Usvojeni tekstovi - 75. i 76. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda

Choisissez la langue de votre document :

Indeks

Prethodno

Sljedeće

Cjeloviti tekst

Postupak : 2020/2128(INI)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument : A9-0173/2021
Podneseni tekstovi : A9-0173/2021		Rasprave : PV 08/06/2021 - 15 CRE 08/06/2021 - 15		Glasovanja : PV 09/06/2021 - 3 PV 09/06/2021 - 16		Doneseni tekstovi : P9_TA(2021)0278

Usvojeni tekstovi

187k

66k

Srijeda, 9. lipnja 2021. - Strasbourg

75.i 76. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda

P9_TA(2021)0278

A9-0173/2021

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 9. lipnja 2021. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću o 75. i 76. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (2020/2128(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21., 34. i 36.,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezinu preambulu i članak 18. te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,

– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 5. srpnja 2018. o 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1),

– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Un-a od 3. svibnja 2011. o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda, kojom se EU-u jamči pravo interveniranja u Općoj skupštini UN-a, pravo podnošenja usmenih prijedloga i amandmana o kojima se glasuje na zahtjev država članica te pravo odgovora,

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 17. lipnja 2019. o djelovanju EU-a s ciljem jačanja multilateralizma utemeljenog na pravilima,

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 13. srpnja 2020. o prioritetima EU-a u Ujedinjenim narodima i na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a, rujan 2020. rujan 2021.,

– uzimajući u obzir govor predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela na Općoj skupštini UN-a od 25. rujna 2020. o „Snažnijoj i autonomnijoj Europskoj uniji kao pokretaču za pravedniji svijet”,

– uzimajući u obzir članak koji je 22. rujna 2020. objavio potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku s naslovom „EU je uz UN”,

– uzimajući u obzir Izjavu povodom obilježavanja 75. godišnjice Ujedinjenih naroda koju je Opća skupština UN-a usvojila 16. rujna 2020.,

– uzimajući u obzir Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz lipnja 2016.,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(2),

– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

– uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i Platformu za djelovanje za jačanje položaja žena koja je usvojena u Pekingu te kasnije zaključne dokumente koji su doneseni na posebnim sjednicama UN-a, Peking +5, Peking +10, Peking +15 i Peking +20, o novim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje koje su usvojene 9. lipnja 2000., 11. ožujka 2005., 2. ožujka 2010. i 9. ožujka 2015.,

– uzimajući u obzir Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, koji je Opća skupština UN-a usvojila 19. prosinca 2018.,

– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda od 17. srpnja 1998.,

– uzimajući u obzir 20. godišnjicu Rezolucije UN-a 1325 (2000.), koju je 31. listopada 2000. usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, o važnoj ulozi žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, mirovnim pregovorima, izgradnji mira, održavanju mira, humanitarnom odgovoru i obnovi nakon sukoba,

– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost 2019.–2024. te naglašavajući važnost potpune provedbe Programa o ženama, miru i sigurnosti kao međusektorskog pitanja u vezi sa svim pitanjima mira i sigurnosti,

– uzimajući u obzir izvješća neovisnog stručnjaka UN-a o zaštiti od nasilja i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2532 (2020.) o prekidu sukoba tijekom pandemije uzrokovane bolešću koronavirusa (COVID-19) i pružajući podršku glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u pogledu poziva na globalni prekid vatre,

– uzimajući u obzir Globalnu protuterorističku strategiju Ujedinjenih naroda, koju je Opća skupština usvojila u rujnu 2006. i čije će se sedmo ažuriranje uskoro provesti,

– uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima(3),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s UN-om i Afričkom unijom(4) ,

– uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0173/2021),

A. budući da Ujedinjeni narodi ove godine slave 75. godišnjicu; budući da je UN vrlo važan forum za postizanje međunarodnog konsenzusa oko mira i sigurnosti, održivog razvoja, poštovanja ljudskih prava i međunarodnog prava; budući da je također ključni pružatelj potpore nestabilnim državama i ranjivim zajednicama u izgradnji države i rješavanju sukoba; budući da rastuće političke napetosti remete program UN-a; budući da se u nastojanjima nekih zemalja da se unaprijede jednostrane odluke često zanemaruju postignuća i prijeko potrebna uloga UN-a; budući da je važno da EU i njegove države članice osiguraju da UN ostane učinkovit i djelotvoran forum za dobrobit međunarodne zajednice kao i da nastavi rješavati sadašnje i buduće globalne izazove, što se može postići isključivo provedbom rezolucija Opće skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti UN-a te multilateralnim rješenjima; budući da su tri stupa UN-a i. mir i sigurnost, ii. razvoj, ljudska prava i iii. vladavina prava te su nerazdvojni i međusobno se jačaju; budući da su demokracija, ljudska prava i vladavina prava pod sve većom prijetnjom u raznim regijama svijeta i da se prostor djelovanja civilnog društva u mnogim državama članicama UN-a sve više smanjuje; budući da se borci za ljudska prava u cijelom svijetu sve češće suočavaju s prijetnjama zbog svojeg legitimnog djelovanja u kontekstu u kojemu su ograničenja i zabrane kretanja uzrokovane bolešću COVID-19 smanjile količinu izvještavanja o kršenjima ljudskih prava te njihova praćenja; budući da su države odgovorne za poduzimanje radnji kako bi zajamčile da sve osobe, lokalne zajednice i skupine stanovništva imaju pravo na potpuno uživanje svojih ljudskih prava u skladu s temeljnim ciljevima i vodećim načelima UN-a utvrđenim u povelji o osnutku iz 1945. i UN-ovoj Općoj deklaraciji o ljudskim pravima; budući da su zaštita i promicanje mira i sigurnosti, održivi razvoj i poštivanje ljudskih prava među ključnim načelima UN-a; budući da su nedavna izvješća UN-a istaknula da nekoliko država članica UN-a sustavno krši i srozava ljudska prava; budući da je prvotna svrha UN-a koja se odnosi na očuvanje mira ugrožena zbog neprekidnih složenih kriza;

B. budući da je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na hitnu potrebu za izgradnjom dugoročnih kapaciteta diljem međunarodne zajednice i potrebu za bliskim multilateralnim dijalogom i suradnjom, posebno u pogledu pristupa javnim dobrima; budući da je, osobito sada, uloga, stručnost i integritet Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od ključne važnosti za globalnu koordinaciju i napore u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19; budući da SZO mora nastaviti razvijati svoju sposobnost upravljanja sadašnjim i budućim rizicima od pandemije; budući da Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja predstavljaju središnji plan za oporavak i djelovanje koji je već potvrdila međunarodna zajednica; budući da će se zbog bolesti COVID-19 vjerojatno ubrzati negativni trendovi poput prijetnja demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, posebice pravima žena i djece i ravnopravnosti spolova, osim ako se na globalnoj razini ne poduzmu brze, znatne i značajne političke mjere; budući da je parlamentarni nadzor nad vladinim odlukama važan i u cilju osiguranja strogog poštivanja temeljnih prava i sloboda građana; budući da je suradnja EU-a i UN-a presudna u borbi protiv tih trendova; budući da je zbog pandemije naglašena činjenica da unaprjeđenje univerzalne zdravstvene zaštite nije samo moralni imperativ, već i preduvjet za gospodarsku i socijalnu dobrobit i razvoj, kao i za osnaživanje svih ljudi, posebice najugroženijih; budući da je zbog pandemije također naglašena važnost većeg i boljeg ulaganja u rješavanje ključnih zdravstvenih potreba na globalnoj razini;

C. budući da Svjetska zdravstvena organizacija, kao upravno i koordinacijsko tijelo UN-a u području zdravstva u sustavu Ujedinjenih naroda, rukovodi svjetskim zdravstvenim pitanjima; budući da Program za zdravlje i razvoj za 21. stoljeće, koji je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, među svojih 6 točaka uključuje iskorištavanje istraživanja, podataka i dokaza, kao i jačanje saveza potporom i suradnjom brojnih partnera, uključujući tijela UN-a i druge međunarodne organizacije, donatore, subjekte civilnog društva i privatni sektor;

D. budući da UN pruža važan forum za uključiv dijalog među državnim dužnicima, vjerovnicima te drugim dionicima;

E. budući da je glavni tajnik UN-a pokazao izvrsno vodstvo u ostvarivanju napretka u reformi UN-a; budući da su potrebne daljnje hrabre mjere i politička odlučnost za rješavanje ključnih neriješenih pitanja, posebice reforme strukture Vijeća sigurnosti UN-a; budući da su EU i njegove države članice, koji imaju najveći financijski doprinos, zajedno pokazali važnu predanost učinkovitom multilateralizmu kroz svoju političku, simboličku i financijsku potporu UN-u, prvenstveno u cilju iskorjenjivanja siromaštva, promicanja dugoročnog mira i stabilnosti, borbe za zaštitu ljudskih prava, borbe protiv krijumčarenja te pružanja humanitarne pomoći stanovništvu, državama i regijama suočenima sa svim oblicima kriza, bilo prirodnima, bilo onima prouzročenima ljudskim djelovanjem; budući da problem odgovarajućeg financiranja sustava UN-a i dalje predstavlja izazov; budući da bi EU trebao pozvati UN da učine više u svojoj težnji za reformom koja će uključiti više žena, mlađih osoba i osoba s invaliditetom u njihovo osoblje i rukovodstvo te podići svijest o međupovezanosti u UN-ovim strukturama;

1. preporučuje Vijeću sljedeće:

	(a)	da nastavi pružati važnu potporu učinkovitom multilateralizmu, djelotvornim i transparentnim multilateralnim organizacijama, a posebno UN-u kao neizostavnom forumu za multilateralna rješenja za globalne izazove, informiranje i dijalog o javnim politikama te postizanje konsenzusa u međunarodnoj zajednici; da Parlament pozdravlja Zaključke Vijeća od 13. srpnja 2020. o prioritetima EU-a u UN-u i na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a koji se smatraju učinkovitim forumima za promicanje univerzalnih vrijednosti koje su također temeljne vrijednosti EU-a; da ponovno potvrdi da EU i njegove države članice dijele vrijednosti i načela Povelje UN-a, te da imaju ključnu ulogu u promicanju tih načela i ciljeva UN-a vanjskim djelovanjem EU-a; da zauzme stajalište da su EU-u potrebni globalni i regionalni partneri kako bi uspješno postigao svoje vanjskopolitičke ciljeve, na području mira i sigurnosti, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, regionalnih sukoba i suzbijanja propalih država te širenja oružja masovnog uništenja, vjeruje da bi EU trebao ojačati svoje aktivnosti za širenje suradnje u svrhu razvijanja širih partnerstva kako bi se podupro učinkoviti multilateralizam te da bi trebao razmotriti uključivanje usmjerenih rasprava o učinkovitom multilateralizmu u sve strukturirane dijaloge sa svojim partnerima; da nadalje napomene da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava, kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a, i da bi u srži zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a trebalo biti promicanje tih vrijednosti izvan njegovih granica, unaprjeđenje demokracije, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, u skladu s člankom 21. UEU-a i strateškim interesima Unije, te da bi se to trebalo, na učinkovit i usklađen način, odražavati u svim područjima odnosa Unije sa zemljama i institucijama izvan Eu-a i u ciljevima koje EU slijedi u sustavu UN-a, posebno s obzirom na provedbu međunarodno prava; da stoga zauzme stajalište da bi Vijeće trebalo podržati sve aktivnosti koje omogućavaju da pitanja ljudskih prava ostanu prioritet programa UN-a u svjetlu napora kojima se potkopava Opća deklaracija o ljudskim pravima i druge relevantne odredbe UN-a podređivanjem pojedinačnih ljudskih prava navodnoj dobrobiti čitavih društava; da u tom pogledu podupre konkretno djelovanje radi jačanja strukture UN-a;
	(b)	da zauzme stajalište da u multipolarnom kontekstu u kojem neke zemlje promiču selektivan multilateralizam, a ne učinkovit multilateralizam utemeljen na univerzalnim vrijednostima, EU mora nastojati dodatno promicati bezuvjetnu predanost članica UN-a univerzalnim vrijednostima, sustavu utemeljenom na pravilima i prvenstvu ljudskih prava u svim područjima javnih politika; da Parlament poziva na uključivanje tih vrijednosti i prava u sva politička i programska područja UN-a, u bliskoj suradnji sa zemljama istomišljenicama, kako bi se unaprijedio politički dijalog i rješenja, kao i provedba i sposobnost uključivanja tih vrijednosti, imajući u vidu da je UN međuvladina organizacija koja zahtijeva savjetovanje i sudjelovanje država članica UN-a; da pozove Vijeće da iskoristi priliku sadašnje administracije SAD-a i nastavi suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu političkih pitanja i pitanja povezanih s politikama od zajedničkog interesa, i održavanja sposobnosti dijaloga i partnerstva radi ponovne izgradnje i očuvanja potencijala transatlantskog partnerstva i suradnje u sustavu UN-a za budućnost; da u tom pogledu pohvali „globalni sastanak na vrhu za demokraciju u cilju obnavljanja duha i zajedničke svrhe nacija slobodnog svijeta” koji je predložio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i da traži of Vijeća da sudjeluje u organizaciji tog sastanka na vrhu, usmjerenog na okupljanje svjetskih demokracija kako bi se ojačale demokratske institucije i promicala vladavina prava te ljudska prava; da pozove Vijeće da i dalje nastavi dobre rezultate bliskog dijaloga i suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom kao stalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a;
	(c)	da nastavi ulagati napore kako bi se EU-u i njegovim državama članicama omogućilo da govore jednim glasom u UN-u i na drugim multilateralnim forumima i da učini vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a učinkovitijom i proaktivnijom korištenjem pravila glasanja kvalificiranom većinom u Vijeću kako bi se ojačala suradnja u pitanjima od ključnog strateškog interesa za EU ili odražavanju njezinih temeljnih vrijednosti, jer je to jedini način na koji Unija može imati vodeću ulogu na međunarodnoj sceni i iskoristiti svoj utjecaj za uvođenje pozitivnih promjena i boljih odgovora na globalne izazove, posebno s obzirom na Vijeće sigurnosti UN-a i dobre rezultate suradnje s njegovim stalnim i rotirajućim članicama koje su države članice EU-a, s Općom skupštinom UN-a i Vijećem za ljudska prava; da Parlament pohvaljuje izvrsnu ulogu ESVD-a i njegovih delegacija, kao i delegacija država članica EU-a, u olakšavanju takvih dijaloga i suradnje; da zauzme stajalište da bi, kako bi podržao svoje ciljeve i interese, EU trebao nastojati postići zajednička stajališta o pitanjima pred Vijećem sigurnosti s pomoću koordinacije u Vijeću i među institucijama EU-a; u skladu s člankom 34. UEU-a, kako bi se poboljšala koherentnost i vjerodostojnost EU-a na razini UN-a; podsjeća da u UN-u niz subjekata zastupa EU;
	(d)	da dodatno jača suradnju između EU-a i UN-a na osmišljavanju instrumenata za rješavanje ponavljajućeg problema nasilja povezanog s izborima, među ostalim oslanjajući se na iskustvo misija za promatranje izbora Europskog parlamenta;
	(e)	da podsjeti da kašnjenja u plaćanju procijenjenih doprinosa nekoliko država članica imaju iznimno negativne učinke na rad UN-a te da su stoga nedopustiva;
	(f)	da podrži sve napore da se program kontrole naoružanja i razoružanja ponovno uključi u međunarodne prioritete i potiče da prijenosi konvencionalnog oružja između država članica UN-a u potpunosti budu u skladu s kriterijima Ugovora o trgovini oružjem (ATI); da uvjeri Vijeće sigurnosti UN-a da usvoji, kako je navedeno u Kodeksu ponašanja EU-a pri izvozu oružja, obvezujući pravni okvir za zabranu izvoza i prodaje oružja i tehnologija za kibernadzor čija je svrha počinjenje ratnih zločina i/ili suzbijanje unutarnjih neslaganja; da ponovo istakne kako učinkoviti multilateralizam i međunarodni poredak utemeljen na pravilima predstavljaju preduvjet za unaprjeđenje razoružanja te borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje; da ponovno potvrdi punu potporu EU-a i njegovih država članica postojećim međunarodnim ugovorima, među ostalim, Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, Konvenciji o kemijskom oružju, Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju, Ugovoru o trgovini oružjem te konvencijama o kazetnom streljivu i protupješačkim minama i da promiče nastojanja za razvijanje političke deklaracije o eksplozivnim oružjima u naseljenim područjima te jasnu definiciju autonomnih oružanih sustava; da Parlament potiče potpredsjednika/visokog predstavnika, države članice i Vijeće da rade na početku međunarodnih pregovora o pravno obvezujućem instrumentu koji zabranjuje smrtonosne autonomne oružane sustave bez značajne ljudske kontrole; da preporuči da Vijeće potiče velike nuklearne sile da odustanu od povlačenja iz sustava nadzora oružja i da ostvare napredak u pregovorima o nadzoru nuklearnog oružja; da preporuči da Vijeće potiče Sjedinjene Američke Države i Rusiju da započnu graditi međusobno povjerenje i pouzdanost kako bi se omogućio nastavak dijaloga o načinima izgradnje novog odnosa u pogledu nadzora oružja; da zauzme stajalište da bi EU trebao poduprijeti djelovanje Radne skupine za svemir Komisije UN-a za razoružanje u pogledu praktične provedbe mjera transparentnosti i izgradnje povjerenja u aktivnostima u svemiru; da smatra da bi Vijeće sigurnosti UN-a trebalo pružiti dragocjenu priliku za definiranje zajedničkih standarda i upozorenja za nove vojne tehnologije, poput umjetne inteligencije, svemirskog oružja, biotehnologije i hipersonike; da vjeruje da bi EU trebao podržati poziv glavnog tajnika UN-a na globalni prekid vatre i aktivno mu pridonese, među ostalim s pomoću učinkovitih mjera protiv nezakonite trgovine oružjem i poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti izvoza oružja država članica;
	(g)	da prizna potencijal izravnog regionalnog sudjelovanja u UN-u tako što će podržavati prijave drugih organizacija, kao što je Afrička unija, za poseban promatrački status; da prizna i iskoristi potencijal EU-a, kao najnaprednije regionalne organizacije, kako bi imao pokretačku ulogu u obnovi i jačanju sustava UN-a kroz višerazinski multilateralizam;
	(h)	da nastavi pružati vrijednu potporu glavnom tajniku UN-a u njegovim naporima da unaprijedi program reformi u UN-u kao i kapacitet UN-a da se dalje održivo razvija, promiče mir i sigurnost, da racionalizira svoj unutarnji sustav upravljanja tako da bude učinkovit, transparentan, financijski održiv i odgovoran UN koji je sposoban ponovno se povezati sa svojim građanima, među ostalima lokalne zajednice i ostale lokalne dionike te civilno društvo, i biti usklađeniji s izazovnim globalnim programom; da preuzme vodstvo po pitanju proizvoljne odgode zahtjeva više organizacija civilnog društva za savjetodavni status UN-a; da Parlament ističe da je velik napredak postignut u procesu reforme UN-a u administrativnom i birokratskom području, dok su velike političke reforme i dalje u tijeku, i da bi trebalo obuhvaćati revitalizaciju Opće skupštine UN-a i konkretne korake za ubrzanje usklađivanja razvojnog sustava s Programom održivog razvoja do 2030.; zauzima stajalište da bi EU i njegove države članice trebale postići široku suglasnost o reformi Vijeća sigurnosti UN-a, između ostalog i stalnom sjedištu Europske unije, uz već postojeća sjedišta država članica, te o ograničenju korištenja prava na veto, posebno u slučajevima ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i o promjeni u sastavu njegovog članstva kako bi bolje odražavao današnji svijet; da vjeruje da bi EU trebao podržati glavnog tajnika i od njega zatraži da pojača napore u pogledu provedbe strategije UN-a o rodnom paritetu za osiguravanje jednake zastupljenosti žena u sustavu UN-a na svim hijerarhijskim razinama; da zauzme stajalište da bi EU trebao podsjetiti kako od osnivanja UN-a 1945. nijedna žena nije bila imenovana glavnom tajnicom Ujedinjenih naroda;
	(i)	da nastavi tražiti veće sinergije između rada Vijeća UN-a za ljudska prava, Opće skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti UN-a; da Parlament pohvaljuje rad EU-a u podupiranju rada Vijeća UN-a za ljudska prava i s njim povezane posebne postupke UN-a, uključujući posebne izvjestitelje, posebno kada utvrđuju i nadziru kršenja ljudskih prava, i druge tematske mehanizme te mehanizme za ljudska prava za pojedine zemlje, u kontekstu potrebe da se poštovanje ljudskih prava uključi kao nedjeljiva, međusobno ovisna i međusobno povezana prava u sva područja odlučivanja i javne politike UN-a; da zauzima stajalište da bi EU trebao nastaviti pozivati sve države članice UN-a da se u potpunosti uključe u zaštitu i promicanje poštivanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te da treba nastojati pokrenuti dostupne UN-ove mehanizme kako bi se osobe odgovorne za kršenje ljudskih prava privele pravdi, osobito kada dotične države nisu u mogućnosti ili odbiju istražiti takva kaznena djela i ne jamče zaštitu temeljnih prava za sve građane; da ističe rad Visokog povjerenika za ljudska prava i njezinog ureda na osuđivanju kršenja ljudskih prava; da potiče da se zajamči nepristranost svih tijela povezanih s obranom i jamčenjem ljudskih prava, a posebno da ih se zaštiti od mogućeg uplitanja država koje su osumnjičene za kršenje ili nepoštivanje ljudskih prava; da izrazi žaljenje zbog toga što autoritarni režimi zloupotrebljavaju Vijeće za ljudska prava tako što ga i dalje zloupotrebljavaju u svoje svrhe, posebice radi podrivanja njegova rada i potkopavanja režima načela o ljudskim pravima; da pozove EU i njegove države članice da pruže potporu sveobuhvatnoj reformi Vijeća za ljudska prava; da, stoga, istakne važnost promicanja reforme Vijeća UN-a za ljudska prava kojom se može osigurati istinska predanost svih država članica unaprjeđenju ljudskih prava na učinkovit i nepristran način uz rizik da u suprotnom potkopa vjerodostojnost Vijeća za ljudska prava; da ponovi potrebu za preispitivanjem izbornog postupka Vijeća UN-a za ljudska prava, kao što su zabrana zatvaranja država i uspostavljanje mehanizma za javno „preispitivanje obećanja” kako bi se unaprijedila odgovornost članova vijeća i zajamčilo da svaka država koja je članica vijeća radi sve u njezinoj moći da promiče i zaštiti ljudska prava, u skladu s rezolucijom kojom je vijeće osnovano; da pozove država članice EU-a da usvoje koordinirano stajalište u odnosu na članstvo u Vijeću za ljudska prava i da glasaju protiv svih kandidata Vijeća UN-a za ljudska prava koji ne ispunjavaju kriterije utvrđene UN-ovom rezolucijom 60/251 od 15. ožujka 2006.; da pozove države članice EU-a da zatraže godišnje izvješće Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava usmjereno na suradnju članova Vijeća s mehanizmima UN-a i da pritisnu članove izabrane u Vijeće da izdaju trajne pozivnice za sve posebne postupke Vijeća za ljudska prava; da žali zbog toga što Venezuela sudjeluje kao punopravna članica Vijeća UN-a za ljudska prava u razdoblju 2020.–2022., kada i sam UN u svojem ovogodišnjem izvješću podupire osudu zločina protiv čovječnosti koje je počinila vlada te zemlje, što dovodi do očite nelogičnosti;
	(j)	da vjeruje da bi EU trebao podržati uspostavu neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava radi istraživanja činjenica i okolnosti povezanih s optužbama za sustavni rasizam i kršenja i zlostavljanja; da poziva na univerzalnu ratifikaciju i učinkovitu provedbu Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije; da prepozna presudnu ulogu obrazovanja i kulture u promicanju ljudskih prava i u višedimenzionalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezanih oblika netrpeljivosti;
	(k)	da nastavi jačati ulogu Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i sustava međunarodnog kaznenog pravosuđa radi promicanja odgovornosti i okončanja prakse nekažnjavanja i da Međunarodnom kaznenom sudu pruži snažnu diplomatsku, političku i odgovarajuću financijsku potporu koja će mu omogućiti da ispuni zadaće u okviru svojega mandata; da pozove sve države članice UN-a da se pridruže Međunarodnom kaznenom sudu ratificiranjem Rimskog statuta i njegovom provedbom te da potaknu ratifikaciju izmjena iz Kampale; da one koji se povlače iz Međunarodnog kaznenog suda pozove da promijene svoju odluku; da podrži Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u postizanju pravde te da potakne snažan dijalog i suradnju Međunarodnog kaznenog suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti UN-a; Parlament žali i osuđuje napade protiv Međunarodnog kaznenog suda i dalje se čvrsto suprotstavlja svim uvredljivim radnjama i neutemeljenim tvrdnjama ili izjavama kojima se podriva Međunarodni kazneni sud i općenito sustav Rimskog statuta; da pozdravlja činjenicu da su poduzete konkretne radnje za uklanjanje sankcija protiv osoblja Međunarodnog kaznenog suda, uključujući glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda; da zauzme stajalište da bi se EU trebao uključiti u pojačani dijalog sa sadašnjom američkom administracijom o pitanjima povezanim s Međunarodnim kaznenim sudom i da bi EU trebao pridonijeti globalnoj borbi protiv međunarodnih zločina podržavanjem inicijativa čiji je cilj promicanje načela opće nadležnosti i izgradnja kapaciteta država članica UN-a kako bi ga primijenile na svoje vlastite pravosudne sustave; da naglašava vodeću ulogu EU-a u borbi protiv nekažnjivosti, uključujući potporu Međunarodnom kaznenom sudu, što je temeljni element glasa EU-a pri UN-u, te nadalje naglašava da je Međunarodni kazneni sud jedina međunarodna institucija koja može kazneno progoniti neke od najstravičnijih zločina na svijetu i braniti žrtve koje nemaju drugog izbora;
	(l)	da potvrdi potrebu i ponovno izrazi svoju potporu općem poštovanju i provedbi vladavine prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini i svoju predanost međunarodnom poretku na temelju vladavine prava i međunarodnog prava; da pozdravi dijalog koji je započela Skupina za resurse i koordinaciju vladavine prava i Odjel za vladavinu prava Izvršnog ureda glavnog tajnika s državama članicama o „promicanju vladavine prava na međunarodnoj razini” i da pozove na nastavak tog dijaloga u cilju promicanja vladavine prava na međunarodnoj razini; da Parlamet pozove glavnog tajnika i sustav UN-a da, prema potrebi, sustavno rješavaju aspekte vladavine prava u relevantnim aktivnostima, uključujući sudjelovanje žena u aktivnostima povezanima s vladavinom prava;
	(m)	da se aktivno suprotstavi pokušajima pojedinačnih zemalja ili koalicija zemalja da potkopaju međunarodni konsenzus u pogledu reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava; da posebice osudi nedavnu „Deklaraciju o ženevskom konsenzusu” koju predvodi administracija predsjednika Trumpa i koju su supotpisale 32 uglavnom neliberalne ili autoritarne vlade; da Parlament izrazi duboku nelagodu zbog toga što su dvije države članice EU-a, Mađarska i Poljska, potpisale tu retrogradnu deklaraciju kojom se nastoje potkopati reproduktivne slobode žena i prava LGBT osoba;
	(n)	da podrži rad nedavno uspostavljene međuvladine radne skupine otvorenog tipa za razvoj pravno obvezujućeg ugovora o transnacionalnim korporacijama i drugim trgovačkim društvima u cilju uspostavljanja pravno obvezujućeg instrumenta kojim se osigurava da poduzeća u potpunosti odgovaraju za kršenja ljudskih prava i kaznena djela protiv okoliša;
	(o)	da dodatno pojača predanost EU-a borbi protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima, djelatnicima u medijima i povezanim osobljem, uključujući one lokalne, i pokretanju konkretnih inicijativa u tom pogledu; da podrži poziv posebnih izvjestitelja UN-a za slobodu izražavanja i za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja da uspostave stalni istražni mehanizam UN-a o zločinima protiv novinara i podrži imenovanje posebnog predstavnika UN-a za zaštitu novinara širom svijeta; da usvoji politiku kojom će se sustavno i nedvosmisleno osuditi ubijanje branitelja ljudskih prava, među ostalim borce za zaštitu okoliša i prava na zemljište, i svaki pokušaj da ih se podvrgne bilo kojem obliku nasilja, progona, prijetnji, uznemiravanja, nestanka, zatvaranja ili proizvoljnog uhićenja; da pozove države članice UN-a da donesu politike za zaštitu i potporu ugroženih branitelja ljudskih prava; da nastavi zagovarati, s pomoću svih diplomatskih sredstava i u uskoj suradnji s UN-om, ukidanje smrtne kazne diljem svijeta i da pozove na moratorij na izvršenje smrtne kazne;
	(p)	da nastavi širiti svoje diplomatske instrumente, kao i instrumente za odnose s javnošću, posebno u pogledu mira, međunarodne sigurnosti i dugoročne stabilnosti, klimatske diplomacije, kulturne diplomacije, ljuskih prava, ravnopravnosti spolova, pravedne globalizacije i sposobnosti uspostavljanja političkog dijaloga i političkog konsenzusa, ne samo s članovima UN-a već i s relevantnim sugovornicima kao što su gradovi, regije, akademska zajednica, vjerska tijela i zajednice, civilno društvo, lokalne i autohtone zajednice i privatni sektor; da iskoristi napore za pronalaženje rješenja za globalne probleme, kao što su klimatske promjene, kao ulazne točke za diplomatske odnose s partnerima s kojima postoje nesuglasice o drugim točkama programa, pružajući tako priliku za jačanje stabilnosti i mira; Parlament pozdravlja aktivni doprinos Unije i njezinih država članica radu sustava UN-a na različite načine i u različitim oblicima;
	(q)	da ponovo istakne svoju nedvosmislenu osudu terorizma i svoju punu podršku mjerama kojima je cilj poraz i iskorjenjivanje terorističkih organizacija, posebno Daiša/ISIL-a, koje predstavljaju jasnu prijetnju regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti; da surađuje s Općom skupštinom UN-a i Vijećem sigurnosti UN-a u suzbijanju financiranja terorizma i na izgradnji mehanizama za identificiranje terorista i terorističkih organizacija te na jačanju mehanizama za zamrzavanje imovine diljem svijeta; da preuzme obvezu jačanja zajedničkih napora EU-a i UN-a u borbi protiv temeljnih uzroka terorizma, osobito u suzbijanju hibridnih prijetnji i razvijanju istraživanja i izgradnje kapaciteta u području kibernetičke obrane; da podupre postojeće inicijative lokalnih partnera za osmišljavanje, provedbu i razvoj strategija za borbu protiv radikalizacije i novačenja u terorističke organizacije; da nastavi sa svojim naporima na suzbijanju novačenja, borbi protiv stranih boraca, nasilnom ekstremizmu, borbi protiv terorističke propagande; da podupire aktivnosti za jačanje otpornosti zajednica koje su podložne radikalizaciji, među ostalim osiguravanjem socijalne uključenosti i istraživanjem inicijativa koje uključuju angažiranje umjerenih vjerskih vođa i ministara; da radi na jačanju djelotvornosti međunarodne policijske, pravne i pravosudne suradnje u borbi protiv terorizma i prekograničnog kriminala radi podupiranja politika radikalizacije i deradikalizacije u skladu s Planom djelovanja UN-a za sprečavanje nasilnog ekstremizma; da potiče rad Ujedinjenih naroda na borbi protiv terorizma primjenom i ažuriranjem četiriju stupova Globalne protuterorističke strategije Ujedinjenih naroda, koju je Opća skupština usvojila u rujnu 2006.; da preuzme vodstvo nad predstojećom revizijom UN-ove Globalne protuterorističke strategije jačanjem ljudskih prava i preventivnih pristupa;
	(r)	da produbi trilateralnu suradnju između EU-a, Afričke unije i UN-a; da Parlament naglašava važnost zajedničkih nastojanja za izgradnju kapaciteta EU-a, UN-a i Afričke unije radi daljnjeg razvoja sposobnosti Afričke unije za sprečavanje kriza, upravljanje krizama i rješavanje sukoba na afričkom kontinentu i putem daljnjeg usklađenog pružanja dugoročne potpore EU-a i UN-a potpunoj operacionalizaciji Afričke strukture za mir i sigurnost, kao i sposobnosti u drugim područjima javnih politika koja su važna za sigurnost i stabilnost Afrike, na primjer na temelju indeksa ljudske sigurnosti, uključujući u gospodarskom i okolišnom smislu te u pogledu pristupa javnim dobrima; da u tom pogledu naglašava potrebu da se posebna pažnja posveti situaciji u regiji Sahel s obzirom na sve veću nestabilnost; da smatra da EU može biti značajno privlačan partner koji je u stanju ispuniti težnje afričkog kontinenta i njegovih institucija putem partnerstava ravnopravnih u skladu s novom strategijom EU-a i Afrike; da naglašava važnost intenzivnijeg političkog dijaloga i dijaloga o javnim politikama s partnerima EU-a u Africi, uključujući potporu i dijalog s regionalnim organizacijama i u kontekstu parlamentarne dimenzije; da u okviru UN-a ističe važnost intenziviranja dijaloga i suradnje s afričkim zemljama južnog mediteranskog susjedstva EU-a u svrhu suočavanja sa zajedničkim izazovima sigurnosti i stabilnosti;
	(s)	da prepozna ii nastavi razvijati velik napredak koji su EU i UN postigli u pružanju potpore i izgradnji kapaciteta u regijama Sahel, Zapadna Afrika i Rog Afrike; da Parlament pohvali ulogu i suradnju EU-ovih civilnih i vojnih misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike i misija UN-a, uključujući integriranu strategiju UN-a za Sahel i njegov plan za potporu, višedimenzionalnu integriranu misiju Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju i Ured UN-a za Zapadnu Afriku; da pozdravi potpisivanje tehničkog sporazuma skupine G5 Sahel, EU-a i UN-a o pružanju operativne i logističke potpore zajedničkim snagama u pet zemalja skupine G5 Sahel koje upućuje na izvrsnu suradnju triju organizacija; Da zauzme stajalište da bi EU trebao poduprijeti apel Vijeću sigurnosti UN-a da se zajedničke snage skupine G5 Sahel uvrste u poglavlje VII. Povelje UN-a i da im se osigura trajno financiranje; da podsjeti da razvoj, sigurnost i stabilnost afričkog kontinenta, posebice regija Magreb i Sahel, izravno utječu na EU i njegove vanjske granice; da poziva EU da podupre i ojača svoju suradnju s UN-om i Afričkom unijom u podupiranju razvoja, borbi protiv siromaštva i izgradnji kapaciteta u suradnji s lokalnim partnerima radi borbe protiv ekstremizma i trgovine ljudima;
	(t)	da teži pojačanoj suradnji sa zemljama Latinske Amerike, regije s kojom dijelimo višestruke veze i vrijednosti i koja je teško pogođena pandemijom bolesti COVID-19, u cilju koordiniranog rješavanja zajedničkih izazova u okviru UN-a;
	(u)	da pokrene daljnji dijalog o mogućnostima sustava UN-a da ostvari i proširi svoj kapacitet u pogledu odgovornosti sprečavanja sukoba i pružanja zaštite, potvrđujući zajedničku predanost pravilima koja se temelje na međunarodnom poretku, međunarodnom pravu, uključujući teritorijalnu cjelovitost, neovisnost i suverenitet, kako je navedeno i u načelima Helsinškog završnog akta i Pariške povelje OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju), osiguravajući da ljudska prava i temeljne slobode svih pojedinaca budu okosnica politika za sprečavanja sukoba i posredovanja; da Parlament ističe važnost dijaloga i suradnje s UN-om na učinkovitim i vjerodostojnim mirovnim misijama s jasnim ciljevima i jasnim sposobnostima za postizanje opipljivih i vjerodostojnih rezultata; poziva na učinkovite mehanizme, među ostalim: i. provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i svih naknadnih rezolucija o ženama, miru i sigurnosti u skladu s ciljem punog, jednakog i značajnog sudjelovanja i vodstva žena u mirovnim misijama i u strukturama UN-a koje su im namijenjene, ii. perspektivu djece i mladih ljudi, kako je navedeno u Programu za mlade, mir i sigurnost i u Konvenciji o pravima djeteta, među ostalim u smislu potpore i jačanja međunarodnih napora putem UN-a da se zaustavi uporaba djece u oružanom sukobu, iii. perspektivu osoba s invaliditetom, među ostalim posebno ososbe koje se suočavaju s višedimenzionalnom diskriminacijom i osobe koje se suočavaju s rizicima u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kao i iv. potrebu da se osigura poštivanje ljudskih prava i zaštita civila što je okosnica njegovih mirovnih zadaća; da ponovi presudnu ulogu koju žene igraju u posredovanju u sukobu i mirovnim misijama; da podsjeti na njihovu nedovoljnu zastupljenost na svim razinama u misijama UN-a i EU-a te na presudnu važnost zaštite žena i djevojaka u sukobima i situacijama nakon sukoba; da poziva države članice EU-a da pomognu u pružanju više europskih oružanih snaga mirovnim misijama UN-a; da naglašava važnost potpore EU-a zemljama koje su izašle iz nasilnih sukoba; da stoga, poziva na pojačanu suradnju u rješavanju nestabilnosti tranzicijskih okruženja, među ostalim pomoću povećanja nacionalne odgovornosti i učvršćivanja postignuća u izgradnji mira i povećanja interakcije s lokalnim zajednicama, jamčeći im zaštitu i pomoć; da pozove na reformu relevantnih struktura radi okončanja prakse nekažnjavanja osoblja UN-a i EU-a koje služi u vojnim operacijama i civilnim misijama te da uspostavi funkcionalne i transparentne mehanizme nadzora i odgovornosti u slučajevima kada se dogode zlostavljanja u okviru određenog seksualnog nasilja; da pohvali Agnes Callamard, posebnu izvjestiteljicu UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, za njezin rad i doprinos borbi protiv nekažnjavanja u istragama navodnih slučajeva izvansudskih ubojstava dok je bila izložena zastrašivanjima i prijetnjama;
	(v)	da nastavi daljnji dosljedni dijalog na forumima UN-a, posebice u Općoj skupštini UN-a, o potrebi da se zaštite ljudska prava pripadnika skupine LGBTI, u skladu sa smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu ostvarivanja svih ljudskih prava pripadnika skupine LGBTI na multilateralnim forumima(5), smjernicama EU-a o smrtnoj kazni(6) te poštujući međunarodno priznata načela iz Yogyakarte(7); da potiče tijela i članice UN-a da svojim opsegom razmatranja kršenja ljudskih prava obuhvate „rodni identitet i rodno izražavanje” te „spolna obilježja”, time obuhvaćajući transrodne i interseksualne osobe i kršenja ljudskih prava kojih su one žrtve; da iskoristi sve diplomatske alate koji su mu na raspolaganju kako bi na globalnoj razini zagovaralo dekriminalizaciju spolnih odnosa s obostranim pristankom osoba istog spola, ukidanje smrtne kazne za spolne odnose s obostranim pristankom osoba istog spola, usvajanje zakonodavstva kojim se omogućuje pravno priznavanje roda i zabranu genitalnog sakaćenja interseksualnih osoba te takozvane prakse „konverzijske terapije” diljem svijeta;
	(w)	da promiče usklađenost UN-ova rješavanja situacija okupacije ili pripojenja teritorija; da podsjeti na to da bi međunarodno humanitarno pravo trebalo usmjeriti međunarodno djelovanje u takvim situacijama, uključujući slučajeve dugotrajne okupacije i višestruki zamrznuti sukobi u zemljama Istočnog partnerstva; da Parlament podupre sve veću pozornost koju UN posvećuje poslovnim aktivnostima koje se odnose na situacije od međunarodne važnosti i da pozove Vijeće da pažljivo prati poduzeća sa sjedištem u EU-u koja su navedena u takvim izvješćima ili bazama podataka UN-a;
	(x)	da dodatno razvija diplomatske sposobnosti i sposobnosti posredovanja EU-a u sprečavanju i upravljanju krizama te rješavanju sukoba, uključujući zamrznute i nove sukobe, ili barem u njihovom smanjivanju, u sinergiji s naporima UN-a, pri čemu Berlinski proces o Libiji predstavlja dobar primjer potpore EU-a i sinergije s naporima posredovanja pod vodstvom UN-a, osiguravajući puno i značajno sudjelovanje žena u naporima posredovanja, kao i da nastavi s čvrstom potporom EU-a neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti u okviru međunarodno priznatih granica njegovih partnera koji su pogođeni sukobima, kao što su Gruzija, Moldavija i Ukrajina; da od UN-a traži da prednost da sprečavanju, posredovanju, pomirenju i političkim rješenjima sukoba, istodobno rješavajući temeljne uzroke i pokretače kriza; da zahtijeva snažnije multilateralne obveze za pronalazak održivih političkih rješenja za aktualne sukobe i da nastavi pružati podršku radu, mjerama i inicijativama posebnog izaslanika UN-a u cilju rješavanja tih sukoba; da Parlament pohvaljuje dobre rezultate suradnje između EU-a i UN-a u postizanju zajedničkih razvojnih ciljeva i sprečavanju daljnje eskalacije aktualnih sukoba; da, u tom pogledu, vjeruje da bi EU trebao nastaviti poticati međunarodnu zajednicu da u potpunosti provede politiku nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima;
	(y)	da snažno potakne države članice UN-a da ratificiraju i djelotvorno provedu sve temeljne konvencije UN-a o ljudskim pravima, uključujući Konvenciju UN-a protiv mučenja i Fakultativnog protokola uz nju, fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i da se pridržavaju obveza o izvještavanju u okviru tih instrumenata te obveze o suradnji u dobroj vjeri s mehanizmima UN-a za ljudska prava;
	(z)	da i dalje ostane predan predvodnik u mobilizaciji svih sredstava za učinkovitu provedbu i praćenje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. u svim unutarnjim i vanjskim politikama EU-a te u nacionalnim strategijama i prioritetima država članica; da Parlament ističe hitnu potrebu za odgovarajućom potporom i prepoznavanjem važnog i nužnog rada humanitarnih agencija kao što je Svjetski program za hranu; da pozdravi odluku da se Nobelova nagrada za 2020. dodijeli Svjetskom programu za hranu za njegove napore u borbi protiv gladi, doprinosa poboljšavanju uvjeta za mir u područjima pogođenima sukobima i ulogu pokretačke snage u nastojanjima da se glad upotrebljava kao oružje rata i sukoba;
	(aa)	da ponovno izrazi zabrinutost zbog štetnih učinaka brodova na morski okoliš, uključujući onečišćenje, osobito putem nezakonitog ispuštanja nafte i drugih štetnih tvari i odlaganja opasnog otpada, među ostalim radioaktivnih materijala, nuklearnog otpada i opasnih kemikalija, te fizičkog utjecaja na koralje; da Parlament pozove države članice UN-a da nastave davati prednost djelovanju u području morskog onečišćenja iz izvora na kopnu kao dio njihovih nacionalnih strategija i programa održivog razvoja i da unaprijede provedbu Globalnog programa djelovanja za zaštitu morskog okoliša od djelatnosti s kopna i Deklaracije iz Montreala o zaštiti morskog okoliša od djelatnosti s kopna; da pozove da države članice UN-a unaprijede znanstveno razumijevanje i procjenu morskih i obalnih ekosustava kao osnove za donošenje ispravnih odluka putem mjera utvrđenih u Planu provedbe iz Johannesburga; da pozove države članice UN-a da razviju nacionalne, regionalne i međunarodne programe za zaštitu i očuvanje morskog okoliša i zaustavljanje gubitka morske biološke raznolikosti, posebice osjetljivih ekosustava;
	(ab)	da podupire poziv glavnog tajnika UN-a na cjenovno pristupačno i dostupno cjepivo protiv bolesti COVID-19 koje bi se smatralo globalnim javnim dobrom; da primijeni odredbe obuhvaćene nedavnim zaključcima Vijeća o ulozi EU-a u jačanju Svjetske zdravstvene organizacije, posebice s obzirom na kapacitete za pripravnost i odgovor u zdravstvenim krizama; da pozdravlja rad SZO-a na koordinaciji vladinih napora u borbi protiv pandemije uzrokovane bolešću COVID-19; da Parlament poziva na nepristranu, transparentnu i neovisnu istragu širenja virusa i postupanja s pandemijom uzrokovanom bolešću COVID-19, uključujući i posupanje SZO-a; da podrži reformu Svjetske zdravstvene organizacije radi učinkovitijeg odgovora u buućnosti na izvanredne situacije i uspostavi međunarodni konzorcij za borbu protiv virusa kako bi se svim zemljama zajamčio pristup i pravedna raspodjela cjepiva protiv bolesti COVID-19 te budućih cjepiva; da ponovno izrazi svoju potporu uključivanju Tajvana u Svjetsku zdravstvenu skupštinu; osuđuje zlouporabu mjera uvedenih u borbi protiv bolesti COVID-19 od strane mnogih autoritarnih režima s ciljem učvršćivanja vlasti, daljnjeg narušavanja ljudskih prava, represije oporbe i civilnog društva, poticanja kampanja mržnje protiv manjinskih skupina, uvođenja daljnjih mjera za zatiranje prava i sloboda svojih građana te stjecanja geopolitičke prednosti u inozemstvu; da istakne da bi se svi odgovori na pandemiju trebali i dalje temeljiti na međunarodnom pravu u području ljudskih prava i obećanju o postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030.; da poziva da EU pridonese političkoj predanosti na razini UN-a zaustavljanju epidemije AIDS-a do 2030., koja je i dalje prijetnja javnom zdravlju diljem svijeta; da preporuči da bi Vijeće trebalo nastaviti tražiti veće sinergije među državama članicama UN-a za ukidanje zakona, politika i praksi kojima se stvaraju prepreke u pristupu uslugama povezanim s HIV-om i povećava rizik od dobivanja HIV-a, s posebnom pažnjom na marginalizirane ili ranjive skupine; da naglašava važnost da EU poziva na jačanje legislativnih i regulatornih okvira te da promiče usklađenosti politika za postizanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, među ostalim donošenjem zakonodavstva i provedbom politika kojima se pruža veći pristup zdravstvenim uslugama, proizvodima i cjepivima, posebice osobama slabijeg imovinskog statusa;
	(ac)	da prima na znanje izvješće glavnog tajnika pod naslovom „Podijeljena odgovornost, globalna solidarnost: odgovor na socioekonomske učinke bolesti COVID-19“ i da stoga ustraje na tome da vladini odgovori na pandemiju uzrokovanu bolešću COVID-19 budu učinkoviti, uključivi i u potpunosti u skladu s njihovim obvezama i dužnostima u vezi s ljudskim pravima; da poziva države članice UN-a da poduzmu posebne mjere za zaštitu djece čiju bi ranjivost pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 mogla posebno pogoršati; da pruži potporu Središnjem fondu za odgovor na krizna stanja, Svjetskom programu za hranu, Organizaciji UN-a za izbjeglice i drugim institucijama i programima UN-a, koji imaju ključnu ulogu u humanitarnom odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19; da podrži pozive na međunarodni sastanak na vrhu o gospodarskoj obnovi i sustavnim reformama 2021. u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19 kao važnog foruma za uključiviji prostor za upravljanje utemeljen na pravima;
	(ad)	da jača vidljivost djelovanja i pomoći EU-a na svim multilateralnim forumima i na terenu, posebice programa „Tim Europa” kojim je prikupljeno 36 milijardi eura za rješavanje razornih učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19 u partnerskim zemljama i regijama, osobito u Africi;
	(ae)	da ima aktivnu, snažnu i ambicioznu vodeću ulogu u pripremama za 26. Konferenciju UN-a o klimatskim promjenama (COP26), uključujući perspektivu ljudskih prava, posebice promičući globalno priznavanje prava na sigurno, čisto, zdravo i održivo okruženje i podupirući mandat posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i okoliš; da Parlament primjećuje da su klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti neki od glavnih sadašnjih izazova; da podrži inicijativu UN-a za okolišna prava, kojom se priznaje da kršenja okolišnih prava imaju velik utjecaj na širok niz ljudskih prava; da naglašava da su biološka raznolikost i ljudska prava međusobno povezani i međusobno ovisni; da podsjeti na obveze država u pogledu ljudskih prava da zaštite biološku raznolikost, uključujući pružanjem pristupa učinkovitim pravnim lijekovima u slučajevima gubitka i degradacije biološke raznolikosti; da Parlament u tom pogledu potiče EU i države članice na promicanje priznanja ekocida kao međunarodnog zločina u skladu s Rimskim statutom Međunarodnoga kaznenog suda; da zauzme stajalište da bi EU trebao uvesti konkretne mjere kako bi se otpornost stavila u središte napora za oporavak i uključi smanjenje rizika od katastrofa s pomoću politika EU-a u suradnji s UN-om, u skladu s ciljevima utvrđenima u Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa u razdoblju od 2015. do 2030. ; da smatra da bi EU trebao osnažiti partnerstvo sa sadašnjom administracijom SAD-a, podržavanjem uspostavljanja „globalne koalicije za nultu neto stopu” sa zemljama koje su se već obvezale na cilj postizanja nulte stope emisija do 2050., suradnjom s drugim zemljama u razvoju planova i tehnologija za uklanjanje emisija ugljika i promicanjem nove međunarodne strategije za zaštitu biološke raznolikosti;
	(af)	da potvrdi potrebu da se osigura jednaka zaštita prava i jednakost pred sudovima, osnaživanje i potpuno i učinkovito sudjelovanje u procesima donošenja odluka te potpuno, ravnopravno i učinkovito sudjelovanje autohtonih naroda, uključujući žena i djevojčica, u političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom životu; da pozdravi rad posebnog izvjestitelja UN-a za prava autohtonih naroda, mehanizma stručnjaka UN-a za prava autohtonih naroda i Stalnog foruma Ujedinjenih naroda za pitanja autohtonog stanovništva; da potiče zemlje i subjekte sustava UN-a da jačaju međunarodnu suradnju kako bi rješavali nedostatke s kojima se suočavaju autohtoni narodi i da u tom pogledu povećaju tehničku suradnju i financijsku pomoć;
	(ag)	da nastavi i proširi suradnju u okviru kapaciteta UN-a za promicanje učinkovitih i etičkih zajedničkih standarda u novim područjima javnih politika kao što su razvrstavanje i zaštita podataka, dužna pažnja, borba protiv nekažnjavanja, umjetna inteligencija ili kiberprostor, te istodobno promičući odgovarajuću potporu onim zemljama koje možda žele povećati svoje regulatorne kapacitete i provedbu standarda; da pozove na bolje usklađivanje kiberobrane u pogledu pravila, propisa, zajedničkih dogovora i izvršnih mjera u kiberprostoru; da predloži da temelji europske kibernetske sigurnosti, poput Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti mogu predstavljati izvrsnu osnovu koju spremne zemlje mogu koristiti za nadogradnju svojih regulatornih okvira za zaštitu podataka i kibersigurnost kroz pristup „integrirane sigurnosti“; da pokaže da se najbolje prakse i stečena iskustva na razini EU-a mogu dijeliti u okviru UN-a s agencijama UN-a posvećenim tim zadacima, kao i kao odgovor na zahtjeve pojedinih zemalja;
	(ah)	da rješava izazove sprečavanja i borbe protiv nezakonitih financijskih tokova i jačanja međunarodne suradnje i dobrih praksi u pogledu povrata imovine, među ostalim učinkovitijim mjerama za provedbu postojećih obveza u okviru Konvencije UN-a protiv korupcije i Konvencije UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i njezinih protokola; da provodi učinkovite, uključive i održive mjere za sprečavanje i borbu protiv korupcije u okviru Programa 2030.; da poduzme i podupre inicijative za borbu protiv utaje poreza, pranja novca i korupcije;
	(ai)	da razmotri uvođenje dodatnih mjera otpusta dugova za visoko zadužene zemlje u razvoju kako bi se izbjeglo nepodmirivanje obveza i otvorio prostor za ulaganje u ciljeve održivog razvoja i da u tom pogledu podupre poziv glavnog tajnika UN-a na uspostavljanje mehanizma restrukturiranja državnog duga kao dijela dugoročnijeg odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i njezine gospodarske posljedice;
	(aj)	da riješi pitanje migracija i prisilnog raseljavanja, uključujući njihove temeljne uzroke, te surađuje u provedbi Globalnog kompakta o migracijama i Globalnog kompakta o izbjeglicama; da podsjeti da bi ljudska prava trebala ostati u središtu Globalnog kompakta uz poseban naglasak na migrantima u ranjivim situacijama, kao što su djeca, maloljetnici i žene; da nastavi graditi zajedničku predanost kako bi se očuvao humanitarni prostor i poboljšao sustav za pružanje humanitarne pomoći i naglasi važnost pridržavanja prava na azil u cijelom svijetu; da podupire i jača rad relevantnih tijela UN-a kao što su UNHCR i Agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); da potvrdi ključnu ulogu UNRWA-e u pružanju humanitarne i razvojne pomoći palestinskim izbjeglicama; da apelira na države članice UN-a za održavanje i povećanje doprinosa UNRWA-i i podrži prijedlog glavnog povjerenika UNRWA-e za konferenciju koja vodi do predvidljivijeg, održivijeg i odgovornijeg sustava financiranja i izdataka za UNRWA-u u budućnosti i predanosti tom cilju zahvaljujući većem broja država članica UN-a i međunarodnih donatora;
	(ak)	da se nastavi zalagati za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; da potiče veće napore u zaštiti vjerskih i drugih manjina; da traži veću zaštitu vjerskih manjina od progona i nasilja; da traži ukidanje zakona kojima se kriminalizira blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih manjina i nevjernika; da podrži rad posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja;
	(al)	da nastavi ojačavati integriranu potporu rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena, u skladu s Pekinškom deklaracijom i njezinom Platformom za djelovanje; da pozove sve države članice UN-a da nastave podržavati i provoditi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Programom o ženama, miru i sigurnosti, koje uzimaju u obzir nesrazmjeran učinak sukoba na žene i djevojke te usmjeravaju rad i djelovanja na promicanju ravnopravnosti spolova i jačanju sudjelovanja, zaštite i prava žena tijekom sukoba, od sprečavanja sukoba do obnove nakon sukoba; da u tom pogledu posveti posebnu pozornost iskorjenjivanju nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojkama, uključujući seksualno i rodno utemeljeno nasilje, štetne prakse te nasilje u kućanstvu i obiteljsko nasilje, te podršci smislenom i jednakom aktivnom sudjelovanju žena u svim sferama javnog života i donošenju odluka i promicanju ženskih prava; da podupre i ojača međunarodne napore u okviru UN-a kako bi se osigurala rodna analiza, kao i uključivanje rodnih pitanja i ljudskih prava u sve aktivnosti UN-a; da Parlament podsjeća da se seksualno nasilje, kao što je silovanje, upotrebljava kao ratna taktika i predstavlja ratni zločin te da pozove na pojačanu zaštitu žena i djevojčica u sukobima, posebice u pogledu seksualnog nasilja; da smatra da bi EU trebao okupiti širu potporu, među ostalim i odgovarajućim financiranjem, radu organizacije UN Women, koja ima središnju ulogu u sustavu UN-a za promicanje prava žena i okupljanje svih relevantnih dionika kako bi se potaknula promjena politike i koordiniralo djelovanje politike;
	(am)	da preuzme ambicioznu i konstruktivnu ulogu u okviru mehanizma za preispitivanje provedbe Konvencije UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i njezina Protokola za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi kako bi se dodatno ojačali međunarodni napori za borbu protiv trgovanja ljudima, među ostalim perspektive žena, djece i migranata, koji se suočavaju s većim rizikom od iskorištavanja;
	(an)	da se blisko savjetuje s Parlamentom o postupku provedbe Zaključaka Vijeća i uključi Parlament u sva područja javnih politika u kojima parlamentarna diplomacija može stvoriti vrijedne sinergije i ojačati sposobnost informiranja i pozitivnog učinka te vodstvo cijelog EU-a;
	(ao)	da pozove na hitne mjere za rješavanje rastuće krize u pogledu ljudskih prava u Xinjiangu, da barem istraži prijavljeni progon na temelju etničke pripadnosti i etnički progon diljem te regije; da Parlament u tom pogledu pozove na uspostavljanje nezavisnog mehanizama UN-a za praćenje ljudskih prava u Kini, koji bi obuhvaćao posebnog izvjestitelja UN-a, panel stručnjaka Vijeća za ljudska prava ili posebnog izaslanika; da podrži poziv UNHRC-u da održi posebno zasjedanje o krizi;

2. da nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji te, radi obavijesti, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1)	SL C 118, 8.4.2020., str. 165.
(2)	Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0008.
(3)	SL C 433, 23.12.2019., str. 86.
(4)	SL C 86, 6.3.2018., str. 33.
(5)	https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/EN/foraff/137584.pdf
(6)	https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8416-2013-INIT/en/pdf
(7)	http://yogyakartaprinciples.org/wp-content/uploads/2016/08/principles_en.pdf; http://yogyakartaprinciples.org/wp-content/uploads/2017/11/A5_yogyakartaWEB-2.pdf

Posljednje ažuriranje: 8. listopada 2021.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti