Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o stanju u Kini i odnosima EU-a i Kine, a posebno Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o represiji nad demokratskom oporbom u Hong Kongu(1) i Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o prisilnom radu i položaju Ujgura u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu(2) (XUAR),

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje preporuke o Hong Kongu, osobito onu o Hong Kongu, 20 godina nakon primopredaje, upućenu 13. prosinca 2017. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020(4).,

–  uzimajući u obzir dodjelu Nagrade Saharov za 2019. Ilhamu Tohtiju, ujgurskom ekonomistu i borcu za prava ujgurske manjine u Kini,

–  uzimajući u obzir izjavu istaknutih zastupnika u Europskom parlamentu nakon odluke kineskih vlasti od 23. ožujka 2021. kojom su nametnute sankcije Pododboru za ljudska prava i drugim europskim subjektima i dužnosnicima,

–  uzimajući u obzir govore predsjednika Davida Marije Sassolija, predsjednice Pododbora za ljudska prava Marije Arene i predsjednika Izaslanstva za odnose s Narodnom Republikom Kinom Reinharda Bütikofera na otvaranju plenarne sjednice 24. ožujka 2021.,

–  uzimajući u obzir izjavu direktora europskih instituta za istraživanja od 25. ožujka 2021.,

–  uzimajući u obzir govor potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije Josepa Borrella na raspravi od 28. travnja 2021. o kineskim protusankcijama protiv subjekata iz EU-a, zastupnika u Europskom parlamentu i zastupnika u nacionalnim parlamentima te na raspravu koja je uslijedila,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu o kineskim sankcijama protiv parlamentarnih zastupnika, koju su 29. ožujka 2021. donijeli predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik belgijskog Zastupničkog doma, predsjednik nizozemskog Zastupničkog doma i predsjednik Seimasa Republike Litve,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Vijeća (EU) 2021/478 od 22. ožujka 2021. o provedbi Uredbe (EU) 2020/1998 o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava(5) i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/481 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2020/1999 o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava(6),

–  uzimajući u obzir izjavu skupine G7 od 12. ožujka 2021. o izmjenama izbornog sustava u Hong Kongu i priopćenje koje su 5. svibnja 2021. donijeli ministri vanjskih poslova i ministri za razvoj skupine G7,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije od 17. travnja 2021. o osuđivanju prodemokratskih aktivista u Hong Kongu,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije od 29. prosinca 2020. o osuđivanju novinara, odvjetnika i boraca za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir objavu glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Kine od 22. ožujka 2021. o sankcijama protiv relevantnih subjekata i osoblja EU-a,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Michela i predsjednice Ursule von der Leyen o obrani interesa i vrijednosti EU-a u složenom i iznimno važnom partnerstvu, nakon 22. sastanka na vrhu EU-a i Kine održanog 22. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 12. ožujka 2019. pod naslovom „EU i Kina – strateški pregled” (JOIN(2019)0005),

–  uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih etničkih skupina,

–  uzimajući u obzir poziv stručnjaka UN-a od 26. lipnja 2020. na poduzimanje odlučnih mjera za zaštitu temeljnih sloboda u Kini,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nikad nije ratificirala,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

–  uzimajući u obzir Protokol iz 2014. uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada o prisilnom radu iz 1930., koji Kina nije potpisala,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da bi promicanje i zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava trebali i dalje biti u središtu dugogodišnjeg odnosa EU-a i Kine, u skladu s predanošću EU-a da zaštiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da se tih istih vrijednosti pridržava u vlastitom razvoju i međunarodnoj suradnji;

B.  budući da je Vijeće 7. prosinca 2020. donijelo Uredbu (EU) 2020/1998 kojom se uspostavlja globalni režim sankcija EU-a za kršenje i povrede ljudskih prava kojim se EU-u omogućuje da uvede mjere ograničavanja protiv ciljanih pojedinaca, subjekata i tijela, uključujući države i nedržavne aktere, koji su odgovorni za teška kršenja i povrede ljudskih prava diljem svijeta, koji su u njih uključeni ili su s njima povezani; budući da je važno naglasiti da je EU obvezan primijeniti tu uredbu u slučaju masovnog kršenja ljudskih prava;

C.  budući da je Vijeće EU-a za vanjske poslove 22. ožujka 2021. u sklopu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava donijelo mjere ograničavanja protiv Zhua Hailuna, bivšeg zamjenika predsjednika 13. narodnog kongresa Autonomne ujgurske regije Xinjianga (XUAR), Wanga Junzhenga, tajnika partije u okviru Proizvodnih i građevinskih snaga Xinjianga (XPCC) i zamjenika tajnika Partijskog odbora kineskog XUAR-a, Wanga Mingshana, člana Stalnog odbora Partijskog odbora XUAR-a i tajnika Odbora za politička i pravna pitanja XUAR-a, Chenga Mingguoa, direktora Ureda za javnu sigurnost u Xinjiangu (XPSB) i potpredsjednika Narodne vlade XUAR-a, te protiv Ureda za javnu sigurnost XPCC-a koji upravlja centrima za pritvor u Xinjiangu; budući da su te četiri osobe i jedan subjekt odgovorni za teška kršenja ljudskih prava, uključujući masovno proizvoljno pritvaranje Ujgura i pripadnika drugih muslimanskih etničkih manjina u XUAR-u i ponižavajuće postupanje prema njima;

D.  budući da je samo nekoliko trenutaka nakon odobrenja popisa EU-a glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Kine najavio donošenje sankcija protiv petero zastupnika u Europskom parlamentu, odnosno Reinharda Bütikofera, Michaela Gahlera, Raphaëla Glucksmanna, Ilhana Kyuchyuka i Miriam Lexmann, protiv Pododbora Parlamenta za ljudska prava, trojice zastupnika u parlamentima država članica EU-a (Sjoerda Wiemera Sjoerdsme, Samuela Cogolatija i Dovile Sakaliene), Političkog i sigurnosnog odbora Vijeća EU-a koji okuplja veleposlanike 27 država članica, dvojice znanstvenika (Adriana Zenza i Björna Jerdéna) i dviju skupina za strateško promišljanje (Instituta Mercator za kineske studije (MERICS) iz Njemačke i Zaklade Saveza demokracija iz Danske) zbog „teškog narušavanja suvereniteta i interesa Kine te zlonamjernog širenja laži i dezinformacija”;

E.  budući da je, prema priopćenju glasnogovornika, dotičnim pojedincima i njihovim obiteljima zabranjen ulazak u kontinentalnu Kinu, Hong Kong i Makao te je njima i s njima povezanim poduzećima i institucijama zabranjeno poslovanje s Kinom;

F.  budući da je nekoliko dana kasnije Kina donijela sankcije protiv parlamentarnih zastupnika, subjekata i skupina za strateško promišljanje u Ujedinjenoj Kraljevini, Kanadi i SAD-u, odnosno u zemljama koje su također uvele mjere protiv kršenja ljudskih prava u Xinjiangu;

G.  budući da kineske mjere predstavljaju napad na Europsku uniju i Parlament u cjelini, a time i na okosnicu europskih vrijednosti i demokracije, kao i napad na slobodu istraživanja;

H.  budući da su sankcije EU-a usmjerene protiv kršenja ljudskih prava te se temelje na legitimnim i proporcionalnim mjerama ugrađenim u međunarodno pravo, dok kineske sankcije nisu pravno opravdane, u potpunosti su neutemeljene i proizvoljne te su usmjerene protiv kritiziranja takvog kršenja ljudskih prava; budući da je njihova namjera očito odvratiti EU od nastavka rada i djelovanja protiv kršenja ljudskih prava u Kini;

I.  budući da je Kina odgovorna za brojna kršenja ljudskih prava, što je u suprotnosti s njezinim bilateralnim i multilateralnim obvezama u tim područjima; budući da prema mjerodavnim izvješćima Kina upravo proživljava najmračnije razdoblje kad je riječ o ljudskim pravima još od masakra na trgu Tiananmen; budući da Kina redovito podnosi rezolucije Odboru Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) u kojima se „suverenost, neuplitanje i uzajamno poštovanje” zagovaraju kao temeljna nedodirljiva načela, a promicanje i zaštita ljudskih prava pojedinaca ostavljaju se po strani;

J.  budući da su EU i Kina u prosincu 2020. postigli načelni dogovor o Sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima između EU-a i Kine; budući da je sposobnost Europskog parlamenta da propisno analizira Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima znatno otežana zbog kineskih sankcija, zbog kojih u najmanju ruku Pododbor za ljudska prava ne može surađivati s kineskim stručnjacima; budući da nije prihvatljivo baviti se odnosima u području trgovine i ulaganja izvan općeg konteksta pitanja ljudskih prava i širih političkih odnosa;

K.  budući da je kinesko nametanje sankcija najnoviji korak u postupnom skretanju vodstva Komunističke partije Kine prema konfrontacijskom pristupu, među ostalim i dezinformacijama i kibernapadima protiv Unije, dok odnosi EU-a i Kine postaju sve napetiji zbog mjera protiv Ujgura i drugih etničkih manjina, represije nad demokracijom u Hong Kongu i pristupa koji sve više karakteriziraju sukobi u Tajvanskom tjesnacu; budući da se, s obzirom na otkrivena ograničenja postojeće strategije za odnose EU-a i Kine, odnosi između EU-a i Kine neće moći nastaviti kao i dosad;

L.   budući da je nakon kineskih sankcija protiv zastupnika u Europskom parlamentu uslijedila odluka ruskih vlasti od 30. travnja 2021. o uvođenju sankcija protiv osmero državljana EU-a, uključujući predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija i potpredsjednicu Komisije Věru Jourovu;

M.   budući da je od 2014., kada je kineska vlada pokrenula „kampanju odlučnog djelovanja protiv nasilnog terorizma” usmjerenu uglavnom na ujgursku manjinu u Xinjiangu, više od milijun ljudi zatvoreno u logore za pritvaranje, takozvane „centre za politički preodgoj” ili „centre za osposobljavanje”, koji čine najveći sustav masovnih zatvora na svijetu; budući da je ujgursko stanovništvo žrtva nastojanja kineske vlade da iskorijeni njihov jedinstveni identitet i pravo na opstojnost kao stanovništva i to mučenjem, prisilnim nestancima, masovnim nadzorom, kulturnim i vjerskim zatiranjem, prisilnom sterilizacijom žena, seksualnim nasiljem, kršenjem reproduktivnih prava i razdvajanjem obitelji; budući da su organizacije za ljudska prava procijenile da bi se prema međunarodnom pravu ta kaznena djela mogla smatrati zločinima protiv čovječnosti;

N.  budući da se represija nad političkom oporbom u Hong Kongu pogoršala od 21. siječnja 2021. kada je Parlament donio rezoluciju na tu temu, odnosno da su izrečene brojne kazne prodemokratskim aktivistima i političkim predstavnicima kao što su Joshua Wong, Martin Lee, Jimmy Lai i Lester Shum, zbog njihova mirnog sudjelovanja u prosvjedima, a u nekim slučajevima čak i bez dokaza o aktivnoj ulozi u neredima; budući da je u ožujku ove godine došlo do najznačajnije izmjene političkog sustava Hong Konga zbog izmjena izbornog sustava među kojima je i uvođenje uvjeta domoljublja prema kontinentalnoj Kini te koncentracija moći i utjecaja u Izbornom povjerenstvu Hong Konga, što će dovesti do drastičnog smanjenja udjela izravno izabranih predstavnika u Zakonodavnom vijeću Hong Konga;

O.   budući da deset država članica EU-a i dalje ima aktivne ugovore o izručenju s Kinom, prema kojima Ujguri, građani Hong Konga, Tibetanci i kineski disidenti u Europi mogu biti izručeni kako bi im se moglo politički suditi u Kini;

P.   budući da je Gui Minhai, švedski državljanin s boravištem u Hong Kongu, i dalje u zatvoru unatoč brojnim pozivima Parlamenta na njegovo hitno puštanje na slobodu;

1.  najoštrije osuđuje neutemeljene i proizvoljne sankcije koje su nametnule kineske vlasti, a koje predstavljaju napad na slobodu govora, akademsku slobodu i međunarodnu predanost ljudskim pravima te razumijevanje tih prava; odlučno poziva kineske vlasti da ukinu te neopravdane sankcije;

2.  izražava svoju punu solidarnost sa zastupnicima u Europskom parlamentu, s Pododborom za ljudska prava Europskog parlamenta i sa svim drugim osobama i subjektima pogođenima kineskim sankcijama, među kojima su Politički i sigurnosni odbor Vijeća Europske unije, zastupnici u nacionalnim parlamentima, švedski i njemački znanstvenici te skupine za strateško promišljanje u Njemačkoj i Danskoj; iskazuje punu solidarnost s parlamentarnim zastupnicima iz trećih zemalja protiv kojih su također uvedene sankcije, uključujući zastupnike iz UK-a, Kanade, SAD-a i Australije;

3.  ponovno ističe da su temeljne slobode, sloboda izražavanja, slobodno sudjelovanje u postupcima odlučivanja, akademska sloboda i obrana ljudskih prava temelji naših demokracija i da u odnosima EU-a i Kine te vrijednosti nikada neće biti ugrožene; naglašava da su pokušaji zastrašivanja bezuspješni i da ćemo kao izabrani zastupnici u Europskom parlamentu nastaviti aktivno i neometano osuđivati kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava te raditi na njima, kao i pozivati EU da poštovanje ljudskih prava zadrži u središtu svih svojih vanjskih politika; smatra da su ti kineski napadi izraz dimenzije sustavnog suparništva u odnosima EU-a i Kine;

4.  oštro osuđuje taj novi pokušaj, kao i prethodne pokušaje, kineskih državnih i nedržavnih aktera da se upliću u demokratski život Europske unije i njezinih država članica i da šire dezinformacije u javnim raspravama; sankcije smatra dijelom napora da se diljem svijeta cenzurira diskurs o Kini i da se odredi kakvi su diskursi i rasprave dopušteni na globalnoj razini, što doživljava dijelom totalitarne prijetnje;

5.  ponavlja svoju snažnu zabrinutost zbog raznih kršenja osnovnih i ljudskih prava u Kini, narušavanja ljudskog dostojanstva te prava na slobodu kulturnog izražavanja, slobodu vjere i govora te mirnog okupljanja i udruživanja, a posebno zbog sustavnog progona Ujgura, Tibetanaca, Mongola i drugih etničkih manjina, boraca za ljudska prava, društvenih aktivista, vjerskih skupina, novinara te podnositelja peticija i prosvjednika protiv nepravdi, kao i zbog sve veće represije nad svim neistomišljenicima i pripadnicima oporbe, posebno u Hong Kongu;

6.  podsjeća na svoje stajalište izneseno u rezoluciji od 17. prosinca 2020. da se kršenja ljudskih prava u Xinjiangu smatraju zločinima protiv čovječnosti i ističe sve veću količinu dokaza o takvim zločinima; potiče EU i njegove države članice da ulože veće napore u privlačenje dostatne međunarodne podrške neovisnoj istrazi UN-a u pogledu Xinjanga; stoga pozdravlja činjenicu da su na popis u okviru globalnog režima sankcija EU-a za kršenje i povrede ljudska prava uvrštene četiri osobe i jedan subjekt iz Kine jer su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava u Kini; potiče Komisiju, Vijeće i države članice da poduzmu sve potrebne mjere i da iskoriste sva dostupna sredstva, osobito ekonomska, kako bi uvjerili kinesku vladu da zatvori kampove i okonča sva kršenja ljudskih prava u Xinjiangu i na drugim mjestima, kao što je Tibet;

7.  žali zbog činjenice da je nekoliko međunarodnih poduzeća, posebno u tekstilnom i odjevnom sektoru, postalo predmetom obuhvatnog i raširenog bojkota nakon izražavanja zabrinutosti zbog navoda o prisilnom radu u Xinjiangu i donošenja odluke o prekidu veza s Xinjiangom u području lanca opskrbe te oštro osuđuje agresivnu političku prisilu koju protiv njih provodi kineska vlada; ponovno zahtijeva od Komisije i ESVD-a da brzo finaliziraju paket poslovnih savjeta u pogledu lanca opskrbe kako bi se poduzećima pomoglo da prepoznaju rizike od korištenja prisilnog rada Ujgura i da hitno pronađu alternativne izvore opskrbe;

8.  boji se da su mjere odmazde protiv institucija EU-a i država članica i njihova rada u području ljudskih prava dio ciljane strategije za slabljenje ljudskih prava na međunarodnoj razini i redefiniranje tih prava na način da ona u konačnici izgube svoj izvorni smisao; izražava žaljenje zbog toga što pristup i alati koje je EU dosad primjenjivao nisu doveli do konkretnog napretka u području ljudskih prava u Kini, koje u posljednjem desetljeću bilježi samo nazadovanje; poziva Komisiju da izradi i provede cjelovitu strategiju EU-a u cilju postizanja istinskog napretka u pogledu ljudskih prava u Kini;

9.  smatra da su kineske sankcije, koje su donesene kao mjere odmazde i nisu utemeljene na međunarodnom pravu, primjer velikog nazadovanja u odnosima EU-a i Kine; smatra ključnim da EU i sve njegove institucije pokažu ujedinjen stav u borbi protiv tog napada na europsku demokraciju i u obrani naših zajedničkih vrijednosti; poziva predsjednika Vijeća i predsjednicu Komisije da jasno izjave da se kineske sankcije protiv izabranih političara neće tolerirati; smatra prikladnim i nužnim da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije i države članice pokrenu to pitanje u bilateralnim razgovorima s kineskim kolegama na svim razinama i traži da Parlament bude obaviješten o tim naporima;

10.  smatra da je zbog kineskih sankcija opravdano zamrznuto svako razmatranje Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima između EU-a i Kine, kao i rasprave o njegovoj ratifikaciji u Europskom parlamentu; smatra da Kina mora ukinuti sankcije prije nego što se Parlament može pozabaviti tim sporazumom, ne dovodeći u pitanje konačni ishod postupka ratifikacije tog sporazuma; očekuje od Komisije da se savjetuje s Parlamentom prije poduzimanja bilo kakvih koraka prema sklapanju i potpisivanju tog sporazuma; poziva Komisiju da iskoristi raspravu o Sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima između EU-a i Kine kako bi se poboljšala zaštita ljudskih prava i poduprlo civilno društvo u Kini te podsjeća Komisiju da će Parlament uzeti u obzir stanje ljudskih prava u Kini, uključujući Hong Kong, kada se od njega zatraži da podrži taj sporazum;

11.  ističe da je hitno potrebno uspostaviti novu ravnotežu u odnosima EU-a i Kine donošenjem paketa autonomnih mjera, uključujući: zakonodavstvo protiv narušavajućih učinaka stranih subvencija na unutarnje tržište; instrument za međunarodnu javnu nabavu; zakonodavstvo u području lanca opskrbe s obveznim zahtjevima u pogledu dužne pažnje kojima se također predviđa zabrana uvoza robe proizvedene prisilnim radom; poboljšanu i ojačanu Uredbu EU-a o provjeri stranih ulaganja; djelotvoran instrument za suzbijanje prisile; prema potrebi, dodatne ciljane mjere u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava kako bi se nastavilo s rješavanjem pitanja represije u Xinjiangu i Hong Kongu s ciljem da Kina okonča sva kršenja te primjeren odgovor na kineske kiberprijetnje, hibridne napade i civilno-vojni fuzijski program.

12.  apelira na kinesku vladu da ratificira i provede konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 29. o prisilnom radu, konvenciju br. 105. o ukidanju prisilnog rada, konvenciju br. 87. o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje te konvenciju br. 98. o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje; apelira na Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

13.  poziva kineske vlasti i vlasti Hong Konga da ponovno uspostave povjerenje u demokratski proces u Hong Kongu i da smjesta okončaju progon onih koji promiču demokratske vrijednosti; žali zbog neujedinjenog stava u Vijeću EU-a u pogledu donošenja mjera za suzbijanje represije nad demokracijom u Hong Kongu; potiče Potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije i Vijeće da predlože i usvoje zaključke o Hong Kongu bez obzira na izostanak jednoglasne potpore te traži suspenziju ugovora o izručenju između država članica i Kine;

14.  ističe da je potrebno uspostaviti sustav za provjeru toga jesu li subjekti koji posluju na unutarnjem tržištu EU-a izravno ili neizravno uključeni u kršenja ljudskih prava u Xinjiangu i uvesti mjere u području trgovine kao što su isključenje iz javne nabave i druge sankcije; insistira na tome da bi u EU-u, na svim razinama i u svim institucijama, trebalo spriječiti nabavu izrabljivačke tehnologije koja se primjenjuje u slučajevima kršenja ljudskih prava;

15.  poziva Europsko vijeće da zauzme čvrst stav protiv kineskih sankcija i da donese zaključke o tom pitanju; smatra da bi se te sankcije, kao i negativan razvoj i pogoršanje stanja u Kini i u pogledu Kine kao međunarodnog aktera, trebali na odgovarajući način uzeti u obzir i da bi se na njih trebalo odgovoriti u aktualnoj reviziji zajedničke komunikacije naslovljene „EU i Kina – strateški pregled” radi skretanja prema odlučnijoj strategiji za odnose EU-a i Kine s ciljem ujedinjenja svih država članica;

16.  poziva EU da pojača svoju koordinaciju i suradnju sa SAD-om u okviru transatlantskog dijaloga o Kini, među ostalim u pogledu koordiniranog pristupa mjerama za suzbijanje kršenja ljudskih prava i traži da se u okviru tog dijaloga osigura snažna parlamentarna dimenzija;

17.  smatra da drugi sporazumi o trgovini i ulaganju s regionalnim partnerima, uključujući Tajvan, ne bi trebali ovisiti o obustavi ratifikacije Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0027. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0375. (3) SL C 369, 11.10.2018., str. 156. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0012. (5) SL L 99I, 22.3.2021., str. 1. (6) SL L 99I, 22.3.2021., str. 25.