Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 174. i 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(1) (Uredba o RRF-u),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost(2),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Uredba o RRF-u usvojena u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

B.  budući da je RRF dosad najveći instrument u pogledu iznosa i načina financiranja; budući da se Komisija priprema za izdavanje zajedničkog duga EU-a jer su sada sve države članice EU-a uspješno ratificirale Odluku o vlastitim sredstvima(3);

C.  budući da će se zeleno ulaganje u okviru RRF-a financirati izdavanjem zelenih obveznica;

D.  budući da su demokratska kontrola i parlamentarni nadzor nad provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost mogući samo uz potpuno sudjelovanje Parlamenta i uzimanje u obzir svih njegovih preporuka u svim fazama;

E.  budući da je člankom 26. Uredbe o RRF-u propisan dijalog o oporavku i otpornosti kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost te kako bi Komisija Parlamentu pružila informacije o, među brojnim ostalim temama, planovima država članica za oporavak i otpornost te njihovoj ocjeni;

F.  budući da Parlament izražava svoja stajališta o pitanjima obuhvaćenima dijalogom o oporavku i otpornosti, među ostalim u rezolucijama i razmjenama informacija s Komisijom; budući da Komisija ta stajališta mora uzeti u obzir;

G.  budući da je Uredbom o RRF-u utvrđeno šest područja od europskog interesa, koja zajedno predstavljaju područje primjene i cilj instrumenta;

H.  budući da se Uredba o RRF-u temelji na članku 175. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te da se njome utvrđuje da je opći cilj ostvariti ciljeve koji su navedeni u članku 174. kako bi se ojačala gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija Unije te poboljšala otpornost, pripravnost za krizu, sposobnost prilagodbe i potencijal rasta država članica, i to ublažavanjem društvenog i gospodarskog učinka krize, posebno na žene, djecu i mlade, te doprinosom provedbi europskog stupa socijalnih prava, kroz podržavanje zelene tranzicije, doprinošenje ostvarenju ažuriranih klimatskih ciljeva Unije do 2030. iz novog propisa EU-a o klimi i ispunjavanje cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050. – osobito putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime, uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1999(4), te u okviru digitalne tranzicije, čime se doprinosi uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, ponovno uspostavlja i promiče održivi rast i integracija gospodarstava Unije, potiče otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, doprinosi strateškoj autonomiji Unije uz otvoreno gospodarstvo i stvara europska dodana vrijednost;

I.  budući da su na socijalnom samitu u Portu održanom 7. i 8. svibnja 2021. čelnici EU-a prepoznali europski stup socijalnih prava kao temeljni element oporavka te budući da su u izjavi iz Porta naglasili svoju odlučnost da nastave produbljivati njegovu provedbu na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

J.  budući da je poseban cilj RRF-a pružiti državama članicama financijsku potporu kako bi ostvarile ključne etape i ciljne vrijednosti reformi i ulaganja utvrđene u njihovim planovima za oporavak i otpornost; budući da to znači da planovi (uključujući digitalne i zelene mjere) moraju doprinositi načelima europskog stupa socijalnih prava, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji;

K.  budući da se europska dodana vrijednost ne može realizirati pukom činjenicom da je RRF europska inicijativa;

L.  budući da su države članice u pravilu Komisiji trebale dostaviti svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost do 30. travnja 2021.; budući da su do danas 23 države članice Komisiji dostavile svoje planove za oporavak i otpornost;

M.  budući da je Parlament 18. svibnja 2021. održao raspravu na plenarnoj sjednici nakon koje je usvojio rezoluciju o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost,

N.  budući da, kako bi se zajamčili odgovarajući demokratski i parlamentarni nadzor nad provedbom RRF-a, kao i veća transparentnost i demokratska odgovornost, Komisija mora redovito usmeno i pismeno obavještavati Parlament o statusu ocjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost, uključujući reforme i ulaganja povezana s područjem primjene na temelju šest stupova (uključujući opće i posebne ciljeve te horizontalna načela) i 11 kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u Uredbi o RRF-u;

1.  smatra da je RRF povijesni instrument EU-a za poticanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, ostvarenje konvergencije, jačanje konkurentnosti te pomaganje državama članicama u ublažavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, usmjeravanju gospodarstava prema snažnim i održivim putanjama rasta, pripremi EU-a za hvatanje u koštac s dugoročnim izazovima kao što su pravedna, zelena tranzicija i digitalna transformacija te stvaranje dodane vrijednosti EU-a;

2.  očekuje od Komisije da odobri samo planove kojima se u potpunosti ispunjavaju odredbe i ciljevi Uredbe o RFF-u te da ne donese političke kompromise koji bi bili u suprotnosti s Uredbom i njezinim duhom i istodobno se distancira od činjenice da je bila usko uključena u izradu planova prije njihova podnošenja; zahtijeva da u postupku ocjenjivanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija pažljivo primijeni slovo i duh Uredbe o RRF-u te da prije donošenja relevantnog nacrta provedbene odluke Vijeća pruži temeljite i sveobuhvatne ocjene; međutim, pozdravlja nastojanja Komisije da osigura da se relevantne provedbene odluke Vijeća donesu čim prije, odnosno do ljeta, kao i njezinu kontinuiranu suradnju s državama članicama kako bi im pomogla da dostave kvalitetne planove kojima se znatno doprinosi zajedničkim ciljevima EU-a;

3.  uvjeren je da se sredstva moraju pravedno raspodijeliti među sektorima, društvima i budućim generacijama kako bi se zajamčio najveći mogući učinak na uzlaznu gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu konvergenciju te na opću dobrobit i gospodarsku stabilnost; traži od Komisije da ustraje u ambicioznim mjerama reforme u okviru nacionalnih planova u svim državama članicama i naglašava da su ambiciozni planovi i dobra provedba od ključne važnosti kako bi se u potpunosti iskoristila ova prilika; poziva na potpunu transparentnost i odgovornost pri dodjeli i korištenju sredstava; smatra da se RRF-u ne smije pristupiti na uobičajen način;

4.  poziva Komisiju da pažljivo ocijeni služe li sredstva RRF-a cilju Uredbe o RRF-u, odnosno unapređenju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u državama članicama; poziva Komisiju da obeshrabri praksu „prepakiravanja” projekata bez stvarne dodane vrijednosti, prije svega za regije koje zaostaju te posebno kada bi to moglo dovesti do povećanja jaza u društvenoj, gospodarskoj i teritorijalnoj konvergenciji EU-a;

5.  ponavlja poziv Parlamenta da se osigura pravo Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se omogućio demokratski nadzor Parlamenta nad Komisijinom ocjenom i nad provedbom RRF-a;

6.  poziva Komisiju da pažljivo ocijeni doprinosi li zaista svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost svih šest stupova iz članka 3. Uredbe o RRF-u i to na sveobuhvatan i uravnotežen način te da to zajamči; podsjeća da bi svaka mjera trebala doprinijeti jednom ili više područja politika od europskog značaja koje su strukturirane u tih šest stupova;

7.  naglašava da tijekom cjelokupne faze njihove provedbe planovi moraju ispunjavati regulatorne zahtjeve, uključujući udio od 37 % za zelenu i od 20 % za digitalnu tranziciju; poziva Komisiju da ocijeni kvalitativnu i kvantitativnu stranu predloženih mjera kako bi se osiguralo da učinkovito ispunjavaju kvantitativne i kvalitativne ciljeve, uključujući tijekom faze provedbe;

8.  podsjeća da se, u skladu s Uredbom o RRF-u, RRF-om ne smiju financirati stalni nacionalni rashodi poput trajnih poreznih olakšica, osim u opravdanim slučajevima, te poziva Komisiju da taj kriterij ocijeni na holistički način;

9.  napominje da prekogranični projekti koji obuhvaćaju više od jedne države članice stvaraju visoku europsku dodanu vrijednost i učinke prelijevanja te žali zbog toga što mali broj nacionalnih planova sadrži prekogranične projekte; poziva Komisiju da snažno potiče države članice da omoguće prekogranične projekte koji se financiraju iz RRF-a;

10.  konstatira da je u već dostavljenim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost nekoliko država članica odlučilo zatražiti zajmove; poziva države članice da razmotre najbolju moguću upotrebu dostupnih zajmova kako ne bi propustile priliku; zabrinut je zbog toga što bi znatan iznos zajmova mogao ostati neiskorišten na kraju RRF-a te poziva države članice da pažljivo procijene svoje potrebe i da na najbolji način iskoriste tu mogućnost pri podnošenju svojih planova za oporavak i otpornost ili prilikom izmjena planova;

11.  poziva Komisiju da uzme u obzir moguću buduću potrebu za izmjenom nacionalnih planova kako bi se u pripremi nacrta provedbene odluke Vijeća osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe o RRF-u;

12.  podsjeća da planovi za oporavak i otpornost ne bi trebali utjecati na pravo sklapanja ili provedbe kolektivnih ugovora ili poduzimanja kolektivnih mjera u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, s pravom i praksom Unije te s nacionalnim pravom i praksom;

13.  ističe da ulaganja moraju imati trajan učinak; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj će mjeri reforme i ulaganja u okviru RRF-a omogućiti premošćivanje investicijskog jaza u svim područjima u Europi, u skladu s predviđanjima Komisije, kako bi se ostvarili ciljevi u pogledu digitalne tranzicije te klimatske, okolišne i socijalne održivosti, uključujući Pariški sporazum i UN-ove ciljeve održivog razvoja;

Zelena tranzicija

14.  naglašava da bi se u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu VI. Uredbi o RRF-u u svim planovima trebalo namijeniti barem 37 % ukupnih dodijeljenih sredstava za individualne klimatske planove (bespovratna sredstva i zajmovi); poziva Komisiju da obrati pozornost prilikom procjene cilja koji se odnosi na 37 % potrošnje u području klime kako bi se osiguralo da se mjere ne bi dvostruko, pogrešno ili lažno označivale te kako bi se spriječio „manipulativni zeleni marketing” (eng. greenwashing); zabrinut je zbog mogućnosti da su neka ulaganja označena kao zelena ulaganja, iako nisu obuhvaćena metodologijom praćenja iz Priloga VI.; predlaže primjenu dodatnog nadzora nad proširenjem metodologije za praćenje klimatskih mjera iz Priloga VI. Uredbi; ustraje u tome da se potrebne zaštitne mjere za postizanje tog cilja tijekom provedbene faze u cijelosti moraju uvrstiti u ciljne vrijednosti i ključne etape u nacrtu provedbene odluke Vijeća; poziva Komisiju da potakne države članice da poduzmu reforme kojima će se olakšati uspješna provedba ulaganja;

15.  podsjeća da su odredbe o načelu „ne nanosi bitnu štetu” ključan alat za podupiranje zelene tranzicije, uz zahtjev da se najmanje 37 % rashoda (bespovratna sredstva i zajmovi) za ulaganja i reforme sadržane u svakom nacionalnom planu za oporavak i otpornost dodijeli za podupiranje klimatskih ciljeva, kao i za sprečavanje financiranja mjera koje su u suprotnosti s klimatskim ciljevima Unije; podsjeća da se svim mjerama mora poštovati načelo „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852(5), u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o RRF-u; zabrinut je, u tom kontekstu, zbog nepoštovanja tog načela u ocjenjivanju planova i poziva Komisiju da zajamči potpuno poštovanje načela „ne nanosi bitnu štetu”, među ostalim i tijekom faze provedbe, te da objavi sve povezane ocjene; ustraje u tome da provedba RRF-a ne smije dovesti do snižavanja ekoloških standarda niti biti u suprotnosti sa zakonima i propisima o okolišu; u tom pogledu ističe zabrinutost oko potencijalnog negativnog učinka operacija u područjima osjetljivima u pogledu biološke raznolikosti ili blizu njih (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, lokalitete na popisu svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja biološke raznolikosti te druga zaštićena područja);

16.  podsjeća da s obzirom na važnost borbe protiv drastičnog gubitka bioraznolikosti, RRF bi trebao doprinijeti uključivanju djelovanja na području biološke raznolikosti u politike Unije; poziva Komisiju da objavi pregled mjera kojima se učinkovito doprinosi zelenoj tranziciji, uključujući mjere koje se navode u planovima za oporavak i otpornost, a koje su povezane s biološkom raznolikošću i zaista joj doprinose; zabrinut je zbog toga što većina planova za oporavak i otpornost sadrži vrlo ograničene ili nikakve mjere u korist biološke raznolikosti; očekuje od Komisije da i u tom pogledu strogo primjenjuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”, a posebno da odbije reforme ili ulaganja koji bi mogli naštetiti biološkoj raznolikosti ili koji nisu popraćeni odgovarajućim popratnim mjerama;

17.  zabrinut je zbog činjenice da su mnogi nacionalni planovi za oporavak i otpornost usmjereni na kratkoročna ulaganja; podržava zelena ulaganja koja vode do gospodarske preobrazbe Europe, a posebno ona kojima se pretjerano ne subvencionira kupovina trajnih potrošačkih dobara;

Digitalna transformacija

18.  ističe da bi u skladu s Uredbom o RRF-u svi planovi trebali sadržavati mjere koje djelotvorno doprinose digitalnoj tranziciji ili hvatanju u koštac s izazovima koji iz nje proizlaze te na koje otpada iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metodologije i odredbi utvrđenih u Uredbi o RRF-u;

19.  podsjeća na to da bi za ulaganja u digitalne kapacitete i povezivost, države članice u svojim planovima trebale dostaviti samoprocjenu sigurnosti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija te utvrditi eventualna sigurnosna pitanja i precizirati kako će se ona rješavati da bi bila u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom; poziva Komisiju da zajamči da takva procjena bude sadržana u svim nacionalnim planovima koji sadrže takva ulaganja i da odgovarajuće mjere nisu u suprotnosti sa strateškim interesima Unije;

20.  smatra da digitalne mjere imaju velik potencijal za poticanje konkurentnosti EU-a na međunarodnoj razini i za otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta te je zabrinut zbog toga što se u nekim nacionalnim planovima ne postiže odgovarajuća ravnoteža u pogledu ulaganja u digitalnu transformaciju, a posebno u digitalnu infrastrukturu;

21.  poziva Komisiju da potakne države članice da se u potpunosti pridržavaju načela interoperabilnosti, energetske učinkovitosti i zaštite osobnih podataka te da promiče upotrebu rješenja otvorenog koda u digitalnim ulaganjima;

Poticanje rasta, gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i blagostanja za sve

22.  pozdravlja prije svega mjere u planovima za oporavak i otpornost kojima se podupire pametan, održiv i uključiv rast, ekonomska kohezija, produktivnost, konkurentnost, istraživanje i inovacije, zdravo i funkcionalno unutarnje tržište s jakim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), povećava otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, bori protiv siromaštva i nejednakosti, promiču kultura i obrazovanje, razvijaju kvalifikacije i vještine, pruža potpora djeci i mladima, povećava pripravnost za krize i kapacitet za odgovor na krize te ublažava učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo;

23.  poziva Komisiju da provede ocjenjivanje i zajamči da se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost odgovarajuća pozornost posveti mjerama za djecu i mlade, posebno u zemljama u kojima su utvrđeni strukturni problemi u područjima kao što su rano napuštanje školovanja, nezaposlenost mladih, siromaštvo djece i predškolsko obrazovanje; ustraje u tome da bi reforme i ulaganja u mlade, posebno u pogledu usavršavanja, prekvalifikacija, obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i dvojnog obrazovanja, digitalnih vještina, cjeloživotnog učenja, aktivnih politika tržišta rada, politika za pružanje pristupa i mogućnosti djeci i mladima te politika kojima se premošćuje generacijski jaz, trebale uz kupnju opreme poticati razvoj kompetencija te da bi trebale biti usklađene s Garancijom za mlade i drugim nacionalnim mjerama; naglašava da bi reforme i ulaganja za djecu trebali biti usklađeni s načelima iz Garancije za djecu i usmjereni na pravo na pristup visokokvalitetnim javnim uslugama, besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, dostojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani za svako dijete koje živi u siromaštvu;

24.  pozdravlja mjere iz planova kojima se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava i inicijativa EU-a u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne skrbi kako bi se ojačala socijalna kohezija i sustavi socijalne zaštite te smanjile ranjivosti; podsjeća Komisiju da planovi za oporavak i otpornost moraju biti u zadovoljavajućoj mjeri usklađeni s kriterijima ocjenjivanja te poziva Komisiju da pažljivo ocijeni socijalne posljedice i učinak svake mjere kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom o RRF-u; stoga ustraje u tome da Komisija osigura da svaki nacionalni plan na odgovarajući način odražava te kriterije;

25.  smatra da zelena i digitalna ulaganja imaju velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, smanjenje nejednakosti i sužavanje digitalnog jaza; poziva Komisiju da zajamči da od zelenih i digitalnih ulaganja koristi imaju najugroženije zajednice i regije, kao što su regije lignita i ugljena u tranziciji, te one najpogođenije klimatskim promjenama; naglašava da bi u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost trebalo identificirati očekivani društveni i gospodarski povrat zelenih i digitalnih ulaganja kako bi se zajamčio najveći mogući učinak;

26.  traži od Komisije i Vijeća da osiguraju da se tijekom pripreme i provedbe planova za oporavak i otpornost uzimaju u obzir i promiču rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve te da osiguraju uključivanje tih ciljeva u planove; očekuje od Komisije da u skladu s tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda 10/2021 za potrebe provedbe RRF-a sustavno prikuplja, analizira i izvješćuje o postojećim podacima iskazanima po spolu; duboko je zabrinut zbog toga što većina planova za oporavak i otpornost ne doprinosi u znatnoj mjeri tim ciljevima i nedovoljno ih uključuje, ne sadrži izričite i konkretne mjere za rješavanje problema rodne neravnopravnosti, čime bi se mogla ugroziti mogućnost da se tim planovima ublaže socijalni i gospodarski učinci krize na žene i odgovori na relevantne preporuke po državama članicama;

27.  traži od Komisije da ocijeni nacionalne planove za oporavak i otpornost u pogledu sposobnosti nacionalnih mjera za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja, utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza ili nedjelotvornih mjera protiv pranja novca;

28.  podsjeća da bi planovi za oporavak i otpornost trebali sadržavati mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja u obliku usklađenog paketa; podsjeća Komisiju da se nacionalni planovi za oporavak i otpornost moraju odnositi na održive reforme kojima se potiče rast te ulaganja kojima se rješavaju strukturne slabosti u ekonomijama država članica i da se u tu svrhu očekuje da svi planovi uistinu doprinesu hvatanju u koštac sa svim ili znatnim dijelom izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama, uključujući njihove fiskalne aspekte; ističe da planovi za oporavak i otpornost moraju biti usklađeni s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni su u kontekstu europskog semestra te s Uredbom o RRF-u; ističe da bi sve mjere, a posebno one povezane s digitalnom i zelenom transformacijom, trebalo ocjenjivati i iz ekonomske i socijalne perspektive; ustraje u tome da bi Komisija trebala posebno voditi računa o tome da zajamči da predložene reforme budu istinske, nove i ambicioznije te da započnu što je prije moguće;

29.  poziva Komisiju da osigura ravnotežu između reformi i ulaganja te dosljednost nacionalnih planova, uključujući nove reforme, s postojećim postignućima i izazovima utvrđenima u relevantnim preporukama po državama članicama;

30.  naglašava da je otvaranje i poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta jedan od ciljeva Uredbe o RRF-u i da bi se to trebalo postići sveobuhvatnim paketom reformi i ulaganja kako bi se promicali stabilni ugovori, pristojne plaće, pokrivenost kolektivnim ugovorima i minimalna razina socijalne zaštite, uključujući pristojne mirovine iznad praga siromaštva;

31.  žali zbog činjenice da se nacionalni planovi za oporavak i otpornost ne usklađuju dovoljno sa sporazumima o partnerstvu i programima EU-a kao što je InvestEU; poziva na stvaranje sinergija i komplementarnosti između RRF-a, sporazuma o partnerstvu, fonda InvestEU i drugih mjera EU-a; poziva Komisiju i države članice da olakšaju korištenje nacionalnog dijela InvestEU-a, što bi moglo naročito pomoći u kreiranju mehanizama potpore za solventnost malih i srednjih poduzeća;

32.  podsjeća Komisiju da je znatno uključivanje MSP-ova i novoosnovanih (start-up) poduzeća izričit cilj Uredbe o RRF-u, među ostalim u postupcima javne nabave; poziva Komisiju da osigura da od sredstava iz RRF-a koristi neće imati uglavnom velike korporacije i da to neće omesti pošteno tržišno natjecanje; poziva Komisiju da maksimalno vodi računa o tome da MSP-ovi i start-up poduzeća imaju koristi od financiranja iz RRF-a, među ostalim određivanjem ključnih etapa i pružanjem kontinuiranih smjernica za provedbu programa u državama članicama; predlaže da se udio sredstava iz RRF-a čiji su krajnji korisnici MSP-ovi uključi u tekuće praćenje, među ostalim s pomoću zajedničkih pokazatelja;

Sudjelovanje dionika

33.  podsjeća na to da se u članku 18. stavku 4. točki (q) Uredbe o RRF-u navodi da bi nacionalni planovi za oporavak i otpornost trebali sadržavati „sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima, te način na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost”; poziva Komisiju da potakne države članice da se savjetuju sa svim nacionalnim dionicima i osiguraju njihov angažman, uključujući sudjelovanje civilnog društva, socijalnih partnera te lokalnih i regionalnih vlasti, u provedbi planova te posebice u njihovu praćenju kako bi se zajamčilo savjetovanje u slučaju mogućih budućih izmjena ili novih planova;

34.  podsjeća da se u članku 152. UFEU-a navodi da Unija prepoznaje i promiče ulogu socijalnih partnera na svojoj razini te da mora poštovati njihovu autonomiju; ističe da je za uspjeh nacionalnih planova i RRF-a u cjelini presudno odgovarajuće sudjelovanje nacionalnih dionika, kao što su nacionalni parlamenti, lokalne i regionalne vlasti, socijalni partneri, nevladine organizacije i civilno društvo, u pripremi i provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se povećala nacionalna odgovornost u pogledu planova, zajamčila brza, transparentna, učinkovita i kvalitativna apsorpcija sredstava, povećala transparentnost te spriječila preklapanja, manjak i dvostruko financiranje; dijeli zabrinutost koju su izrazili Odbor regija i drugi dionici te žali zbog činjenice da brojne države članice nisu uključile ili su nedovoljno uključile regionalne i lokalne vlasti u postupak izrade planova te zbog manjka transparentnosti tih postupaka, iako se na njih oslanjaju za usmjeravanje velikog dijela sredstava iz RRF-a; nadalje, žali zbog činjenice da u nekim slučajevima čak ni nacionalni parlamenti nisu na odgovarajući način bili uključeni ili obaviješteni; potiče Komisiju da uspostavi strukturirani dijalog s regionalnim i lokalnim vlastima te da uspostavi namjenski dijalog s europskim socijalnim partnerima;

Aranžmani, ključne etape i ciljne vrijednosti

35.  ustraje u tome da sve reforme i ulaganja moraju biti povezani s ključnim etapama, ciljnim vrijednostima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate, a posebno onima kojima se osigurava potpuna usklađenost s Uredbom o RRF-u i pravnom stečevinom EU-a, što predstavlja jasne obveze država članica;

36.  poziva Komisiju da osigura da, prije ocjene ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti dogovorenih u provedbenoj odluci Vijeća i nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, Parlament dobije preliminarne zaključke o ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, kako je propisano u članku 25. stavku 4. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost;

37.  podsjeća Komisiju da bi ulaganja trebala biti popraćena reformama i poziva je da se pobrine da sve odobrene retroaktivne mjere budu jasno popraćene odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima te da ispunjavaju sve zahtjeve iz zakonodavstva te poziva države članice da tu odredbu koriste promišljeno; ponavlja da je RRF osmišljen kao potpora projektima kojima se poštuje načelo dodatnosti financiranja Unije; primjećuje da bi izostanak istinski dodatnih projekata koji će se financirati iz RRF-a mogao ograničiti njegov makroekonomski učinak;

38.  ističe da bi strukture uspostavljene na nacionalnoj razini za usmjeravanje, provedbu i praćenje RFF-a trebale moći podržati trajni učinak mjera u planovima za oporavak i otpornost;

Institucionalna otpornost, upravljanje, administrativni kapaciteti i vladavina prava

39.  podsjeća na to da bi RRF i svaki od nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebali u potpunosti poštovati Uredbu o vladavini prava(6) te da se mjerama navedenim u tim planovima ne bi trebalo kršiti vrijednosti EU-a iz članka 2. UEU-a; ustraje u tome da, kako bi zajamčila ostvarenje tog cilja, Komisija treba osigurati da niti jedan projekt ili mjera ne budu neusklađeni s tim vrijednostima tijekom faza ocjenjivanja i provedbe te od Komisije traži da poduzme potrebne mjere za reviziju;

40.  ističe da je za uspjeh RRF-a i nacionalnih planova za oporavak i otpornost potrebna izrazita transparentnost i odgovornost Komisije, država članica i svih partnera koji sudjeluju u provedbi; poziva Komisiju da poveća financiranje Revizorskog suda, Europskog ureda za borbu protiv prijevara i Ureda europskog javnog tužitelja kako bi im osigurala potrebne financijske i ljudske resurse za provedbu tog dosad nezabilježenog iznosa rashoda EU-a; u tom cilju poziva Komisiju da još ove godine predloži nacrt izmjene proračuna ili zahtjev za prijenos kako bi se odgovorilo na te proračunske potrebe;

41.  podsjeća da bi provedba RRF-a trebala biti u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, uključujući djelotvorno sprečavanje i progon prijevara, među ostalim i poreznih prijevara, utaje poreza, korupcije i sukoba interesa te da bi se njom trebalo nastojati udvostručiti financiranje iz RRF-a i drugih programa Unije, posebno u okviru vladinih struktura koje su povezane s nacionalnim planovima;

42.  traži od Komisije da temeljito ocijeni aranžmane koje su države članice predložile u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a te da u tom kontekstu posebno vodi računa o tome da nacionalni planovi obuhvaćaju sve potrebne reforme, zajedno s relevantnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, posebno s onima povezanima s relevantnim preporukama po državama članicama, kada je to moguće; potiče Komisiju da u provedbi RRF-a vrlo pozorno prati rizike za financijske interese EU-a za svako kršenje ili moguće kršenje načela vladavine prava, s posebnom pažnjom, a naročito pažljivo u pogledu javne nabave; očekuje od Komisije da ne nastavi s plaćanjima u okviru RRF-a ako nisu ostvarene ključne etape povezane s mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a;

43.  poziva Komisiju da ustraje u tome da države članice provedu mjere reformi i ulaganja, naročito one kojima se povećava administrativna i institucijska otpornost i pripravnost na krizu;

44.  poziva države članice da u standardiziranom elektroničkom i interoperabilnom formatu prikupljaju i bilježe podatke o krajnjim primateljima i korisnicima kao i ciljeve, iznos i lokaciju projekata koji se financiraju iz RRF-a te da se koriste jedinstvenim alatom za rudarenje podataka koji će osigurati Komisija; osim toga, poziva Komisiju da što prije dovrši jedinstveni alat za rudarenje podataka; podsjeća da su člankom 22. stavkom 2. Uredbe o RRF-u predviđene obveze država članica da prikupljaju i osiguravaju pristup standardiziranim kategorijama podataka; podsjeća Komisiju da osigura da se te obveze ispune u svrhu revizije i kontrole te da pruži usporedive informacije o upotrebi sredstava u pogledu mjera za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost; nadalje podsjeća Komisiju da je potrebno zajamčiti transparentnost krajnjih korisnika i pobrinuti se za to da se uspostave odgovarajući aranžmani kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje;

Ocjena delegiranih akata koju provodi Parlament

45.  ističe da nacrti delegiranih akata koji proizlaze iz Uredbe o RRF-u, naročito delegirani akt o tablici pokazatelja za oporavak i otpornost i delegirani akt kojim se utvrđuju zajednički pokazatelji za izvješćivanje o napretku korištenja RRF-a i metodologija za izvješćivanje o socijalnim izdacima, ne ispunjavaju očekivanja Parlamenta te da trebaju uzeti u obzir relevantne elemente dijaloga o oporavku i otpornosti; poziva Komisiju da zajamči potpunu transparentnost u pogledu vremenskog okvira za odobrenje delegiranih akata koji proizlaze iz Uredbe o RRF-u;

46.  ističe važnost postizanja dogovora o metodologiji socijalnog praćenja za ocjenu nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se osiguralo da mjere iz planova doprinose socijalnim ciljevima kako su utvrđeni u Uredbi o RRF-u; smatra da se metodologijom socijalnog praćenja mora slijediti struktura europskog stupa socijalnih prava i analizirati doprinos načelima tog stupa;

47.  navodi da tablica pokazatelja i zajednički pokazatelji potrebni za ocjenu napretka u provedbi planova za oporavak i otpornost u svakom od šest stupova prema postizanju općih i posebnih ciljeva trebaju biti učinkoviti; ustraje u tome da je pregled socijalnih pokazatelja najbolji mehanizam ocjenjivanja za praćenje napretka prema uzlaznoj socijalnoj konvergenciji; poziva Komisiju da u zajedničke pokazatelje koji će se upotrebljavati u okviru RRF-a za izvješćivanje o socijalnom napretku i za potrebe praćenja i evaluacije planova kao i u metodologiju za socijalno praćenje, uključujući Garanciju za djecu i Garanciju za mlade, uključi socijalne pokazatelje iz pregleda socijalnih pokazatelja, posebno one koji se odnose na dostojanstven rad, socijalnu pravdu i jednake mogućnosti, snažne sustave socijalne skrbi i pravednu mobilnost; naglašava da će Europski parlament pomno analizirati delegirane akte koje Komisija podnese na tu temu kako bi utvrdio jesu li socijalni pokazatelji, tablica pokazatelja i socijalna metodologija u skladu s ciljevima te kako bi provjerio treba li uložiti prigovore;

Zaključci

48.  poziva Komisiju da na odgovarajući način i u skladu s Uredbom o RRF-u ocijeni dostavljene planove; izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu usklađenosti više mjera u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost sa zahtjevima temeljne Uredbe o RRF-u i traži od Komisije da osigura potpunu usklađenost svih elemenata iz svih planova s Uredbom o RRF-u;

49.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da ispuni svoje obveze iz Uredbe o RRF-u te pruži Parlamentu sve relevantne informacije o trenutačnom stanju provedbe te uredbe i da uzme u obzir sve elemente koji proizlaze iz stajališta izraženih u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti, uključujući stajališta koja su izrazili relevantni odbori i stajališta izražena u rezolucijama na plenarnoj sjednici; pozdravlja povećane napore Komisije da pruži odgovarajuće informacije tijekom redovitih sastanaka s Parlamentom;

50.  inzistira na tome da Komisija treba osigurati da nacionalni planovi za oporavak i otpornost sadrže odredbe kojima se osigurava da korisnici sredstava Unije moraju navesti podrijetlo i osigurati vidljivost financiranja Unije, uključujući, prema potrebi, isticanjem oznake Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „Financira Europska unija – NextGenerationEU”;

51.  pozdravlja odgovore Komisije na pitanja za pisani odgovor Europskog parlamenta, kao i strojni prijevod nacionalnih planova te očekuje da će primiti odgovore na sva buduća pitanja, kao i matricu za ocjenjivanje nacionalnih planova; ponovno ističe da Parlament očekuje da će informacije biti dostavljene pravodobno u jasnom i usporedivom obliku;

52.  podsjeća Vijeće, posebno u fazi donošenja provedbenih odluka, da se „relevantni ishodi rasprava održanih u pripremnim tijelima Vijeća dijele s nadležnim odborom Europskog parlamenta”;

53.  poziva Komisiju da tijekom dijalogâ o oporavku i otpornosti nastavi primjenjivati otvoren, transparentan i konstruktivan pristup;

54.  podsjeća na stajalište Parlamenta iz 2020. o snažnijem planu oporavka te poziva Komisiju i Vijeće da ocijene jesu li za rješavanje krize potrebne dodatne mjere;

o
o   o

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskom vijeću i Komisiji.

(1) SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0257. (3) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.). (4) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.). (5) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.). (6) Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.).