Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Šri Lanki,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 9. veljače 2021. pod naslovom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 23. ožujka 2021. pod naslovom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki”,

–  uzimajući u obzir propise br. 01 iz 2021., objavljene 12. ožujka 2021. u okviru Zakona Šri Lanke o sprečavanju terorizma,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma od 14. prosinca 2018. pod naslovom „Posjet Šri Lanki”,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet o Šri Lanki od 24. veljače 2021.,

–  uzimajući u obzir završno izvješće misije Europske unije za promatranje izbora na predsjedničkim izborima u Šri Lanki, održanima 16. studenoga 2019., iz siječnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir EU-ov Opći sustav povlastica plus (OSP+) - posebni sustav poticaja čiji je Šri Lanka korisnik,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Šri Lanka obilježena desetljećima dugim građanskim ratom koji je završio 2009., tijekom kojeg su obje strane počinile teška kršenja ljudskih prava;

B.  budući da se stanje ljudskih prava u Šri Lanki kontinuirano pogoršava, a nova vlada ubrzano nazaduje kada je riječ o ograničenom napretku postignutom pod prethodnim upravama; budući da se prostor u kojem civilno društvo i neovisni mediji u toj zemlji mogu djelovati ubrzano smanjuje;

C.  budući da je na Šri Lanki od 1979. na snazi kontroverzni Zakon o sprečavanju terorizma, kojim se policiji dodjeljuju široke ovlasti za pretraživanje, uhićenje i zadržavanje civila osumnjičenika; budući da su široke ovlasti koje su predviđene tim zakonom dovele do dosljednih i utemeljenih optužbi o mučenju i seksualnom zlostavljanju, prisilnom izvlačenju priznanja i sustavnom uskraćivanju pravičnog postupka;

D.  budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava u svojem najnovijem izvješću o Šri Lanki ponovo pozvala na moratorij na primjenu Zakon o sprečavanju terorizma na nova uhićenja sve dok se on ne zamijeni zakonodavstvom koje je u skladu s najboljim međunarodnim praksama;

E.  budući da je vlada Šri Lanke 9. ožujka 2021. donijela propise br. 01 iz 2021., kojim je Zakon o sprečavanju terorizma proširen, te se njima, među ostalim, dozvoljava određivanje pritvora bez suđenja u trajanju od dvije godine zbog uzrokovanja „vjerskog, rasnog ili javnog nesklada”;

F.  budući da se Zakon o sprečavanju terorizma sustavno koristi za proizvoljna uhićenja i pritvaranje muslimana i manjinskih skupina na Šri Lanki, uključujući Ahnafa Jazeema, 26-godišnjeg muslimanskog učitelja i pjesnika, te Hejaaza Hizbullaha, poznatog odvjetnika specijaliziranog za prava manjina i vladavinu prava;

G.  budući da je Šri Lanka 19. svibnja 2017. ponovno dobila pristup izdašnim carinskim povlasticama u okviru sustava OSP+, pod uvjetom da zamijeni svoj Zakon o sprečavanju terorizma i efektivno provede 27 međunarodnih konvencija, uključujući konvencije o ljudskim pravima; budući da je Europska unija u više navrata izrazila zabrinutost zbog tog zakona te je konstatirala da Šri Lanka nije stavila izvan snage taj akt unatoč tome što se na to obvezala;

H.  budući da je 20. listopada 2020. parlament Šri Lanke donio 20. izmjenu Ustava, kojom se ojačala izvršna vlast;

I.  budući da, gotovo 12 godina nakon završetka rata, domaće inicijative za preuzimanje odgovornosti i za pomirenje opetovano ne uspijevaju polučiti rezultate, zbog čega se nekažnjivost još dublje ukorijenila, a nepovjerenje žrtava u sustav se pojačalo;

J.  budući da postoje jasni znakovi ubrzane militarizacije civilnih funkcija vlade na Šri Lanki; budući da je od 2020. na ključna administrativna mjesta imenovano najmanje 28 članova aktivnog ili bivšeg vojnog i obavještajnog osoblja; budući da ta imenovanja uključuju najmanje dva visoka vojna dužnosnika koja se spominju u izvješćima UN-a o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tijekom zadnjih godina sukoba; budući da su mnogi osumnjičenici koji su bili u policijskom pritvoru te zatvorenici u zatvorskim kompleksima u Šri Lanki ubijeni; budući da se najnoviji slučajevi odnose na smrtne slučajeve u policijskom pritvoru u svibnju 2021.; budući da je 11 zatvorenika u zatvoru Mahara ubijeno, a 117 ranjeno kada su čuvari u studenome 2020. otvorili vatru kako bi stavili pod kontrolu nerede koji su izbili zbog uvjeta povezanih s COVID-om 19;

K.  budući da su vlasti Šri Lanke 2019. izrekle smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom unatoč tome što u toj zemlje još od 1976. postoji moratorij na izricanje smrtne kazne;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog alarmantnog puta kojim je Šri Lanka krenula u pogledu ponovne pojave teških kršenja ljudskih prava, kako je opisano u najnovijem izvješću UN-a o toj zemlji, u kojem se među ranim znakovima upozorenja navodi ubrzana militarizacija civilnih funkcija vlade, ukidanje važnih ustavnih zaštitnih mjera, političko ometanje odgovornosti, retorika isključivanja, zastrašivanje civilnog društva i primjena protuterorističkih zakona;

2.  ponavlja da se snažno protivi nastavku primjene aktualnog Zakona o sprečavanju terorizma; poziva vlasti Šri Lanke da ispune svoju obvezu preispitivanja i stavljanja izvan snage tog akta te da ga zamijene protuterorističkim zakonodavstvom koje je u skladu s najboljim međunarodnim praksama; nadalje poziva na hitnu suspenziju propisa o deradikalizaciji;

3.  ističe da se propisima br. 01 iz 2021. ne predviđaju postupovna jamstva za osobe koje su lišene slobode, kako je utvrđeno člankom 9. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te da se njima krše ustavna jamstva Šri Lanke iz članka 13. Ustava Šri Lanke; podsjeća da su centri za deradikalizaciju, rehabilitaciju i reintegraciju, koji su regulirani sličnim zakonodavstvom, u prošlosti bili obilježeni brojnim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava kao što su mučenja i drugi oblici zlostavljanja, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;

4.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog proizvoljnih uhićenja i pritvaranja na temelju Zakona o sprečavanju terorizma bez pravičnog postupka i pristupa pravosuđu, uključujući kada je riječ o aktivistima civilnog društva, odvjetnicima, piscima i pjesnicima kao što su Hejaaz Hizbullah i Ahnaf Jazeem; konstatira sa zabrinutošću pritvaranje Shanija Abeysekare, bivšeg direktora Odjela za kaznene istrage; apelira na vladu Šri Lanke da osobama koje su pritvorene odmah omogući pošteno suđenje na temelju valjane optužnice te da ih, ako optužnica ne bude podignuta, bezuvjetno pusti na slobodu;

5.  žali zbog stalne diskriminacije i nasilja prema vjerskim i etničkim manjinama i zajednicama u Šri Lanki, uključujući muslimane, hinduse, Tamile i kršćane; poziva vladu Šri Lanke da nedvosmisleno osudi govor mržnje, poticanje na nasilje i diskriminaciju vjerskih i etničkih skupina u toj zemlji te da pozove na odgovornost one koji promiču takve podjele, uključujući u samoj vladi i vojsci;

6.  prima na znanje donošenje 20. izmjene Ustava i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog posljedičnog smanjenja neovisnosti pravosuđa, smanjenja parlamentarnog nadzora i prekomjernog akumuliranja ovlasti na razini predsjedništva;

7.  sa zabrinutošću prima na znanje nedavni prijedlog vlade Šri Lanke o donošenju novog zakona o dezinformacijama unatoč zabrinutosti koju su organizacije civilnog društva izrazile u pogledu prijetnji koje bi takav zakon mogao predstavljati za slobodu izražavanja; apelira na internetske platforme da poduzmu proaktivne korake za ograničavanje cirkulacije govora mržnje i dezinformacija na internetu na singalskom i tamilskom jeziku;

8.  zabrinut je zbog toga što se odredbe u kaznenom zakonu Šri Lanke, posebno odjeljci 365, 365.A i 399, tumače na način na koji se kriminaliziraju osobe drugačije seksualne orijentacije i rodnog identiteta;

9.  poziva Komisiju da hitno evaluira svoje financiranje za Ured UN-a za droge i kriminal i projekt INTERPOL-a „Potpora Šri Lanki u borbi protiv terorizma” u situaciji dok se borba protiv terorizma u Šri Lanki u određenim slučajevima koristi kao izgovor za progon pripadnika etničkih i vjerskih skupina i civilnog društva, uključujući borce za ljudska prava; poziva Delegaciju EU-a u Šri Lanki i predstavništva država članica da povećaju svoju potporu civilnom društvu, posebno borcima za ljudska prava, borcima za zaštitu okoliša i novinarima;

10.  ističe da je ključno osigurati da se nacionalnom procesu pomirenja posveti potrebna pozornost i da se njime ostvare konkretni koraci, uključujući preuzimanje odgovornosti za prisilne nestanke i kaznena djela iz prošlosti; žali zbog povlačenja Šri Lanke iz obveza koje je preuzela u okvirima Vijeća UN-a za ljudska prava u kontekstu sponzorstva Rezolucije od 14. listopada 2015. pod nazivom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki” te je potiče da ponovno uspostavi suradnju s Vijećem, što je ključno za obnovu odnosa s međunarodnom zajednicom i stvaranje procesa nacionalnog pomirenja među raznim singalskim, tamilskim, muslimanskim, hinduističkim i kršćanskim zajednicama;

11.  poziva vladu Šri Lanke da spriječi svako ometanje istrage i mogućeg kaznenog progona pripadnika sigurnosnih snaga optuženih za ozbiljne povrede ljudskih prava; ustraje u tome da se provede istraga o navodima o teškim kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima koje su tijekom građanskog rata počinili viši dužnosnici svih strana; traži od vlade Šri Lanke da prekine praksu imenovanja sadašnjih i bivših vojnih zapovjednika upletenih u teške povrede na visoke položaje u vladi;

12.  poziva na strogu, nepristranu i potpunu istragu bombaških napada na Uskršnju nedjelju 2019., u skladu s međunarodnim pravnim standardima; nadalje, poziva na to da se oni protiv kojih postoje dokazi o krivnji odmah izvedu pred sud te da se oni za koje nema dovoljno dokaza puste na slobodu;

13.  podsjeća da sustav OSP+ pruža poticaj za bolji pristup tržištu EU-a za izvoznike iz te zemlje, u zamjenu za daljnji napredak prema potpunoj provedbi tih konvencija; podsjeća da je jedna od ključnih obveza Šri Lanke bila da potpuno uskladi svoje zakonodavstvo o borbi protiv terorizma s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kako bi osigurala povoljan trgovinski odnos u okviru sustava OSP+; podsjeća na posljedice predviđene Uredbom o OSP-u(1) u slučaju kontinuiranog neuspjeha u usvajanju i provedbi nužnih reformi u području ljudskih prava, stavljanju izvan snage zakonodavstva koje se zlouporabljuje i preokretanju aktualnog trenda sve češćih kršenja;

14.  ističe da je sustav OSP+, kojem Šri Lanka ima pristup, znatno doprinio gospodarstvu te zemlje, iz koje je izvoz u EU porastao na 2,3 milijarde EUR, zbog čega je EU drugo najveće izvozno tržište Šri Lanke; ističe da se prihvatljivost Šri Lanke za status OSP+ trenutno prati i naglašava da se nastavak trgovinskih povlastica u okviru sustava OSP+ ne odvija automatski; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pri procjeni prihvatljivosti Šri Lanke za status OSP+ uzmu u obzir aktualne događaje; nadalje poziva Komisiju i ESVD da iskoriste sustav OSP+ kao sredstvo za poticanje napretka u pogledu obveza Šri Lanke u području ljudskih prava te da zahtijevaju stavljanje izvan snage ili zamjenu Zakona o sprečavanju terorizma, da pažljivo ocijene postoji li dovoljan razlog, kao krajnja mjera, za pokretanje postupka za privremeno povlačenje statusa Šri Lanke u sustavu OSP+ kao i koristi koje iz njega proizlaze, te da o tome što prije izvijeste Parlament;

15.  sa zabrinutošću konstatira da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela pogoršanju stanja radničkih prava u toj zemlji; apelira na Šri Lanku da u potpunosti surađuje s Međunarodnom organizacijom rada kako bi se ojačala radnička prava tvorničkih radnika, uključujući zdravstvene i sigurnosne uvjete radnika u odjevnoj industriji u posebnim trgovinskim zonama; poziva vladu Šri Lanke da učinkovito provede i ojača nacionalne propise o iskorjenjivanju dječjeg rada; poziva vlasti Šri Lanke da prilagode priručnik o radnim standardima i radnim odnosima Odbora Šri Lanke za ulaganja kako bi ga uskladile s međunarodnim standardima, posebno s konvencijama Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98;

16.  ponovno ističe da se Europska unija snažno protivi smrtnoj kazni u svim slučajevima i bez iznimke; pozdravlja nastavak moratorija Šri Lanke na smrtnu kaznu; apelira na vladu da ukine primjenu smrtne kazne u toj zemlji;

17.  pozdravlja dosadašnju podršku EU-a za napore koji se ulažu u pomirenje i ističe da je EU spreman pružiti potporu Šri Lanki u tom području;

18.  izražava zabrinutost zbog sve veće uloge i uplitanja Kine na Šri Lanki;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Europske komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava, glavnom tajniku UN-a, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladi i parlamentu Šri Lanke.

(1) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).