adekvatne, dovoljno ambiciozne, nediskriminirajuće i usklađene s obvezama u pogledu temeljnih ljudskih prava; napominje da bi načela i standardi koji proizlaze iz međunarodnog prava o ljudskim pravima trebali usmjeravati sve politike i programe povezane s klimatskim promjenama i u svim fazama procesa; poziva EU i države članice da potaknu države koje nisu članice EU-a, poduzeća i tijela lokalne vlasti da provedu i usvoje rješenja i mjere koje će doprinijeti zaštiti okoliša i rješavanju posljedica klimatskih promjena;

2.  poziva Uniju i njezine države članice da ojačaju povezanost ljudskih prava i okoliša u čitavom svojem vanjskom djelovanju te da pomognu i pruže potporu međunarodnim, regionalnim i lokalnim mehanizmima za ljudska prava kako bi se riješili okolišni izazovi, posebno utjecaj klimatskih promjena u potpunom uživanju ljudskih prava; poziva Komisiju da zajamči uključenje pitanja klimatskih promjena i ljudskih prava u sve relevantne politike EU-a te da osigura usklađenost tih politika; napominje važnost podupiranja aktivnosti kojima se podiže razina osviještenosti o posljedicama klimatskih promjena, uništavanja okoliša i gubitka biološke raznolikosti na ljudska prava; poziva Uniju, nadalje, da podrži i ojača suradnju s trećim zemljama kako bi se pristup utemeljen na ljudskim pravima integrirao u zakone i politike u području okoliša;

3.  ističe neophodnost osiguravanja mogućnosti za ljudski razvoj svih; ističe rizike od kršenja ljudskih prava u međunarodnim lancima opskrbe robom za konvencionalnu i zelenu tehnologiju te energiju iz obnovljivih izvora, kao što je dječji rad u rudnicima kobalta koji opskrbljuju globalne lance litij-ionskih baterija; poziva Komisiju da pri ocjeni energetskih i prometnih tehnoloških rješenja u Uniji uzima u obzir posljedice za ljudska prava;

4.  ističe da nestašica vode kao jedna od posljedica klimatskih promjena pogađa mnoge ljude diljem svijeta; poziva EU i države članice da nestašicu vode učine ključnim prioritetom svojeg zakonodavnog i političkog programa; napominje da loše upravljanje zemljom i prirodnim resursima doprinosi novim sukobima i priječi mirno razrješenje postojećih sukoba; podsjeća da je konkurencija u pogledu smanjenja resursa sve veća te da je dodatno pogoršana uništavanjem okoliša, rastom stanovništva i klimatskim promjenama;

5.  podsjeća na pravnu obvezu poštovanja prava na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš koji je, među ostalim, preduvjet za održive ekonomske aktivnosti kojima se doprinosi dobrobiti i egzistenciji pojedinaca i zajednica; podsjeća da međunarodno pravo o ljudskim pravima pruža pravne lijekove za ispravljanje štete prouzročene klimatskim promjenama za pojedince, autohtone zajednice i borce za ljudska prava u području okoliša, provedbu mjera za borbu protiv klimatskih promjena i pozivanje država, poduzeća i pojedinaca na odgovornost za svoje aktivnosti koje utječu na klimatske promjene i ljudska prava; u tom pogledu poziva EU da borbu protiv nekažnjavanja učini jednim od svojih ključnih prioriteta stvaranjem instrumenata kojima se omogućuje potpuna, učinkovita i održiva provedba zakona o ljudskim pravima i okolišu te njihovo izvršenje;

6.  poziva Komisiju da osigura da se konkretne obveze u pogledu ljudskih prava, okoliša i klimatskih promjena koje su već utvrđene u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. učinkovito provode i prate te da se u njegovu provedbu uključi rodna perspektiva;

7.  podržava mandat posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i okoliš kako bi se na svjetskoj razini priznalo pravo na život u sigurnom, čistom, zdravom i održivom okolišu kao ljudsko pravo; poziva Uniju i države članice da na sljedećoj Općoj skupštini UN-a podupru globalno priznavanje tog prava; smatra da bi to priznavanje trebalo poslužiti kao katalizator za snažnije politike u području okoliša i poboljšanu provedbu zakona, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu, pristup informacijama i pravosuđu te bolje rezultate za ljude i planet;

8.  poziva Komisiju da nastavi pratiti stanje ljudskih prava i klimatskih promjena te da ocijeni napredak u integraciji i uključivanju ljudskih prava u sve aspekte klimatskog djelovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini u bliskoj suradnji s Vijećem UN-a za ljudska prava / visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava; u tom pogledu poziva Uniju da poduzme mjere kako bi se u Povelju uvelo pravo na siguran i zdrav okoliš, uz potpunu usklađenost s člankom 37.; u tom pogledu naglašava važnost bliske suradnje s državama i svim relevantnim institucijskim akterima uključenima u osiguravanje pravilne provedbe odredbi o ljudskim pravima i zaštiti okoliša;

9.  naglašava da bi svi ljudi, bez diskriminacije, trebali imati temeljno pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš i na stabilnu klimu te da to pravo mora biti u potpunosti provedivo kroz ambiciozne politike i u okviru pravosudnog sustava na svim razinama;

10.  smatra da je uključivanje ljudskog prava na zdrav okoliš u ključne sporazume i postupke u području okoliša ključno za holistički odgovor na COVID-19 koji uključuje ponovnu konceptualizaciju odnosa između ljudi i prirode kojom će se smanjiti rizici i spriječiti buduće štete od uništavanja okoliša;

11.  potiče EU i države članice da poduzmu odvažnu inicijativu uz aktivnu potporu posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava u borbi protiv nekažnjavanja počinitelja kaznenih djela protiv okoliša na globalnoj razini i otvore put u okviru Međunarodnog kaznenog suda prema novim pregovorima između stranaka s ciljem priznavanja „ekocida” kao međunarodnog zločina u skladu s Rimskim statutom; poziva Komisiju i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da uspostave program izgradnje kapaciteta nacionalnih jurisdikcija država članica u tim područjima;

12.  poziva Uniju i njezine države članice da redovito ocjenjuju kako vanjska dimenzija europskog zelenog plana može najbolje doprinijeti holističkom pristupu klimatskom djelovanju i gubitku biološke raznolikosti koji se temelji na ljudskim pravima; poziva EU da iskoristi širok raspon vanjskih politika, alata te političkih i financijskih instrumenata koji su mu na raspolaganju za provedbu europskog zelenog plana; poziva EU da preispita svoje mehanizme financiranja borbe protiv klimatskih promjena te prema potrebi predloži njihovu izmjenu kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje ljudskih prava i uspostavile snažne zaštitne mjere u tu svrhu; poziva na uspostavu kontaktnih točaka za klimu u okviru relevantnih službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), čija bi zadaća uključivala otpornost svih vanjskih djelovanja EU-a na klimatske promjene; poziva na transparentnu i informativnu komunikaciju o tim pitanjima u programima razvojne suradnje EU-a s trećim zemljama;

13.  poziva na integraciju rodne perspektive u politike i programe održivog razvoja kako bi se zajamčila prava žena i djevojčica, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, kao i nužne zdravstvene usluge, a promicanje rodne ravnopravnosti i klimatske pravde uključilo u strateške programe;

14.  poziva Komisiju da poveća financijsku i tehničku pomoć te aktivnosti izgradnje kapaciteta kako bi se trećim zemljama pružila potpora u integraciji ljudskih prava u njihove nacionalne klimatske aktivnosti i programe, u skladu s međunarodnom regulativom u području okoliša kako bi se osiguralo da ciljevi u vezi s klimatskim promjenama ne utječu na ostvarivanje ljudskih prava u tim zemljama; prima na znanje međuinstitucijski sporazum o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, u okviru kojeg će 30 % sredstava biti namijenjeno ciljevima u području klime i okoliša; ustraje u tome da sve aktivnosti europskih financijskih institucija u trećim zemljama, posebno Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, budu u skladu s klimatskim obvezama EU-a i da primjenjuju pristup temeljen na ljudskim pravima; poziva na pojačanje i produbljenje mehanizama za podnošenje pritužbi(8) za pojedince i skupine koje smatraju da su im takvim aktivnostima povrijeđena prava te da imaju pravo na pravni lijek;

15.  čvrsto podupire uključivanje ljudskih prava u globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020. u skladu s nedavnom komunikacijom Komisije pod nazivom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote”; smatra da bi, kako bi se ljudska prava uvrstila u globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020., novi ciljevi trebali biti usmjereni na priznavanje i provedbu, na nacionalnoj i globalnoj razini, prava na čist, zdrav, siguran i održiv okoliš;

16.  ponovno ističe važnost zaštite Arktika od klimatskih promjena i nužnost politike EU-a za Arktik;

17.  potvrđuje učinak povezanosti klimatskih promjena, uništavanja okoliša i prirodnih katastrofa kao pokretača migracije i raseljavanja potaknutog klimom te izražava žaljenje zbog nedostatka zaštite ljudskih prava na međunarodnoj razini za osobe koje su žrtve toga; smatra da bi se takvo raseljavanje trebalo rješavati na međunarodnoj razini; poziva Komisiju i države članice da surađuju u razvoju međunarodnog okvira za rješavanje pitanja raseljavanja i migracija uzrokovanih klimatskim promjenama na međunarodnim forumima te u vanjskom djelovanju EU-a; potiče Komisiju i države članice da zajedno rade na povećanju potpore mjerama otpornosti u regijama izloženima štetnim učincima klimatskih promjena te da pruže potporu osobama raseljenima zbog klimatskih promjena koje više ne mogu živjeti u svojim mjestima boravka; ističe da je Vijeće UN-a za ljudska prava presudilo da države moraju prilikom razmatranja deportacije tražitelja azila uzeti u obzir učinke na ljudska prava prouzročene klimatskom krizom u zemlji podrijetla; pozdravlja uključivanje migracija i raseljavanja potaknutih klimatskim promjenama u okvir za prilagodbu iz Cancúna;

18.  podržava pristup upravljanju migracijama u trećim zemljama koji se temelji na ljudskim pravima i uzimanje u obzir svih nedostataka u zaštiti ljudskih prava u kontekstu migracija; u tom pogledu podsjeća na postojeće instrumente za zakonite putove i smatra da bi takve instrumente trebalo dodatno uspostaviti za osobe kojima je potrebna zaštita; podupire utvrđivanje i promicanje dobrih praksi u vezi s obvezama u području ljudskih prava kojima se podupire i jača donošenje politika u području zaštite okoliša na razini EU-a i međunarodnoj razini;

19.  ustraje u ostvarivanju prava svih pojedinaca bez diskriminacije na temelju mjesta gdje žive ili njihova socijalnog stanja, osobito onih koji su najosjetljiviji na negativne učinke klimatskih promjena; naglašava da je važno zajamčiti i olakšati javno sudjelovanje spomenutih osjetljivih skupina u donošenju odluka koje utječu na njihovu egzistenciju;

20.  podsjeća na činjenicu da klimatske promjene pojačavaju nejednakost, nasilje i diskriminaciju s kojima se suočavaju žene; poziva EU i države članice da osmisle i provedu politike s transverzalnom rodnom perspektivom u područjima trgovine, suradnje, klime i vanjskog djelovanja, te da pritom promiču osnaživanje i sudjelovanje žena u postupku donošenja odluka, vodeći računa o posebnim ograničenjima s kojima su suočene djevojčice i žene;

21.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju ulogu i kapacitete regionalnih tijela za ljudska prava i drugih mehanizama u rješavanju povezanosti klimatskih promjena i ljudskih prava, promicanju prava u području okoliša i zaštiti boraca za okoliš; posebno poziva Komisiju da pokrene program potpore Sporazumu iz Escazúa kako bi se, među ostalim, pomoglo državama strankama u ratifikaciji i provedbi Sporazuma, civilnom društvu u angažiranju i doprinosu njegovoj provedbi te pružila potpora dobrovoljnom fondu uspostavljenom na temelju Sporazuma;

Odgovor na COVID-19

22.  naglašava da globalna pandemija bolesti COVID-19 savršeno ilustrira posljedice uništavanja okoliša na stvaranje uvjeta za povećanje zoonoza s ozbiljnim zdravstvenim, socijalnim, gospodarskim i političkim posljedicama; poziva Komisiju i države članice da se obvežu na to da okolišna prava i zaštita osoba koje ih štite budu dio svakog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19; potiče države članice i druge dionike da uzmu u obzir Komisijin globalni pregled učinka bolesti COVID-19 na demokraciju i ljudska prava;

23.  izražava duboku zabrinutost zbog toga što bi globalna recesija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 mogla smanjiti, odgoditi ili izmijeniti obveze država u pogledu međunarodnih klimatskih ciljeva i standarda ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da osiguraju potpunu usklađenost politika predviđenih za gospodarski oporavak s promicanjem i zaštitom ljudskih prava, kako je utvrđeno u članku 21. Ugovora iz Lisabona, kao i sa zaštitom okoliša i održivim razvojem;

24.  poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju i države članice da se zalažu za učinkovit odgovor na krizu koju je prouzročila bolest COVID-19, pri čemu se u potpunosti uzima u obzir važnost poštovanja, zaštite i uživanja prava na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš, kao sredstvo sprečavanja budućih okolišnih i zdravstvenih kriza koje bi mogle ugroziti temeljna ljudska prava; poziva Komisiju i ESVD da povećaju svoje ambicije u pogledu klime i okoliša u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19 te da osmisle ambiciozan strateški pristup klimatskoj diplomaciji;

25.  izražava zabrinutost zbog toga što su u određenim dijelovima svijeta političke vlasti, sigurnosne snage i nedržavne oružane skupine potencijalno zloupotrijebile hitne mjere i mjere ograničavanja kretanja poduzete kao odgovor na COVID-19 u cilju ograničavanja, zastrašivanja i usmrćivanja boraca za ljudska prava, uključujući borce za zaštitu okoliša i zemljišta; u tom pogledu podsjeća na to da su borci za zaštitu autohtonih naroda također nerazmjerno izloženi bolesti COVID-19 zbog slabe zdravstvene infrastrukture u udaljenim područjima i zanemarivanja vlade;

26.  napominje da pandemija bolesti COVID-19 prijeti sigurnosti opskrbe hranom i prehrani milijuna ljudi diljem svijeta jer su pogođeni globalni lanci opskrbe hranom u vrijeme kada su sigurnost opskrbe hranom i prehrambeni sustavi već pod pritiskom zbog klimatskih promjena i prirodnih katastrofa; ističe da bi pandemijska kriza mogla poslužiti kao prekretnica za ponovnu uspostavu ravnoteže i transformaciju prehrambenih sustava, tako da postanu uključiviji, održiviji i otporniji;

Borci za zaštitu okolišnih ljudskih prava i uloga autohtonog stanovništva

27.  podsjeća da su države obvezne štititi borce za zaštitu okoliša i njihove obitelji od uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja, kako je predviđeno pravom o ljudskim pravima, kao i jamčiti njihove temeljne slobode, te da su obvezne priznati prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica kao i doprinos njihova iskustva i znanja u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša; ističe njihovu posebnu ulogu i stručnost u upravljanju zemljištem i njegovu očuvanju te poziva na pojačanu suradnju s autohtonim narodima i njihovo uključivanje, kao i na jačanje njihova demokratskog sudjelovanja u relevantnom postupku donošenja odluka, uključujući odluke povezane s međunarodnom klimatskom diplomacijom; pozdravlja napore Komisije da podupre sudjelovanje autohtonih naroda pružanjem posebne potpore za više projekata kao što je Centar za dokumentaciju, istraživanje i informiranje autohtonih naroda (DOCIP); potiče Komisiju da nastavi promicati dijalog i suradnju između autohtonih naroda i Europske unije, kao i s međunarodnim forumima, posebno u vezi s klimatskim promjenama;

28.  ističe da, iako se napadi i prijetnje događaju svugdje u svijetu, posebna izvjestiteljica UN-a za položaj boraca za ljudska prava navodi da je situacija posebno teška u Latinskoj Americi i Aziji, gdje neki međunarodni ulagači, poduzeća i lokalne vlasti ignoriraju opravdanu zabrinutost stanovništva; primjećuje da u mnogim slučajevima do sukoba i kršenja prava dolazi u kontekstu gospodarske nejednakosti i socijalne isključenosti; osuđuje sudski progon i kriminalizaciju aktivista za zaštitu okoliša u Amazoniji, gdje su napadi, ubojstva i progon aktivista za zaštitu okoliša u porastu; osuđuje sve veći broj napada na aktiviste za zaštitu okoliša u Hondurasu i njihov progon te nedavno ubojstvo aktivista za zaštitu okoliša iz Guapinola; napominje da je u posljednje tri godine zabilježeno 578 ubojstava boraca za prava povezana s okolišem, zemljištem i autohtonim narodima; naglašava da su Filipini stalno na vrhu popisa zemalja u kojima je najopasnije biti borac za prava u području okoliša; ponavlja svoj poziv Komisiji da, s obzirom na ozbiljnost kršenja ljudskih prava u zemlji i na to da nije došlo do znatnog poboljšanja ili spremnosti na suradnju filipinskih vlasti, pokrene postupak koji bi mogao dovesti do privremenog ukidanja povlastica u okviru općeg sustava povlastica plus (OSP+);

29.  preporučuje da države članice EU-a koje to još nisu učinile ratificiraju Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim narodima i plemenima;

30.  poziva Komisiju da zajamči da EU ne podupire inicijative i projekte koji bi doveli do nezakonite jagme za zemljištem, nezakonite sječe i krčenja šuma ili drugih sličnih učinaka štetnih za okoliš; osuđuje svaki pokušaj deregulacije zaštite okoliša i ljudskih prava u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i drugih kriza;

31.  čvrsto osuđuje povećanje broja ubojstava, difamacije, progona, kriminalizacije, zatvaranja, uznemiravanja i zastrašivanja pripadnika autohtonih naroda te boraca za zaštitu okolišnih ljudskih prava i zemljišta diljem svijeta te poziva na to da se odgovorne osobe pozovu na odgovornost;

32.  naglašava da se žene koje se bore za ljudska prava u području okoliša suočavaju s dodatnim izazovima u svojem radu, zajednicama i domovima jer su meta rodno specifičnih prijetnji i rodno uvjetovanog nasilja ili su im izložene; napominje da su one više izložene riziku od određenih oblika nasilja i drugih oblika povreda, predrasuda, isključenosti i odmazde od svojih muških kolega;

33.  poziva EU i države članice da pruže potporu svim borcima za ljudska prava, posebno borcima za zaštitu okolišnih prava i njihovim pravnim zastupnicima, te da po potrebi skrenu pozornost na njihove slučajeve; uvjeren je da potporu borcima za prava u području okoliša treba povećati, a EU bi u javnim izjavama i lokalnim djelovanjem, kada je to prikladno, trebao osuditi svaku odmazdu ili napade na njih od strane korporativnih ili državnih aktera; ponavlja svoje stajalište o potrebi da ESVD, Komisija i države članice osnaže i ulažu u specifične rodno osjetljive mehanizme zaštite i programe za borce za zaštitu okoliša, uključujući lokalne i autohtone borce, te da ih uključe u sve istrage povreda;

34.  izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja položaja boraca za zaštitu okoliša, zviždača, novinara i pravnih stručnjaka za zaštitu okoliša diljem svijeta; poziva EU i države članice da zaštite slobodu izražavanja, slobodu i pluralizam medija te pravo na okupljanje, kao i da zajamče sigurnost i zaštitu novinara i zviždača u EU-u, ali i putem vanjskih odnosa; izražava duboku zabrinutost zbog zlostavljanja, kaznenih djela i ubilačkih napada čija su meta, zbog svoga djelovanja, novinari i medijski djelatnici; budući da je tzv. zviždanje oblik slobode izražavanja i informiranja te da ima ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda prava EU-a te jačanju demokratske odgovornosti i transparentnosti; u tom pogledu poziva Komisiju da kontrolira prenošenje i zajamči punu primjenu u državama članicama Direktive (EU) 2019/1937(9); smatra da je sloboda informiranja važno sredstvo za osobe koje bi mogle biti pogođene posljedicama klimatskih promjena kako bi rano i na odgovarajući način bile informirane o štetnim učincima klimatskih promjena i mjerama prilagodbe; zahtijeva poštovanje slobode informiranja;

35.  uviđa da su mjere koje poduzimaju borci za zaštitu okoliša ključne jer se na taj način za osobe koje žive na pogođenim područjima traže, osmišljavaju i šire održiva rješenja i mehanizmi za sprečavanje, otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama;

36.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti različitim potrebama u pogledu zaštite žena koje se bore za ljudska prava, uzimajući u obzir njihovu ulogu kao snažnih pokretača promjena, posebno kada je riječ o djelovanju u području klime; u tom pogledu naglašava da je potrebno podržati izgradnju kapaciteta i ulogu žena kao edukatora i promotora promjena te zajamčiti odgovarajuće financiranje tih organizacija; podsjeća da su žene vođe zajednica i aktivistice za zaštitu okoliša često žrtve represije, pa čak i ubojstava, kao što je slučaj s istaknutim aktivisticama koje su predložene i koje su ušle u uži izbor za nagradu „Saharov” Europskog parlamenta za slobodu mišljenja, odnosno Marielle Franco iz Brazila, ubijenom 2018., i Bertom Cáceres iz Hondurasa, ubijenom 2016.;

37.  poziva EU i države članice da zatraže i osiguraju poštovanje prava na slobodni, prethodni i informirani pristanak autohtonih naroda, bez prisile, za svaki sporazum ili razvojni projekt koji bi mogao utjecati na zemljišta, teritorij ili prirodna dobra autohtonih naroda; ističe da je promicanje prava autohtonih naroda i njihovih tradicionalnih praksi važno za postizanje održivog razvoja, borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje i obnovu biološke raznolikosti, uz istodobno jamčenje adekvatnih zaštitnih mjera;

38.  poziva Komisiju i Vijeće da iskoriste sve instrumente koji su im na raspolaganju, zajedno s odredbama koje se odnose na provedbu i primjenu ljudskih prava u okviru vanjske politike EU-a i sporazuma o pridruživanju, kako bi se učinkovito podržali i zaštitili borci za ljudska prava i prava okoliša u susjedstvu EU-a, kao i potaknule zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u na stvarno usklađivanje s europskim vrijednostima i standardima;

39.  poziva na donošenje priloga Smjernicama EU-a o borcima za ljudska prava koji bi bio posvećen posebnim izazovima i potrebama boraca za zaštitu okoliša i politikama EU-a u tom pogledu; ističe važnost nastavka projekta ProtectDefenders.eu s većim financijskim sredstvima, kao i drugih postojećih alata EU-a za potporu borcima za ljudska prava;

40.  poziva na donošenje popisa EU-a u pogledu prioritetnih zemalja u kojima bi ESVD, Komisija i države članice pojačali svoje djelovanje za potporu borcima za prava u području okoliša i surađivali s lokalnim vlastima u uvođenju ili poboljšanju mehanizama zaštite i posebnog zakonodavstva kojim se definiraju borci za zaštitu okoliša, priznaje njihov rad i jamči njihova zaštita; ustraje u tome da bi taj prioritetni popis trebao sastaviti ESVD, uz blisko savjetovanje s dionicima i Parlamentom, te bi se ažurirao na godišnjoj osnovi; također poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika da podnese godišnje javno izvješće o mjerama provedenima u prioritetnim zemljama, kao i o zaštiti boraca za zaštitu okoliša diljem svijeta;

41.  potiče UN da preuzme veću ulogu u zaštiti globalnih ekosustava i boraca za zaštitu okoliša, posebno kada klimatske promjene znatno utječu na autohtone i lokalne zajednice; stoga poziva EU da na razini UN-a promiče inicijativu za međunarodne promatrače za praćenje ozbiljne štete u okolišu, ozbiljnih ekoloških kriza ili situacija u kojima su borci za zaštitu okoliša najugroženiji te da surađuje s vlastima i pomaže im uspostavljanju okruženja u kojemu će ti borci biti zaštićeni;

42.  poziva Komisiju i države članice da putem političkog dijaloga promiču donošenje nacionalnih akcijskih planova kojima se borcima za zaštitu okoliša jamče sigurnost i sloboda integracijom šire perspektive kolektivne zaštite, uključujući političke mjere za legitimizaciju zajednica i skupina uključenih u zaštitu okoliša; poziva Komisiju da izričito adresira pitanje ljudskih prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica u okviru dobrovoljnih partnerskih sporazuma o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT);

43.  podsjeća da, u skladu s Deklaracijom UN-a o borcima za ljudska prava, države moraju štititi borce za biološku raznolikost kao borce za ljudska prava; izražava zadovoljstvo zbog izrade međunarodnih ugovora kao što su Sporazum iz Escazúa, koji je ključni instrument za Latinsku Ameriku i Karibe, regiju s najviše zabilježenih ubojstava boraca za ljudska prava u području okoliša;

UNFCCC, pravda i odgovornost

44.  izražava žaljenje zbog činjenice da bi, čak i ako ih sve države u potpunosti provedu, sadašnji nacionalno utvrđeni doprinosi doveli do katastrofalnog porasta globalne temperature od 3 °C iznad predindustrijske razine, čime bi se prekršio Pariški sporazum; upozorava da bi takav scenarij rezultirao ekstremnim klimatskim i okolišnim učincima kao i rasprostranjenim negativnim učincima na ljudska prava;

45.  pozdravlja uključenje ljudskih prava u preambulu Pariškog sporazuma i poziva na učinkovite mjere za poštovanje i promicanje obveza u pogledu ljudskih prava pri provedbi Sporazuma i klimatskom djelovanju; međutim, izražava žaljenje zbog toga što ne postoje konkretne odredbe kojima bi se državni i korporativni subjekti pozvali na odgovornost za kršenja ljudskih prava povezana s klimatskim promjenama;

46.  poziva stranke UNFCCC-a da nastave povećavati svoje ambicije ublažavanja i prilagodbe u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te da u svoje nacionalno utvrđene doprinose te u komunikaciju o prilagodbi uključe dimenziju ljudskih prava; poziva tajništvo UNFCCC-a da u suradnji s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava izradi smjernice o tome kako uključiti zaštitu ljudskih prava u komunikaciju o nacionalno utvrđenim doprinosima i prilagodbi; potiče stranke da revidiraju planirane nacionalne utvrđene doprinose i nacionalne utvrđene doprinose te da razviju mehanizme praćenja za nacionalno utvrđene doprinose uz puno i učinkovito sudjelovanje autohtonih naroda;

47.  ističe potrebu za jačanjem sinergija među obvezama izvješćivanja o klimi i ljudskim pravima; smatra da bi se smjernicama o okviru transparentnosti Pariškog sporazuma (članak 13.) od stranaka trebalo tražiti da dostave informacije ne samo o emisijama stakleničkih plinova, nego i o tome provode li se klimatske politike u skladu s drugim društvenim ciljevima i postojećim pravnim okvirima te ujedno sadrže informacije o dobrim praksama, uključujući pristupe koji se temelje na pravima u pogledu mjera ublažavanja i prilagodbe, kao i informacije o potpori;

48.  potiče institucije EU-a da aktivno surađuju u promicanju pristupa koji se temelji na ljudskim pravima u tekućim međunarodnim pregovorima o klimi, posebno u okviru mehanizma održivog razvoja i drugih smjernica za mehanizme u skladu s člankom 6. stavkom 4. Pariškog sporazuma, kojima se osiguravaju smisleno i informirano sudjelovanje nositelja prava, odgovarajuće okolišne i socijalne zaštitne mjere te neovisni mehanizmi pravne zaštite; naglašava da bi taj mehanizam trebao biti usmjeren na financiranje projekata koji koriste onima koji su najosjetljiviji na učinke klimatskih promjena, da bi projekti koji se financiraju u okviru tog mehanizma trebali proći procjenu učinka na ljudska prava, pri čemu bi samo projekti s pozitivnim učincima ispunjavali uvjete za registraciju;

49.  poziva Komisiju da izradi kriterije prihvatljivosti za bespovratna sredstva EU-a kojima bi se nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša, koje inače možda ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti za financiranje zbog svoje veličine, omogućio uključiviji pristup financijskim sredstvima;

50.  naglašava da, kako bi se osigurala odgovornost svih aktera, novi mehanizmi kao što je mehanizam održivog razvoja moraju uključivati institucijske zaštitne politike i mehanizme za pritužbe kako bi se zajamčila učinkovita zaštita prava;

51.  poziva Tajništvo UNFCCC-a da zajedno sa strankama Konvencije razvije zajednički pravni okvir za klimatsku pravdu;

52.  naglašava da bi se globalni pregled stanja iz članka 14. Pariškog sporazuma trebao upotrijebiti za preispitivanje napretka prema uključivanju ljudskih prava i drugih načela u klimatsko djelovanje; napominje da bi ona trebala uključivati mogućnosti za civilno društvo i međuvladine organizacije da daju svoj doprinos; smatra da bi ocjena provedbe Pariškog sporazuma trebala pomoći u utvrđivanju dobrih praksi i prepreka njegovoj provedbi, kao i u oblikovanju budućih nacionalno utvrđenih doprinosa i međunarodne suradnje;

53.  naglašava da bi sve učinkovite klimatske mjere koje se temelje na pravima trebale jamčiti slobodno, aktivno, smisleno i informirano sudjelovanje; preporučuje da planovi ublažavanja i prilagodbe budu javno dostupni, transparentno financirani i razvijeni u suradnji s pogođenim i/ili potencijalno ugroženim skupinama, posebno s najranjivijim skupinama;

54.  naglašava činjenicu da se zemlje u razvoju ne mogu same nositi s posljedicama klimatskih promjena i da često ovise o međunarodnoj pomoći u pogledu kapaciteta za upravljanje krizama te sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama i njihova predviđanja;

55.  naglašava svoje stajalište da zakoni o ljudskim pravima i institucije koje se obično upotrebljavaju za premošćivanje jaza u pogledu odgovornosti u upravljanju ne mogu ni na koji način zamijeniti učinkovite mjere za sprečavanje i ispravljanje štete prouzročene klimatskim promjenama; smatra da nacionalne institucije za ljudska prava i civilno društvo mogu imati učinkovitu ulogu u nacionalnim mehanizmima odgovornosti i nadzora koji su osmišljeni kako bi se osigurao pristup pravnim lijekovima osobama čija su ljudska prava povrijeđena zbog klimatskih promjena;

56.  smatra da EU mora imati aktivnu, snažnu i ambicioznu vodeću ulogu u pripremama za 26. konferenciju UN-a o klimatskim promjenama (COP26), pri čemu uključivanje načela ljudskih prava treba staviti u središte međunarodnih politika u području klimatskih promjena kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta za sadašnje i buduće generacije i ljudski razvoj;

57.  priznaje aktivnu ulogu i uključenost civilnog društva, uključujući nevladine organizacije i borce za zaštitu okoliša, u zagovaranju pristupa klimatskom djelovanju koji se temelje na ljudskim pravima te poziva EU da podupre takve aktivnosti; naglašava da je potrebno zajamčiti sudjelovanje civilnog društva u okviru transparentnosti utvrđenom u članku 13. Pariškog sporazuma;

58.  prima na znanje Komisijin Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1367/2006(10) (tzv. Aarhuška uredba) kojom bi se trebala poboljšati provedba Aarhuške konvencije na razini EU-a; dodatno potiče države članice da osiguraju odgovarajuće prenošenje relevantnih zakonodavnih akata EU-a (npr. Direktive 2011/92/EU(11)) i međunarodno pravno obvezujućih odredaba (Aarhuška konvencija) u njihov pravni poredak kako bi se zajamčili uključiv pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i pristup pravosuđu u pitanjima u području okoliša;

59.  naglašava da su djelovanja aktivista za zaštitu okoliša potpuno u skladu s ciljevima održivog razvoja i da bi se sustavna provedba tih ciljeva trebala ostvarivati na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

60.  podsjeća da su države članice obvezne regulirati korporacije kako bi osigurale da ne uzrokuju povrede ljudskih prava te da privatni i korporativni akteri imaju obvezu suočavanja s posljedicama klimatskih promjena na ljudska prava, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

61.  potiče Komisiju i države članice da u okviru međunarodno priznatih tijela aktivno sudjeluju u osmišljavanju, uspostavi i promicanju zaštitnih mjera i postupaka pozivanja na odgovornost kako bi se zajamčilo da strukturne promjene uvedene radi postizanja drastičnog smanjenja emisija do 2030., kako nalažu klimatske politike, budu oblikovane, provedene i praćene na način kojim se štite prava pogođenih ljudi i zajednica, uključujući pravo na rad i promicanje poštenih i pravednih radnih uvjeta; naglašava da zelena tranzicija treba biti pravedna i da se njome ne smije nikoga zapostaviti;

62.  naglašava važnost korporativne dužne pažnje te održive i odgovorne korporativne odgovornosti kao važnog i neophodnog načina sprečavanja i zaštite od teških povreda ljudskih prava i prava u području okoliša; poziva EU da podupre održivo i odgovorno korporativno upravljanje kao važan element europskog zelenog plana; poziva države članice da provedu učinkovite regulatorne mjere za identificiranje, procjenu, sprečavanje, okončanje, ublažavanje, praćenje, komuniciranje, utvrđivanje odgovornosti, adresiranje i ispravljanje potencijalnih i/ili utvrđenih povreda ljudskih prava, te da pozivaju poduzeća na odgovornost kada je riječ o jamčenju toga da ispunjavaju svoje obveze dužne pažnje u pogledu utjecaja klimatskih promjena na ljudska prava, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

63.  pozdravlja predanost Komisije izradi zakonodavnog prijedloga o obveznoj dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava i okoliša za poduzeća u svojim lancima opskrbe; preporučuje da se tim zakonodavnim prijedlogom podrži i olakša razvoj zajedničkih metodologija za mjerenje učinaka klimatskih promjena i učinaka na okoliš; naglašava važnost efektivnog, smislenog i informiranog savjetovanja i komunikacije sa svim pogođenim ili potencijalno pogođenim dionicima, uključujući borce za zaštitu okoliša; potiče EU da podrži i učinkovito sudjeluje u aktualnim pregovorima o obvezujućem ugovoru EU-a o poduzećima i ljudskim pravima za reguliranje aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća; smatra da se svakim takvim instrumentom mora poticati korporativne subjekte i ulagače da preuzmu odgovornost u pogledu ljudskog prava na zdrav okoliš; smatra da svaki takav instrument mora sadržavati čvrste odredbe o zaštiti okoliša i poticati korporativne subjekte, kao i financijske institucije, ali i regionalne investicijske ili razvojne institucije da preuzmu odgovornost u pogledu ljudskog prava na zdrav okoliš;

64.  ističe važnost borbe protiv korupcije na globalnoj razini jer ona utječe na uživanje ljudskih prava te ima konkretne negativne posljedice i nerazmjerno utječe na najugroženije, marginalizirane i ranjive skupine u društvu, kao što su žene, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe, siromašni, autohtono stanovništvo ili pripadnici manjina, tako što im se, među ostalim, zabranjuje jednak pristup prirodnim resursima, uključujući zemljište;

65.  poziva Vijeće i ESVD da kaznena djela povezana s korupcijom uključe u kažnjiva djela u okviru globalnog režima sankcija EU-a za ljudska prava, tzv. europskog zakona Magnitsky, te da osiguraju njegovo brzo donošenje i provedbu;

66.  smatra da bi trenutačna revizija trgovinske politike EU-a trebala biti prilika za redefiniranje, promicanje i jačanje zaštite ljudskih prava u trgovinskoj politici; naglašava da poglavlja o održivom razvoju budućih trgovinskih sporazuma moraju biti obuhvaćena mehanizmima rješavanja sporova iz tih sporazuma;

o
o   o

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 74. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava te voditeljima delegacija EU-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.
(2) SL C 337, 20.9.2018., str. 82.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
(4) SL C 118, 8.4.2020., str. 15.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
(6) Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, 25. lipnja 1998.
(7) Regionalni sporazum o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u pitanjima okoliša u Latinskoj Americi i na Karibima, 4. ožujka 2018.
(8) Neovisni mehanizam odgovornosti za projekte Europske banke za obnovu i razvoj i mehanizam za pritužbe Grupe Europske investicijske banke.
(9) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(10) Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
(11) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 9. rujna 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti