Amandmani koje je donio Europski parlament 20. svibnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (COM(2020)0642 – C9-0321/2020 – 2020/0289(COD))(1)
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća4 donesena je radi doprinosa provedbi obveza koje proizlaze iz Aarhuške konvencije utvrđivanjem pravila o njezinoj primjeni na institucije i tijela Unije.
(2) Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća4 donesena je radi doprinosa provedbi obveza koje proizlaze iz Aarhuške konvencije utvrđivanjem pravila o njezinoj primjeni na institucije i tijela Unije. Ovom se Uredbom stoga izmjenjuje Uredba (EZ) br. 1367/2006 u svrhu provedbe članka 9. stavaka 3. i 4. Konvencije.
__________________
__________________
4 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
4 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
(3) U Komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. prosinca 2019. pod nazivom „Europski zeleni plan” Komisija se obvezala razmotriti izmjenu Uredbe (EZ) br. 1367/2006 kako bi se poboljšao pristup upravnom i sudskom preispitivanju na razini Unije za građane i nevladine organizacije za zaštitu okoliša koje upitnom smatraju sukladnost odluka koje imaju učinak na okoliš s pravom zaštite okoliša. Komisija se isto tako obvezala poduzeti mjere za poboljšanje njihova pristupa pravosuđu pred nacionalnim sudovima u svim državama članicama. S tim ciljem objavila je Komunikaciju pod nazivom „Poboljšanje pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama”.
(3) U Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu Komisija se obvezala razmotriti izmjenu Uredbe (EZ) br. 1367/2006 kako bi se poboljšao pristup upravnom i sudskom preispitivanju na razini Unije za građane i nevladine organizacije za zaštitu okoliša s konkretnim pitanjima o sukladnosti upravnih akata koji imaju učinak na okoliš s pravom zaštite okoliša. Komisija se isto tako obvezala poduzeti mjere za poboljšanje njihova pristupa pravosuđu pred nacionalnim sudovima u svim državama članicama. S tim ciljem objavila je svoju Komunikaciju od 14. listopada 2020. o poboljšanju pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama, u kojoj potvrđuje da je „[p]ristup pravosuđu u pitanjima okoliša putem Suda EU-a i nacionalnih sudova kao sudova Unije važan [...] za ostvarenje prelaska na europski zeleni plan i jačanje uloge civilnog društva kao nadzornika u demokratskom prostoru”.
(3a) U članku 9. stavku 4. Aarhuške konvencije navodi se da sudski postupci u okviru područja primjene članka 9. stavka 3. te konvencije ne bi smjeli biti preskupi. Kako bi se osiguralo da sudski postupci u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 ne budu preskupi1a i da su predvidljivi za podnositelja zahtjeva, institucije ili tijela Unije trebali bi podnositi razumne zahtjeve za troškove kada su uspješni u parnici.
__________________
1a Komunikacija Komisije od 4. travnja 2019. o pregledu aktivnosti u području okoliša 2019.: Europa koja štiti svoje građane i poboljšava kvalitetu njihova života i Komunikacija Komisije od 14. listopada 2020. o poboljšanju pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama.
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.
(4) Uzimajući u obzir odredbe članka 9. stavka 3. Aarhuške konvencije, kao i pitanja koja je izrazio Odbor za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom5, pravo Unije trebalo bi se uskladiti s odredbama Aarhuške konvencije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na način koji je kompatibilan s temeljnim načelima prava Unije i njezinim sustavom sudskog preispitivanja.
(4) Uzimajući u obzir odredbe članka 9. stavaka 3. i 4. Aarhuške konvencije, kao i savjete Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom5, pravo Unije trebalo bi se uskladiti s odredbama Aarhuške konvencije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na način koji je kompatibilan s temeljnim načelima prava Unije, uključujući Ugovore, i njezinim sustavom sudskog preispitivanja. Uredbu (EU) br. 1367/2006 treba izmijeniti u skladu s time.
__________________
__________________
5Vidjeti nalaze Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom u predmetu ACCC/C/2008/32 na https://www.unece.org/env/pp/compliance/Compliancecommittee/32TableEC.html.
5Savjeti Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom u predmetima ACCC/M/2017/3 i ACCC/C/2015/128 dostupni su na https://unece.org/env/pp/cc/accc.m.2017.3_european-union and https://unece.org/env/pp/cc/accc.c.2015.128_european-union.
(4a) U članku 9. stavku 3. Aarhuške konvencije navedeno je da je u okviru svog nacionalnog zakonodavstva svaka stranka dužna pripadnicima javnosti koji udovoljavaju mjerilima iz domaćeg zakonodavstva osigurati pristup sudbenim postupcima ili drugim postupcima ocjene (preispitivanja) kojima se osporava materijalna i proceduralna zakonitost neke odluke, čina ili propusta koji su u suprotnosti s odredbama domaćega zakonodavstva koje se odnosi na okoliš. Postupak upravnog preispitivanja iz Aarhuške uredbe dopunjuje Unijin opći sustav upravnih i sudskih preispitivanja kojim se pripadnicima javnosti omogućuje da se preispitaju upravni akti putem izravnih sudskih postupaka na razini Unije, odnosno na temelju članka 263. stavka 4. UFEU-a i u skladu s člankom 267. UFEU-a, pred nacionalnim sudovima koji čine sastavni dio Unijinog sustava u skladu s Ugovorima.
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5.
(5) Ograničenje internog preispitivanja na upravne akte pojedinačnog područja primjene, predviđeno Uredbom (EZ) br. 1367/2006, glavna je prepreka nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša u traženju upućivanja na interno preispitivanje prema članku 10. te Uredbe, kao i u pogledu upravnih akata šireg područja primjene. Stoga je potrebno proširiti područje primjene postupka internog preispitivanja utvrđeno u toj Uredbi tako da obuhvaća nezakonodavne akte općeg područja primjene.
(5) Ograničenje internog preispitivanja na upravne akte pojedinačnog područja primjene, predviđeno Uredbom (EZ) br. 1367/2006, bilo je glavni razlog za neprihvatljivost nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša u traženju upućivanja na interno preispitivanje prema članku 10. te Uredbe, kao i u pogledu upravnih akata šireg područja primjene. Stoga je primjereno proširiti područje primjene postupka internog preispitivanja utvrđeno u toj Uredbi tako da obuhvaća nezakonodavne akte općeg područja primjene.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.
(6) Definicija upravnog akta u smislu Uredbe (EZ) br. 1367/2006 trebala bi obuhvaćati nezakonodavne akte. Međutim, nezakonodavni akt može podrazumijevati provedbene mjere na nacionalnoj razini za koje nevladine organizacije za zaštitu okoliša mogu ishoditi sudsku zaštitu, uključujući pred Sudom Europske Unije (Sud EU-a) putem prethodnog postupka u skladu s člankom 267. UFEU-a. Stoga je iz područja primjene internog preispitivanja potrebno izuzeti odredbe nezakonodavnih akata za koje pravo Unije izričito zahtijeva provedbene mjere na nacionalnoj razini.
(6) Definicija upravnog akta u smislu Uredbe (EZ) br. 1367/2006 trebala bi obuhvaćati nezakonodavne akte. Međutim, nezakonodavni akt može podrazumijevati provedbene mjere na nacionalnoj razini za koje se može ishoditi sudsku zaštitu, uključujući pred Sudom Europske Unije (Sud EU-a) putem prethodnog postupka u skladu s člankom 267. UFEU-a.
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.
(7) Radi pravne sigurnosti, da bi se određena odredba izuzela iz pojma upravnog akta, pravo Unije mora izričito zahtijevati donošenje provedbenih akata za tu odredbu.
Briše se.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.
(9) Područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1367/2006 obuhvaćeni su akti doneseni u okviru prava zaštite okoliša. Suprotno tomu, člankom 9. stavkom 3. Aarhuške konvencije obuhvaćeno je osporavanje akata koji su „u suprotnosti” s pravom koje se odnosi na okoliš. Stoga je potrebno pojasniti da bi se interno preispitivanje trebalo provesti kako bi se provjerilo je li upravni akt u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.
(9) Područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1367/2006 obuhvaćeni su akti doneseni u okviru prava zaštite okoliša. Suprotno tomu, člankom 9. stavkom 3. Aarhuške konvencije obuhvaćeno je osporavanje akata ili propusta koji su „u suprotnosti” s pravom koje se odnosi na okoliš. Stoga je potrebno pojasniti, u skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, da bi se interno preispitivanje trebalo provesti kako bi se provjerilo je li upravni akt, u suprotnosti s pravom zaštite okoliša u smislu članka 2. stavka 1. točke (f).
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10.
(10) Pri procjeni toga sadržava li upravni akt odredbe koje zbog svojih učinaka mogu biti u suprotnosti s pravom zaštite okoliša EU-a, potrebno je razmotriti imaju li takve odredbe negativan učinak na postizanje ciljeva politike Unije u području okoliša utvrđene u članku 191. UFEU-a.Kao rezultat toga, mehanizam internog preispitivanja trebao bi obuhvaćati i akte koji su doneseni u provedbi politika osim politike Unije u području okoliša.
(10) Pri procjeni toga sadržava li upravni akt odredbe koje mogu biti u suprotnosti s pravom koje se odnosi na okoliš u smislu članka 2. stavka 1. točke (f), potrebno je u skladu sa sudskom praksom Suda EU-a razmotriti imaju li takve odredbe negativan učinak na postizanje ciljeva politike Unije u području okoliša utvrđene u članku 191. Ako je to slučaj, mehanizam internog preispitivanja trebao bi obuhvaćati i akte koji su doneseni u provedbi politika osim politike Unije u području okoliša.
(10a) S obzirom na članak 263. stavak 1. UFEU-a, kako ga tumači Sud1a, smatra se da akt ima vanjske učinke te bi stoga mogao podlijegati zahtjevu za preispitivanje, ako za cilj ima postizanje pravnih učinaka u odnosu na treće strane. Upravni akti, kao što su imenovanja ili pripremni akti, koji za cilj nemaju postizanje pravnih učinaka u odnosu na treće strane i ne mogu se smatrati aktima koji imaju vanjske učinke, u skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, stoga ne bi smjeli predstavljati upravne akte u skladu s Uredbom (EZ) br. 1367/2006.
__________________
1a Presuda Suda od 3. listopada 2013., Inuit Tapiriit Kanatami i dr. protiv Parlamenta i Vijeća, C-583/11 P, ECLI:EU:C:2013:625, točka 56.
(10b) Kako bi se zajamčila pravna dosljednost, smatra se da akt ima pravne učinke te da stoga može podlijegati zahtjevu za preispitivanje u skladu s člankom 263. stavkom 1. UFEU-a, kako ga tumači Sud1a. Ako se smatra da akt ima pravne učinke, to znači da može podlijegati zahtjevu za preispitivanje, bez obzira na svoj oblik, jer se njegova priroda razmatra u odnosu na njegove učinke, cilj i sadržaj1b.
__________________
1a Presuda Suda od 29. siječnja 2021., ClientEarth protiv EIB-a, T-9/19, ECLI:EU:T:2021:42, točke 149. i 153. Vidi također presudu u predmetu C-583/11 P, točku 56.
1b Presude Suda od 10. prosinca 1957., Usines à tubes de la Sarre protiv Visokog tijela, 1/57 i 14/57, ECLI:EU:C:1957:13, str. 114., od 31. ožujka 1971., Komisija protiv Vijeća, 22/70, ECLI:EU:C:1971:32, točka 42., od 16. lipnja 1993., Francuska protiv Komisije, C-325/91, ECLI:EU:C:1993:245, točka 9., od 20. ožujka 1997., Francuska protiv Komisije, C-57/95, ECLI:EU:C:1997:164, točka 22. te od 13. listopada 2011., Deutsche Post i Njemačka protiv Komisije, C-463/10 P i C-475/10 P, ECLI:EU:C:2011:656, točka 36.
(10c) Postupovni rokovi u pogledu upravnog i/ili sudbenog nadzora trebali bi se primjenjivati tek kada se zainteresirane osobe upoznaju sa sadržajem upravnog akta u vezi s važnim javnim interesom kojeg štiti pravo zaštite okoliša i koji je zatim predmet osporavanja, posebice u slučajevima u kojima se pojedinačni upravni akt smatra zastarjelim. To je nužno kako bi se izbjegle prakse koje bi mogle biti u suprotnosti s člankom 9. Aarhuške konvencije i sudskom praksom Suda EU-a (vidi presudu Suda od 12. studenoga 2019. u predmetu C-261/18, Komisija protiv Irske1a.
__________________
1a Presuda Suda od 12. studenoga 2019. u predmetu C-261/18, Komisija Irske, ECLI:EU:C:2019:955.
(10d) Rani i učinkoviti načini sudjelovanja javnosti u stvaranju i donošenju zakonodavnih i nezakonodavnih akata Unije važni su kako bi se u ranoj fazi mogli riješiti problemi i procijeniti postoji li potreba za daljnjim prijedlogom za horizontalno poboljšanje sudjelovanja javnosti.
(11a) S obzirom na ključnu ulogu nevladinih organizacija za zaštitu okoliša u podizanju svijesti i pokretanju pravnih postupaka, institucije ili tijela Unije trebali bi osigurati odgovarajući pristup informacijama, sudjelovanju i pravosuđu.
Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.
(12) U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a6, nevladine organizacije za zaštitu okoliša koje zahtijevaju interno preispitivanje upravnog akta moraju pri navođenju osnove svojeg zahtjeva za preispitivanje navesti sve bitne činjenice ili sve pravne argumente koji mogu izazivati ozbiljne, tj. bitne dvojbe.
(12) U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a6, strana koja zahtijeva interno preispitivanje upravnog akta mora pri navođenju osnove svojeg zahtjeva za preispitivanje navesti sve bitne činjenice ili sve pravne argumente koji mogu izazivati ozbiljne, tj. bitne dvojbe. Taj zahtjev trebao bi se također primjenjivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1367/2006.
__________________
__________________
6 Presuda Suda od 12. rujna 2019. u predmetu C-82/17 P, TestBioTech protiv Komisije, ECLI:EU:C:2019:719, točka 69.
6 Presuda Suda od 12. rujna 2019., TestBioTech protiv Komisije, C-82/17 P, ECLI:EU:C:2019:719, točka 69. i presuda u predmetu T-9/19.
(12a) Tijekom razmatranja zahtjeva za interno preispitivanje, druge strane na koje predmetni zahtjev izravno utječe, kao što su trgovačka društva ili javna tijela, trebale bi moći podnijeti primjedbe dotičnoj instituciji ili tijelu Unije u rokovima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1367/2006.
(12b) U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a1a, ako mjera državne potpore iz članka 107. UFEU-a podrazumijeva povredu prava EU-a o okolišu, ta se mjera državne potpore ne može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem.Komisija bi trebala donijeti jasne smjernice kako bi olakšala procjenu usklađenosti državne potpore s relevantnim odredbama prava Unije, uključujući pravo Unije koje se odnose na okoliš.
_____________
1a Presuda Suda od 22. rujna 2020., Austrija protiv Komisije, C-594/18 P, ECLI:EU:C:2020:742.
(12c) Uredbom (EZ) br. 1367/2006 utvrđuju se zajedničke odredbe, područje primjene i definicije pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u donošenju odluka i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša na razini Unije. To je prikladno i time se doprinosi pravnoj sigurnosti i povećava transparentnost provedbenih mjera koje se poduzimaju u odnosu na obveze koje proizlaze iz Aarhuške konvencije.
(12d) Područje primjene postupka preispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1367/2006 trebalo bi obuhvaćati i materijalnu i postupovnu zakonitost akta koji se osporava. U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, postupci na temelju članka 263. stavka 4. UFEU-a i članka 12. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 ne mogu se temeljiti na razlozima ili dokazima koji se ne pojavljuju u zahtjevu za preispitivanje jer bi u protivnom svrha zahtjeva iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 u vezi s izjavom o razlozima preispitivanja takvog zahtjeva postala suvišna, a predmet postupka koji je pokrenut na temelju zahtjeva bio bi izmijenjen1a.
(13a) Akti koje su donijela javna tijela država članica, uključujući nacionalne provedbene mjere donesene na razini države članice koje se zahtijevaju nezakonodavnim aktom u skladu s pravom Unije, nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1367/2006, u skladu s Ugovorima i načelom autonomije nacionalnih sudova.
Amandman 22 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.
(14) Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a osobito pravo na dobru upravu (članak 41.) i pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.). Ovom se Uredbom doprinosi učinkovitosti Unijinog sustava upravnog i sudskog preispitivanja i, posljedično, ojačava se primjena članaka 41. i 47. Povelje, čime se doprinosi vladavini prava iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
(14) Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a osobito načelo zaštite okoliša (članak 37.), pravo na dobru upravu (članak 41.) i pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.). Ovom se Uredbom doprinosi učinkovitosti Unijinog sustava upravnog i sudskog preispitivanja u pitanjima okoliša i, posljedično, ojačava se primjena članaka 37., 41. i 47. Povelje, čime se doprinosi vladavini prava iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Uredba (EZ) br. 1367/2006 Članak 2. – stavak 1. – točka g
(g) „upravni akt” znači svaki nezakonodavni akt koji je donijela institucija ili tijelo EU-a, koji ima pravno obvezujuće i vanjske učinke te sadržava odredbe koje zbog svojih učinaka mogu biti u suprotnosti s pravom zaštite okoliša u smislu članka 2. stavka 1. točke (f), osim onih odredbi ovog akta za koje pravo Unije izričito zahtijeva provedbene mjere na razini Unije ili nacionalnoj razini;
(g) „upravni akt” znači svaki nezakonodavni akt koji je donijela institucija ili tijelo EU-a, koji ima pravne i vanjske učinke te sadržava odredbe koje mogu biti u suprotnosti s pravom zaštite okoliša u smislu članka 2. stavka 1. točke (f); upravni akti ne obuhvaćaju akte koje donose javna tijela država članica;
2. Upravni akti i upravni propusti ne uključuju mjere koje su institucije i tijela Zajednice poduzeli odnosno propustili poduzeti u svojstvu tijela za upravni nadzor, primjerice na temelju:
„2. Upravni akti i upravni propusti ne uključuju mjere koje su institucije i tijela Zajednice poduzeli odnosno propustili poduzeti u svojstvu tijela za upravni nadzor na temelju:
(da) članaka 86. i 87. UFEU-a [članci 106. i 107. UFEU-a] (pravila tržišnog natjecanja) do ... [18 mjeseci od donošenja ove Uredbe].
(db) Najkasnije ... [18 mjeseci od donošenja ove Uredbe], Komisija donosi smjernice kako bi olakšala procjenu usklađenosti državne potpore s relevantnim odredbama prava Unije koje se odnose na okoliš, uključujući informacije koje države članice trebaju dostaviti kada obavješćuju Komisiju o državnim potporama.”
1b. u članku 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Informacije o okolišu koje se stavljaju na raspolaganje javnosti i šire ažuriraju se prema potrebi. Uz dokumente iz članka12. stavaka2. i 3. i članka13. stavaka1. i 2. Uredbe (EZ) br.1049/2001, baze podataka i registri uključuju:
‘2. Informacije o okolišu koje se stavljaju na raspolaganje javnosti i šire ažuriraju se prema potrebi. Uz dokumente iz članka 12. stavaka 2. i 3. i članka 13. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, baze podataka i registri uključuju sljedeće dokumente u pročišćenom obliku:
(a) tekstove međunarodnih ugovora, konvencija i sporazuma te zakonodavstva Zajednice koji se odnose na područje zaštite okoliša ili su s njime povezani kao i tekstove politika, planova i programa koji se odnose na okoliš;
(a) tekstove međunarodnih ugovora, konvencija i sporazuma te zakonodavstva Unije koji se odnose na područje zaštite okoliša ili su s njime povezani kao i tekstove politika, planova i programa koji se odnose na okoliš;
(aa) stajališta država članica izražena u postupcima donošenja odluka koji vode do donošenja zakonodavstva Unije ili upravnih akata o okolišu ili povezanih s okolišem;
(b) izvješća o napretku u vezi s provedbom stavki iz točke (a) koja su sastavile institucije i tijela Zajednice ili se kod njih nalaze u elektroničkom obliku;
(b) izvješća o napretku u vezi s provedbom stavki iz točke (a) koja su sastavile institucije i tijela Unije ili se kod njih nalaze u elektroničkom obliku;
(c) korake koji su poduzeti u postupcima zbog povrede prava Zajednice od faze obrazloženog mišljenja sukladno članku 226. stavku 1. Ugovora;
(c) korake koji su poduzeti u postupcima zbog povrede prava Zajednice od faze obrazloženog mišljenja sukladno članku 258. stavku 1. Ugovora;
(d) izvješća o stanju okoliša iz stavka 4.;
(d) izvješća o stanju okoliša iz stavka 4.;
(e) podatke ili sažetke podataka dobivenih na temelju praćenja aktivnosti koje utječu ili bi mogle utjecati na okoliš;
(e) podatke ili sažetke podataka dobivenih na temelju praćenja aktivnosti koje utječu ili bi mogle utjecati na okoliš;
(f) odobrenja sa značajnim utjecajem na okoliš i sporazume vezane uz okoliš ili uputu na mjesto gdje se te informacije mogu zatražiti odnosno gdje im se može pristupiti;
(f) odobrenja sa značajnim utjecajem na okoliš i sporazume vezane uz okoliš ili uputu na mjesto gdje se te informacije mogu zatražiti odnosno gdje im se može pristupiti;
(g) studije o utjecaju na okoliš i procjene rizika u pogledu sastavnica okoliša ili uputu na mjesto gdje se te informacije mogu zatražiti odnosno gdje im se može pristupiti.ˮ
(g) studije o utjecaju na okoliš i procjene rizika u pogledu sastavnica okoliša ili uputu na mjesto gdje se te informacije mogu zatražiti odnosno gdje im se može pristupiti.ˮ
Svaka nevladina organizacija koja ispunjava kriterije iz članka 11. ima pravo podnijeti zahtjev za interno preispitivanje instituciji ili tijelu Unije koje je donijelo upravni akt ili, u slučaju navodnog upravnog propusta, koje je trebalo donijeti takav akt, pod uvjetom da je takav akt ili propust u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.
Svaka nevladina organizacija ili pripadnici javnosti koji ispunjavaju kriterije iz članka 11. imaju pravo podnijeti zahtjev za interno preispitivanje instituciji ili tijelu Unije koje je donijelo upravni akt ili, u slučaju navodnog upravnog propusta, koje je trebalo donijeti takav akt, pod uvjetom da je takav akt ili propust u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.
Ako je upravni akt provedbena mjera na razini Unije koja je potrebna zbog drugog nezakonodavnog akta, nevladina organizacija može pri podnošenju zahtjeva za preispitivanje te provedbene mjere zatražiti i preispitivanje odredbe nezakonodavnog akta za koji je ta provedbena mjera potrebna.
Ako je upravni akt provedbena mjera na razini Unije koja je potrebna zbog drugog nezakonodavnog akta, nevladina organizacija ili pripadnici javnosti koji ispunjavaju kriterije iz članka 11. mogu pri podnošenju zahtjeva za preispitivanje te provedbene mjere zatražiti i preispitivanje odredbe nezakonodavnog akta za koji je ta provedbena mjera potrebna.
2. Institucija odnosno tijelo Unije iz stavka 1. razmatra svaki zahtjev, osim ako je očito da je zahtjev neosnovan. Institucija odnosno tijelo Unije u najkraćem mogućem roku odgovara na zahtjev pisanim obrazloženjem, a najkasnije u roku od 16 tjedana od primitka zahtjeva.
2. Institucija odnosno tijelo Unije iz stavka 1. razmatra svaki zahtjev, osim ako je očito da je zahtjev neosnovan. Ako institucija ili tijelo Unije zaprimi više zahtjeva za preispitivanje istog akta ili propusta u kojima se navode isti razlozi, ta institucija ili tijelo može odlučiti povezati zahtjeve i smatrati ih jednim. U tom slučaju institucija ili tijelo Unije tu odluku što je prije moguće priopćuje svima koji su podnijeli zahtjev za interno preispitivanje istog akta ili propusta. U roku od četiri tjedna od podnošenja takvog zahtjeva treće strane na koje zahtjev izravno utječe mogu podnijeti primjedbe toj instituciji ili tijelu Unije. Institucija odnosno tijelo Unije u najkraćem mogućem roku odgovara na zahtjev pisanim obrazloženjem, a najkasnije u roku od 16 tjedana od primitka zahtjeva.
„1a. Zahtjev za interno preispitivanje u skladu s člankom 10. mogu podnijeti i pripadnici javnosti koji dokažu dovoljan interes ili narušavanje prava pod uvjetima iz niže navedenog stavka 2.”
2b. u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Komisija donosi potrebne odredbe kako bi osigurala transparentnu i dosljednu primjenu kriterija navedenih u stavku 1.
„2. Komisija donosi potrebne odredbe kako bi osigurala transparentnu i dosljednu primjenu kriterija navedenih u stavcima 1. i 1.a. Najkasnije ... [18 mjeseci nakon donošenja ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12.a kojim se utvrđuju kriteriji koje treba ispuniti pripadnici javnosti, kako je navedeno u stavku 1.a ovog članka.Komisija preispituje primjenu tih kriterija najmanje svake tri godine i, prema potrebi, izmjenjuje delegirani akt kako bi se zajamčilo učinkovito ostvarivanje prava dodijeljenog pripadnicima javnosti iz stavka 1.a.
Kriteriji utvrđeni delegiranim aktom donesenim u skladu s ovim stavkom su sljedeći:
(a) osigurati učinkovit pristup pravosuđu u skladu s općim ciljevima Aarhuške konvencije;
(b) zahtijevati da zahtjev moraju podnijeti pripadnici javnosti iz različitih država članica ako se on odnosi na djelovanje ili propust Unije koji utječe na javnost u više od jedne države članice;
(c) moraju biti takvi da izbjegavaju actio popularis, među ostalim osiguravanjem da pri dokazivanju dostatnog interesa ili narušavanja prava pripadnici javnosti moraju dokazati da su izravno pogođeni u odnosu na širu javnost;
(d) smanjenje administrativnog opterećenja institucija i tijela Unije.
Europske institucije i tijela najkasnije do 31. prosinca 2021. uspostavljaju registar svih zahtjeva koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti iz članka 11. te podnositelja zahtjeva koji ispunjavaju te uvjete i podnijeli su zahtjeve. Taj se registar redovito ažurira.”
2d. u članku 12. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
1. Nevladina organizacija koja je podnijela zahtjev za interno preispitivanje sukladno članku 10. može pokrenuti postupak pred Sudom EZ-a u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora.
„1.Ako nevladina organizacija ili pripadnici javnosti koji su podnijeli zahtjev za interno preispitivanje sukladno članku 10. smatraju da odluka institucije ili tijela Unije kao odgovor na taj zahtjev nije dovoljna za osiguravanje usklađenosti s pravom zaštite okoliša, mogu pokrenuti postupak pred Sudom u skladu s člankom 263. Ugovora radi preispitivanja materijalne i postupovne zakonitosti te odluke.”
2e. u članku 12. stavak 2. mijenja se kako slijedi:
2. Ako institucija odnosno tijelo Zajednice ne postupi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ili 3., nevladina organizacija može pokrenuti postupak pred Sudom EZ-a u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora.
„2. Ako institucija odnosno tijelo Unije ne postupi u skladu s člankom10. stavkom2. ili 3., nevladina organizacija ili pripadnici javnosti koji su podnijeli zahtjev za interno preispitivanje u skladu s člankom 10. može pokrenuti postupak pred Sudom EZ-a u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora.”
„2.a Ne dovodeći u pitanje pravo Suda na podjelu troškova, potrebno je osigurati da sudski postupci pokrenuti u skladu s ovim člankom ne budu preskupi. Institucije i tijela Unije iz članka 10. stavka 1. podnose samo razumne zahtjeve za nadoknadu troškova.”
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica i s javnošću u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.