Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2003. o boljoj izradi zakonodavstva i njegovu najnoviju verziju, Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva,

–  uzimajući u obzir praktične modalitete za provedbu članka 294. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u slučaju sporazuma u prvom čitanju, o kojima su se 22. srpnja 2011. dogovorile nadležne službe Europskog parlamenta i Vijeća,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije za 2017. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2018)0490), Godišnje izvješće Komisije za 2018. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2019)0333) i Godišnje izvješće Komisije za 2019. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2020)0272),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a ” (COM(2018)0703) i njezin prilog,

–  uzimajući u obzir Radnu skupinu za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja je svoje zaključke predstavila 10. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir mišljenja i rezolucije Europskog odbora regija, konkretnije, njegovu Rezoluciju od 1. veljače 2018. o izmjeni Uredbe o zajedničkim odredbama o ESIF-ima radi potpore strukturnim reformama(1), mišljenje od 9. listopada 2018. naslovljeno „Promišljanje o Europi: glas regionalnih i lokalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju (CDR 1230/2018) i Rezoluciju od 10. prosinca 2020. o Programu rada Europske komisije za 2021.(2), te uzimajući u obzir prioritete Odbora regija za razdoblje od 2020. do 2025. „Europa se približava građanima zahvaljujući svojim selima, gradovima i regijama” s njegove plenarne sjednice od 30. lipnja do 2. srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir devetu konferenciju o supsidijarnosti – Aktivna supsidijarnost: zajedničko stvaranje dodane vrijednosti Unije”, koju su u Rimu 22. studenoga 2019. zajednički organizirali Odbor regija i Konferencija predsjednika talijanskih regionalnih parlamenata,

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europskog parlamenta i Odbora regija koji je potpisan 5. veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(3), u kojoj se pozdravlja činjenica da se Komisija obvezala zajamčiti da sve mjere EU-a pomažu EU-u u ostvarivanju održive budućnosti i pravedne tranzicije te u skladu s time ažurirati smjernice za bolju regulativu, zahtijevajući, među ostalim, da se načelo „održivost na prvom mjestu” uključi u agende EU-a i njegovih država članica za bolju regulativu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za ustavna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0191/2021),

A.  budući da se izvršavanje nadležnosti Europske unije temelji na načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; budući da se načelom supsidijarnosti u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti EU-a želi zaštititi mogućnost država članica da donose odluke i djeluju te dati legitimitet djelovanju Unije ako države članice ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti ciljeve nekog djelovanja, već se to, „zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja”, uz bolje rezultate može postići na razini Unije; budući da se uvođenjem tog načela u Ugovore EU-a izvršavanje nadležnosti također nastojalo što je više moguće približiti građanima, u skladu s načelom približavanja iz članka 10. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Junckerova Komisija u srpnju 2017. donijela revidirani skup smjernica za bolju regulativu i prateći paket instrumenata; budući da je proširila svoj internetski portal za bolju regulativu kako bi građanima omogućila da se na njemu lakše snalaze; budući da se obvezala načela supsidijarnosti i proporcionalnosti staviti u središte europskog demokratskog procesa i cijelog zakonodavnog postupka osnivanjem Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja je svoje izvješće podnijela 10. srpnja 2018.;

C.  budući da je Radna skupina izdala preporuke za, s jedne strane, poboljšanje zajedničkog razumijevanja i primjene supsidijarnosti i proporcionalnosti u radu institucija EU-a i, s druge strane, davanje istaknutije uloge lokalnim i regionalnim vlastima te nacionalnim parlamentima, kako bi se postigla „aktivna supsidijarnost”, a u cilju promicanja preuzimanja veće odgovornosti za politike EU-a; budući da je odgovorila na pitanja „kako bolje primijeniti načela supsidijarnosti i proporcionalnosti unutar institucija EU-a” i „kako bolje uključiti regionalna i lokalna tijela i nacionalne parlamente u donošenje i provedbu politika EU-a”;

D.  budući da je u svojoj komunikaciji od 23. listopada 2018. naslovljenoj „Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a” (COM(2018)0703) Komisija ponovno istaknula temeljnu ulogu supsidijarnosti i proporcionalnosti u poboljšavanju zakonodavstva i utvrdila mjere koje treba poduzeti kao odgovor na izvješće Radne skupine, a koje su obuhvaćale usredotočenost na stajališta lokalnih i regionalnih vlasti, promicanje zajedničkog razumijevanja supsidijarnosti i proporcionalnosti u Uniji, detaljnije razmatranje postojećeg zakonodavstva iz perspektive supsidijarnosti i proporcionalnosti te pomoć nacionalnim parlamentima u učinkovitijem izvršavanju njihove uloge;

E.  budući da je Komisija nastavila primjenjivati svoju ojačanu agendu za bolju regulativu i uključivati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u sve faze donošenja politika;

F.  budući da je Komisija 3. srpnja 2020. pokrenula izmijenjenu verziju internetskog portala „Iznesite svoje mišljenje” kako bi se lakše doprinosilo oblikovanju zakonodavstva i politika EU-a preko interneta; budući da bi se novom verzijom portala trebalo dodatno poboljšati savjetovanje s Komisijom i komunikacija s javnošću te povećati transparentnost; budući da je cilj portala poboljšati kvalitetu donošenja politika EU-a u okviru agende „Bolja regulativa”;

G.  budući da se internetski portal „Iznesite svoje mišljenje” pokazao korisnom točkom pristupa, zahvaljujući kojoj građani i dionici mogu sudjelovati u postupcima pripreme Komisijinih politika; budući da je, međutim, Europski revizorski sud 2019. objavio tematsko izvješće s nizom preporuka za unaprjeđenje tog portala, osobito u vezi s korištenjem prijevoda;

H.  budući da je Komisija 2018. započela praksu spajanja izvješća o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti prilikom izrade zakonodavstva EU-a s izvješćima o svojim odnosima s nacionalnim parlamentima, čime se daje veća važnost stajalištima nacionalnih parlamenata i izbjegavaju preklapanja u tim dvama godišnjim izvješćima;

I.  budući da je Komisija 2017. primila 52 obrazložena mišljenja nacionalnih parlamenata o načelu supsidijarnosti, 2018. njih 37, a 2019. nijedno;

J.  budući da izostanak obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata 2019. nije bio posljedica bolje provedbe načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, već činjenice da je 2019. bila prijelazna godina između dvaju mandata Komisije, raspuštanja Europskog parlamenta i održavanja europskih izbora te je stoga bilo manje inicijativa i zakonodavnih prijedloga nego prethodnih godina;

K.  budući da je svjestan da nacionalni parlamenti, uz Europski parlament, trebaju biti više uključeni u demokratski nadzor nad pojačanom suradnjom u područjima politike u okviru zajedničke nadležnosti;

L.  budući da je Odbor regija nedavno, u ožujku 2021., uveo regionalna središta 2.0; budući da je taj projekt pokrenut na vlastitu inicijativu Odbora kako bi se pratilo funkcioniranje politika EU-a u praksi;

M.  budući da mandat Odbora za nadzor regulative obuhvaća provjeru kvalitete procjena učinka;

N.  budući da se Komisija obvezala na primjenu načela „jedan za jedan”, prema kojem bi svaki zakonodavni prijedlog koji stvara nova opterećenja trebao osloboditi građane i poduzeća istovjetnog opterećenja koje postoji na razini EU-a u istom području politike, ali da ga dosad nije uspješno provela;

O.  budući da je aktualna kriza ukazala na potrebu za utvrđivanjem i ublažavanjem nepotrebnih regulatornih opterećenja kako bi se osiguralo da se zakonodavstvom EU-a u razumnim rokovima ostvaruju željene koristi uz istodobno smanjenje nepotrebnih troškova, posebno ubrzavanjem mjera potpore za potrošače, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te mikropoduzeća; budući da bi zakonodavstvo, da bi koristilo potrošačima, radnicima, MSP-ovima i građanima u cjelini, trebalo biti uravnoteženo, jasno, sveobuhvatno, uključivo i, prema potrebi, utemeljeno na potrebnim znanstvenim dokazima; ističe da bi mikropoduzeća i MSP-ovi trebali podlijegati samo obvezama koje su razmjerne njihovim posebnostima i značajkama njihova sektora te potiče Komisiju da primijeni snažne provedbene mjere kako bi ograničila fragmentaciju tržišta, uklonila neopravdane tržišne prepreke i zajamčila jednake uvjete; budući da bi, međutim, „bolja regulativa” trebala doprinositi svima te služiti interesima europskog društva;

P.  budući da Parlament, Komisija i Vijeće kao zakonodavci moraju poštovati načela dodjeljivanja, supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.  podsjeća na važnost godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti;

2.  pozdravlja kontinuirano uzimanje u obzir načelâ supsidijarnosti i proporcionalnosti, koja predstavljaju temeljna vodeća načela Europske unije; podsjeća na važnost promicanja zajedničkog razumijevanja supsidijarnosti i proporcionalnosti na razini EU-a, i primjećuje zabrinutost iznesenu u prethodnim izvješćima o pomalo rutinskoj prirodi godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima često nije detaljno razmotreno kako se ta načela poštuju pri oblikovanju politika EU-a; potvrđuje sve veću iscrpnost godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti;

3.  podsjeća na važnost toga da se načelo supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a i prema kojem se odluke moraju donositi na najprimjerenijoj političkoj razini što je moguće bližoj građanima i poslovnim subjektima, uvijek poštuje i da djelovanje na razini EU-a bude opravdano s obzirom na mogućnosti dostupne na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini uz poštovanje sljedeća tri temeljna procesa: retroaktivne ocjene, procjene učinka i savjetovanja s dionicima; dodatno potiče Komisiju da približi EU građanima; ističe da lokalne i regionalne vlasti provode i primjenjuju otprilike 70 % zakonodavstva EU-a; smatra da je blisko savjetovanje s izabranim predstavnicima građana o pitanjima u vezi s EU-om vrlo učinkovit način približavanja institucija EU-a građanima; poziva tijela država članica na nacionalnoj razini i relevantne dionike da provođenjem provjera supsidijarnosti i proporcionalnosti te procjenama administrativnog opterećenja zakonodavstva EU-a aktivnije sudjeluju u ranoj fazi postupka donošenja odluka, kako bi se zajamčilo da EU poduzima mjere samo ako je to učinkovitije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, osim u područjima njegove isključive nadležnosti; podsjeća, također, da se načelom proporcionalnosti zahtijeva da nijedno djelovanje Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora; potiče Europsku komisiju da ocijeni učinkovitost i djelotvornost postupka supsidijarnosti kako bi se utvrdili i ispravili njegovi nedostaci;

4.  naglašava da trenutačna struktura postupka za mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti dovodi do toga da odbori nacionalnih parlamenata nadležni za EU posvećuju previše vremena tehničkim i pravnim ocjenama s kratkim rokovima, što komplicira ostvarivanje cilja dublje političke rasprave o europskoj politici;

5.  poziva na reviziju UFEU-a i uvođenje izravnog prava Europskog parlamenta na zakonodavnu inicijativu s obzirom na to da Europski parlament izravno predstavlja europske građane;

6.  ističe da je u cilju poštovanja načela supsidijarnosti i proporcionalnosti važno pružiti odgovarajuća objašnjenja o potrebi za zakonodavnim inicijativama i njihovu utjecaju na sve važne sektore (gospodarstvo, okoliš i društvo);

7.  smatra da je unaprjeđenje Europske unije boljom regulativom važno za jamčenje stabilnosti i pravne sigurnosti za građane i poslovne subjekte EU-a, a time i za stvaranje rasta, radnih mjesta i blagostanja;

8.  smatra da primjena načela supsidijarnosti i proporcionalnosti predstavlja polazišnu točku za oblikovanje svih politika i da je ključan dio njihova životnog ciklusa;

9.  prima na znanje zaključke Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”; skreće pozornost na činjenicu da je Parlament smatrao da bi sudjelovanje u Radnoj skupini koju je osnovala Komisija bilo u suprotnosti s njegovom institucionalnom ulogom i statusom jedine izravno izabrane institucije Europske unije koja zastupa građane i poduzeća na razini Unije i izvršava funkcije političkog nadzora nad Komisijom te je shodno tome odlučio odbiti poziv za sudjelovanje u imenovanju članova Radne skupine; pozdravlja rezultate i preporuke iz izvješća Radne skupine, u kojem se navodi da u svim postojećim područjima djelovanja postoji dodana vrijednost EU-a te da Radna skupina stoga nije utvrdila nadležnosti ili područja politika iz Ugovora koje bi trebalo definitivno, u cijelosti ili djelomično, ponovno delegirati državama članicama; poziva Komisiju da provede te zaključke, a posebno da lokalne i regionalne vlasti u potpunosti uključi u svoje postupke savjetovanja te da integrira „tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti i proporcionalnosti”, kako bi ocijenila primjenu obaju načela tijekom cijelog postupka donošenja odluka; napominje da će za to biti potrebna snažna predanost, među ostalim i suzakonodavaca EU-a; također predlaže da se razmotre i dodatno razviju postojeći okviri međuparlamentarne suradnje;

10.  smatra da bi se svaki prijedlog Komisije trebao pozitivno odraziti na živote građana uz razmjerne i prihvatljive troškove koji iz njega proizlaze;

11.  naglašava da bi se nacionalni parlamenti trebali uključiti u zakonodavni postupak što je prije moguće, po mogućnosti odmah nakon objave plana i tijekom faze savjetovanja; smatra da bi se prije podnošenja novog pravnog akta veća pozornost također trebala posvetiti supsidijarnosti te da bi se poglavito faza savjetovanja trebala koristiti za proaktivno prikupljanje stajališta nacionalnih parlamenata i bilježenje onoga što ih brine jer bi se time mogli izbjeći upotreba „žutog kartona” i problemi tijekom faze pregovora;

12.  pozdravlja mjeru kojom se nacionalnim parlamentima pomaže da učinkovitije izvršavaju svoju ulogu isključivanjem razdoblja od 20. prosinca do 10. siječnja iz osmotjednog razdoblja tijekom kojeg nacionalni parlamenti mogu podnositi obrazložena mišljenja;

13.  ističe važnost sudjelovanja nacionalnih parlamenata u zakonodavnim postupcima na razini EU-a; napominje da je, iako je broj obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata nastavio padati u razdoblju od 2017. do 2019., pri čemu 2019. nije podneseno nijedno, broj mišljenja podnesenih Komisiji i doprinosa podnesenih Europskom parlamentu, među ostalim o nezakonodavnim inicijativama, i dalje kontinuirano velik, što svjedoči o pozitivnom sudjelovanju nacionalnih parlamenata u političkom ciklusu EU-a koje je usmjereno na budućnost; napominje da je nekoliko tih podnesaka bilo usmjereno na važna institucionalna pitanja, kao što su dovršetak ekonomske i monetarne unije (EMU) te aktivacija passerelle klauzula; primjećuje da ni za jedan prijedlog nije primljeno više od četiri obrazložena mišljenja; podsjeća da se u Ugovorima predviđa međuparlamentarna suradnja i da se nacionalnim parlamentima daje nadležnost za ispitivanje zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa; pozdravlja aktivno sudjelovanje nacionalnih parlamenata u zakonodavnom dijalogu s institucijama EU-a, koje se odvija ne samo u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, već i na druge načine; podsjeća na to da na ukupno 439 obrazloženih mišljenja i 5513 mišljenja u razdoblju od 2007. do 2019. postupak „narančastog kartona” nikad nije aktiviran, a da je „žuti karton” aktiviran samo tri puta; primjećuje da je ostvarivanje prava nacionalnih parlamenata da nadziru poštovanje načela supsidijarnosti s pomoću takozvanog sustava ranog upozoravanja djelomično poboljšalo odnose između institucija EU-a i nacionalnih parlamenata; ističe predanost Komisije da ubuduće pruža objedinjene odgovore u slučajevima u kojima su najmanje četiri parlamenta izdala obrazložena mišljenja i da pokaže fleksibilnost u pogledu roka od osam tjedana, koji svoju osnovu ima u Ugovorima te unutar kojeg nacionalni parlamenti moraju podnijeti svoja obrazložena mišljenja, time što uzima u obzir uobičajena razdoblja praznika i stanki; smatra da će Konferencija o budućnosti Europe građanima pružiti izvrsnu priliku da komuniciraju o stvarnim učincima zakonodavstva na nacionalnoj razini i daju prijedloge o tome kako postići ciljeve bolje izrade zakonodavstva, među njima i prijedloge za preispitivanje postupka supsidijarnosti; podsjeća na to da su transparentnost i javni pristup ključni za zakonodavni postupak i da također opravdavaju sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata te istodobno daju veću legitimnost demokratskom zakonodavnom postupku Europske unije i jačaju povjerenje u njega; u tom pogledu pozdravlja napredak koji je Parlament postigao u objavljivanju dokumenata s više stupaca koji je posljedica presude u predmetu De Capitani;

14.  primjećuje da je 2016., od ukupno 41 doma nacionalnih parlamenata, 26 nacionalnih parlamenata izdalo obrazložena mišljenja, a da je 2017. taj broj pao na 19, te 2018. na 14; naglašava da je takvo smanjenje povezano sa smanjenjem ukupnog broja obrazloženih mišljenja;

15.  naglašava da trend koji se odnosi na broj mišljenja i obrazloženih mišljenja u razdoblju 2007. – 2019. pokazuje da nacionalni parlamenti sve više traže veći politički dijalog i veću uključenost u raspravu o politikama EU-a i stoga manje vremena posvećuju normativnoj analizi zakonodavnih prijedloga EU-a;

16.  potvrđuje činjenicu da je 2019. bila prva godina od uvođenja mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti tijekom koje nacionalni parlamenti nisu podnijeli obrazložena mišljenja zbog naglog pada zakonodavnih aktivnosti Komisije tijekom prijelazne godine između dviju Komisija;

17.  podsjeća da je Komisija prije donošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga obvezna savjetovati se što je šire moguće s dionicima, uzimajući u obzir regionalnu i lokalnu dimenziju predviđenog djelovanja;

18.  podsjeća da je primjena načela „počnimo od malih” sadržanog u Aktu o malom poduzetništvu ključan element za ispitivanje proporcionalnosti prije donošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga, a cilj bi mu trebao biti osigurati da se glas MSP-ova čuje, da se njihovi interesi uzmu u obzir što je ranije moguće kako bi se stvorilo povoljno poslovno okruženje za razvoj malih i srednjih poduzeća, koja su okosnica našeg europskog gospodarstva;

19.  žali zbog prakse u kojoj se rutinski poziva na „učinkovitost postupka odlučivanja institucije” kako bi se odbio pristup pripremnim zakonodavnim dokumentima, čime se riskira da izuzeća od javnog pristupa dokumentima postanu de facto pravilo;

20.  pozdravlja sklapanje Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za institucije EU-a, uključujući Vijeće;

21.  naglašava da su ex ante procjene učinka, zajedno sa savjetovanjem s dionicima, važan alat za donošenje dobro utemeljenih odluka i ključan instrument za jamčenje poštovanja supsidijarnosti i proporcionalnosti te za promicanje odgovornosti i učinkovitosti; ističe potrebu za promicanjem i poticanjem redovitog dijaloga te odgovarajućeg i transparentnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima; pozdravlja upotrebu alata za bolju izradu zakonodavstva i suradnju s različitim relevantnim stručnjacima na razini EU-a pri izradi nacrta procjena učinka; ističe da te alate treba pojednostavniti i dionicima omogućiti da ih lakše razumiju i koriste; naglašava da postoji hitna potreba za poboljšanjem procjena učinka općenito kad je riječ o supsidijarnosti i proporcionalnosti; naglašava da bi sve procjene učinka, evaluacije i provjere primjerenosti trebale uključivati analizu supsidijarnosti i proporcionalnosti; pozdravlja upotrebu instrumenata kao što su Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i Odbor za nadzor regulative kojima se od 2017. nastoje utvrditi mogućnosti za pojednostavnjenje i smanjenje nepotrebnih troškova prije nego što Komisija predloži reviziju bilo kojeg postojećeg zakonodavstva; nadalje pozdravlja uključivanje inicijativa koje proizlaze iz tog rada u godišnje programe rada Komisije, a koje treba pratiti u pregledu uspješnosti REFIT-a; u tom kontekstu napominje da program rada Komisije za 2020. uključuje 44 inicijative u okviru programa REFIT; ističe da bi se u tim postupcima na integriran i uravnotežen način trebali uzeti u obzir ekonomski, ekološki i društveni učinci te da bi se u okviru njih trebale upotrebljavati i kvalitativne i kvantitativne analize, kao i riješiti troškovi neusklađenosti na razini EU-a; ističe da se instrumenti kontrole mogu dodatno poduprijeti i unaprijediti drugim alatima kao što su platforma Fit for Future (Spremni za budućnost, F4F) ili druge slične namjenske platforme; smatra da bi se opseg platforme REFIT trebao povećati kako bi se njezin fokus proširio s regulatornog opterećenja na pitanja supsidijarnosti i proporcionalnosti; podsjeća da donošenje propisa koji su „prikladni za budućnost” podrazumijeva, među ostalim, jamčenje njihove ekonomske, društvene i ekološke održivosti; pozdravlja činjenicu da su ta dva načela dio preispitivanja kvalitete koje provodi Odbor za nadzor regulative; naglašava, međutim, da bi se neovisnost odbora mogla dodatno poboljšati;

22.  ističe da sustavna revizija zakonodavstva ima sve važniju ulogu u postizanju bolje regulative; u tom pogledu naglašava da je važno da se Europski parlament, Vijeće i Komisija uključe u strukturiraniju suradnju kako bi se ocijenila primjena i učinkovitost prava Unije u cilju njegova poboljšanja; ističe potrebu za brzom, pravovremenom i ispravnom primjenom zakonodavstva Unije u državama članicama kako bi se pravilno ocijenila potreba za daljnjim zakonodavstvom;

23.  ističe da bi „strateško predviđanje” moglo imati ključnu ulogu u pripremi politika EU-a otpornih na promjene u budućnosti jer se njime jamči da se kratkoročne inicijative temelje na dugoročnoj perspektivi; potvrđuje da će „elementi predviđanja” biti u potpunosti uključeni u agendu Komisije za bolju regulativu, procjene učinka i evaluacije; konstatira, također, da će „strateško predviđanje” poduprijeti program REFIT, kojim se utvrđuju mogućnosti za smanjenje regulatornog opterećenja i jamči da postojeći propisi EU-a ostanu „prikladni za budućnost”;

24.  napominje da je Odbor za nadzor regulative 2017. ispitao ukupno 53 procjene učinka i 17 zasebnih evaluacija; primjećuje da je 43 % tih procjena učinka i 41 % evaluacija koje je pregledao Odbor za nadzor regulative prvotno dobilo negativno mišljenje te da su za gotovo sve procjene učinka službe morale poboljšati izvješća kako bi zadovoljile standarde kvalitete Odbora; zaključuje da se kvaliteta izvornih procjena učinka i evaluacija mora znatno poboljšati; žali zbog činjenice da je 2019. Odbor ispitao samo jednu procjenu učinka;

25.  podržava Komisijinu predanost ex ante evaluaciji prije razmatranja donošenja zakonodavnih akata; smatra da bi Komisija i nacionalna tijela trebali nastaviti blisko surađivati kako bi se ocijenio stvaran učinak zakonodavstva EU-a na građane, poduzeća i okoliš; stoga pozdravlja doprinos nacionalnih parlamenata ex ante evaluaciji putem neformalnog političkog dijaloga, uključujući zajednička samoinicijativna mišljenja; nadalje poziva države članice da zajamče brzo i dosljedno prenošenje, provedbu i primjenu zakonodavstva te da izbjegavaju pretjerana i neopravdana birokratska opterećenja koja mogu ugroziti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

26.  pozdravlja napore Komisije da ocijeni širok i sveobuhvatan raspon potencijalnog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu pomoću procjena učinka; naglašava da su neovisne i nepristrane procjene učinka ključan i vrijedan alat koji pomaže u donošenju utemeljenih političkih odluka u zakonodavnom postupku donošenja odluka (uz istodobno poštovanje metode Zajednice), što je nužno za brz odgovor na goruće izazove kao što su digitalna i održiva tranzicija; smatra da je potrebno poboljšati sadržaj procjena učinka i proširiti njihovu uporabu na način da se uzmu u obzir dodatni elementi i to kako bi njihov doprinos bio pravodobniji i korisniji te kako bi ga se bolje razmotrilo pri donošenju odluka na političkoj razini; nadalje podsjeća na ograničen broj procjena učinka koje provode Parlament i Vijeće u pogledu svojih sadržajnih izmjena;

27.  naglašava da bi Parlament prema potrebi trebao provoditi interne procjene učinaka u vezi sa znatnim izmjenama i njihovim mogućim posljedicama za prijedlog Komisije i to prije nego što ih usvoji, osim ako su ih već analizirale Komisija i njezine službe;

28.  ističe ulogu Službe Europskog parlamenta za istraživanja, koja pruža ex ante procjene učinka i analizu europske dodane vrijednosti prijedloga, kao i procjene provedbe; smatra da bi se suradnja između Komisije i Službe Europskog parlamenta za istraživanja mogla poboljšati kako bi se postigla jednostavna, brza i temeljita analiza zakonodavnih mjera i njihovih znatnih izmjena, alternativnih rješenja, njihovih potencijalnih troškova i koristi, očekivanog administrativnog opterećenja, birokracije za MSP-ove i „troška neujedinjene Europe”;

29.  pozdravlja uspostavu internetskog portala „Iznesite svoje mišljenje” i njegova poboljšanja te poziva Komisiju da dodatno razvija takve alate, kojima se građanima i dionicima pruža izravan pristup donošenju politika EU-a i sudjelovanje u tom procesu;

30.  predlaže Europskoj komisiji da uzme u obzir preporuke Europskog revizorskog suda o portalu „Iznesite svoje mišljenje”, posebno povećanjem jezične pristupačnosti savjetovanja, kako bi se građanima i dionicima omogućilo da odluče što smatraju da je od „većeg javnog interesa”;

31.  podržava predanost Komisije reviziji politika i potiče češću primjenu ex post procjene kako bi se osiguralo da se izvuku pouke o učinkovitosti i koristima zakonodavstva, što pak može pomoći u oblikovanju budućih politika i poboljšanju regulatornih pristupa;

32.  naglašava da su ex post evaluacije također važan alat za procjenu učinka zakonodavstva na građane i poduzeća, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti učinku na MSP-ove;

33.  potiče Komisiju da još više koristi postupke preinake i kodifikacije kako bi se pojednostavnilo sekundarno zakonodavstvo;

34.  podržava konsolidaciju odgovora ako sedam ili više nacionalnih parlamenata podnese obrazložena mišljenja o jednom od zakonodavnih prijedloga Komisije, unatoč tome što nije dosegnut prag za pokretanje postupka „žutog kartona”; smatra da se time povećava vidljivost stajališta nacionalnih parlamenata;

35.  prima na znanje primjenu načela „jedan za jedan” koje se temelji na sudjelovanju dionika, a kojim Komisija nastoji kompenzirati novouvedena opterećenja, osobito za mikropoduzeća, tako da ljude i poduzeća oslobodi jednakovrijednih opterećenja na razini EU-a u istom području politike; naglašava da provedba tog pristupa ne bi trebala biti u suprotnosti s ciljevima bolje regulative i naglašava da on ne bi trebao dovesti do mehaničkih odluka o stavljanju izvan snage zakonodavstva ili nižih standarda te da bi njegov cilj trebao biti modernizacija i reforma zakonodavstva EU-a radi suočavanja s novim društvenim izazovima; naglašava da, premda treba izbjegavati dodatna nepotrebna administrativna opterećenja pri izradi, prenošenju i provedbi akata EU-a, to ne bi trebalo rezultirati deregulacijom ili izostankom regulacije niti bi trebalo sprječavati parlamente država članica da zadrže ili poduzmu ambicioznije mjere te usvoje više socijalne i ekološke standarde i standarde zaštite potrošača kad su pravom Unije utvrđeni samo minimalni standardi;

36.  naglašava da su otvoreni, učinkoviti, transparentni i neovisni administrativni i zakonodavni postupci donošenja odluka preduvjet za visokokvalitetne politike i propise; naglašava da bi uvođenje usklađenih administrativnih postupaka pozitivno doprinijelo dobrom upravljanju i regulatornim praksama u EU-u te osnažilo vezu između stručnog odlučivanja i demokratskog legitimiteta;

37.  pozdravlja, u tom pogledu, činjenicu da je Komisija 2020., oslanjajući se na iskustva u okviru platforme REFIT, uspostavila platformu Fit for future, odnosno skupinu stručnjaka na visokoj razini u kojoj sudjeluju razni dionici, stručnjaci iz država članica i predstavnici Odbora regija te Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, a koja savjetuje Komisiju o tome kako zakonodavstvo EU-a učiniti učinkovitijim, utvrđivanjem postojećih potencijalno opterećujućih mjera i načina kako ga pojednostavniti i modernizirati, među ostalim digitalizacijom, a kako bi se osiguralo da propisi EU-a pomažu građanima i poduzećima EU-a umjesto da im odmažu;

38.  potiče nacionalne parlamente da uključe regionalne parlamente sa zakonodavnim ovlastima u zakonodavne inicijative EU-a i podupire sustavno savjetovanje s njima o glavnim inicijativama, posebno kada postoji veza s regionalnim nadležnostima; podsjeća da su takvi parlamenti zastupljeni u Odboru regija i da se nacionalni parlamenti u skladu s člankom 6. Protokola br. 2 UFEU-a s njima mogu savjetovati;

39.  podsjeća da se digitalne inovacije brzo razvijaju i da su poduzetnici pokretači digitalne agende; stoga smatra, ne dovodeći pritom u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da je ključno uspostaviti pravila otporna na promjene u budućnosti koja idu ukorak s digitalnim inovacijama; primjećuje da su velik dio ključnih zakonodavnih prioriteta EU-a za razdoblje 2017. – 2019. bile inicijative u području nadležnosti Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uglavnom posvećene provedbi strategije jedinstvenog tržišta i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, s naglaskom na propisima kojima se nastoji ukloniti neopravdane i neproporcionalne prepreke te na iskorištavanju novih prilika u korist potrošača i poduzeća;

40.  podsjeća da se zakonodavstvom EU-a općenito zamjenjuje 27 različitih propisa, čime se pridonosi smanjenju rascjepkanosti unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da pri ocjenjivanju supsidijarnosti i proporcionalnosti zajamči da inicijative usmjerene na postizanje povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta i dalje budu ključan stup budućeg godišnjeg programiranja, uz istodobno održavanje visoke razine zaštite potrošača;

41.  naglašava da je ciljeve bolje izrade zakonodavstva potrebno redovito preispitivati i ocjenjivati u skladu s kriterijima programa za bolju izradu zakonodavstva, što uključuje praćenje i izvješćivanje; naglašava da ciljevi trebaju biti uravnoteženi i evaluirani u pogledu njihove učinkovitosti, te da pritom treba uzeti u obzir resurse koji se koriste za aktivnosti u području bolje regulative i za vanjske doprinose; podsjeća na važnost usporedivih podataka na razini EU-a u svrhu navedene evaluacije i poziva Komisiju da ispita je li upotreba instrumenata za bolju regulativu pridonijela postizanju ciljeva kao što su bolji rezultati politika;

42.  poziva Komisiju da ovu Rezoluciju uzme u obzir pri izradi svoje najavljene Komunikacije o boljoj regulativi;

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 176, 23.5.2018., str. 5. (2) SL C 37, 2.2.2021., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005. (4) SL C 86, 6.3.2018., str. 126.