Rezolucija Europskog parlamenta od 10. lipnja 2021. o Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/621 оd 15. travnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 radi klasifikacije tvari imidakloprid u pogledu najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (2021/2705(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2021/621 оd 15. travnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 radi klasifikacije tvari imidakloprid u pogledu najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla(1),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(2), a posebno njezin članak 14. i članak 17.,
– uzimajući u obzir mišljenje koje je 20. travnja 2021. dostavio Stalni odbor za veterinarsko-medicinske proizvode,
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir članke 13. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(3),
– uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
A. budući da je Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća(4) propisano da se u Uniji ne bi trebalo dopustiti stavljanje u promet nijednog veterinarsko-medicinskog proizvoda koji nije odobren i čija kakvoća, neškodljivost i djelotvornost nisu dokazani te je prepoznato da se boljim pristupom informacijama javnosti daje mogućnost iznošenja svojih opažanja, a tijelima omogućuje posvećivanje dužne pažnje tim opažanjima;
B. budući da je Uredbom (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća(5) predviđeno da se trebaju pružati informacije o tome kako su donesene odluke o upravljanju rizikom i informacije o čimbenicima, koji nisu rezultati procjene rizika, kao i o tome kako su ti čimbenici međusobno odvagani, te da bi se komunikacijom o riziku trebalo doprinijeti participativnom i otvorenom dijalogu svih zainteresiranih strana kako bi se osiguralo da se u okviru procesa analize rizika uzimaju u obzir primat javnog interesa te točnost, sveobuhvatnost, transparentnost, dosljednost i odgovornost;
C. budući da se u izvješću o procjeni Europske agencije za kemikalije (ECHA) od 18. veljače 2011. naslovljenom „Imidakloprid, Vrsta proizvoda 18 (Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)”(6) kategoriziraju podaci o značajnoj toksičnosti za vodene i neciljane vrste;
D. budući da je Direktivom 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća(7) predviđeno sljedeće: „Zagađenje vode i tla farmaceutskim ostacima rastući je problem okoliša. U postojećoj ocjeni i kontroli rizika za vodni okoliš, ili rizika koji se putem njega prenosi, vezanog uz lijekove trebalo bi obratiti odgovarajuću pozornost na okolišne ciljeve Unije. Kako bi se pristupilo rješavanju tog problema, Komisija bi trebala istražiti rizike utjecaja lijekova na okoliš i izvršiti analizu važnosti i učinkovitosti postojećeg zakonodavnog okvira u pogledu zaštite vodnog okoliša i ljudskog zdravlja putem vodnog okoliša.”;
E. budući da se Uredbom Komisije (EU) br. 283/2013(8) utvrđuju minimalni zahtjevi koji uključuju informacije o mogućim štetnim učincima aktivne tvari, njezinih metabolita i nečistoća na zdravlje ljudi i životinja ili na podzemne vode, okoliš i neciljane vrste (flora i fauna);
F. budući da se Uredbom Komisije (EU) br. 284/2013(9) predviđa da „moraju biti uključene sve informacije o mogućim neprihvatljivim učincima sredstva za zaštitu bilja na okoliš, bilje i biljne proizvode, kao i o poznatim i očekivanim kumulativnim i sinergijskim učincima.”;
G. budući da se u Direktivi 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) napominje da „[p]odrobni podaci i dokumentacija koji moraju biti priloženi zahtjevu za odobrenje za stavljanje veterinarsko-medicinskog proizvoda u promet moraju dokazati da korist zbog djelotvornosti nadmašuje moguće rizike. Ako se to ne može dokazati, zahtjev se mora odbiti.”;
H. budući da je Europskoj agenciji za lijekove („Agencija”) podnesen zahtjev za utvrđivanje najveće dopuštene količine rezidua (NDK) za imidakloprid za Salmonidae;
I. budući da je Agencija, na temelju mišljenja Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode od 9. rujna 2020.(11), preporučila da je primjereno utvrditi NDK za imidakloprid u vrijednosti od 0,6 mg/kg (600 µg/kg) za sve ribe;
J. budući da Codexom Alimentariusom(12) nije utvrđen NDK za vodenu uporabu; budući da je na Zajedničkom sastanku Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetske zdravstvene organizacije o ostacima pesticida iz 2008. preporučen maksimalan prihvatljivi dnevni unos od 0,06 mg/kg iz ostataka poljoprivrednih kultura(13);
K. budući da je dostupan samo sažetak mišljenja Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode na kojemu se temelji preporuka Agencije, a u cijelosti će, prema Komisiji, biti dostupno tek nakon usvajanja NDK-a;
L. budući da bi prema pravu Unije mišljenje u pogledu utvrđivanja NDK-a trebalo biti javno i lako dostupno;
M. budući da osiguravanje transparentnosti postupka procjene rizika promiče razumijevanje javnosti, pridonosi većoj legitimnosti Agencije u očima potrošača i šire javnosti te osigurava veću odgovornost građana Unije u demokratskom sustavu(14);
N. budući da je imidakloprid biocidna aktivna tvar neonikotinoid koja je komercijalizirana za široku upotrebu na usjevima i stoci zbog njezine toksičnosti za širok raspon nametnika; budući da je način djelovanja imidakloprida takav da djeluje kao antagonist nikotinskih receptora za acetilkolin (nAChR) u središnjem živčanom sustavu, narušavajući tako prijenos sinaptičkih signala i dovodeći do smrtonosne hiperaktivnosti živaca i mišića životinja, kralježnjaka i beskralježnjaka, nepovratno blokirajući nAChR i dovodeći do paralize i smrti(15);
O. budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/783(16) zabranjuje upotreba imidakloprida na svim usjevima koji se uzgajaju na otvorenom zbog njegovih štetnih učinaka na oprašivače;
P. budući da se opasne kemikalije koje se primjenjuju na veterinarski recept i upotrebljavaju za liječenje infekcija morskim ušima u konačnici ispuštaju u vodeni okoliš; njihovi učinci ne samo da mogu negativno utjecati na osjetljive neciljane organizme, već je oslobađanje tih spojeva prepoznato kao glavna zabrinutost u pogledu okoliša(17) zbog velike pokretljivosti imidakloprida u tlu i posljedične kontaminacije podzemnih i površinskih voda(18);
Q. budući da je sve više dokaza da upotreba imidakloprida ima razarajući učinak na biološku raznolikost, posebno rijeka i plovnih putova(19), pogađajući ne samo rakove(20), mekušce(21) i neciljane vrste (insekte), već i organizme iz tla(22), kao i da dovodi do smanjenja populacija ptica(23); budući da postoji sve veća zabrinutost zbog zadržavanja i nakupljanja ostataka pesticida i njihovih metabolita u tlima te mogućnosti da dovedu do zakiseljavanja tla; sa zabrinutošću primjećuje da je upotreba imidakloprida u Japanu dovela do dramatičnog smanjenja ribljih stokova koji se nisu oporavili(24);
R. budući da je u usklađenom razvrstavanju i označivanju iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(25) imidakloprid razvrstan kao „štetan ako se proguta”, „opasan za okoliš” i „vrlo otrovan za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima”(26);
S. budući da je u studiji o izloženosti imidaklopridu kod običnih šarana (Cyprinua carpio L.) pronađena degeneracija u mozgu, škrgama i očima(27), uz histopatološke promjene (lezije), aktivaciju biomarkera i alternaciju razina genske ekspresije; u toj je studiji zaključeno da izloženost imidaklopridu uzrokuje upalu i oksidativni stres;
T. budući da se u ljudi može dogoditi bioakumulacija metabolita neonikotinoida ponovljenim unosom kontaminirane hrane, s obzirom na to da je u ispitivanju na životinjama uočena bioakumulacija imidakloprida uslijed izloženosti malim dozama(28);
U. budući da je u raznim znanstvenim studijama, na temelju testova na životinjama, zaključeno da imidakloprid djeluje kao reproduktivno toksična tvar i endokrini disruptor koji može negativno utjecati na srce, bubrege, štitnjaču i mozak te može uzrokovati neurološke simptome, uključujući respiratorno zatajenje i smrt(29);
V. budući da eksperimentalni dokazi pokazuju da se toksičnost imidakloprida povećava s razdobljem izloženosti jednako kao i s dozom, što se opisuje kao „vremenski kumulativna toksičnost”, toksičnost imidakloprida ne bi trebalo shvaćati samo u smislu akutne smrtnosti, već je potrebno razmotriti i njezin kronični aspekt(30);
W. budući da se Uredbom (EU) br. 283/2013 zahtijeva provedba studija o dugotrajnoj toksičnosti;
X. budući da se Uredbom (EZ) br. 396/2005 predviđa da se „poznati kumulativni i sinergijski učinci” moraju uzeti u obzir „ako su dostupne metode za ocjenjivanje tih učinaka”;
Y. budući da Uredba (EU) br. 284/2013 trenutno zahtijeva toksikološke studije izloženosti primjenjitelja, drugih nazočnih osoba, stanovnika i radnika, nekoliko studija dugotrajne i kronične toksičnosti za životinje te studije o sudbini i ponašanju u tlu, vodi i zraku;
Z. budući da nema dovoljno saznanja o učincima mnogih pojedinačnih kemikalija i kemijskih mješavina na okoliš u pogledu onečišćavanja; nisu provedene procjene svih kemikalija, a procjene ekotoksičnosti usmjerene su na vrlo mali broj vrsta i ekosustava;
AA. budući da je Uredbom (EU) 2019/6 prepoznato da bi odluka o upravljanju rizikom trebala uzeti u obzir: „ostale odgovarajuće faktore, uključujući socijalne, gospodarske, etičke i okolišne faktore te faktore povezane s dobrobiti životinja, kao i izvedivost kontrola”;
AB. budući da, za razliku od studija dostavljenih Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), studije dostavljene Agenciji nije potrebno objaviti; žali zbog nemogućnosti pristupa znanstvenim studijama u cijelosti, znanstvenim mišljenjima i neobrađenim podacima, kao i zbog nedostatka informacija o izvedivosti kontrola i upravljanju rizikom u pogledu ispuštanja otpadnih voda u vodeni okoliš;
AC. budući da je u Uredbi (EZ) br. 470/2009 navedeno da je najviše dopuštene količine rezidua potrebno odrediti u skladu s opće prihvaćenim načelima procjene sigurnosti, uzimajući u obzir sve druge znanstvene procjene sigurnosti upitnih tvari koje su možda već izradile međunarodne organizacije, posebno Codex Alimentarius ili, kada se te tvari upotrebljavaju u druge svrhe, znanstveni odbori uspostavljeni unutar Zajednice;
AD. budući da se u Codexu Alimentariusu ne preporučuje upotreba imidakloprida u vodenom okolišu, a ECHA navodi koji bi mogao biti razlog za to: „Prema usklađenom razvrstavanju i označivanju (ATP01) koje je odobrila Europska unija, ta je tvar vrlo otrovna za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima i štetna ako se proguta”(31);
AE. budući da je člankom 37. Uredbe (EU) 2019/6 predviđeno da je odobrenje za stavljanje u promet potrebno odbiti ako rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja ili za okoliš nisu dovoljno uzeti u obzir; smatra to opravdanjem za neutvrđivanje NDK-a;
AF. budući da četiri glavne države proizvođača lososa, Norveška, Čile, Ujedinjena Kraljevina i Kanada, nisu države članice i Komisija stoga ne bi mogla provesti odgovarajuće revizije nadležnih tijela u tim zemljama ili procijeniti primjerenost kontrola;
1. smatra da se Provedbenom uredbom (EU) 2021/621 prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 470/2009;
2. smatra da Provedbena uredba (EU) 2021/621 nije u skladu s pravom Unije jer se njome krše sloboda informiranja i temeljna načela transparentnosti, demokratskog nadzora i odgovornosti, u mjeri u kojoj je mišljenje Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode na kojem se ona temelji dostupno samo u sažetku;
3. poziva Komisiju da povuče Provedbenu uredbu (EU) 2021/621 i da odboru podnese novi nacrt u kojem je imidakloprid uvršten na popis u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 s farmakološki aktivnim tvarima za koje se ne može odrediti najveća dopuštena količina za vodenu uporabu;
4. smatra da bi sve veterinarske lijekove, pesticide te farmakološke i kemijske rezidue trebalo podvrgnuti standardnim ispitivanjima i istorazinski ocijenjenim evaluacijama zbog rizika od dodatne i trajne štete;
5. smatra da bi Agencija trebala javno objaviti cjelovito mišljenje Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode koje se sastoji od znanstvene procjene rizika i preporuka za upravljanje rizikom te znanstvenih dokaza na kojima se one temelje; smatra da je procjena rizika od imidakloprida nedostatna u pogledu razmatranja akutnih vrijednosti krajnjih točaka te da zanemaruje odgođene, kumulativne i kronične učinke; podsjeća da je u istraživanjima na vodenim beskralježnjacima otkriven odgođeni učinak na smrtnost, posebno u vodenih vrsta insekata, koji nije bilo moguće otkriti standardnim akutnim ispitivanjima, čime je dokazano da procjene rizika za neonikotinoide nisu bile primjerene u pogledu zaštite okoliša(32);
6. smatra da je ključno ocijeniti farmakološki aktivne tvari i njihovu klasifikaciju u pogledu NDK-a u hrani životinjskog podrijetla u vezi s pravilima utvrđenim Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(33), Uredbom (EZ) br. 396/2005, Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(34) te uredbama (EU) 2019/6 i (EU) 2019/1381;
7. smatra da je Direktivi 2001/82/EZ hitno potrebna revizija u pogledu zaštite biološke raznolikosti, vodenog i kopnenog okoliša te uzimanja u obzir dobrobiti životinja i neciljanih organizama i mikroorganizama;
8. smatra da se Uredbom (EZ) br. 470/2009 ne razmatra primjereno potreba za uključivanjem Europskog parlamenta i građana kako bi mogli u potpunosti ostvariti svoje demokratsko pravo nadzora;
9. ponavlja potrebu za jačanjem znanstvene suradnje, koordinacije i usklađenosti agencijâ Unije nadležnih u tom području, posebno Agencije, EFSA-e i ECHA-e, zajedno s nacionalnim i međunarodnim agencijama, razvijanjem zajedničkog okvira za procjenu rizika za biocidne i fitofarmaceutske proizvode koji se koriste u prehrambenim lancima kako bi se izbjegle nedosljednosti i ograničila moguća šteta za okoliš i ekocid;
10. poziva Komisiju da, u ulozi upravljača rizicima, primjereno primjenjuje načelo predostrožnosti kada slijedi procjenu dostupnih informacija kako bi se kvantificirao rizik od štetnih učinaka na okoliš, biološku raznolikost, dobrobit životinja i zdravlje ljudi;
11. potiče Komisiju da sustavno obavješćuje o tome kako su uzeti u obzir načelo predostrožnosti i načelo informiranog pristanka te kako su izvedeni zaključci mišljenja Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode;
12. poziva Komisiju da se pridržava demokratskog načela informiranog pristanka i da izvrši provjeru prikladnosti postupka procjene rizika za utvrđivanje NDK-a za veterinarsko-medicinske proizvode u hrani životinjskog podrijetla; smatra da je ključno da bude u potpunosti dosljedna u pogledu ciljeva navedenih u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, u komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenoj „Strategija ,od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” i Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.;
13. poziva Komisiju da osigura da vremenski kumulativni, ažurirani, istorazinski ocijenjeni, ekotoksikološki testovi za neciljane vrste u tlu i vodenom okolišu budu uključeni u procjenu rizika te da njome budu obuhvaćeni i ostaci u okolišu u zraku, tlu i vodi, uključujući dugoročne kumulativne toksične učinke, te da u njoj budu navedena neovisna istorazinski ocijenjena znanstvena ispitivanja i znanstvena mišljenja koja su uzeta u obzir; ističe da bi ta informacija trebala biti javno dostupna;
14. poziva Komisiju da podnese i države članice da podrže zakonodavni prijedlog kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost u pogledu uredbi (EU) 2019/6 i (EU) 2019/1381 te cjelokupnog zakonodavstva u vezi s hranom u slučaju da procjenu rizika za utvrđivanje NDK-a ne provodi EFSA nego druge agencije; te poziva Komisiju da osigura i da takva procjena bude transparentna te da služi za bolju zaštitu biološke raznolikosti i vodenih ekosustava, insekata, glista i mikroorganizama iz tla;
15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).
Uredba (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i o izmjeni uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 2065/2003, (EZ) 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009 i (EU) 2015/2283 te Direktive 2001/18/EZ (SL L 231, 6.9.2019., str. 1.).
Direktiva br. 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (SL L 226, 24.8.2013., str. 1.).
Uredba Komisije (EU) br. 283/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o djelatnim tvarima, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 93, 3.4.2013., str. 1.).
Uredba Komisije (EU) br. 284/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 93, 3.4.2013., str. 85.).
Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).
Vidjeti presude Suda u predmetu T-235/15, Pari Pharma GmbH protiv Europske agencije za lijekove, ECLI:EU:T:2018:65; vidjeti i predmete T-718/15, PTC Therapeutics International Ltd protiv Europske agencije za lijekove, ECLI:EU:T:2018:66 te T-729/15, MSD Animal Health Innovation GmbH i Intervet International BV protiv Europske agencije za lijekove, ECLI:EU:T:2018:67.
Sánchez-Bayo, F., Tennekes, H.A., Time-Cumulative Toxicity of Neonicotinoids: Experimental Evidence and Implications for Environmental Risk Assessments (Vremenski kumulativna toksičnost neonikotinoida: eksperimentalni dokazi i implikacije za procjene rizika za okoliš), International Journal of Environmental Research and Public Health, 2020.,17(5),1629, https://www.mdpi.com/1660-4601/17/5/1629
Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/783 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari imidakloprid (SL L 132, 30.5.2018., str. 31.).
Burridge, L., Weis, J.S., Cabello, F., Pizarro, J., Bostick, K., Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects (Upotreba kemikalija u akvakulturi lososa: pregled trenutne prakse i mogućih učinaka na okoliš), Aquaculture, 2010., svezak 306., 1–4, str. 7.–23., https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297.
Sánchez-Bayo, F., Tennekes, H.A., Time-Cumulative Toxicity of Neonicotinoids: Experimental Evidence and Implications for Environmental Risk Assessments (Vremenski kumulativna toksičnost neonikotinoida: eksperimentalni dokazi i implikacije za procjene rizika za okoliš), International Journal of Environmental Research and Public Health; 2020.,17(5),1629, https://www.mdpi.com/1660-4601/17/5/1629
Ewere, E.E., Reichelt-Brushett, A., Benkendorff, K., The neonicotinoid insecticide imidacloprid, but not salinity, impacts the immune system of Sydney rock oyster, Saccostrea glomerata (Neonikotinoidni insekticid imidakloprid, a ne slanost, utječe na imunološki sustav kamenice iz Sydneya, Saccostrea glomerata), Science of the Total Environment, 2020., svezak 742., The neonicotinoid insecticide imidacloprid, but not salinity, impacts the immune system of Sydney rock oyster, Saccostrea glomerata - ScienceDirect
de Lima e Silva, C., Brennan, N., Brouwer, J.M., Commandeur, D., Verweij, R.A., van Gestel, C.A.M., Comparative toxicity of imidacloprid and thiacloprid to different species of soil invertebrates (Komparativna toksičnost imidakloprida i tiakloprida za različite vrste beskralježnjaka u tlu), Ecotoxicology, 2017., 26, str. 555.–564., https://doi.org/10.1007/s10646-017-1790-7
Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
Izvješće o procjeni ECHA-e, „Imidakloprid, Vrsta proizvoda 18 (Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)”, https://echa.europa.eu/documents/10162/225b9c58-e24c-6491-cc8d-7d85564f3912
Tyor, A.K., Harkrishan, Bhardwaj, J.K., Saraf, P., Effect of Imidacloprid on Histopathological Alterations of Brain, Gills and Eyes in hatchling carp (Cyprinus carpio L.) (Učinak imidakloprida na histopatološke promjene na mozgu, škrgama i očima kod mladih šarana (Cyprinus carpio L.)), Toxicology International, 2020., 27, str. 70.–78.
Kavvalakis, M.P., Tzatzarakis, M.N.,Theodoropoulou, E.P., Barbounis, E.G., Tsakalof, A.K., Tsatsakis, A.M., Development and application of LC-APCI-MS method for biomonitoring of animal and human exposure to imidacloprid (Razvoj i primjena LC-APCI-MS metode za biomonitoring izloženosti životinja i ljudi imidaklopridu), Chemosphere 2013., svezak 93., 10, str. 2612.–2620., Development and application of LC–APCI–MS method for biomonitoring of animal and human exposure to imidacloprid - ScienceDirect
Katić, A., Karačonji, I.B., Imidacloprid as reproductive toxicant and endocrine disruptor: Investigations in laboratory animals (Imidakloprid kao reproduktivno toksična tvar i endokrini disruptor: ispitivanje na laboratorijskim životinjama), Archives of Industrial Hygiene and Toxicology, 2018., 69(2), https://www.researchgate.net/publication/326247351_Imidacloprid_as_reproductive_toxicant_and_endocrine_disruptor_Investigations_in_laboratory_animals
Sánchez-Bayo, F., Tennekes, H.A., Time-Cumulative Toxicity of Neonicotinoids: Experimental Evidence and Implications for Environmental Risk Assessments (Vremenski kumulativna toksičnost neonikotinoida: eksperimentalni dokazi i implikacije za procjene rizika za okoliš), International Journal of Environmental Research and Public Health, 2020., 17(5),1629. https://www.mdpi.com/1660-4601/17/5/1629
Sánchez-Bayo F., Tennekes, H.A., Time-Cumulative Toxicity of Neonicotinoids: Experimental Evidence and Implications for Environmental Risk Assessments (Vremenski kumulativna toksičnost neonikotinoida: eksperimentalni dokazi i implikacije za procjene rizika za okoliš), International Journal of Environmental Research and Public Health; 2020.,17(5),1629, https://www.mdpi.com/1660-4601/17/5/1629 Evidence and Implications for Environmental Risk Assessments (mdpi.com)
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).